SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

DZS: ŽENE I MUŠKARCI U HRVATSKOJ 2007.

hina_logo

ZAGREB, 25. svibnja 2007. (Hina) –  Prema podacima publikacije “Žene i muškarci u Hrvatskoj 2007.” Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je podjednako muškaraca i žena, brojčano su izjednačeni i u svim fazama školovanja, dok u plaćama, zastupljenosti u politici i kriminalu prednjače muškarci.
Sredinom 2005. u Hrvatskoj je bilo ukupno 51,9 posto žena i 48,1 posto muškaraca, do četvrte godine života 48,6 posto je ženske djece, a iznad 75. godine je 67,6 posto žena. Očekivano trajanje života pri rođenju je 78,8 godina za žene i 71,8 godina za muškarce.

braco_sekaNa području obrazovanja sličan je postotak muškaraca i žena u svim fazama školovanja, od osnovnog do visokog. Prema podacima iz 2005. diplomiralo je 59,6 posto studentica i 40,4 posto studenata. Među doktorima znanosti 2005. je bilo 45,2 posto žena.
Prosječna bruto plaća žena u 2005. bila je 5806 kuna, a muškaraca 6492 kune, što znači da je udio plaća žena u plaćama muškaraca bio 89,4 posto.
Najveće su razlike na području financijskog posredovanja – prosječna bruto plaća za žene oko devet tisuća kuna, a za muškarce oko 12 tisuća kuna, te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi – za žene nešto manje od sedam tisuća kuna, a za muškarce blizu devet tisuća.
Udio ženskih mirovina u muškim je 83,5 posto (1758 kuna prema 2106 kuna), a odnos nezaposlenih muškaraca i žena je 60 prema 40 posto.
Među zastupnicima Hrvatskog sabora u siječnju ove godine bilo je 78,3 posto muškaraca, dok je među ministrima 2003. bilo 71,4 posto muškaraca. Najveći postotak žena među saborskim zastupnicima ima HSLS (50 posto) i SDP (41,9 posto), a ženskih zastupnika u HDZ-u je 19 posto, HSP-u 14,3 posto, a HSS-u 11 posto.
Od visokih državnih i javnih službenika njih 68,4 posto su muškarci, a među veleposlanicima ih je 85,2 posto. Među članovima županijskih skupština 2005. je bilo 85,5 posto muškaraca, članova Vijeća gradova 84,3 posto, a Vijeća općina 91,6 posto.
Među zaposlenim doktorima medicine je 57,6 posto žena, primjerice 1960 muških doktora medicine je bilo 70,5 posto, a dvadeset godina kasnije taj se broj počeo izjednačavati.
Razlika u postotku između ženskih i muških nastavnika najveća je u osnovnim školama (81,4 posto žena), malo manji u srednjim školama (65 posto žena), a najmanji u visokom školstvu (43,2 posto).
U visokom školstvu žene su brojčano s muškarcima izjednačene kao asistenti (50,1 posto), dok ih je najmanje među redovitim profesorima (21,7 posto).
Muško-ženska podjela zanimanja vidljiva je iz podataka iz 2001. Žene su bile najzastupljenije kao uredski i šalterski službenici (72 posto), a najmanje ih je u vojnim zanimanjima (5,5 posto).
U pravosuđu, žene su zastupljenije kao suci općinskih sudova (67,8 posto) i prekršajnih sudova (69,6 posto), dok su brojke izjednačene među sucima Vrhovnog suda te trgovačkih i županijskih sudova.
Skoro dvostruko više muškaraca od žena umrlo je u 2005. nasilnom smrću, u odnosu na žene njih 64,8 posto umrlo je nesretnim slučajem, 74,5 posto počinilo je samoubojstvo, a od nepoznate nasilne smrti 83,3 posto. Postotak žrtava ubojstva je podjednak – 57,6 posto muškaraca i 42,4 posto žena.
Znatno je veći postotak muškaraca bio među osuđenim punoljetnim počiniteljima kaznenih djela – 89,5 posto, a u zatvoru ih je 96,3 posto u odnosu na 3,7 posto žena.
Žena je 2006. bilo više među žrtvama kaznenih djela spolne slobode i spolnog ćudoređa – 82 posto. Te je godine bilo 123 silovanja žena, a tri muškaraca, 59 spolnih odnošaja sa ženskim djetetom, a 10 nad muškim te 187 bludnih radnji nad ženama, a 17 nad muškarcima.
Žrtve ubojstava i teških tjelesnih ozljeda većinom su muškarci (80,4 i 83,1 posto), dok su žene češće žrtve razbojništva (65,3 posto) i razbojničkih krađa (52,2 posto).

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu