SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

place_nl220309_naslov

ZAGREB – Sindikati državnih i javnih službi, ali i predstavnici Vlade nedjelju uoči planiranog zatvaranja razgovora o rezanju plaća za 240 tisuća direktnih proračunskih korisnika, proveli su radno. Izvršna vlast “prekrajala” je proračun pripremajući ga za rebalans. Sindikati državnih službi koji su skloni potpisati sporazum s Vladom, dogovarali su “poboljšanja” sporazuma ponuđenog u petak, dok su sindikati javnih službi uglavnom bježali od novinara.

place_nl220309Vladino lagano ublažavanje modela kresanja plaća podijelilo je do sada naizgled jedinstvene sindikate državnih i javnih službi. Državne službenike Vlada donekle drži u šaci i to prije svega zbog nepovoljne obrazovne strukture. Naime, većina od 65 tisuća zaposlenih u državnim službama ima srednjoškolsko obrazovanje i upravo bi oni mogli nastradati u restrukturiranju državne uprave, a potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor sindikatima je prije nekoliko dana jasno poručila kako pregovori nisu bitka za osnovicu, već za radna mjesta. Glavnina predstavnika državnih službi još je u petak navečer dala načelan pristanak na smanjivanje osnovice za šest posto od 1. travnja, dok su javne službe to odbile.

Logika predstavnika državnih službi je jasna – bolje ostati bez dvjestotinjak kuna, nego bez tisuću ili više. Naime, ako pristanu na snižavanje osnovice za šest posto, ostat će im božićnice, regresi, jubilarne nagrade. Ne pristanu li na kresanje osnovice, Vlada bi mogla jednostrano raskinuti sporazum i temeljni kolektivni ugovor i u tom slučaju gube na plaći, ali i na ostalim materijalnim pravima.

Sve mora biti jasno
Tijekom jučerašnjeg popodneva, sindikati državnih službi su s predstavnicima Vlade radili na sporazumu kako bi se ovaj segment dogovora dodatno razjasnio, odnosno pojačao.

NLhr– Sve mora biti jasno, kako se ne bi dogodilo da se u trenutku kada treba primjeniti rast plaća ne kaže da sporazum ne govori eksplicitno o tome, kazao nam je jedan od sugovornika. Osim toga, radi se i na zaštitnim mehanizmima. Naime, ako danas većina predstavnika državnih službi pristane na sporazum, a javne ga odbiju onda će se obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi do mogućeg jednostranog raskidanja kolektivnih ugovora isplaćivati više plaće nego državnim službenicima i namještenicima, vojnim službenicima, policajcima. Tek bi srpanjska plaća u javnim službama (koja se isplaćuje u kolovozu) u slučaju jednostranog otkazivanja mogla biti smanjenja za šest posto. Tako se pokušava dogovoriti mehanizam u kojem državne službe ne bi bile u nepovoljnijem položaju u narednim mjesecima. Državnim službenicima, sklonim potpisivanju sporazuma, jamči se i da im se plaće u ovoj godini neće više smanjivati.

Prikupljaju se “reakcije s terena”
Javne službe, odbiju li ponudu Vlade, takvo jamstvo neće imati, a kako se iz Vladinih krugova poručuje, u slučaju otkazivanja sporazuma i kolektivnih ugovora, sindikati “neće biti subjekt kojeg se pita”. Drugim riječima, zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi prijeti se mogućim daljnjim smanjivanjem osnovice, a o čemu Vlada neće konzultirati sindikate.

– Spremni smo svim sredstvima braniti dostojanstvo rada. Za nas je ovakav Sporazum neprihvatljiv, jer se iz njega ne vidi što će se dogoditi nakon izlaska iz krize, kazao nam je Ivica Babić, predsjednik Sindikata liječnika i koordinator javnih službi. On navodi kako je njegov sindikat spreman prihvatiti sve akcije koje će jedinstveno organizirati javne službe. Dovoljno vremena za pripremu akcija, veli Babić, ima.

Iz javnih službi jučer poslijepodne poručivalo se kako dogovora neće biti osim ako Vlada danas u osam sati, za kada je zakazan susret, pred sindikate ne iziđe s bitno drugačijim prijedlogom. Neki od sindikata, međutim, jučer nisu željeli otvoreno posvjedočiti jedinstvo javnog sektora u odbijanju Vladine ponude, navodeći kako još uvijek prikupljaju rakcije “s terena”.
Gabrijela GALIĆ

Više osnovice ovisne o BDP-u
Vlada ponuđenim sporazumom osnovicu za plaće s 1. travnjem vraća na prošlogodišnju razinu, odnosno 5.108,84 kune. Onog trenutka kada BDP dva tromjesječja za redom bude rastao dva posto na međugodišnjoj razini osnovica će se vratiti na razinu s početka ove godine, odnosno na 5.415,37 kuna te će se istovremeno otvoriti i pregovori o daljnjem kretanju osnovice.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu