SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

otisak_dnHR190511

Suočen s distopijskim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenje evidencije radnika, Sindikat državnih službenika je upozorio na neke manje “zamjerke” – primjerice da je prihvaćen Pravilnik sporan i u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Skeniranje prsta na ulazu u zgradu u kojoj radite prilično je otuđujući, ali i zakonski kompliciran način provođenja evidencije dolaska na posao. Identificiranje karticom, pak, jednostavnije je ali i ima i svoje mane, a sustav videonadzora kao kontrolni ili dokazni element u eventualnom radnom sporu ulazi u sferu Big Brothera u kojoj poslodavac riskira kršenje zakona, a radnik trpi neugodan osjećaj snimanja na radnom mjestu.

dnevnoHR2Sve je to postalo prilično aktualno 1. svibnja kada je na snagu stupio novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenje evidencije radnika i koji se, očekivano, odmah našao pod kritikom. Prvi je reagirao Sindikat državnih službenika koji je upozorio na neke manje “zamjerke” – primjerice da je prihvaćen Pravilnik sporan te da su neki od načina evidencije dolazaka i odlazaka s radnog mjesta u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Stupanjem na snagu novog Pravilnika, vođenje podataka o početku i završetku rada zaposlenika obvezno je samo ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Kako Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike takva obveza nije izrijekom propisana, već samo obveza evidencije o radnom vremenu općenito, te da se u državnim tijelima ne mogu osnivati radnička vijeća niti ima pravilnika o radu, vođenje takvih podataka od strane poslodavca suprotno je Pravilniku koji je stupio na snagu 1. svibnja – poručuje Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih službenika i namještenika koji je već zatražio tumačenje spornih odredbi od Ministarstva gospodarstva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, kao i od Pučkog pravobranitelja. Dobivši odgovore koji mu nisu otklonili dvojbe ili sumnje, tajnik Kuhar danas je u ime Sindikata državnih službenika u Sabor uputio inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti osobnih podataka koju u cijelosti prvi objavljujemo. Izdvajamo i razloge za tu inicijativu, a pogotovo one koji se odnose na davanje privole radnika za biometrijsku evidenciju (zakonska obaveza), ili jednostavnije, na primjenu aparata za očitanje otiska prsta ili, možda u budućnosti – skeniranja šarenice. Obrazac privole trebao bi, prema sindikatu, bio sastavni dio Zakona.

– Predlažemo da sadržaj obrasca, u slučaju prihvaćanja našeg prijedloga, definira Agencija za zaštitu osobnih podataka. Razlog za predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti osobnih podataka nalazimo u činjenici da se takvi podaci prikupljaju od strane poslodavaca prilikom evidentiranja dolaska i odlaska na posao biometrijskom metodom, u okolnostima u kojima je poslodavac nabavio odgovarajuću tehničku opremu prije nego što je prikupio privole ispitanika, odnosno na način kojim se zaposlenici dovode u položaj u kojem se od njih traži potpisivanje privole, ali im se istovremeno ne nudi mogućnost uskrate privole za prikupljanje njihovih osobnih podataka, čime ih se u odnosu na poslodavca dovodi u položaj kojim se sugerira oportunost davanje privole, stoji u sadržaju inicijative Sindikata. Ili jednostavniji, ali prema inicijativi Sindikata, jezgrovitije opisani razlozi uvođenja biometrijske evidencije.

Sporno uvođenje “Big Brother” skenera

– U praksi to u pravilu izgleda ovako, poslodavac nabavi i instalira odgovarajuću opremu za evidentiranje vremenske prisutnosti na poslu skeniranjem karakterističnih biometrijskih točaka prsta zaposlenika, a zatim od njega traži da potpiše izjavu kojom daje pristanak na prikupljanje njegovih osobnih podataka. Uvođenje takvih “naprednih” tehnoloških metoda kojima se zadire u privatnost zaposlenika često prati javna kampanja protiv neradnika i “zabušanata”, kojom se na zaposlenike vrši dodatan pritisak kako bi potpisali privolu za prikupljanje njihovih osobnih podataka, jer bi se svojim protivljenjem mogli naći svrstani u skupinu onih koji podržavaju nerad i potkopavaju radnu disciplinu.

kuhar_dnHR190511_390

Naravno, razlozi za uvođenje novih tehnologija kojima se zadire u privatnost zaposlenika ne moraju uvijek biti oni koji se javno proklamiraju, već ih se može tražiti i u mogućoj proviziji prigodom nabavke nove i skupe tehnologije, stoji u inicijativi Sindikata koju potpisuje tajnik Siniša Kuhar. Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa uvođenja biometrijske evidencije (skenera otisaka prstiju), ali i čitanja elektronskih evidencijskih kartica dokazuje mnoge apsurde, nesavršenosti, kršenja zakona, ali i nedosljednosti u kasnijoj primjeni i mogućim radnim sporovima. Primjerice, čitač otiska prstiju dosad se koristi se u nekim državnim službama i jedinicama lokalne samouprave – izdvajamo Poreznu upravu i Trgovački sud u Zagrebu i Općinu Medulin. Upravo je uprava Medulina – relativno malene općine na vrhu Istre, zanimljiv primjer nesnalaženja i spornog uvođenja “Big Brother” skenera. U tu je općinu, zaposlenicima biometrijski skener “turbo” naziva IdentiXL BoneID uveden još 2006. Naravno, uređaj je prvo postavljen, a tek se onda išlo tražiti suglasnost ili privolu (zakonom propisanu) zaposlenika na takav način evidencije. Dio radnika to je odbio, Poglavarstvo ih je proglasilo krivim za lakšu povredu službene dužnosti, intervenirali su sindikati i Agencija za zaštitu osobnih podataka koja je “ispljuskala” Poglavarstvo zbog kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka te se, naravno, našlo kompromisno i prilično “hrvatsko” – neki bi rekli glupo ili apsurdno i skuplje rješenje.

U općini Medulin zaposleno je 25 ljudi. Nakon uvođenja aparata za biometrijsku registraciju ostao je i alternativni način prijave zaposlenika. Izuzevši općinskog načelnika i njegovog zamjenika – 10 zaposlenika evidentira se otiskom prsta, a njih 13 ima evidencijsku karticu– poručuje Diana Pikelj Milanović, sindikalna povjerenica. Inače, aparat IdentiXL BoneiD koštao je “samo” 16.875 kuna, cijena čitača evidencijskih kartica zasad je nepoznata.

Činjenica da netko jest na poslu može se utvrditi mnogo humanije od skeniranja otiska prstiju – zašto ne i tijekom jutarnje kave sa zaposlenicima, brifinga s kolegama ili obilaskom radnih prostorija. Pogotovo u općini gdje radi dvadesetak ljudi– poručuje sindikalist Siniša Kuhar, ograđujući se ipak da je “stroži” režim kontrole dolaska na posao provjerom otiska prsta opravdan u službama gdje to zahtijevaju posebni sigurnosni razlozi.

Ako je to možda potrebno u iznimno važnim “sigurnosnim” poslovima Općine Medulin, možda se kontrola i evidencija zaposlenika jednako tako provodi i u državnim poduzećima koji se bave možda , vjerujemo, ipak “malo” sigurnosno osjetljivijim poslovima. Primjerice – servisiranjem MiG-ova i helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Upravo to radi velikogorički Zrakoplovno-tehnički centar, bivši ZTZ koji je nedavno izdvojen iz vojnog sustava i sada je tvrtka u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Nas oko 190 ovdje zaposlenih evidentiramo se na ulazu u tvrtku kod zaštitara i svaki naš dolazak i odlazak ulazi u matičnu knjigu zaposlenika. Kartice i skeniranje prsta tu je nepotrebno jer se sve vidi i zapisuje na porti . To bi bio nepotreban trošak i nepotrebna gnjavaža – poručuje nam zaposlenik koji je, za razliku od općinskih činovnika u Medulinu, pod manjom paskom poslodavca – države. Prema svemu sudeći, državi je sada puno važniji evidencijski i sigurnosni efekt skeniranja prsta, pa makar i općinskog činovnika iz Medulina.

Državni Big Brother i muke po skeniranju, karticama i kamerama

Sabor: Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika 2009. poručio je da je Predsjednik Sabora Luka Bebić, prekršio ovlasti poslodavca najavljenom kontrolom prekovremenog rada putem videonadzora u Saboru što je nezakonito jer predstavlja zloupotrebu sigurnosnih kamera.

Sindikat je uvjeren kako se činjenicu je li prekovremeni rad zaista odrađen može pratiti putem elektroničke evidencije ulazaka i izlazaka s posla, ali i provjerom pismenih ili usmenih naloga za prekovremeni rad od nadređenih.

Ministarstvo financija: Zaposlenici upozoravaju na glupost novog sustava registriranja boravka zaposlenih na radnom mjestu. Naime, sustav je daleko od savršenog pa tako, ukoliko zakasnite minutu iza 8 sati na posao , softver računa duplo vrijeme koje trebate nadoknaditi, u ovom slučaju dvije minuta zakašnjenja. Kada se primjerice, zakasni sat zbog opravdanog razloga sat na posao, mora se odraditi duplo.

Trgovački sud u Zagrebu: Uveden sustav otiska prstiju za evidenciju zaposlenika. Ali samo za namještenike suda, za suce ne. “Mi mislimo da nema razloga da se za jedne zaposlenike primjenjuju jedni, a za druge drugi”, poručili su sindikalci. No, predsjednica suda lijepo je objasnila kako je uređaj uveden kako bi se zaposlenicima omogućilo klizno radno vrijeme. Kaže da su suci zbog toga oslobođeni obveze evidencijske procedure na ulazu.”Nigdje na svijetu, barem ja ne znam, suci nemaju radnog vremena. Oni, njihov način učinkovitosti rada, kontrolira se drugačije”, poručila je predsjednica Suda.

Porezna uprava u Zagrebu: Rekorder – još 2004. uvela sustav otiska prstiju za evidenciju dolaska na posao svojih petstotinjak namještenika. Tek naknadno, Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela rješenje po kojem je to nezakonito jer je to bilo bez privole zaposlenika i to je bilo prvi slučaj takav u Hrvatskoj. Kršio se Zakon o zaštiti osobnih podataka. Tek nakon agencijskog upozorenja, država kao poslodavac tražila je privole zaposlenika za njihovo evidentiranje i kontroliranje. Uređaj je, naravno, kupljen prije traženja suglasnosti zaposlenika.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu