SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

UNATOČ ŠTEDNJI IZDACI ZA ZAPOSLENE U DRŽAVNOJ UPRAVI I JAVNOM SEKTORU ZA 250 MILIJUNA KUNA VEĆI OD PLANA

Državni činovnici izigrali Vladu i povećali svoje plaće

place_nl071109

Novim pravilnicima zaposlenicima je omogućeno napredovanje, povećan je prekovremeni rad, i primjerice naknade za odvojeni život

novilist_logoZAGREB – Samo tri mjeseca nakon posljednjeg, trećeg ovogodišnjeg rebalansa proračuna Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice preraspodijelila čak 1,3 milijarde kuna. U tom prebacivanju novca s jedne na drugu stavku dobro su prošli i zaposleni u državnoj upravi i javnom sektoru, jer je Vlada za čak 250 milijuna kuna povećala izdatke za troškove njihovih plaća. Vlada je odluku donijela 30. listopada na zatvorenom dijelu sjednice i o njoj javnost nije obaviještena sve dok ju Narodne novine nisu objavile pet dana kasnije.
Tako su promjene državnog proračuna, dva mjeseca prije kraja godine, povećale izdatke za plaće, prekovremeni rad, naknade za prijevoz i odvojeni život u svim ministarstvima, upravama i većini agencija koje se financiraju iz državnog proračuna. Smanjujući neke druge stavke u proračunu Vlada je povećala troškove za 250 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru za iznos koji je veći od onoga što je na njihovim plaćama ušparala na kriznom porezu. Po toj računici ispada da su na kraju porez solidarnosti koji je uveden da bi svi zaposleni u državi nosili krize, a ne samo oni koje plaća država, na svojim novčanicima osjetili svi osim državnih zaposlenika.

place_nl071109_okvirZašto se dva mjeseca prije kraja godine za četvrtinu milijarde kuna podižu troškovi za zaposlene u državnoj upravi te kako je taj trošak samo u MORH-u i narastao za više od sto milijuna kuna, iako su svoje planove s kraja godine svi imali priliku revidirati u srpnju kod trećeg rebalansa, u Ministarstvu financija nismo uspjeli doznati, uz napomenu da najbolje objašnjenje mogu dati sama ministarstva i uprave.
Iz onoga što piše u odluci o preraspodjeli novca vidi se da su rashodi za plaće za redovan rad u MORH-u povećani za 72 milijuna kuna, a za 25 milijuna veći doprinosi. Uz to 22 milijuna kuna veći su i troškovi plaća zaposlenih u administraciji MORH-a. Podigli su u MORH-u za pet milijuna i naknade za prijevoz te za 16 milijuna kuna naknade za odvojeni život pripadnika mirovnih misija. Zato se štedjelo na opremi, uredskom materijalu, energiji, telefonskim uslugama… Prema neslužbenim informacijama našeg lista u MORH-u nisu zapošljavali nove ljude nego su su morali povećati izdatke za plaće jer nisu uspjeli smanjiti broj zaposlenih kako su to planirali jer nisu uspjeli osigurati novca za otpremnine ljudi koji su trebali otići iz vojske. Za tridesetak milijuna kuna veći su izdaci za plaće u MUP-u, a za nekoliko milijuna kuna veći su i troškovi prekovremenog rada i ostalih naknada zaposlenima.
Izdaci za plaće značajno su povećani i u ministarstvu pravosuđa, posebice za plaće na županijskim sudovima gdje se za plaće preusmjerilo dodatnih deset milijuna kuna. Za osam milijuna kuna povećani su i izdaci na plaće na sveučilištima.
Naši izvori iz Vlade ističu da promjena stotine stavki u proračunu, kako bi se svakom ministarstvu našla dodatna unutarnja sredstva za plaće, ne upućuje na to da se mimo odluke Vlade nastavilo zapošljavanje u državnoj upravi, nego da su pojedine agencije i uprave nastavile raditi po svome. Nakon smanjenja osnovice za plaće od šest posto i uvođenja kriznog poreza, što je značilo smanjenje plaća u državnoj upravi i javnom sektoru i do deset posto, brojni su se ravnatelji agencija, uprava, ali i škola i sveučilišta dosjetili na druge načine, tvrde naši izvori bliski Vladi, sačuvati primanja svojih zaposlenih.
Tako su pravilnicima omogućili zaposlenicima da napreduju i postaju primjerice savjetnici, te su uz to povećali prekovremeni rad, ali i naknade za odvojeni život, objašnjavaju naši izvori. Vlada je čini se, unatoč tome što sama premijerka naglašava da proračunskoj štednji neće umaći nitko, nemoćna pred vlastitim činovničkim aparatom koji se dosjetio kako nadoknaditi izgubljeno na kriznom porezu i smanjenju osnovice. Osnovica je, pak, jedino što Vlada generalno može kontrolirati dok bi primjerice Ministarstvo uprave trebalo voditi računa o stotinama pravilnika ili ostalih internih akata kojima se »napumpavaju« mjesečna primanja službenika. Jagoda MARIĆ

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu