SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

DRŽAVNA SLUŽBA
Državni službenici u uredima državne uprave traže objavu svojih plaća

Službenica sa VSS i 32 godine staža zaradi 93 posto prosječne neto plaće u RH, ona s VŠS i 39 godine staža 78 posto, dok službenica sa SSS i 39 godina staža ima 73 posto prosječne neto plaće, dok su plaće početnika niže od prosječne neto plaće za nepostojeći minuli rad, odnosno za daljnjih 15 do 20 posto…

povrsina_vode

Zaposleni u uredima državne uprave nalaze se duboko ispod “površine” prosječne neto plaće

(SDLSN, 7. listopada 2015.) Ponukani zahtjevima zaposlenika u obrazovanju za povećanjem plaća, zaposleni u uredima državne uprave zatražili su ovih dana od svog sindikata objavu podataka o plaćama državnih službenika u uredima državne uprave.
Upravna savjetnica u uredu državne uprave u jednoj županiji, službi za imovinsko pravne odnose, u pismu upućenom Sindikatu navodi sljedeće:

sdlsn_www220Ovih je dana bila udarna vijest u medijima o štrajku prosvjednih radnika koji traže povećanje plaće od 4%, a prema njihovim izjavama početnik prosvjetar ima veću plaću od mene kao državne službenice koja sa 34 godine staža u državnoj službi, položenim državnim ispitom, imam plaću od 5.200,00 kuna, pa me to navelo da vam se obratim kao vaša članica zaposlena u uredu državne uprave u županiji, službi za imovinsko pravne poslove, na radnom mjestu upravne savjetnice.
Znam da prosvjetari imaju odgovornost, ali i ja imam veliku s obzirom da svaki dan primam stranke koje znaju biti jako neugodne, imam usmene rasprave za koje se moram prethodno pripremiti, uviđaje na terenu, vještačenja, itd. (u imovinsko pravnoj službi provodi se postupak izvlaštenja, povrata imovine i drugi složeni poslovi koji se odnose na režim vlasništva).
Samo ću napomenuti da moja kolegica, diplomirana pravnica (samostalna upravna referentica) s 10 godina staža u državnoj službi ima plaću od 4.300,00 kuna. Ne znam da li da se smijem ili da plačem. Naravno da neću spominjati razne agencije u kojima službenice na sličnim poslovima imaju plaću 1000-2000 kuna veću od mene, ali ja sam samo diplomirana pravnica.
S obzirom da sam članica sindikata postavljam vam pitanje zašto javno ne objavite kolika je plaća državnih službenika zaposlenih u Uredu državne uprave (a naročito u Ispostavama)? Stalno se barata podacima o velikoj plaći u državnim službama, ali ja se pitam kako ja kao visoko obrazovana upravna savjetnica, dipl. iur., imam plaću samo 5.200,00 kuna!!!!????“, zaključuje ogorčena državna službenica.

Prosječna neto plaća nedostižan cilj

Temeljem ovog i brojnih drugih zahtjeva službenika koji su Sindikatu dostavili svoje platne liste može se zaključiti da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, koja je za srpanj iznosila 5.716 kuna, za najveći broj zaposlenika ured državne uprave nedostižni cilj koji neće dostići do odlaska u mirovinu.
Tako službenica sa VSS, na radnom mjestu upravne savjetnica za obrazovanje, kulturu i sport u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji s 32 godine staža ima neto plaću od 5.316,68 kuna ili 93 posto prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske.
Službenica sa VŠS u Uredu državne uprave u Karlovačkoj županiji, na radnom mjestu višeg upravnog referenta za registraciju udruga, s 39 godina radnog staža ima plaću od 4.445,13 kuna ili 78 posto prosječne neto plaće.
Službenica sa SSS zaposlena  kao matičar u matičnom uredu u Virovitici, također s 39 godina staža, ima plaću od 4.149.23 kuna ili 73 posto prosječne neto plaće.
Iz ovih podataka razvidno je da plaće zaposlenika ureda državne uprave, ali i državnih službenika općenito nisu ni blizu prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj čak ni pred kraj radnog vijeka, kada minuli rad može značiti povećanje plaće od 20 i više posto.
Stoga, kad se gore navedene plaće umanje za 0,5 posto po godini staža, onda je i plaća novih državnih službenika koji su tek započeli svoju službeničku karijeru manja i do 20 posto, što bi značilo da početnik zaposlen u uredu državne uprave s VSS ima 73 posto prosječne neto plaće, onaj s VŠS 58 posto, a novozaposleni sa SSS 53 posto prosječne neto plaće.

Sindikat stoga upozorava da stanje plaća u državnoj službi nije onakvo kakvim se u medijima često prikazuje.

Između akcije i rezignacije

Simptomatično je i da se nezadovoljstvo državnih službenika i namještenika ne izražava u obliku zahtjeva za štrajkom s ciljem povećanja plaća, već se od sindikata traži da javno objavi kolike su te plaće u stvarnosti.
Iza ovakvog zahtjeva možda se zaključiti mnogo toga.
Prvo, da postoji svijest o objektivnoj gospodarskoj situaciji i suženom manevarskom prostoru koji u takvim okolnostima ima i Vlada kao poslodavac i sindikat kao zaštitnik interesa državnih službenika i namještenika.
Drugo, da su zaposleni u javnom sektoru najviše osjetljivi na nejednak i diskriminirajući platni sustav i sustav kolektivnog pregovaranja koji zajedno generiraju razlike u plaćama i životnom standardu zaposlenih, ovisno o tome u kojem dijelu sektora rade, što ukazuje i na uspješno djelovanje psihološkog rata koji kapital i od njega financirani mediji vode s ciljem “pravedne” distribucije siromaštva među radnicima, odnosno ujednačavanja “prava” i cijene rada na najnižoj mogućoj razini u situaciji permanentne gospodarske krize.

Treće, da na razini državne uprave vlada daleko niži stupanj moguće mobilizacije za industrijske akcije nego u javnim službama, čiji uzroci se nalaze u činjenici da se, za razliku od javnih službi, vrijeme provedeno u štrajku u državnim tijelima ne plaća, zaposleni su svjesni izostanka empatije javnosti za njihove zahtjeve (izuzev eventualno prema zaposlenima u policiji, vojsci i zatvorskom sustavu) ma koliko opravdani bili i činjenice da prigodom prve iduće sistematizacije mogu završiti na slabije plaćenom radnom mjestu ili mogu biti proglašeni viškom.
U takvim okolnostima je zahtjev za objavom stvarnih podataka o plaćama državnih službenika i namještenika tek rezignirani vapaj jedne od brojnih nezadovoljnih skupina građana, prigušen još većom nevoljom onih koji nisu u prigodi zaraditi bilo kakvu, a kamoli ispodprosječnu plaću ili biti u radnom odnosu koji ima karakter trajnog i koliko-toliko sigurnog oblika zaposlenja. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu