SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Ako se Vlada smanji, kako namiriti stranačke apetite

Pobijedi li, naime, sadašnja politička opcija, kako kadrovski zadovoljiti sve koalicijske partnere, posebice s obzirom da aktualni premijer želi vladu u kojoj bi bilo više nestranačkih stručnjaka/ O reformi državne uprave, ali i vlade, ozbiljnija rasprava trebala bi početi nakon godišnjih odmora/ Neki smatraju da koncept nije ni trebao biti pisan u Banskim dvorima, već u Ministarstvu pravosuđa, koje će biti i zaduženo za provedbu reforme

Vjesnik_logoZAGREB, 20. kolovoza – Planirana reforma državne uprave, kojoj je jedan od osnovnih ciljeva približavanje birokracije građanima, ali i smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi, već bi u prvim koracima mogla naići na velike poteškoće. Sindikati su najavili da će se pobuniti protiv smanjenja broja zaposlenih, odnosno, plana da se iz državne uprave izdvoje sve prateće djelatnosti, koje bi bile prepuštene privatnicima. O reformi državne uprave, ali i vlade, ozbiljnija rasprava trebala bi početi nakon godišnjih odmora, kada bi Vlada trebala usvojiti i koncept reforme. Koncept već postoji i s njime je upoznat i premijer Ivica Račan. Jedan od glavnih autora reforme državne uprave je potpredsjednik Vlade Goran Granić.

Potpredsjednik Granić - dužnosnik od kojeg je više funkcija valjda imao jedino njegov brat Mate. Je li za reformu Vlade trebalo angažirati njega ili resorno ministarstvo? (sdlsn)

Potpredsjednik Granić – dužnosnik od kojeg je više funkcija valjda imao jedino njegov brat Mate. Je li za reformu Vlade trebalo angažirati njega ili resorno ministarstvo? (sdlsn)

Reforma se temelji i na razdvajanju političkih od profesionalnih funkcija – u svakom ministarstvu, čiji se broj također planira smanjiti – najviša profesionalna funkcija bio bi državni tajnik, dok bi ministar i ljudi iz njegova tima bili politički funkcionari, odnosno, bili bi podložni smjeni nakon izbora. Neslužbeno se doznaje da u Ministarstvu pravosuđa nisu zadovoljni načinom na koji je koncept napravljen. Neki smatraju da on nije trebao biti pisan u Banskim dvorima, već upravo u tome ministarstvu, koje će biti i zaduženo za provođenje reforme. Također, naši izvori drže i da je reforma Vlade, posebice u predizbornoj atmosferi, nerealna. Jer, postavlja se pitanje kome se ostavlja novi zakon o vladi, prema kojem bi, kako se planira u Banskim dvorima, nova vlada imala 10 do 14 ministarstava, dok bi izvršni poslovi, kojima se sada bave ministarstva ali i brojni uredi u Vladi, bili prepušteni profesionalnim agencijama. Ministarstva bi se, prema tome, bavila samo zakonodavnim dijelom. Poznato je da se u Banskim dvorima smatra da ovakva vlada, koja se temelji na polupredsjedničkom sustavu nije dovoljno učinkovita. Račanova je namjera ojačati ured premijera, a vlada više ne bi imala ni toliko potpredsjednika – sada ih je četvero – već jednog.
Time se jasno otvara i problem raspodjele mjesta nakon izbora. Upravo stoga mnogi koncept manje vlade smatraju prilično nerealnim. Jer, naglašavaju naši sugovornici, ako pobijedi sadašnja politička opcija, kako će se kadrovski zadovoljiti svi koalicijski partneri, posebice ako se ima na umu da sadašnji premijer želi profesionalniju vladu, tj. vladu u kojoj bi bilo više nestranačkih stručnjaka na čelu resora poput financija, zdravstva, turizma, gospodarstva… To samo znači da će biti manje mjesta za zadovoljavanje stranačkih apetita.
Oni manje naklonjeni sadašnjoj postavi u Banskim dvorima smatraju da se radi o predizbornom triku, upozoravajući da se novi zakon o djelokrugu rada vlade i ministarstava na može raditi za neku buduću vladu, te stoga ocjenjuju da će sadašnja vladajuća opcija u posljednji čas, zbog svih navedenih problema, od cijele priče i odustati. Ne treba zaboraviti ni da oporba ima svoje planove o izgledu nove vlade. HSP je već odavno u proceduru poslao zakon o vladi koji predviđa 13 ministarstava. I HDZ još od 2000. radi na konceptu manje vlade. Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a, je u Vjesniku nedavno naglasio da se koncept ustrojstva državne uprave i vlade njegove stranke temelji na vladi koja bi imala između deset i 12 ministarstava. No, osim političkih posljedica smanjenja državne uprave i vlade, tvorci reforme morat će se suočiti s najrealnijim problemom – smanjenjem broja zaposlenih.
Procjene govore da će bez posla u državnoj upravi ostati oko 60.000 ljudi, što bi moglo izazvati već najavljeni, a ovoj vladi potpuno nepotreban sindikalni bunt.
Dada Zečić

Pročitajte što je još o reformi državne uprave objavljeno na našim strnicama:
VJESNIK: Buduće vlade manje ali djelotvornije 03.07.2003.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu