SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

UKLETI SUD, MALE PLAĆE ILI…

Općinski sud u Čakovcu ponovio oglas za sudskog zapisničara – bez uspjeha

Suprotno uvriježenom mišljenju o atraktivnosti "uhljebljivanja" u državnoj službi, izgleda kako je popularnije "hljeb" tražiti u Irskoj ili privatnom sektoru


(SDLSN, 20. rujna 2018.) Općinski sud u Čakovcu objavio je 13. rujna na svojim mrežnim stranicama da obustavlja postupak po raspisanom oglasu za prijam u državnu službu na određeno vrijeme službenika na poslovima administrativnog referenta – sudskog zapisničara u Općinskome sudu u Čakovcu.

Postupak se obustavlja budući da osoba prijavljena na oglas nije postigla zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju.

Sindikat, koji je o neuspjelom prvom pokušaju zapošljavanja sudskog zapisničara (u stvarnosti je najčešće riječ o zapisničarkama) pisao u srpnju, saznaje kako je od četiri prijavljena kandidata testiranju pristupila samo jedna kandidatkinja koja, međutim, nije zadovoljila uvjete.

Hoće li čakovečki općinski sud ponoviti oglas, sukladno narodnoj „treća-sreća“ ili će se u međuvremenu vratiti službenica koja koristi rodiljni i roditeljski dopust, vidjet ćemo, ali izgleda da je između odlaska u Irsku, rada u privatnom sektoru i državne službe za oko 3500 kuna neto plaće (ovisno o dužini radnoga staža), državna služba najmanje popularna, posebice na određeno vrijeme.

Naravno, ukoliko na djelu nisu i neki nadnaravni uzroci, poput prokletstva rada na Općinskom sudu u Čakovcu, koji je u nedavnoj prošlosti snašla i poplava uslijed puknuća vodovodne cijevi.

Foto: emedjimurje.rtl.hr

 

Neatraktivnost državne službe trebala bi ponukati Vladu da u predstojećim pregovorima razmisli o sindikalnom zahtjevu za povratom koeficijenata na razinu iz veljače 2013. godine, koje je nakon toga Vlada Zorana Milanovića linearno smanjila za tri posto, kako bi se za obavljanje slabo plaćenih poslova radnih mjesta sa srednjom, višom i nižom stručnom spremom u pravosuđu i ostatku državne uprave netko uopće prijavio. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

Krešimir Sever o najavljenoj mirovinskoj reformi Vlade: ‘Dovoljno je razloga da pozovemo ljude na ulice’


(Narod.hr/HRT) Vlada je zauzela čvrsto stajalište da će provesti mirovinsku reformu s produljenjem radnog vijeka do 67. godine života, većom penalizacijom prijevremenog umirovljenja i bez dodatka od 27 posto za korisnike drugog stupa, ako ne prebace uplaćeni novac u prvi stup.

Upravo čvrst stav Vlade oko ta tri, kako kažu sindikati, najvažnija pitanja, naveo je predstavnike sindikata da nakon manje od sat vremena napuste sastanak s ministrom Markom Pavićem, a i zagrijao atmosferu u našoj Temi dana u kojoj su gostovali pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak i Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Severov komentar je da su i dugo izdržali na današnjem sastanku s obzirom da je, kaže, već iz ranijih najava ministra bilo jasno da se Vlada od stava oko ova tri pitanje neće nimalo pomaknuti. To su nama ključna područja ne zbog nas samih već zbog građana u cjelini i zbog onih koji danas rade i koji još nisu zaposleni, ali jednako tako i studenata, školaraca, svih onih koji će tek doći na red, rekao je Sever.

Ne čudi ga što poslodavci podupiru ovakav smjer izmjene zakona jer su se, kaže, oni jednako lako rješavali starih ljudi i do sada, a sada će ih se riješavati još lakše. S druge strane, objašnjava, one koji će biti ranije potjerani u mirovinu čeka penalizacija od jedne petine mirovine koju bi ostvarili da su bili u punoj mirovini. Država će kazniti njih, a ne poslodavce, istaknuo je Sever. Naglasio je da je sasvim dovoljno razloga da pozovu ljude na ulicu jer Hrvatska nije spremna niti za produljenje radnog vijeka niti za ovakvu vrstu penalizacije.

Pomoćnica ministra Melita Čičak pojasnila je kako je sindikatima na prvom sastanku u lipnju predočeni podaci koji govore o trendovima u mirovinskom sustavu iz kojih proizlazi da prekratko radimo, da premali broj (svega 20 posto) ima 40 i više godina radnog staža, da imamo prilično veliki broj prijevremenih umirovljenja te da za mirovine trebamo osigurati 39 milijardi na godišnjoj razini, od toga 17 milijardi iz državnog proračuna. To je bio uvod u naše razloge zašto smatramo da treba duže raditi, kasnije ostvarivati mirovinu i omogućiti rad uz mirovinu, istaknula je Čičak. Naglasila je kako svi makroekonomski i ostali čimbenici pokazuju da moramo ove godine pristupiti cjelovitoj mirovinskoj reformi i za to osvijestiti i socijalne partnere i sveukupnu javnost.

Na to je Sever rekao kako su sindikati Vladi sve manje socijalni partneri. Vlada se toga partnerstva odrekla. Dva sastanka radne skupine, oba u revijalnom tonu, ozbiljni razgovori se uopće nisu otvorili, na primjedbe koje smo poslali prije dva mjeseca još nismo dobili odgovor, naveo je Sever.

DANI INDUSTRIJSKE BAŠTINE

SDLSN: Ako Bajaga može pjevati u Sisku, zašto sindikati u njemu ne mogu kolektivno pregovarati?


(SDLSN, 17. rujna 2018.) Koncert „Bajage i instruktora“ na Sisačkom festivalu piva potaknuo je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske da gradonačelnici Grada Siska, Kristini Ikić Baniček uputi pitanje – ako Bajaga i instruktori mogu pjevati u Sisku, zašto sindikati u njemu ne mogu kolektivno pregovarati?

Pitanje je tim više aktualno, budući da se Sisački festival piva održava u sklopu Dana industrijske baštine, koje je kolektivno pregovaranje sastavni dio.

SDLSN se pita zašto Sisak osim za glazbu nije slobodan grad i za pregovore sa sindikatima i poziva sisačku gradonačelnicu da pristupi kolektivnim pregovorima za Gradsku upravu, ali i s drugim sindikatima koji pregovore traže i putem međunarodnih sindikalnih asocijacija, no do njih teško ili nikako dolaze.

U slučaju ponovne odbijenice za pokretanjem kolektivnih pregovora u Gradu Sisku, SDLSN razmatra i opciju da iduće godine „nastupi“ kao predgrupa Bajagi ili drugom rock sastavu za koji je Sisak otvoreni grad, a predlaže i da se Dani industrijske baštine upotpune tematskim okruglim stolom „Socijaldemokracija i kolektivno pregovaranje u Gradu Sisku“. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

PODUPIRU PROFESIONALIZACIJU DRŽAVNE UPRAVE

Sindikat o najavljenim rezovima Vlade: Ukidanje pomoćnika ministara neće dovesti do toga da će ministarstvo imati samo jednog političara

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ocijenio je u petak kako najavljeno ukidanje dužnosti pomoćnika ministara neće dovesti do toga da će jedno ministarstvo imati samo jednog političara - ministra, jer će u ministarstvima i dalje egzistirati državni tajnici, kao politički imenovane osobe tj. dužnosnici.

 

(Direktno.hr, 14. rujna 2018.) Jedno ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje se ne planira ukinuti, a dosad je praksa pokazala da se ministarstva u pravilu odlučuju za više od jednog državnog tajnika, iako bi oni trebali biti supstitut za ukinutu funkciju zamjenika ministra, ističe sindikat.

Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima kao službenicima izabranim na javnom natječaju, koji je za najviše rukovodeće službenike podešen tako da je pored stručnih uvjeta dovoljno obaviti razgovor (intervju) u četiri oka s ministrom ili osobom koju on odredi, ne znači da će ravnatelji biti profesionalci i osobe lišene sveza s politikom koja ih je postavila, a kamoli da će kao takvi uživati povjerenje nakon promjene vlasti, navodi sindikat.

Sindikat podsjeća da su funkcije zamjenika i pomoćnika ministra već jednom ukinute i da je to dovelo do inflacije državnih tajnika, kojih je u jednom trenutku bilo 60-tak, a ravnatelji su na krnjim službeničkim natječajima birani po ukusu i mjeri politike.

Naglašava i da je Vlada Zorana Milanovića ponovno "resetirala" cijeli sustav državne uprave tako što je ukinula državne tajnike, vratila zamjenike i pomoćnike ministara, a ravnatelje ponovno pretvorila u dužnosnike, dok trenutno paralelno egzistiraju i funkcija pomoćnika ministra i državnog tajnika.

Sama ideja depolitizacije i profesionalizacije državne uprave svakako je za pozdraviti, ali o njezinoj provedbi ovisi hoće li predstavljati stvarni i kvalitativni pomak ili tek diseminaciju političkih kadrova, koja će u slučaju promjene vlasti izazvati novu zakonsku intervenciju i zamjenu jednih "profesionalaca" drugima, upozorava sindikat.

 

Sindikat: Ukidanje pomoćnika ministara ne znači da će ministarstva imati samo jednog političara – ostaju državni tajnici kao politički imenovane osobe


(Narod.hr, 14. rujna 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske (SDLSN) ocijenio je u petak kako najavljeno ukidanje dužnosti pomoćnika ministara neće dovesti do toga da će jedno ministarstvo imati samo jednog političara – ministra, jer će u ministarstvima i dalje egzistirati državni tajnici, kao politički imenovane osobe tj. dužnosnici.

Jedno ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje se ne planira ukinuti, a dosad je praksa pokazala da se ministarstva u pravilu odlučuju za više od jednog državnog tajnika, iako bi oni trebali biti supstitut za ukinutu funkciju zamjenika ministra, ističe sindikat.

Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima kao službenicima izabranim na javnom natječaju, koji je za najviše rukovodeće službenike podešen tako da je pored stručnih uvjeta dovoljno obaviti razgovor (intervju) u četiri oka s ministrom ili osobom koju on odredi, ne znači da će ravnatelji biti profesionalci i osobe lišene sveza s politikom koja ih je postavila, a kamoli da će kao takvi uživati povjerenje nakon promjene vlasti, navodi sindikat.

Sindikat podsjeća da su funkcije zamjenika i pomoćnika ministra već jednom ukinute i da je to dovelo do inflacije državnih tajnika, kojih je u jednom trenutku bilo 60-tak, a ravnatelji su na krnjim službeničkim natječajima birani po ukusu i mjeri politike.

Naglašava i da je Vlada Zorana Milanovića ponovno “resetirala” cijeli sustav državne uprave tako što je ukinula državne tajnike, vratila zamjenike i pomoćnike ministara, a ravnatelje ponovno pretvorila u dužnosnike, dok trenutno paralelno egzistiraju i funkcija pomoćnika ministra i državnog tajnika.

Sama ideja depolitizacije i profesionalizacije državne uprave svakako je za pozdraviti, ali o njezinoj provedbi ovisi hoće li predstavljati stvarni i kvalitativni pomak ili tek diseminaciju političkih kadrova, koja će u slučaju promjene vlasti izazvati novu zakonsku intervenciju i zamjenu jednih “profesionalaca” drugima, upozorava sindikat.

 

UPOZORENJE VLADAJUĆIMA

Sindikat: Ukidanje pomoćnika ministara ne rješava problem političkih kadrova u državnoj upravi

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske (SDLSN) ocijenio je u petak kako najavljeno ukidanje dužnosti pomoćnika ministara neće dovesti do toga da će jedno ministarstvo imati samo jednog političara - ministra, jer će u ministarstvima i dalje egzistirati državni tajnici, kao politički imenovane osobe tj. dužnosnici.

 

(Tportal.hr, 14. rujna 2018.) Jedno ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje se ne planira ukinuti, a dosad je praksa pokazala da se ministarstva u pravilu odlučuju za više od jednog državnog tajnika, iako bi oni trebali biti supstitut za ukinutu funkciju zamjenika ministra, ističe sindikat.

Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima kao službenicima izabranim na javnom natječaju, koji je za najviše rukovodeće službenike podešen tako da je pored stručnih uvjeta dovoljno obaviti razgovor (intervju) u četiri oka s ministrom ili osobom koju on odredi, ne znači da će ravnatelji biti profesionalci i osobe lišene sveza s politikom koja ih je postavila, a kamoli da će kao takvi uživati povjerenje nakon promjene vlasti, navodi sindikat.

Boris Pleša, predsjednik SDLSN-a i premijer Andrej Plenković

 

Sindikat podsjeća da su funkcije zamjenika i pomoćnika ministra već jednom ukinute i da je to dovelo do inflacije državnih tajnika, kojih je u jednom trenutku bilo 60-tak, a ravnatelji su na krnjim službeničkim natječajima birani po ukusu i mjeri politike.

Naglašava i da je Vlada Zorana Milanovića ponovno 'resetirala' cijeli sustav državne uprave tako što je ukinula državne tajnike, vratila zamjenike i pomoćnike ministara, a ravnatelje ponovno pretvorila u dužnosnike, dok trenutno paralelno egzistiraju i funkcija pomoćnika ministra i državnog tajnika.

Sama ideja depolitizacije i profesionalizacije državne uprave svakako je za pozdraviti, ali o njezinoj provedbi ovisi hoće li predstavljati stvarni i kvalitativni pomak ili tek diseminaciju političkih kadrova, koja će u slučaju promjene vlasti izazvati novu zakonsku intervenciju i zamjenu jednih 'profesionalaca' drugima, upozorava sindikat.

 

(LIDER, 14. rujna 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ocijenio je u petak kako najavljeno ukidanje dužnosti pomoćnika ministara neće dovesti do toga da će jedno ministarstvo imati samo jednog političara – ministra, jer će u ministarstvima i dalje egzistirati državni tajnici, kao politički imenovane osobe tj. dužnosnici.

Jedno ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje se ne planira ukinuti, a dosad je praksa pokazala da se ministarstva u pravilu odlučuju za više od jednog državnog tajnika, iako bi oni trebali biti supstitut za ukinutu funkciju zamjenika ministra, ističe sindikat.

Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima kao službenicima izabranim na javnom natječaju, koji je za najviše rukovodeće službenike podešen tako da je pored stručnih uvjeta dovoljno obaviti razgovor (intervju) u četiri oka s ministrom ili osobom koju on odredi, ne znači da će ravnatelji biti profesionalci i osobe lišene sveza s politikom koja ih je postavila, a kamoli da će kao takvi uživati povjerenje nakon promjene vlasti, navodi sindikat.

Sindikat podsjeća da su funkcije zamjenika i pomoćnika ministra već jednom ukinute i da je to dovelo do inflacije državnih tajnika, kojih je u jednom trenutku bilo 60-tak, a ravnatelji su na krnjim službeničkim natječajima birani po ukusu i mjeri politike.

Naglašava i da je Vlada Zorana Milanovića ponovno “resetirala” cijeli sustav državne uprave tako što je ukinula državne tajnike, vratila zamjenike i pomoćnike ministara, a ravnatelje ponovno pretvorila u dužnosnike, dok trenutno paralelno egzistiraju i funkcija pomoćnika ministra i državnog tajnika.

Sama ideja depolitizacije i profesionalizacije državne uprave svakako je za pozdraviti, ali o njezinoj provedbi ovisi hoće li predstavljati stvarni i kvalitativni pomak ili tek diseminaciju političkih kadrova, koja će u slučaju promjene vlasti izazvati novu zakonsku intervenciju i zamjenu jednih “profesionalaca” drugima, upozorava sindikat.

 

REFORMA ILI FORMA

Ukidanje pomoćnika ministara ne znači da će ministarstva imati samo jednog političara – ostaju državni tajnici kao politički imenovane osobe


(SDLSN, 14. rujna 2018.) Najavljeno ukidanje dužnosti pomoćnika ministra neće dovesti do toga da će jedno ministarstvo imati samo jednog političara – ministra, budući da će u ministarstvima i dalje egzistirati državni tajnici, kao politički imenovane osobe – dužnosnici.

Jedno ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika i njih se ne planira ukinuti, a dosad je praksa pokazala da se ministarstva u pravilu odlučuju za više od jednog državnog tajnika, iako bi oni trebali biti supstitut za ukinutu funkciju zamjenika ministra – jednog po ministru i ministarstvu.

Zamjena pak pomoćnika ministara ravnateljima kao službenicima izabranim na javnom natječaju, koji je za najviše rukovodeće službenike podešen tako da je pored stručnih uvjeta dovoljno obaviti razgovor (intervju) u četiri oka s ministrom ili osobom koju on odredi, nipošto ne znači da će ravnatelji biti profesionalci i osobe lišene sveza s politikom koja ih je postavila, a kamoli da će kao takvi uživati povjerenje nakon promjene vlasti.

Sindikat podsjeća da su funkcije zamjenika i pomoćnika ministra već jednom ukinute i da je to dovelo do inflacije državnih tajnika, kojih je u jednom trenutku bilo 60-tak, a ravnatelji su na krnjim službeničkim natječajima birani po ukusu i mjeri politike te je Vlada Zorana Milanovića ponovno „resetirala“ cijeli sustav državne uprave na način da je ukinula državne tajnike, vratila zamjenike i pomoćnike ministara, a ravnatelje ponovno pretvorila u dužnosnike, dok trenutno paralelno egzistiraju i funkcija pomoćnika ministra i državnog tajnika.

Sama ideja depolitizacije i profesionalizacije državne uprave svakako je za pozdraviti, ali o njezinoj provedbi ovisi hoće li predstavljati stvarni i kvalitativni pomak ili tek diseminaciju političkih kadrova, koja će u slučaju promjene vlasti izazvati novu zakonsku intervenciju i zamjenu jednih „profesionalaca“ drugima. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

NOVI LIST o najavi ukidanja dužnosti pomoćnika ministra

... za uvećanje klikni na sliku

IDEMO ISPOČETKA

Sve inspekcije opet će pod isti krov: Pet godina nakon ukidanja vraća se Državni inspektorat


Autor: Gabrijela Galić

Ocjenjuje se da će objedinjavanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata pridonijeti učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i usklađenijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada.

 

(Novilist.hr, 14. rujna 2018.) ZAGREB - Pet godina od ukidanja Državnog inspektorata i preseljenja gospodarskih inspekcija pod okrilje resornih ministarstava, Vlada ponovo formira to tijelo. Iako je, prema najavama, jedinstveni Državni inspektorat trebao već odavno početi s djelovanjem, zakonodavni okvir za njegov povratak tek se priprema. No, s prvim danom iduće godine, Državni inspektorat trebao bi započeti s radom, a pod njegovo okrilje vratit će se inspektori rada i zaštite na radu kao i ostale gospodarske inspekcije poput sanitarne, turističke, tržne, veterinarske, fitosanitarne, lovne, građevinske, zaštite okoliša...

Za samostalnog djelovanja inspekcija proteklih godina, kako se objašnjava prijedlogom zakona o državnom inspektoratu, pokazali su se određeni nedostaci u djelovanju inspekcijskih službi na otkrivanju i suzbijanju nezakonitosti u ponašanju gospodarskih subjekata. Ti su nedostaci, kako se navodi, uvjetovani podjelama nadležnosti u obavljanju inspekcijskih poslova.

 

Novosti u radu


Ocjenjuje se da će objedinjavanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata pridonijeti učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i usklađenijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada. Resorno ministarstvo gospodarstva smatra i da će inspekcije pod istim krovom imati pozitivan učinak na sivu ekonomiju, odnosno njeno suzbijanje.

Jedna od novosti u radu inspektora bit će nepokretanje prekršajnih postupaka u slučajevima kada nadzirana pravna ili fizička osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja. Postupak se neće pokretati i ako je za utvrđenu nepravilnost donijeto rješenje i nadzirana osoba je postupila po izvršnom rješenju inspektora ili je postupila dragovoljno po rješenju prije nego što je isto postalo izvršno. Iznimka nepokretanja prekršajnog postupka odnosit će se i na slučajeve kada nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u roku određenom u naredbi otkloni utvrđene nepravilnosti i nedostatke.

 

Bez iznimki


No, takve iznimke nisu moguće ako je povredom propisa počinjen prekršaj kojim se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, kao i okoliš te u slučajevima kada je isti prekršaj nadzirana osoba počinila unatrag godinu dana.

Radom Državnog inspektorata upravljat će glavni državni inspektor. On će, kako se predlaže, imati položaj državnog tajnika i državni je dužnosnik kojeg će Vlada imenovati na mandat od pet godina. Gotovo dvije godine, od kada je najavljen povratak Državnog inspektorata, špekulira se kako je to mjesto osigurano za Andriju Mikulića, prvog čovjeka zagrebačkog HDZ-a i predsjednika zagrebačke gradske skupštine.

ZAKONODAVNA (HIPER)AKTIVNOST

Ministarstvo uprave priprema novi Zakon o službenicima i namještenicima

Ministarstvo uprave zakone mijenja kao stroj za izmjenu tračnica - u vožnji


(SDLSN, 13. rujna 2018.) Jučer je na portalu e-Savjetovanja otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave za 2019. godinu, kojim je ovo Ministarstvo za treće tromjesečje predviđeno predvidjelo uputiti u proceduru Vlade Republike Hrvatske novi Zakon o službenicima i namještenicima.

Ovaj bi zakon trebao zamijeniti dva postojeća zakona – Zakon o državnim službenicima i Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Zakon o službenicima i namještenicima, kako se navodi u dokumentu, donosi se zbog toga što postojeći zakoni iste ili slične institute koji reguliraju radnopravni status državnih i lokalnih službenika i namještenika to čine na različit način, čemu su doprinijele i nekoordinirane izmjene jednog zakona koje nije pratila izmjena drugog zakona.

Republika Hrvatska tako nakon donošenja Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2008. godine, ponovno napušta uređenje statusa lokalnih službenika i namještenika posebnim zakonom i pokazuje da je jedina konstanta službeničkog zakonodavstva stalna razgradnja i napuštanje rješenja zacrtanih važećim propisima, što područje javne uprave pretvara u socijalni laboratorij u kojem su zaposleni svakih nekoliko godina podvrgnuti testu izdržljivosti na rad u novim uvjetima.

U 28 godina povijesti Republike Hrvatske, na službenike i namještenike u državnoj i lokalnoj samoupravi primjenjivao se Zakon o upravi, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o državnim službenicima i Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pri čemu se uz postojeći Zakon o državnim službenicima paralelno primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima iz 2001. godine, kojima je uređen sustav plaća i to kao „privremeno“ i „prijelazno“ rješenje koje je na snazi od 2005. godine.

U prosjeku službenički zakoni „drže vodu“ nešto više od pet godina, dok majstori koji su ih napravili ne odu, no i za svoga kratkotrajnoga trajanja zakoni se neprestano mijenjaju i dopunjuju uz paralelno važenje pojedinih odredbi prethodnih zakona pa je tako samo Zakon o državnim službenicima dosad mijenjan 14 puta i to na način da je promjenama obuhvaćena većina njegovih odredbi, od kojih ih je veći broj brisan i istovremeno su dodavane nove, koje se od postojećih razlikuju tako da se broju članka doda još i slovna oznaka.

Državni i lokalni službenici i namještenici još će se jednom naći u „bubnju“ zakonodavnih promjena koje će se, tako barem povijest pokazuje, pokazati promašene nakon nekoliko godina, kada će vrli zakonodavci posegnuti za novim-starim rješenjima i još im jednom zakomplicirati život.

Budući da se uskoro planira donijeti i Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika i njime uvesti platni razredi koje smo imali kada je na snazi bio Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti iz 1994. godine te da je u lokalnoj samoupravi od 2010. godine na snazi Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jasno je da zakonodavni stroj za polaganje tračnica u bolju budućnost nikada neće stati. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

GOVOR MRŽNJE, NEPROFESIONALIZAM ILI I JEDNO I DRUGO…

 

Uhljebi su maligna društvena pojava i kao takvi iznimka, može li se onda sve zaposlene u javnom sektoru nazivati uhljebima

 

 

Portal koji falsificira tuđe vijesti i osim zaposlenih u javnom sektoru ponajviše vrijeđa i omalovažava same novinare i novinarsku profesiju, ukazao je na žalosnu činjenicu da netko u Republici Hrvatskoj može nesmetano izjednačavati sve zaposlene u javnom sektoru s uhljebima kao malignom društvenom pojavom, a da ni jedna od strukovnih i sindikalnih novinskih udruga, kao i tijelo pravne države ne reagira na takav govor mržnje, kao što bi, vjerujemo, reagirali kada bi netko kolektivnu krivnju za (ne)djela pojedinaca ili skupina pripisivao cijelim narodima ili etničkim zajednicama

 

(SDLSN, 12. rujna 2018.) Jedan je portal sve zaposlene u javnom sektoru nazvao uhljebima i izazvao opravdanu reakciju sindikata javnih službi, koji su naslov „UHLJEBI PRIJETE ŠTRAJKOM - BI LI ITKO UOPĆE PRIMIJETIO DA NE RADE“ doživjeli kao govor mržnje i pozvali zaposlene u javnim službama da ga ne čitaju.

Radi se o portalu na čijim se virtualnim stranicama riječ uhljeb nesmiljeno i neselektivno koristi, a njegovo vodeće pero koje širi protuuhljebničku histeriju je bivši državni službenik.

Naravno, portal je poziv sindikata na bojkot njegovih stranica iskoristio za nastavak križarskog rata protiv uhljeba i prikupljanje toliko potrebnih klikova i komentara čitatelja i mrzitelja svih vrsta.

I dok bi u modernom društvu u kojem novinari pišu, a oni o kojima se piše reagiraju na to kako se o njima piše, takvo što trebalo biti normalnom pojavom, zabrinjava to što oni koji pišu, a nazivaju se medijima, ne pišu na način koji zadovoljava barem minimum profesionalnih novinarskih standarda.

I zato, pokušajmo pisanje tog portala sagledati iz kuta novinarskog profesionalizma.

Naslov pod kojim je objavljena Hinina vijest „Sindikati javnih službi najavili štrajk ne započnu li uskoro pregovori o osnovici plaća“, promijenjen je u „Uhljebi prijete štrajkom - Bi li itko uopće primijetio da ne rade“. Promjena naslova preuzimatelja Hininih vijesti uobičajena je pojava, ali ako se vijest prezentira kao Hinina, naslov bi trebao odražavati njezin sadržaj, što ovdje nije slučaj, jer Hina niti govori o zaposlenima u javnim službama kao uhljebima, niti iznosi vrijednosne sudove o svrhovitosti postojanja javnih službi.

Ispod naslova kao izvor vijesti navodi se Hina i datum nastajanja vijesti – 6. rujna 2018., tako da se čitatelj dovodi u zabludu kako portal prenosi Hininu vijest, iako joj je dodao pet pasusa u kojima se govori o glomaznom javnom sektoru i tome da „broj uhljeba iz dana u dan raste“, da se sredstva za plaće osiguravaju iz privatnog sektora kako bi se namirili politički zaposleni paraziti i o sindikalnoj nezajažljivosti. Kada se izvorna vijest mijenja, profesionalni medijski portali to čitateljima daju do znanja tako što uz oznaku izvora dodaju i naziv svog portala i/ili inicijale ili ime svog novinara koji je vijest dopunio. Portal o kojem je riječ to nije učinio.

Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića riječi „uhljebiti“ pridaje dva značenja, prvo „omogućiti opstanak, zaradu“ i drugo „dati kome dobro (radno) mjesto bez obzira na to što će raditi“. Prema prvom značenju svako je zaposlenje ujedno i uhljebljenje jer omogućuje opstanak i zaradu i uhljeb bi prema njemu mogao biti svatko tko radi pa tako i zaposleni u privatnom sektoru pa stoga i novinari portala koji riječ uhljeb ipak rabi u drugačijem kontekstu. Prema drugom značenju, uhljebiti nekoga označava malignu društvenu pojavu, kada netko posjeduje moć zaposliti koga i omogućiti mu opstanak i zaradu, ali bez obzira na to što će i hoće li uopće raditi odnosno zaraditi svoju plaću. Uhljeba, znamo, ima u javnom sektoru. To su svi oni šefovi bez odjela, stranački podobnici ili rodjaci koji svoje zaposlenje duguju stranačko-koalicijskim kadrovskim križaljkama i činjenici da se pojedina radna mjesta u javnom sektoru popunjavaju tako da nisu važne potrebe za radom, već nečijom zaradom. Ima li takvih uhljeba i u privatnom sektoru? Jesu li svi zaposleni u privatnim tvrtkama tamo samo zato što postoji objektivna potreba za njihovim radom ili je netko samo zlorabio priliku i moć da nekoga „uhljebi“? Vjerojatno nisu. No, portal koji mrzi uhljebe ovu riječ koristi kada govori o cijelom javnom sektoru pa piše: „Javni sektor je prilično neefikasan i glomazan, ali broj uhljeba iz dana u dan raste.“. Ovakvim pisanjem i javnim govorom (zlo)namjerno se sve zaposlene u javnom sektoru označava uhljebima, iako je svakome razumnom jasno da svi zaposleni u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i drugima javnim službama to nisu i ne mogu biti, kao uostalom i oni koji rade u državnoj upravi – policiji, zatvorskom sustavu, Poreznoj upravi, carini, inspekcijskim službama i državnim tijelima koja neposredno obavljaju poslove koji su im povjereni Ustavom i zakonima. Da se mislilo i na državna tijela, razvidno je iz toga što se pri opisivanju javnog sektora u članku barata s ukupnim brojem zaposlenih u javnim službama i državnim tijelima.

Stoga je apsurdan i naslov članka kojim se sugerira da u slučaju štrajka nitko ne bi ni primijetio da javne službe ne rade, jer bi li to doista bilo moguće kada bi prestale s radom škole i bolnice, službe koje osiguravaju red i mir i druge javne službe i državna tijela.

U svom drugom članku pod naslovom „Sindikat poziva uhljebe da ne čitaju Index“ portal lažno navodi, citiramo, „Objavili smo tekst u kojem smo kritizirali sindikalne uhljebe i uhljebe općenito. Sindikati javnih službi su se prepoznali“, jer tekst koji je prethodno objavljen sadrži objektivnu Hininu vijest u kojoj se prenose sindikalni zahtjevi za početkom pregovora s Vladom i povećanjem osnovice i dio u kojem se, od portala nepotpisano, ta vijest dopunjuje naslovom i dijelom u kojem se zaposleni u javnom sektoru nazivaju uhljebima i politički zaposlenim parazitima.

Na kraju, portal koji falsificira tuđe vijesti i osim zaposlenih u javnom sektoru ponajviše vrijeđa i omalovažava same novinare i novinarsku profesiju, ukazao je na žalosnu činjenicu da netko u Republici Hrvatskoj može nesmetano izjednačavati sve zaposlene u javnom sektoru s uhljebima kao malignom društvenom pojavom, a da ni jedna od strukovnih i sindikalnih novinskih udruga, kao i tijelo pravne države ne reagira na takav govor mržnje, kao što bi, vjerujemo, reagirali kada bi netko kolektivnu krivnju za (ne)djela pojedinaca ili skupina pripisivao cijelim narodima ili etničkim zajednicama. S. Kuhar

NOVI LIST o kašnjenju pregovora o osnovici u javnoj upravi

... za uvećanje klikni na sliku

SDLSN: Vlada treba početi poštovati sporazume i kolektivne ugovore

 

Nepoštivanjem potpisanih obveza Vlada promovira industrijske akcije kao najučinkovitiju „pozivnicu“ za pregovore

 

Sporazum o koeficijentima potpisala je SDP-ova koalicijska Vlada, a kolektivne ugovore kojima se obvezala pregovarati o osnovici Vlada premijera Plenkovića

 

(SDLSN, 7. rujna 2018.) Vlada Republike Hrvatske nije u obvezi započeti samo pregovore o osnovici za izračun plaće državnih i javnih službenika i namještenika, već i otvoriti pregovore o uvećanju koeficijenata složenosti poslova za obračun plaća u državnim i javnim službama.

I dok pregovori o osnovici kasne „samo“ četiri mjeseca, oni o uvećanju koeficijenata složenosti poslova trebali su započeti u 2016. godini, kada je, sukladno uvjetima propisanim za početak pregovora u Sporazumu o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama od 4. lipnja 2013. godine, deficit državnog proračuna prvi puta bio manji od tri posto, uz pozitivan rast BDP-a najmanje tri uzastopna tromjesečja.

Ovaj Sporazum bio je posljedica najave industrijskih akcija sindikata javnih i državnih službi zbog smanjenja koeficijenata složenosti poslova u državnoj i javnim službama za tri posto, uslijed kojeg smanjenja plaće u javnoj upravi još uvijek nisu dostigle razinu iz siječnja 2009. godine.

Stoga prije osnovice treba riješiti koeficijente, kako bi se pregovori o novoj osnovici vodili u ozračju pozitivne nule, odnosno stanja kakvo je bilo na početku 2009. godine, no to ne znači da pregovore o osnovici treba odgoditi, već samo da koeficijente treba riješiti kao prethodno pitanje za kvalitetne pregovore o osnovici.

No, kad se već govori u duhu engleske poslovice „first things first“, Vlada Republike Hrvatske prvo treba zaviriti u „škrinju“ potpisanih sporazuma i kolektivnih ugovora kojima se obvezala na stvari koje je u međuvremenu „zaboravila“ i pokazati da ih je potpisala u dobroj vjeri, kako bi se obveze koje su predmetom takvih sporazuma i ugovora doista i ispunile, a ne prolongirale za period kada će se tim problemima baviti netko drugi.

I dok javne službe već prijete štrajkom, sindikalno organizirani državni službenici i namještenici također polako gube strpljenje i vjeru u dokumente koje Vlada potpisuje, ali ne poštuje i tako promovira industrijske akcije kao najučinkovitiju „pozivnicu“ za pregovore. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

 

Sporazum o koeficijentima potpisala je SDP-ova koalicijska Vlada, a kolektivne ugovore kojima se obvezala pregovarati o osnovici Vlada premijera Plenkovića

 

(DNEVNO.HR, 7. rujna 2018.) I dok pregovori o osnovici kasne „samo“ četiri mjeseca, oni o uvećanju koeficijenata složenosti poslova trebali su započeti u 2016. godini, kada je, sukladno uvjetima propisanim za početak pregovora u Sporazumu o promjeni visine plaće zaposlenih u državnim i javnim službama od 4. lipnja 2013. godine, deficit državnog proračuna prvi puta bio manji od tri posto, uz pozitivan rast BDP-a najmanje tri uzastopna tromjesečja, stoji u priopćenju SDLSN-a.

Kako navode, ovaj Sporazum bio je posljedica najave industrijskih akcija sindikata javnih i državnih službi zbog smanjenja koeficijenata složenosti poslova u državnoj i javnim službama za tri posto, uslijed kojeg smanjenja plaće u javnoj upravi još uvijek nisu dostigle razinu iz siječnja 2009. godine.

Stoga prije osnovice treba riješiti koeficijente, kako bi se pregovori o novoj osnovici vodili u ozračju pozitivne nule, odnosno stanja kakvo je bilo na početku 2009. godine, no to ne znači da pregovore o osnovici treba odgoditi, već samo da koeficijente treba riješiti kao prethodno pitanje za kvalitetne pregovore o osnovici.

No, kad se već govori u duhu engleske poslovice „first things first“, Vlada Republike Hrvatske prvo treba zaviriti u „škrinju“ potpisanih sporazuma i kolektivnih ugovora kojima se obvezala na stvari koje je u međuvremenu „zaboravila“ i pokazati da ih je potpisala u dobroj vjeri, kako bi se obveze koje su predmetom takvih sporazuma i ugovora doista i ispunile, a ne prolongirale za period kada će se tim problemima baviti netko drugi.

I dok javne službe već prijete štrajkom, sindikalno organizirani državni službenici i namještenici također polako gube strpljenje i vjeru u dokumente koje Vlada potpisuje, ali ne poštuje i tako promovira industrijske akcije kao najučinkovitiju „pozivnicu“ za pregovore, zaključuju u priopćenju iz SDLSN-a. SDLSN

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu