SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

POVRAT NA RAZINU IZ 2013.

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA TRAŽI OD VLADE ‘Treba omogućiti najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto’

 
(JUTARNJI LIST, 1. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. godine te da osnovicom za izračun plaće omogući najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto, priopćili su u utorak iz sindikata.
 
Sindikat podsjeća da je Vlada Zorana Milanovića njihove koeficijente smanjila za tri posto opravdavši to potrebom da se u uvjetima gospodarske i financijske krize smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama.
 
“Budući da Hrvatska zadnjih godina bilježi gospodarski rast logično se nameće pitanje ukidanja te mjere fiskalne štednje, kako se posezanja u plaće zaposlenih u državnoj službi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje”, poručuje sindikat.
 
Također, s obzirom da je 2013. najniža plaća službenika bila 3167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna više od iznosa tadašnje minimalne plaće, sindikat smatra da treba odgovarajućim povećanjem osnovice osigurati da se najmanja plaća u državnoj službi dovede barem na razinu minimalne plaće od 3750 kuna bruto, jer je danas, u vrijeme gospodarskog rasta, za oko 300 kuna manja od minimalne.
 
Stoga, sindikat od Vlade traži da se osnovica za izračun plaće u državnoj službi utvrdi u visini koja pomnožena s najnižim koeficijentom složenosti poslova osigurava minimalnu plaću od 3750 kuna bruto.
 
Promjenu traže uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
 

 

Sindikat: Omogućiti najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna

(NACIONAL, 1. listopada 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. godine te da osnovicom za izračun plaće omogući najmanju plaću u državnoj službi od 3750 kuna bruto, priopćili su u utorak iz sindikata.

 
Sindikat podsjeća da je Vlada Zorana Milanovića njihove koeficijente smanjila za tri posto opravdavši to potrebom da se u uvjetima gospodarske i financijske krize smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama.
 
“Budući da Hrvatska zadnjih godina bilježi gospodarski rast logično se nameće pitanje ukidanja te mjere fiskalne štednje, kako se posezanja u plaće zaposlenih u državnoj službi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje”, poručuje sindikat.
 
Također, s obzirom da je 2013. najniža plaća službenika bila 3167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna više od iznosa tadašnje minimalne plaće, sindikat smatra da treba odgovarajućim povećanjem osnovice osigurati da se najmanja plaća u državnoj službi dovede barem na razinu minimalne plaće od 3750 kuna bruto, jer je danas, u vrijeme gospodarskog rasta, za oko 300 kuna manja od minimalne.
 
Stoga, sindikat od Vlade traži da se osnovica za izračun plaće u državnoj službi utvrdi u visini koja pomnožena s najnižim koeficijentom složenosti poslova osigurava minimalnu plaću od 3750 kuna bruto.
 
Promjenu traže uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

 

PREGOVORI

SDLSN: Vratiti koeficijente na razinu iz 2013. godine i osnovicom za izračun plaće omogućiti najmanju plaću u državnoj službi od 3.750 kuna bruto


(1. listopada 2019.) Uoči početka pregovora o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade Republike Hrvatske traži povrat koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi na razinu iz veljače 2013. godine, kada ih je Vlada Zorana Milanovića smanjila za 3%.

Vlada je smanjenje opravdala potrebom „da se u uvjetima gospodarske i financijske krize, te njenog negativnog utjecaja na fiskalnu održivost državnog proračuna i na zaposlenost,  smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama“.

Budući da Hrvatska posljednjih godina bilježi gospodarski rast logično se nameće pitanje ukidanja ove mjere fiskalne štednje, kako se posezanja u plaće zaposlenih u državnoj službi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje.

Smanjenje koeficijenata 2013. godine opravdavano je gospodarskom krizom

 

Također, budući da je u veljači 2013. godine najniži koeficijent namještenika 0,62 pomnožen s osnovicom za izračun plaće osiguravao plaću od 3.167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna više od iznosa tadašnje minimalne plaće od 2.814,00 kune bruto, potrebno je odgovarajućim povećanjem osnovice osigurati da se najmanja plaća u državnoj službi dovede barem na razinu minimalne plaće od 3.750,00 kuna bruto.

Naime, važeći koeficijent namještenika 0,601, pomnožen s od 1. rujna aktualnom osnovicom od 5.695,87 kuna bruto, osigurava plaću od 3.423,22 kune bruto, odnosno 326,78 kuna manju od minimalne plaće.   

To znači da je namještenik u državnoj službi prije i poslije smanjenja koeficijenata 2013. godine imao veću plaću od minimalne za oko 350 odnosno 250 kuna, dok danas, u vrijeme gospodarskog rasta, ima za oko 300 kuna manju plaću od minimalne u Republici Hrvatskoj.

Sindikat stoga od Vlade traži da se osnovica za izračun plaće u državnoj službi utvrdi u visini koja pomnožena s najnižim koeficijentom složenosti poslova osigurava minimalnu plaću od 3.750,00 kuna bruto. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu