SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

DR. IVAN KOPRIĆ, PROFESOR UPRAVNE ZNANOSTI

Vecernji_logoMandatar Ivo Sanader govori o takozvanoj vitkoj i jeftinoj državi. Kako to komentirate?

Vitka je država bila jedno od opredjeljenja britanske premijerke Margaret Thatcher. Ono ne znači smanjenje državne uprave, nego rezanje troškova javnih službi, javnog zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, znanosti. Riječ je o rigidnoj neoliberalnoj koncepciji radikalne privatizacije i naplaćivanja pune cijene svih administracija3dotad javnih usluga od svakog, pa i najsiromašnijeg građanina. Proizvevši osiromašenje i nezadovoljstvo znatnog postotka stanovništva, ta je politika propala. Početkom 90-ih sama je Konzervativna stranka zamijenila M. Thatcher novim premijerom koji je pokušao ponovno afirmirati prava građana na javne usluge, njihovu dostupnost i kvalitetu. Korištenje takve metafore za opis spajanja ministarstava nedopustiva je zamjena teza i zamagljivanje, a politika rezanja socijalnih prava mogla bi donijeti katastrofalne rezultate, devastaciju javnog obrazovanja i zdravstva, rapidno osiromašenje građana te propadanje domaće znanosti.

Je li kod nas problem u prevelikom broju ministarstava ili u neefikasnosti uprave?

Problem nije u broju ministarstava, u broju službenika, ni u navodno prevelikim plaćama u javnoj upravi. S druge strane, on je još kompleksniji od neefikasnosti: nedovoljno se poštuju temeljne pravne vrijednosti te demokratske političke i socijalne vrijednosti (javnost, otvorenost, dostupnost i pomoć građanima, socijalna osjetljivost i sl.). Neefikasnost proizlazi iz nekih sustavnih rješenja, relativno niske prosječne razine stručnosti službenika te iz duboko ukorijenjene autoritarne upravne kulture.

Račan se na početku mandata odrekao savjetnika, a kasnije je raspisao natječaj za savjetnike mlađe od 35 godina. Kakav biste kabinet preporučili premijeru?

U kabinetu bi trebalo podjednako ojačati zadatak upravno-tehničke koordinacije rada državne uprave i zadatak političkog savjetovanja premijera i Vlade. No, problem nije samo u kabinetu premijera, nego i u tzv. stručnim službama Vlade. Previše složenu i neefikasnu strukturu ureda i drugih organizacija koje su sada formalno namijenjene posluživanju Vlade potrebno je pojednostaviti, pretežno koncentrirati u stručnu službu Vlade i dobro stručno ekipirati.

U pripremi reforme nije sudjelovao nitko od stručnjaka za upravu, nego amater – general Ćosić. Što to govori o reformi?

Zbog nevoljkosti da se angažiraju domaći znanstvenici i stručnjaci za javnu upravu, i reforma koju je najavila prethodna vlada ostala je mrtvorođenče. Kad se u tako kompleksan i osjetljiv mehanizam kao što je javna uprava intervenira na temelju ideja oblikovanih iz hobija, to vodi katastrofalnim rezultatima. Više od Ćosića neugodno me iznenadio angažman – ako je točno ono što je objavljeno – rektorice mojega sveučilišta, koja je stručnjak za kemiju, a ne za javnu upravu. To je kao da meni povjerite eksperimente s velikom količinom eksplozivnih kemikalija – sigurno bi eksplodiralo!

Neven Šimac preporučuje ukidanje zamjenika i pomoćnika ministra. Slažete li se s tim?

U osnovi – da. Našoj upravi nedostaje upravnih stručnjaka, a doista smo premala zemlja da bismo svakih nekoliko godina mogli naći nekoliko stotina novih, dovoljno stručnih i iskusnih ljudi koji bi vodili najsloženije upravne poslove, to više jer još nismo razvili visoko upravno obrazovanje. Zato se događa da se u upravi poneki zapošljavaju prema političkim i drugim simpatijama. Zanemaruje se veličina zemlje, pa se stalno uspoređujemo s velikim zemljama. Hrvatska je mala i što prije promisli što to znači u različitim područjima, od ekonomije do javne uprave, prije će krenuti putem uspjeha. Kritično nam je stanje stručnosti i sposobnosti na gotovo svim pozicijama u državnoj upravi – kako bi se došlo do potrebne razine profesionalnosti, treba puno raditi na obrazovanju, dodatnom ili ponovnom obrazovanju, usavršavanju, motivaciji i graditi pošten sustav napredovanja službenika.

Može li se uopće dobiti dovoljan broj stručnjaka u upravi dok su plaće toliko niže od onih koje mogu dobiti u privatnom sektoru?

Problem možda nije toliko u plaćama službenika nižeg stupnja obrazovanja koliko u plaćama najboljih, vodećih, najstručnijih upravnih službenika. Inače bi iz uprave odlazili jednako i oni sa srednjom spremom i oni s visokom, ali to se ne događa.Vrijedilo bi platni sustav učiniti sličnijim onom u privatnom sektoru, tako da stimulira službenike na stalno obrazovanje i osobni razvoj. Plaće bi se trebale vezati uz težinu poslova i postignute rezultate, a ne uza stupanj stručne spreme koji se traži za neko radno mjesto.
Silvana Perica

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu