SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

CARINSKA UPRAVA: II. sjednica Odbora zaštite na radu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

(SDLSN, 3. svibnja) Danas je u Carinskoj upravi u Zagrebu održana II. Sjednica Odbora za zaštitu na radu Carinske uprave. Na dnevnom redu bilo je izvješće o stanju zaštite na radu u Carinskoj upravi i planirane aktivnosti u daljnjem provođenju zaštite na radu. Članove Odbora i ostale nazočne predstavnici tvrtke ERGONOMIKA d.o.o., s kojom je Carinska uprava sklopila ugovor o izradi procjene opasnosti i stručnog mišljenja za utvrđivanje beneficiranog radnog staža upoznali su s učinjenim. Direktorica ERGONOMIKE Lidija Loborec kazala je da je dosad obavljen veći dio posla, temeljem upitnika koji su upućeni na teren ovlaštenicima i povjerenicima zaštite na radu. Jedini upitnik koji je još carinik_200na terenu jest onaj o prikladnosti službenih odora. U tijeku je obrada podataka prikupljenih upitnicima i to za sva radna mjesta u CU. Nakon toga slijedi valorizacija rizika i mjera zaštite, te planiranje mjera koje treba poduzeti na razini CU i carinarnica. Podsjetila je da poslove čuvanja zdravlja i sigurnosti radnika treba dobro obavljati, pri čemu je procjena opasnosti temelj za poboljšanje uvjeta rada, a na umu treba imati i potrebu sukladnosti s EU standardima koji su i na području zaštite na radu visoki. Stručnjak ERGONOMIKE Vesna Bubanović naglasila je plan mjera zaštite na radu kao najbitniji dio procjene, koji bi trebao obuhvatiti dvije vrste mjera, tehničke (klima, ergonomske stolice i sl.) i posebne (osposobljavanje radnika za rad na siguran način). Svaka carinarnica dobit će plan s konkretnim tehničkim mjerama, a CU plan za provedbu posebnih mjera zaštite na radu. Dodala je kako u uredbi o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi nema odredbi koje se odnose na prevenciju, te stoga treba razmotriti mogućnost preventivnih i periodičkih pregleda na radnim mjestima. Uvidom u stanje na terenu utvrđeno je npr. da prostori u kojima se obavlja rad nisu natkriveni, da su nedovoljno osvijetljeni, instalacije ne udovoljavaju propisima, te da su i pomoćni prostori neadekvatni (sanitarije, nedostatak pitke vode). Osposobljavanje radnika dosad se nije provodilo, posebice u pogledu pružanja prve pomoći i zaštite od požara.

Granicni_prijelaz

Stoga će se u mjerama navesti pravilnici iz kojih  proistječu obveze na području zaštite na radu za CU. Plan će imati jasno naznačene rokove provedbe pojedinih mjera i osobe odgovorne za to. ERGONOMIKA će dati preporučeni rok, u rasponu od tri mjeseca do dvije godine. Kao osobe odgovorne za provedbu nametnuli su se pročelnici carinarnica, ali je uočeno da oni ne raspolažu ovlaštenjem za raspolaganje sredstvima većim od 200,00 kuna. Drugi važan segment na kojem ERGONOMIKA radi jest onaj koji se odnosi na beneficirani staž. Nakon izrade procjene opasnosti moći će se identificirati radna mjesta za koja bi trebalo propisati beneficirani radni staž.  Upozorila je i na činjenicu da u CU trenutno radi uglavnom mlađa populacija, koja na postojećim radnim mjestima treba dočekati mirovinu. No, treba biti svjestan da i nakon svih poduzetih mjera ostaje rizik profesije, koji proistječe iz uvjeta rada. Opasnost od ozljede na radu ne može se riješiti beneficiranim stažom, ali on svakako predstavlja odgovor na radno opterećenje (štetnost, trošenje).

Đuro Pap iz Državnog inspektorata upozorio je na potrebu da cestarinske građevine na graničnim prijelazima budu tako izgrađene da onemogućavaju izloženost carinika štetnim utjecajima.  Stručnjak MF za zaštitu na radu Ivan Čulo naveo je primjer ispitivanja mikroklime koje je provedeno na pet graničnih prijelaza, koje je, između ostalog, pokazalo da pripadnik MUP-a koji 80% vremena provodi u nadzornoj kućici, a 20% izvan nje ima priznat beneficirani staž, dok carinski službenik koji 80% vremena radi izvan nadzorne kućice nema beneficirani radni staž. Božena Glešč iz CU upozorila je da je opremanje graničnih prijelaza u nadležnosti posebne službe unutar Ministarstva financija, te da u tom smislu CU nema većeg utjecaja. Tajnik SDLSN Siniša Kuhar ukazao je na to da je CU imala priliku takvo stanje promijeniti prigodom donošenja Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MF, dodavši kako je apsurdno da tijelo koje izravno odlučuje o uvjetima rada carinika djeluje izvan sustava CU, ukazavši kako i zbog takvih nelogičnosti treba uredbe i pravilnike dostavljati na mišljenje sindikatima. Božena Glešč nazočne je potom obavijestila da ni u CU nisu imali priliku očitovati se na uredbu o unutarnjem ustrojstvu.

Predsjednik CSH Željko Popović ukazao je na potrebu da procjena obuhvati i pomorske prijelaze, kao mjesta rada carinika s najtežim uvjetima i najvećoj izloženosti ugrozi života i zdravlja i izloženost stresu pri obavljanju carinske službe.

Gđa Ana Bogadi Šare, kao stručnjak medicine rada, ukazala je na potrebu kontrole zdravlja kako bi se utvrdilo je li netko zdravstveno sposoban da bi uopće radio u CU, a zatim i da li posao koji obavlja utječe na njegovo zdravlje. Nažalost, u praksi se često događa da se otkrije kako radnik više ne zadovoljava i o tome također treba voditi računa.

Na kraju je usvojen zaključak prema kojem prije izrade procjene opasnosti treba donijeti odluku o osobama odgovornim za izvršenje planova za provođenje mjera zaštite na radu.

S time u svezi Siniša Kuhar naglasio je potrebu provedbe učinkovitog nadzora od strane Državnog inspektorata, kako se odgovorne osobe ne bi abolirale od možebitne odgovornosti zbog nedostatnih financijskih sredstava. Nažalost, nedostatna financijska sredstva često su u državnoj upravi alibi za nepoduzimanje mjera zaštite na radu. Međutim, može li se ugroza života i zdravlja carinskih službenika tolerirati i tko je taj ko si može dozvoliti nepoduzimanje mjera zaštite na radu.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu