SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SVAKODNEVNI PROBLEMI

Sindikat od Bošnjakovića zatražio rješenja za male plaće i nedostatak radnika u pravosuđu


Predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske razgovarali su u petak s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem o statusu državnih službenika u pravosuđu te od njega zatražili rješenja za problem malih plaća i nedostatka interesa za rad u pravosudnim tijelima, priopćili su iz sindikata


U razgovoru s Bošnjakovićem sindikalci su istaknuli problem malih plaća i nedostatka interesa za rad u pravosuđu u dijelovima Hrvatske u kojima na tržištu rada postoji mogućnost zapošljavanja na bolje plaćenim i manje zahtjevnim poslovima.

Rezultat toga su svakodnevni problemi u radu, posebice kod popunjavanja upražnjenih radnih mjesta i osiguranja zamjena za službenike na bolovanju, kaže se u priopćenju.

Sindikat navodi kako postoji veliki broj zaposlenika u pravosudnim tijelima odlazi tražeći premještaj na bolje plaćena radna mjesta u pravosudnoj policiji, Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim državnim tijelima odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave.

Ističu i kako će se problem malih plaća produbiti nakon povećanja minimalne plaće od 1. siječnja 2019. godine. "Doći će do kompresije ionako malih plaća u rasponu od 3000 do 4000 kuna, koliko zarađuju službenici sa srednjom stručnom spremom, ovisno o koeficijentu i godinama staža".

Sindikat je od Bošnjakovića zatražio poduzimanje mjera kako bi se stanje promijenilo po uzoru na rješenja koja su poduzeta u drugim resorima i javnim službama, a predlažu i preraspodjelu postojećih proračunskih sredstava Ministarstva pravosuđa.

 

 

Sindikat od ministra Bošnjakovića zatražio rješenja za male plaće i nedostatak radnika u pravosuđu


(Narod.hr, 14. prosinca 2018.) Predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske razgovarali su u petak s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem o statusu državnih službenika u pravosuđu te od njega zatražili rješenja za problem malih plaća i nedostatka interesa za rad u pravosudnim tijelima, priopćili su iz sindikata.

U razgovoru s Bošnjakovićem sindikalci su istaknuli problem malih plaća i nedostatka interesa za rad u pravosuđu u dijelovima Hrvatske u kojima na tržištu rada postoji mogućnost zapošljavanja na bolje plaćenim i manje zahtjevnim poslovima.

Rezultat toga su svakodnevni problemi u radu, posebice kod popunjavanja upražnjenih radnih mjesta i osiguranja zamjena za službenike na bolovanju, kaže se u priopćenju.

Sindikat navodi kako postoji veliki broj zaposlenika u pravosudnim tijelima odlazi tražeći premještaj na bolje plaćena radna mjesta u pravosudnoj policiji, Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim državnim tijelima odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave.

Ističu i kako će se problem malih plaća produbiti nakon povećanja minimalne plaće od 1. siječnja 2019. godine. “Doći će do kompresije ionako malih plaća u rasponu od 3000 do 4000 kuna, koliko zarađuju službenici sa srednjom stručnom spremom, ovisno o koeficijentu i godinama staža”.

Sindikat je od Bošnjakovića zatražio poduzimanje mjera kako bi se stanje promijenilo po uzoru na rješenja koja su poduzeta u drugim resorima i javnim službama, a predlažu i preraspodjelu postojećih proračunskih sredstava Ministarstva pravosuđa.

 

PRAVOSUĐE

Predstavnici Sindikata s ministrom Bošnjakovićem razgovarali o stanju u pravosuđu


(SDLSN, 14. prosinca 2018.) Predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH razgovarali su danas s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem o statusu državnih službenika i namještenika u pravosuđu.

Sindikalna strana istaknula je problem malih plaća i nedostatka interesa za rad u pravosuđu u dijelovima Hrvatske u kojima na tržištu rada postoji mogućnost zapošljavanja na bolje plaćenim i manje zahtjevnim poslovima, koji su rezultirali svakodnevnim problemima u radu uslijed nemogućnosti osiguranja zamjena za službenike na bolovanju, odnosno popunjavanje upražnjenih radnih mjesta.

Također, velika je fluktuacija kadrova koji traže premještaj na bolje plaćena radna mjesta u pravosudnoj policiji, Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim državnim tijelima odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave.

Problem malih plaća produbit će se još više nakon povećanja minimalne plaće od 1. siječnja 2019. godine, jer će doći do kompresije ionako malih plaća u rasponu od 3.000 do 4.000 kuna, koliko zarađuju službenici sa srednjom stručnom spremom, ovisno o koeficijentu i godinama staža.

Sindikat stoga od ministra Bošnjakovića traži poduzimanje mjera kako bi se stanje promijenilo, ukazujući na iskorake koji su učinjeni u nekim drugim resorima i javnim službama, ukoliko to drugačije nije moguće i preraspodjelom postojećih proračunskih sredstava Ministarstva pravosuđa. S. Kuhar

Vlada prihvatila Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike

(SDLSN, 13. prosinca 2018.) Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela zaključke o prihvaćanju Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i prihvaćanju Sporazuma o osnovici za izračun plaće u javnim službama, temeljem kojih će se osnovica za plaće u državnoj i javnim službama povećati za 3 posto od 1. siječnja 2019. godine, te za dodatnih 2 posto od 1. rujna 2019. godine.

Visina osnovice za izračun plaće u 2019. godini iznosit će od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine 5.584,19 kuna bruto, a od 1. rujna 2019. godine pa nadalje 5.695,87 kuna bruto.

Vlada je zaključkom ovlastila ministra rada i mirovinskoga sustava, Marka Pavića, da sa sindikatima državnih službi potpiše Dodatak I. Kolektivnom ugovoru, kojim je pored povećanja osnovice predviđeno da će se o visini jednokratnih materijalnih prava (regres, dar za Sv. Nikolu i nagrada za božićne blagdane), ponovno pregovarati u prvoj polovini 2019. godine, najkasnije prije donošenja smjernica ekonomske  fiskalne politike za naredno razdoblje.

 

Pročitajte još...

 

Ministar Kuščević održao sastanak s predstavnicima sindikata


Ministar uprave Lovro Kuščević predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske predstavio je najavljene projekte u javnoj upravi s ciljem uspostavljanja kvalitetnije usluge našim sugrađanima.

 

(MINISTARSTVO UPRAVE, 12. prosinca 2018.) Predstavnike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Borisa Plešu i Sinišu Kuhara ministar je detaljnije upoznao sa Zakonom o sustavu državne uprave kojim se namjerava provesti i reformska mjera depolitizacije javne uprave, a ta mjera predviđa ukidanje dužnosti pomoćnika ministra uvodeći mjesta ravnatelja uprava koji bi se birali javnim natječem.

„Prepuštanje poslova ureda državne uprave županijama doprinijet će decentralizaciji, ali i ubrzanom rješavanju pojedenih predmeta“, kazao je ministar Kuščević prilikom predstavljanja najavljene reforme sustava javne uprave.

Tema razgovora bili su i najavljeni projekti digitalizacije javne uprave, ali i Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi i Uredba o ocjenjivanju i nagrađivanju državnih službenika i namještenika, koje priprema Ministarstvo uprave s ciljem postizanja boljeg radnog učinka.

Predstavnici sindikata pozdravljaju najavljene mjere depolitizacije javne uprave naglašavajući kako sa svakom smjenom vlasti, državni službenici i namještenici ne bi smjeli osjećati nikakve političke posljedice. Bitno im je da se pri reformi javne upravu ispoštuju prava radnika, i nadaju se kako će pravedniji sustav plaća u državnoj službi doprinijeti većoj motiviranosti zaposlenih, optimizaciji sustava te povećati kvalitetu pruženih usluga.

Potpisan Kolektivni ugovor za Središnji registar osiguranika

(SDLSN, 12. prosinca 2018.) Danas je u Zagrebu potpisan Kolektivni ugovor za Središnji registar osiguranika - REGOS, kojim su zaposlenici ove ustanove regulirali specifičnosti koje nisu obuhvaćene Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.

Tzv. kućni kolektivni ugovor za REGOS je potpisala ravnateljica Iskra Primorac, dok je u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika  Republike Hrvatske to učinio predsjednik Sindikata Boris Pleša.

Prigodom potpisivanja ugovora socijalni partneri su istaknuli važnost socijalnog dijaloga na razini REGOS-a kao poslodavca, koji je sklapanjem kolektivnog ugovora podignut na najvišu razinu, budući da se gospodarski i socijalni interesi zaposlenika više neće uređivati internima aktima poslodavca, već kroz kolektivni ugovor kao dvostrani pravni akt, koji se može mijenjati samo uz konsenzus i kompromis dviju strana. S. Kuhar

Kuščević: Nema govora o ukidanju županija


(HRT, 12. prosinca 2018.) Od 2020. godine više neće biti ureda državne uprave, njihove ovlasti i oko 2500 zaposlenih pripajaju se županijama, što znači da se broj zaposlenih u jedinicama regionalno samouprave udvostručuje. Proračuni županija bit će bogatiji za 350 milijuna kuna. U ministarstvima se planira ukinuti dužnost pomoćnika ministra, a upravnim organizacijama u sustavu ministarstava umjesto njih upravljali bi ravnatelji. U čemu je razlika objasnit će nam ministar uprave Lovro Kuščević.

"Nema govora o ukidanju županija. Županije su prvi institut državotvornosti na ovim prostorima na kojima je Republika Hrvatska. Mislim da županije treba ojačati i dati im legitimitet, dati im posla i sredstva za obavljanje posla jer će se na taj način ti poslovi koje sad obavljaju uredi državne uprave obavljati kvalitetnije brže i značajno jeftinije za naše sugrađane", rekao je Kuščević.

Na pitanje koja je razlika između modela koji sada predlažu i onoga koji je 2001. godine ukinut, ministar Kuščević rekao je da se de facto vraćamo na staro. Dodao je da neće sve poslove ureda državne uprave prebaciti na županije. "Ostavit ćemo inspekcijske poslove, vođenje popisa birača i nadzor nad aktima koje donose jedinice lokalne i regionalne samouprave. Treba prepustiti te poslove županijama, ali treba i ostaviti nadzor od resornih ministarstava nad obavljanje tih poslova".

U uredima državne uprave zaposleno je 2508 osoba, a u županijama nešto malo manje 2267, ministar Kuščević rekao je da na razini države broj zaposlenih ostaje isti samo što oni neće biti državni službenici već službenici regionalne samouprave. "Doći će do znatnih ušteda jer se 20 državnih tijela gasi. Sve one opće, zajedničke poslove, računovodstvo, tehničke poslove će biti moguće ujediniti. 20 rukovodećih kadrova je manje. U končanici očekujemo u iduće četiri godine i pad zaposlenih u tim institucijama, jer po analizi koju smo napravili, iduće godine preko 300 naših djelatnika u uredima državne uprave odlazi u redovnu mirovinu. Radimo plan sa ministarstvom financija kako bi još za 500 djelatnika osigurali sredstva za stimulirani odlazak u prijevremenu mirovinu tako da će doći do značajnog smanjenja djelatnika u javnoj službi", rekao je ministar.

Oporba je danas prozvala ministra Kuščevića da je oko 4000 više ljudi zaposleno u javnoj upravi. Ministar je rekao da bi oporba trebala raditi svoj posao, pratiti projekte, kritizirati projekte i njihovu provedbu. "Da to rade onda bi vidjeli koliko su dobri, kvalitetni i uspješni rezultati ove Vlade u provođenju reformskih mjera, u povlačenju EU sredstava i u provođenju cijelog nacionalnog programa reformi koji smo zacrtali. U godinu i pol mog mandata u državnoj upravi se zapošljava isključivo po principu dvoje djelatnika otiđe iz državne službe jedan se može zaposliti. Tu postoje izuzetci. Izuzetci su za provedbu EU projekata gdje imamo i obvezu prema Europskoj komisiji zaposliti djelatnike za provedbu tih projekata, međutim to nije trošak za proračun. Njihova plaća financira se u cijelosti iz samog europskog projekta. I druga iznimka koju ćemo morati napraviti je, kada Hrvatska bude 2020. predsjedala Europskom unijom, na određeno vrijeme za vrijeme trajanja predsjedanja morat ćemo zaposliti određeni broj službenika", rekao je ministar Kuščević.


Neki gradovi i općine ili će se spojiti ili nestati

 

Reforma uprave mogla bi zaživjeti potkraj iduće godine. Ministar uprave Lovro Kuščević to očekuje i ocjenjuje da je riječ o pravoj decentralizaciji jer država svoje poslove prepušta jedinicama regionalne samouprave.

Najavio je da će se gradovi i općine koji svoje poslove ne obavljaju kvalitetno spojiti s većima ili nestati. Broj rukovodećih tijela smanjit će se za 20, spojit će se opći, financijski i tehnički poslovi, a oko 500 ljudi uz otpremnine će otići u mirovinu.

Izdvojen članak

Dok milijuni kuna iz proračuna idu političkim strankama – zapisničari na sudu plaćeni kao konobari


Objavio Nikol Boljfetić 

(Narod.hr, 11. prosinca 2018.) “O plaćama u državnoj upravi općenito, a plaćama u pravosudnim tijelima posebno, vodi se „briga“ prvenstveno na razini mase sredstava koja se za te namjene izdvaja iz Državnog proračuna, pri čemu se sustavno ignorira činjenica sramotno niskih plaća srednje stručne spreme, kod koje je prostor za rast plaća sužen malim brojem različitih radnih mjesta i skromnim rasponom koeficijenata, što je u uvjetima višegodišnje zabrane novog zapošljavanja i smanjene „atraktivnosti“ državne službe u trenutku oporavka gospodarstva dovelo do disbalansa između plaća u državnoj službi i privatnom sektoru”, kaže za portal Narod.hr predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika, Siniša Kuhar.

S Kuharom smo razgovarali povodom njegovog upozorenja o teškom materijalnom položaju sudskih zapisničarki. Naime, ističe Kuhar, sudska zapisničarka s 34 godine staža ima plaću od 4.086,28 kuna, ona s 4 godine staža 3.694,49 kuna i s jednom godinom staža 3.678,93 kuna.

“Radi se uglavnom o službenicama na čijim plećima (s obzirom na broj sudskih spisa koje fizički prenose i doslovno) počiva administriranje (obrada i kolanje) predmeta u pravosuđu.

I dok se u dijelu državnih tijela i javnim službama plaće „podebljavaju“ dodacima na posebne uvjete rada i specifičnu odgovornost, u pravosudnim tijelima takve dodatke uživaju samo suci, sudski ovršitelji i ovlašteni zemljišnoknjižni referenti. Tako, npr. samim ulaskom u sustav zdravstva ili socijalne skrbi svi zaposlenici ostvaruju pravo na dodatke za posebne uvjete rada i odgovornost, neovisno o tome obavljaju li osnovnu djelatnost odnosno jesu li uopće u kontaktu s korisnicima, dok se u pravosuđu ni nakon bombaškog napada na Općinskom sudu u Zagrebu nitko nije sjetio pravosudnim službenicima priznati određeni stupanj ugroze i odgovornosti za posao koji obavljaju”, ukazuje naš sugovornik.


Foto: Sindikat državnih službenika

 

Sindikat je sa svim ministrima pravosuđa razgovarao o plaćama u pravosudnim tijelima, dodaje Kuhar, međutim niti jedan od njih nije pokazao interes ili političku snagu da za njih izbori povećanje plaće, za razliku od njihovih kolega u Ministarstvu financija, MUP-u, MORH-u ili inspekcijskim tijelima, odnosno ministrima u čijem su resoru javne službe s kojima ugovaraju granske kolektivne ugovore.

“Uvijek se čeka donošenje novog sustava plaća, kao da će on sam po sebi osigurati više plaće u pravosudnim tijelima, a istovremeno se prikriva činjenica da Vlada od 2001. godine, od kada to ima kao zakonsku obvezu, nije donijela uredbu o nagrađivanju za natprosječne rezultate rada, primjenom koje je mogla imati instrument za rast individualnih plaća. Nacrt novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika pravosudnim službenicima garantira tek zadržavanje postojeće razine plaća, a prvi rast plaće za većinu službenika predviđa tek nakon 4 godine”, upozorava Kuhar.

Navodi, također, kako posljednje povećanje osnovice za 3×2 posto, osnovicu vraća tek na razinu iz 2009. godine.

“I posljednje povećanje osnovice za 3 x 2 posto osnovicu je vratilo na razinu iz siječnja 2009. godine, dok će dogovoreni rast osnovice od 3 posto tek anulirati smanjenje koeficijenata za isti postotak iz 2013. godine. Tek će dodatnih 2 posto povećanja osnovice značiti prvi pravi rast plaća nakon 2009. godine”, naglašava naš sugovornik.

Predsjednik Sindikata ističe kako državnoj službi treba vratiti dignitet koji ona zaslužuje, naglasivši pritom da u njoj ne rade “uhljebi”.

“U njoj ne rade „uhljebi“ ni proračunski „paraziti“, već ljudi koji rade odgovoran i društveno koristan posao, što je u pravosuđu, u kojem pojedinci i društvene skupine traže društvenu pravdu i procesuiraju se kriminal i maligne društvene pojave, posebno izraženo. Takav posao profesionalno i učinkovito mogu obavljati samo službenici čije plaće nisu na dnu društvene ljestvice i koji u ostvarivanju svojih prava iz rada i materijalnih prava ne moraju i sami pokretati sudske postupke”, upozorava Kuhar.

Iako se u javnosti stvara privid zaštićenosti i trajnosti državne službe i službe u lokalnoj samoupravi, prava istina je poprilično drugačija, nastavlja naš sugovornik.

“I jedni i drugi nakon svakog izbornog ciklusa podvrgnuti su „promjenama“ poslodavaca i radnih mjesta, kao i promjenama službeničkog statusa. U državnim tijelima ministarstva se prekrajaju ovisno o ministarskim koalicijskim kandidatima, nakon čega slijede promjene unutarnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta. Državni službenici prelaze u jedinice lokalne i područne samouprave, inspekcijska tijela se ustrojavaju po ministarstvima pa onda opet spajaju u središnju inspekcijsku službu, a lokalni službenici se otpuštaju kao višak, kako bi se mogli zaposliti novi – iz redova pobjedničke lokalne opcije, s perspektivom „žrtve“ nakon novih izbora”, opisuje Kuhar te na koncu zaključuje:

“Takvo stanje službenike ne motivira za bolji rad i zalaganje i unapređenje korisničkog servisa, već da paze kako se ne bi zamjerili trenutnoj političkoj poziciji.”

Inače, vrijedi podsjetiti, za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u državnom proračunu je osigurano 53,76 milijuna kuna, što je u odnosu na prošlu godinu, povećanje za 2,75 milijuna kuna.

Stranke se financiraju s obzirom na broj zastupnika, a po jednom saborskom zastupniku dobivaju oko 350 000 kuna godišnje.

 

VIJEST IZA VIJESTI

Smatra li Sindikat konobare manje vrijednima?

(SDLSN, 12. prosinca 2018.) Ponekad se stječe dojam kako ono što nije u medijima nije se ni dogodilo pa je zato uvijek "dobro" kada mediji o nečemu ili nekome pišu.

No, kada mediji i nešto objave, ne napiše se baš sve što je netko rekao, niti se to doslovno prenese, a ponekad se i nešto doda što sam novinar ili urednik misle da treba dodati, ali je onda teško razlučiti je li to što je dodano mišljenje novinara, urednika ili njihovog sugovornika.

Naslov iz vijesti  "Dok milijuni kuna iz proračuna idu političkim strankama – zapisničari na sudu plaćeni kao konobari" sugerira kako osoba s kojom je novinar razgovarao o teškom materijalnom položaju službenika u pravosuđu njihove male plaće dovodi u vezu s velikim iznosima koji se iz državnog proračuna isplaćuju političkim strankama, kao i da smatra da nije u redu da su sudski zapisničari jednako plaćeni kao konobari, odnosno kako smatra da su konobari manje vrijedni kao radnici od sudskih zapisničara.

Da je tako, potvrđuje i jedan od komentara čitatelja "Billy Nicka", jezikom koji se upotrebljava kada se komentiraju tekstovi na portalima pod lažnim imenima, i to ne bez razloga te zaključuje: "Koji diskriminatorski bedak, zašto bi zapisničar na sudu trebao imati veću plaću od konobara ako imaju istu stručnu spremu. Zašto je to konobar manje važan od zapisničara"

I doista, u pravu je. Pod uvjetom da je "diskriminatorni bedak" to stvarno izjavio. Ali nije, a to s punom odgovornošću mogu potvrditi, jer taj "bedak" sam upravo ja, autor ovih redaka, koji se pri tome nije predstavio kao predsjednik Sindikata, već je odgovore na pitanja potpisao kao glavni tajnik.

Potvrđuje to i činjenica da se u tekstu tako nešto ne spominje, a mogući razlog "krivog navoda" u naslovu je reagiranje Sindikata pod naslovom "Sudski zapisničari plaćeni manje od konobara, a u rangu čistačica u privatnom sektoru", temeljem kojeg je novinar i obavio razgovor samnom, u kojem se sudski zapisničari niti iznad koga izdižu niti se čiji društveni položaj potcjenjuje, već se ukazuje na stvarnu situaciju i odnos u kojem se nalaze plaće sudskih zapisničara.

O novcu koji se isplaćuje političkim strankama također nije bilo riječi, ali to već spada u sferu novinarske slobode i vjerojatno nije nikoga uvrijedilo.

U ostalom dijelu članak je korektan i za Sindikat dragocjen jer je objavljen na čitanom portalu i javnosti je približio situaciju u pravosuđu na način koji se ne svodi na priču o "uhljebima" koji premalo rade za preveliku plaću. S. Kuhar  

MINISTAR OČEKUJE DA REFORMA UPRAVE ZAŽIVI KRAJEM GODINE

Kuščević: U tri godine 30-ak posto manje službenika


Ministar uprave Lovro Kuščević izjavio je u utorak kako očekuje da će reforma uprave zaživjeti krajem iduće godine.

 

(GLAS SLAVONIJE, 11. prosinca 2018.) "Danas imamo urede državnih uprava u svim županijama i ti uredi obavljaju državne poslove. Riječ je o dvjestotinjak raznih poslova, mislimo da ih je bolje prepustiti županijama, na taj način postići ćemo veću dostupnost i bolje i kvalitetnije obavljanje tih poslova", kazao je Kuščević novinarima.

Dodao je kako je riječ o velikom broju službenika kojima će se morati osigurati sredstva za plaće, a to će, naglašava, kompenzirati novom preraspodjelom poreza na dohodak, kako bi županije imale izvorna sredstva kojima mogu plaćati te djelatnike.

Ocijenio je kako se radi o pravoj decentralizaciji jer država svoje poslove prepušta jedinicama regionalne samouprave.

Vezano za odlazak i otpremnine za 500 ljudi iz državne uprave, ministar uprave ističe kako je moguće, kada se ti djelatnici spoje sa službenicima u županijama, boljom operacionalizacijom poslova postići uštede u broju ljudi.

"Planiramo u iduće tri godine redovitim mirovinama i stimulativnim otpremninama smanjiti broj regionalnih službenika za nekih 30-ak posto, kako reforma ne bi koštala naše porezne obveznike, odnosno opteretila državni proračun", kazao je Kuščević.

Najavio je da će na današnjem sastanku prvi put na opsežan način reformu prezentirati županima, koji sudjeluju u svim radnim skupinama za izmjene zakona. "Imamo informacije da su jako zadovoljni ovime. Mi u Vladi, koji prepuštamo poslove, zadovoljni smo. Usudio bih se reći da je ovo ‘win-win‘ kombinacija. Želja nam je da župani taj posao ozbiljno shvate i da će se taj posao dobro odrađivati jer nam je svima cilj da naši sugrađani, poduzetnici i obrtnici budu zadovoljni", naglasio je Kuščević. H


Broj službenika smanjit će se u iduće tri godine redovitim mirovinama i stimulativnim otpremninama

GLUHI TELEFON

Ministar najavljuje 500 otkaza, a sindikalisti u čudu: To se u zakonu ne može nigdje iščitati, upravo suprotno!


Autor: L. F. 

Ukidanje ureda državne uprave (UDU) i prenošenje ovlasti za obavljanje poslova na županije glavna je točka plana reforme državne birokracije ministra uprave Lovre Kuščevića. U sklopu toga, prema pisanju medija, smanjio bi se u 2019. broj zaposlenih kroz otpremnine za 500 djelatnika. U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) iznenađeni su tim najavama

 

(Tportal.hr, 11. prosinca 2018.) Glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar kaže kako se u prijedlogu nacrta novog Zakona o sustavu državne uprave, u čijoj izradi sudjeluje i sindikat, ne može se iščitati da bi bilo tko od 2508 zaposlenih u uredima državne uprave trebao dobiti otkaz.

'Upravo suprotno, prijelaznim odredbama propisano je da će županije preuzeti državne službenike i namještenike razmjerno vrsti i opsegu povjerenih poslova, pri čemu će se točan broj zaposlenika utvrditi sporazumima o preuzimanju između Vlade i pojedinih županija, s time da će se državni službenici koji ne budu obuhvaćeni takvim sporazumima rasporediti na odgovarajuća radna mjesta u područnim jedinicama tijela državne uprave. Dakle, najava mogućeg viška od 500 zaposlenih koji bi se zbrinuli kroz otpremnine prvi je glas o tome da se razmišlja i o takvom rješenju', rekao je za tportal Kuhar.

Dodao je kako SDLSN apriori ne odbacuje mogućnost izlaska iz državne službe uz isplatu otpremnina, ukoliko postoji dio zaposlenika kojima takvo rješenje odgovara i ponudi im se opcija odlaska iz službe uz otpremninu.

Oko 350 milijuna kuna, koliko se sada iz državno proračuna godišnje daje za Urede državne uprave, ima ih ukupno 20, ići će županijama kroz decentralizaciju jer će one preuzeti većinu njihovih poslova, a tek manji broj, poput vođenja registra birača, inspekcijskih poslova i nadzora zakonitosti općih akata predstavničkih tijela, ostat će na državnoj razini.

Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a

 

Prenošenje ovlasti UDU-i sada obavljaju više od 200 različitih poslova, a od 1. siječnja 2020. ti će se poslovi prebaciti na županije, čime se zapravo jača njihova moć. To su poslovi poput otvaranja obrta, minimalnih tehničkih uvjeta, kategorizacije apartmana, različitih dozvola za obavljanje djelatnosti, objavio je u ponedjeljak Jutarnji list.

U SDLSN-u nisu previše impresionirani Kuščevićevom reformom.

'Prenošenje određenih poslova državne uprave iz djelokruga sadašnjih reda državne uprave na županije teško se može nazvati reformom državne uprave, ali je svakako „novina“ u odnosu na postojeće stanje i vraćanje upravno-povijesnog kotača u razdoblje prije Vlade Ivice Račana, što upućuje na sklonost vlasti formiranih oko HDZ-a i SDP-a ka rješenjima koja su bila na snazi kada su obnašali vlast', mišljenja je Kuhar.


Sličan primjer vraćanja na stara rješenja je i igra oko pozicije zamjenika i pomoćnika ministara, podsjeća tajnik SDLSN-a, koje je HDZ ukinuo i uveo državne tajnike, SDP ih ponovno vratio i ukinuo državne tajnike, da bi aktualna opet uvela poziciju zamjenika i pomoćnika ministara.

'Kad tome dodamo igre SDP-a i HDZ-a oko Državnog inspektorata, možemo biti sigurni da će tko god od njih bio na vlasti, glavno obilježje "reformi" biti rješenje suprotno od prethodnika', izjavio je Kuhar.

PLAN REFORME

PRVE ŠKARE LOVRE KUŠČEVIĆA Nagodinu će biti otkaza u državnoj upravi, otkrivamo koliko: Ukidaju se drž. uredi, uvode nove kategorije gradova i općina


AUTOR: Goran Penić

(JUTARNJI LIST, 11. prosinca 2018.) Ukidanje ureda državne uprave (UDU) i prenošenje ovlasti za obavljanje poslova na županije, te projekt optimizacije sustava jedinica lokalne (područne) i regionalne samouprave (JLS) Vlada će danas u Rijeci predstaviti svim hrvatskim županima, kada će se potpisati i ugovor za projekt vrijedan 20 milijuna kuna koji bi trebao dovesti do racionalizacije i bolje učinkovitosti lokalnih jedinica.

UDU-i, koji se nalaze u 20 sjedišta županija i imaju ispostave po Hrvatskoj, zapošljavaju 2508 ljudi, dok županije imaju 2267 zaposlenih, a tijekom 2019. predviđeno je da će se ukupan broj zaposlenih kroz otpremnine smanjiti za 500. Oko 350 milijuna kuna, koliko se sada iz proračuna godišnje daje za UDU-e, ići će županijama kroz decentralizaciju jer će one preuzeti većinu njihovih poslova, a tek manji broj, poput vođenja registra birača, inspekcijskih poslova i nadzora zakonitosti općih akata predstavničkih tijela, ostat će na državnoj razini.

Prenošenje ovlasti UDU-i sada obavljaju više od 200 različitih poslova, a od 1. siječnja 2020. ti će se poslovi prebaciti na županije, čime se zapravo jača njihova moć. To su poslovi poput otvaranja obrta, minimalnih tehničkih uvjeta, kategorizacije apartmana, različitih dozvola za obavljanje djelatnosti.

- Dva su cilja: kvalitetnije i učinkovitije obavljanje poslova i još veće približavanje građanima jer oni su ti koji neposredno biraju župane, a sada će upravo oni na lokalnoj razini biti nadležni za te poslove, a ne netko u Zagrebu. Dosad se pokazalo da neke poslove bolje obavljaju županije, nego država. Županije će dobiti značajan broj ljudi iz UDU-a i moći će ih preraspodijeliti ovisno o tome treba li ih više za obavljanje dosadašnjih državnih poslova ili županijskih - pojašnjava ministar uprave Lovro Kuščević.

Kad je riječ o racionalizaciji, Kuščević kaže da će se ona postići jer će biti 20 rukovodećih tijela manje, objedinit će se opći, financijski i tehnički poslovi, dio ljudi će ići u mirovinu (oko 300 kroz četiri godine), a u 2019. kroz otpremnine predviđen je odlazak oko 500 ljudi. Ipak, financijska racionalizacije neće se odmah postići jer su plaće u županijama veće nego u UDU-ima, pa će se u prvoj godini za njih odvajati oko 70 milijuna kuna više, a kroz četiri godine bi se to trebalo vratiti na sadašnju razinu.

- Nema reforme gdje se rezultati vide preko noći - poručuje Kuščević.

Za provedbu ove mjere, uz donošenje novoga Zakona o sustavu državne uprave, koji će se u proceduru uputiti do kraja godine, trebat će se izmijeniti i 52 zakona do početka 2019. s rokom primjene od 1. siječnja 2020.

 

Nova analiza


Kroz projekt optimizacije sustava JLS-a, pak, prvo se ide u detaljnu analizu podataka, što će biti podloga za razvrstavanje jedinica u kategorije (županije, veliki grad, mali grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina, nerazvijena ili deprivirana općina), propisat će se katalog poslova i paket aktivnosti koje moraju pružati, a tko ne bude to mogao izvršavati, ako se ni nakon godinu dana ne bude mogao prilagoditi, država će ga spajati s razvijenijim jedinicama.

Paket aktivnosti trebao bi definirati razinu kvalitete usluga koju JLS-i trebaju pružati građanima, njime se definira razina učinkovitosti, dostupnosti, transparentnosti, fiskalne i funkcionalne održivosti, što je i preduvjet opstojnosti JLS-a.

- Ako to nisu u stanju, njihove će funkcije preuzeti neki grad ili županija. Mi ćemo do 2020. imati model što treba napraviti. Već sada imamo većinu od 400 parametara kroz koje ćemo analizirati rad JLS-a, a sada to sve treba objediniti i napraviti pravi model - kaže Kuščević.

Prof. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kritičan je prema Kuščevićevu prijedlogu i smatra da se vraćamo na loše rješenje kakvo je bilo prije 2001.

- Takvo konfundiranje državne vlasti sa samoupravom izazvalo je reakciju Vijeća Europe te su 2001. županijski uredi ukinuti, njihovi poslovi spojeni u jedan ured državne uprave, a rukovođenje tim uredom povjereno predstojnicima. Problem je bio što je politika putem župana utjecala na rješavanje velikog broja predmeta. Bilo je dosta nezakonitosti, korupcije pa i kriminala. Sad se vraćamo na taj model kojeg smo se jedva riješili - kaže Koprić.

Dodaje kako ovo predstavlja pokušaj da se redukcijom razine profesionalnosti i jačanjem župana pokuša naći neka svrha županija koje inače stoje “kao neka vrsta protočnog mehanizma za prijenos novca iz državnog proračuna na lokalne institucije i jedinice, ali tako da taj prijenos filtriraju župani po svojim političkim afinitetima”.

 

Jasna veza


- Kad pogledate iz koje je stranke najviše župana, jasno je zašto baš ova Vlada jača njihov utjecaj. Žalosno je da će dozvole, koncesije i slične odluke ponovno biti pod ogromnim utjecajem politike - zaključuje. Ne vidi racionalizaciju ni kod smanjenja broja ljudi u UDU-ima, a kada je riječ o optimizaciji sustava, ističe da analize već postoje, a da je model prema Strategiji trebao već biti gotov.

- Informacijski sustav koji sada namjerava pokrenuti Ministarstvo uprave s oko 450 indikatora radilo je isto to ministarstvo u vrijeme Mlakara, a za njega je angažirana privatna tvrtka s dva zaposlena, kraj svih nas koji se u Hrvatskoj time bavimo. Na kraju je taj projekt neslavno propao, a podaci su ostali zaključani kod te privatne firme - kaže Koprić.

Druga ideja, nastavlja, da se odrede kategorije jedinica prema njihovoj snazi i veličini, a da se ne provede teritorijalna transformacija, promašena je i suprotna ustavnom načelu jednakosti građana.

- Građani u svim jedinicama moraju imati podjednake mogućnosti, prava i obveze, a razlikovanje nekakvih “depriviranih” od “velikih” gradova samo će dodatno ubrzati interne migracije, pražnjenje dijelova državnog područja koji su otprije u lošijoj situaciji i premještanje vitalnog stanovništva u veće i atraktivnije gradove - zaključuje Koprić.

 

Županije ne ukidaju, nego će i jačati


- Od 1. siječnja 2020. godine 20 ureda državne uprave (UDU) pripaja se županijama

- 2508 ljudi zapošljavaju UDU, a županije 2267

- 2019. godine 500 ljudi trebalo bi otići iz UDU uz otpremnine

- 350 milijuna kuna izdvaja se godišnje za rad UDU, koji obavljaju više od 200 poslova

- za plaće će se u prvoj godini izdvajati 70 milijuna kuna više jer su plaće u županijama veće nego u UDU, a nakon četiri godine doći će na istu razinu

- do kraja godine novi Zakon o sustavu državne uprave, a početkom 2019. mijenjat će se još 52 zakona

- ukidaju se pomoćnici ministara

- analiza rada svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave

- razvrstavaju se u kategorije županija, veliki grad, mali grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina, nerazvijena ili deprivirana općina

- uspostavit će se katalog poslova i paket aktivnosti koje moraju ispunjavati

- tko to ne bude mogao izvršavati, ako se ni nakon godinu dana ne bude mogao prilagoditi, država će ga spajati s razvijenijim jedinicama

- nema ukidanja županija

Sindikat predlaže rast plaća državnih službenika na temelju dodatka za učinkovitost rada


(Narod.hr, 7. prosinca 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predlaže da plaće državnih službenika i namještenika umjesto sustavom platnih stupnjeva i platnih razreda, što predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, rastu kontinuirano na godišnjoj razini na temelju dodatka za učinkovitost rada uz drugačiji postotak koji bi ovisio o ocjeni rada službenika.

U Obrascu prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika Ministarstvo rada predložilo je ukidanje postojećeg dodatka na plaću službenicima od 0,5 posto po godini staža i uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda.

Takav je prijedlog obrazložilo postojećom nejednakošću plaća za jednako vrijedne poslove iste razine potrebnih kompetencija i stručnosti, te na činjenicu da prema sadašnjem modelu radni učinci nemaju utjecaj na visinu plaće.

Sustavom platnih stupnjeva i platnih razreda Ministarstvo predlaže povećanje plaće za jedan platni stupanj, nešto više od 2,0 posto, u slučaju jedne ocjene “izvanredan učinak”, dvije uzastopne ocjene “učinak iznad očekivanja” i četiri uzastopne ocjene “očekivani učinak”. Ocjenama bi službenici sakupljali bodove, plaća bi tako odmah narasla za jedan platni stupanj samo službenicima s najvećom ocjenom (20 bodova), dok bi ostalima rasla s obzirom na kontinuitet ocjena.

Također, sustav omogućuje i nazadovanje državnih službenika i namještenika umanjenjem plaće u slučaju ocjene “minimalni učinak”, odnosno prestanak službe u slučaju ocjene “neprihvatljiv učinak”, obrazlaže se u Obrascu.

 

Službenicima mijenjati plaće prema različitom postotku ovisno o učinku

 

Sindikat je umjesto toga modela predložio da se službenicima plaća mijenja svake godine, ali prema različitom postotku ovisno o učinku njihova rada.

Dodatak za učinkovitost tako bi službenicima s najvećom ocjenom “izuzetan” plaću povećao za 2 posto, ali bi na godišnjoj razini rasla onima s ocjenom “uspješan” za 0,5 posto, “primjeran” za 1 posto, “zadovoljava” za 0,2 posto, a onima s ocjenom “ne zadovoljava” plaća ne bi rasla, te bi prema Zakonu o državnim službenicima izašli iz službe.

Također, sindikat upozorava kako se u Obrascu govori o “kolektivnim ugovorima”, odnosno da se koristi množina, premda na području državne službe postoji samo jedan ugovor – Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Tvrdnja u Obrascu da na trenutnu nejednakost plaća službenika utječu i “kolektivni ugovori kojima se na različit način uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih” nije točna jer u uvjetima postojanja jednog kolektivnog ugovora ne može doći do ugovaranja različitih prava, budući da se ona primjenjuju jednako na sve u državnoj službi, ističe sindikat.

Iz sindikata su poručili i kako je stajalište po kojem se normativno rješenje unaprijed favorizira, a kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovor proglašava “mogućim izvorom i instrumentom netransparentnosti” društveno nekorektno i štetno, posebice kada dolazi iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, koje bi trebalo zagovarati vrijednosti i stečevine kolektivnog pregovaranja kao najvišeg oblika društvenog konsenzusa na području radnih i službeničkih odnosa.

 

SISTEM STIMULACIJA

Sindikat: Plaće državnih službenika trebaju rasti na temelju dodatka za učinkovitost rada


(Dnevno.hr, 7. prosinca 2018.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predlaže da plaće državnih službenika i namještenika umjesto sustavom platnih stupnjeva i platnih razreda, što predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, rastu kontinuirano na godišnjoj razini na temelju dodatka za učinkovitost rada uz drugačiji postotak koji bi ovisio o ocjeni rada službenika.

U Obrascu prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika Ministarstvo rada predložilo je ukidanje postojećeg dodatka na plaću službenicima od 0,5 posto po godini staža i uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda.

Takav je prijedlog obrazložilo postojećom nejednakošću plaća za jednako vrijedne poslove iste razine potrebnih kompetencija i stručnosti, te na činjenicu da prema sadašnjem modelu radni učinci nemaju utjecaj na visinu plaće.

Sustavom platnih stupnjeva i platnih razreda Ministarstvo predlaže povećanje plaće za jedan platni stupanj, nešto više od 2,0 posto, u slučaju jedne ocjene “izvanredan učinak”, dvije uzastopne ocjene “učinak iznad očekivanja” i četiri uzastopne ocjene “očekivani učinak”. Ocjenama bi službenici sakupljali bodove, plaća bi tako odmah narasla za jedan platni stupanj samo službenicima s najvećom ocjenom (20 bodova), dok bi ostalima rasla s obzirom na kontinuitet ocjena.

Također, sustav omogućuje i nazadovanje državnih službenika i namještenika umanjenjem plaće u slučaju ocjene “minimalni učinak”, odnosno prestanak službe u slučaju ocjene “neprihvatljiv učinak”, obrazlaže se u Obrascu.

 

Službenicima mijenjati plaće prema različitom postotku ovisno o učinku

 

Sindikat je umjesto toga modela predložio da se službenicima plaća mijenja svake godine, ali prema različitom postotku ovisno o učinku njihova rada.

Dodatak za učinkovitost tako bi službenicima s najvećom ocjenom “izuzetan” plaću povećao za 2 posto, ali bi na godišnjoj razini rasla onima s ocjenom “uspješan” za 0,5 posto, “primjeran” za 1 posto, “zadovoljava” za 0,2 posto, a onima s ocjenom “ne zadovoljava” plaća ne bi rasla, te bi prema Zakonu o državnim službenicima izašli iz službe.

Također, sindikat upozorava kako se u Obrascu govori o “kolektivnim ugovorima”, odnosno da se koristi množina, premda na području državne službe postoji samo jedan ugovor – Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Tvrdnja u Obrascu da na trenutnu nejednakost plaća službenika utječu i “kolektivni ugovori kojima se na različit način uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih” nije točna jer u uvjetima postojanja jednog kolektivnog ugovora ne može doći do ugovaranja različitih prava, budući da se ona primjenjuju jednako na sve u državnoj službi, ističe sindikat.

Iz sindikata su poručili i kako je stajalište po kojem se normativno rješenje unaprijed favorizira, a kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovor proglašava “mogućim izvorom i instrumentom netransparentnosti” društveno nekorektno i štetno, posebice kada dolazi iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, koje bi trebalo zagovarati vrijednosti i stečevine kolektivnog pregovaranja kao najvišeg oblika društvenog konsenzusa na području radnih i službeničkih odnosa.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu