SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Građevinski inspektori II. vrste kao državni službenici II. reda?

vir2(SDLSN, 13. lipnja) Protagonisti glavnog medijskog događaja u Hrvatskoj u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – rušenja bespravno sagrađenih objekata na Viru i diljem Lijepe naše, ovih su se dana ponovno požalili Sindikatu zbog svog diskriminirajućeg položaja.

Radi se o građevinskim inspektorima II. vrste zvanja koji su na svoj neravnopravan položaj u odnosu na inspektore I. vrste zvanja mjerodavnima u Ministarstvu ukazali još u prosincu prošle godine, uputivši Upravi za inspekcijske poslove peticiju koju je potpisalo 15 od 20-tak inspektora II. vrste u Republici Hrvatskoj.

Povod su im bile izmjene i dopune  Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi od 3. studenoga 2005. godine, kojima je koeficijent građevinskog inspektora I. vrste povećan s 1,37 na 1,60.

Iako se ovom uredbom nije ni mogao povećati koeficijent inspektorima II. vrste budući da je on već dosegao plafon od 1,20 koliko iznosi najviši koeficijent za radna mjesta II. vrste za koja je opći uvjet viša stručna sprema, inspektore II. vrste boli dugogodišnja nepravda u obliku dodataka na posebne uvjete rada.

Naime, Uredbom o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi inspektorima I. vrste priznat je dodatak za posebne uvjete rada od 10%, dok je inspektorima II. vrste uredbom priznato samo 5% dodataka na uvjete rada.

Mogu li se posebni uvjeti rada građevinskih inspektora razlikovati s obzirom na njihovu stručnu spremu? Agresivne stranke ne razlikuju inspektore I. od inspektora II. vrste, kao ni kiša i snijeg koji po njima padaju pri obilasku terena.

Mogu li se posebni uvjeti rada građevinskih inspektora razlikovati s obzirom na njihovu stručnu spremu? Agresivne stranke ne razlikuju inspektore I. od inspektora II. vrste, kao ni kiša i snijeg koji po njima padaju pri obilasku terena.

O kakvoj se nelogičnosti radi najrječitije govori odredba članka 2. spomenute uredbe koja poslove s posebnim uvjetima rada deefinira kao poslove radnih mjesta na kojima službenicima i namještenicima koji ih obav­­ljaju pretežiti dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnosti u kojima se obavljaju, prijeti opasnost od ugrožava­­nja života, profesionalne bolesti ili znatnog narušava­­nja zdrav­­lja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaštite na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima.

Kako opasnost od ugrožavanja života, profesionalne bolesti ili znantnog narušavanja zdravlja nije ništa veća kad su u pitanju službenici s VSS od one s kojom se suočavaju službenici s VŠS, posebno kad su u pitanju prijetnje stranaka s kojima dolaze u sukob u provedbi svog svakodnevnog posla koje ni ne razlikuju inspektore I. od inspektora II. vrste, apsurdna je i diskriminacija službenika kad je u pitanju novčana kompenzacija zbog uvjeta rada.

radni_uvjetiStanje je još gore kad se u obzir uzme činjenica da se dodatak od 10% obraćunava na plaću inspektora s koeficijentom 1,60, a onaj od 5% na plaću inspektora s koeficijentom 1,20, te posebice činjenicu da u inspekcijskom sustavu rade i inspektori III. vrste sa SSS kojima nije priznat nikakav dodatak na posebne uvjete rada.

Građevinski inspektori II. vrste u svojoj peticiji ukazuju i na činjenicu da je velikom broju njihovih kolega s VŠS zaposlenih u Državnom inspektoratu priznat status inspektora I. vrste zvanja i na taj način omogućena viša plaća koja je njima zapriječena.

Inspektor II. vrste s 10 godina staža, kaže se u peticiji, ostvaruje plaću od 4.242,32 kune, dok njegov kolega s VSS ima plaću od 5.588,66 kuna, što je u bitnom nesrazmjeru u odnosu na stvarno obavljanje poslova.

Inspektori II. vrste tvrde da gotovo 90% nadzora koje obavi građevinska inspekcija jesu poslovi koji se odnose na bespravnu gradnju i poslovi su iz nadležnosti građevinskih inspektora II. vrste zvanja, a tek mali dio nadzora su nadzori iz nadležnosti isključivo građevinskog inspektora I. vrste zvanja odnosno višeg građevinskog inspektora.

Jedan od inspektora koji se obratio Sindikatu, kao posebno poražavajuću činjenicu, priložio je i informativni izračun mirovine prema kojem za staž od 30 godina i šest mjeseci, od čega 18 godina provedenih na inspekcijskim poslovima, treba dobiti mirovinu od 1.750 kuna.

Stoga inspektori, a i Sindikat, od mjerodavnih traže da provoditeljima pravnog poretka – inspektorima II. vrste na području građenja, ali i u drugim inspekcijskim područjima, omoguće primanja srazmjerna složenosti poslova i posebnim uvjetima rada s kojima se suočavaju.

Ukoliko se to ne učini kroz donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi sve dobre reformske namjere mogle bi pasti u vodu, a posao inspektora II. vrste i dalje ostati radno mjesto II. reda.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu