SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

POSLODAVAC IZ SNOVA
EU ne zapošljava po babama i stričevima

European Union flags are seen outside the European Commission headquarters during the EU summit in BrusselsRazočaranje se poput vala širilo dupkom punom dvoranom kada je sijedi Britanac u sivom odijelu, gotovo se ispričavajući, rekao: “Loša je vijest da vam danas ne mogu ponuditi posao”.
Steven Joseph naprosto nije imao izbora. Hrvatska je još predaleko od članstva u Europskoj uniji da bi njegov ured – Europski ured za odabir osoblja (EPSO) – raspisao natječaje za stalna radna mjesta koja će popuniti hrvatski državljani kad definitivno postanemo članica EU.
Natječaji za stalan posao pojavit će se najranije godinu dana prije predviđenog pristupanja Hrvatske Uniji. U zemlji s više od 300 tisuća nezaposlenih, u kojoj više tisuća ljudi ne prima plaću ili radi na minimalcu, ne treba biti veliki prognozer da bi se predvidjelo kako će radna mjesta u europskim institucijama biti vrlo popularna. Zapravo, ne treba uopće biti prognozer: na prvi natječaj koji je EPSO u Hrvatskoj raspisao za rad na određeno vrijeme javilo se deset puta više kandidata nego što je bilo otvorenih radnih mjesta. Ne treba stoga sumnjati da će, kad za to dođe vrijeme, tisuće sposobnih i obrazovanih biti spremno spakirati kofere i krenuti put europskih institucija u Bruxellesu, Strasbourgu ili Luxembourgu. Samo što neće svi tamo i stići.

Glas_Slavonije_logoOdabir osoblja za europske institucije mukotrpan je i dugotrajan proces – pogotovo za kandidate. Sami natječaji traju od pet do devet mjeseci, ovisno o vrsti radnog mjesta, a uključuju registraciju, predselekciju i “pravo” testiranje u Bruxellesu. Testiraju se tehnička znanja i vještine: ako je riječ o pravnicima, dobit će u zadatak riješiti pravnu zavrzlamu utemeljenu na stvarnoj EU situaciji. Europska unija, otkrio je Joseph, traži visoko stručne i motivirane ljude, operativne na radnim jezicima EU (engleski, francuski, njemački), spremne stalno učiti i razvijati se. Ljude koji uživaju raditi u multikulturalnim timovima i usmjereni su na rezultate. Ljude koji će, bez obzira na to koju putovnicu imali, jednom kad uđu u institucije EU prestati braniti nacionalne interese i početi zastupati Uniju kao cjelinu. Ljude koji su otporni i znaju se nositi s frustracijama. Ljude koji ne “pucaju” pod pritiskom posla.

EU je najpošteniji poslodavac

Britanac je to ovako sažeo: radite na nacrtu neke direktive dvije godine, a onda se svijet naglo promijeni i zemlje članice tu direktivu više ne žele. Sav trud bačen je u vjetar. Što učiniti? Jednostavno: odmahnuti rukom i krenuti dalje. Uz takav potencijal za izazivanje frustracija, je li uopće pametno željeti Europsku uniju kao poslodavca? Oni koji već rade za Bruxelles tvrde da jest.
– Rekla bih da je EU izvrstan poslodavac, bez obzira na to radi li se o poslovima i angažmanima u EU institucijama u Bruxellesu ili, kao u mojem slučaju, u Zagrebu pri Delegaciji EU – kaže Mirella Rašić, koja je zaposlenik EU od početka 90-ih godina (odnosno, u to vrijeme radila je za Europsku zajednicu), a od siječnja ove godine radi za EU službu za vanjske poslove, novu službu utemeljenu Lisabonskim ugovorom.
Rad za EU, otkriva nam naša sugovornica, inače zadužena za odnose s medijima, donosi niz pogodnosti – od vrlo dobrih plaća, mogućnosti fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti usavršavanja raznih vještina u području upravljanja, komunikacija, učenja stranih jezika i tako dalje. Za hrvatske uvjete nije nevažno spomenuti ni da se nikad nije dogodilo da plaća kasni ili da doprinosi nisu uplaćeni. Zato ne čudi što Mirella Rašić EU institucije smatra jednim od najboljih i najpoštenijih poslodavaca.

Posao samo najkvalitetnijima

Pozitivno iskustvo naše sugovornice, naravno, ne znači da u institucijama EU sindikati nemaju baš nikakvog posla. Pogotovo sad, u vrijeme krize, koja je na štednju natjerala sve zemlje članice, a one, pak, na štednju tjeraju Bruxelles. A štednja uglavnom znači rezanje materijalnih prava zaposlenika, ističe predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Boris Pleša.
– U ovom trenutku mi na EU gledamo kao na svetu kravu, a ne kao na instituciju koja je poslodavac koji komunicira sa sindikatima. Kontaktirajući s našim kolegama u Europi, vidjeli smo da i oni imaju problema jer i Europska komisija kao poslodavac gura rješenja koja su njima neprihvatljiva, jednako kao što ne bi bila prihvatljiva ni nama – objašnjava Pleša, dodajući da je to osobito došlo do izražaja u financijskoj i gospodarskoj krizi.
– Mi sada gledamo previše idealistički na EU, ali kad postanemo članica, bit ćemo u situaciji da se osvijestimo – uvjeren je predsjednik SDLSN-a.
Pleša je svjestan i problema na koji je nedavno upozorio predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Josip Paro – opasnosti od odljeva administrativnih mozgova u Bruxelles. Jer, u EU institucijama, kunu se svi, nema zapošljavanja po babama i stričevima. A to znači da će radnu knjižicu Unije dobiti samo najkvalitetniji. I da će se hrvatska državna administracija, potpuno nepripremljena da konkurira Europi plaćama i benefitima, naći pred nerješivim izazovom: kako nagovoriti najbolje da ipak ne spakiraju kofere za Bruxelles, Strasbourg ili Luxembourg. Irena FRLAN

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu