SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

RODNA NEUTRALNOST U ZAKONODAVSTVU

Hoćemo li dobiti Zakon o plaćama državnih službenica i namještenica?

(SDLSN, 5. veljače 2018.) „U zakonodavstvu Republike Hrvatske široko se primjenjuje odredba o rodnoj neutralnosti izraza i pojmovnih sklopova, tj. napomena da svi izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod“, navodi se u očitovanju Pučke pravobraniteljice od 18. prosinca 2015. godine pod naslovom „Uvođenje rodno osjetljivog jezika u službenu uporabu“.

U praksi, u propisima se navodi kako se riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod, ali se u pravilu pišu u muškom rodu, iako bi jednako „pravilno“ bilo i kad bi se takve riječi i pojmovi pisali u ženskom rodu.

U Preporuci Rec(2007)17 „Standardi i mehanizmi ravnopravnosti spolova“ (Vijeće Europe), koja se po pitanju rodno osjetljivog jezika nadovezuje na Preporuku Rec(90) 4 o uklanjanju seksizama iz jezika (Vijeće Europe, 1990.), stoji sljedeće: kad se muški oblik koristi kao univerzalan/rodno neutralan oblik, valja ga zamijeniti riječju koja nema nikakvu spolnu konotaciju ili upotrijebiti i muški i ženski oblik; za označavanje grupe koja se sastoji od žena i muškaraca valja upotrijebiti neutralnu formulaciju gdje god se može ili ženski i muški oblik navesti jedan uz drugi (čl. 68.).

No, problem istovremenog navođenja pojmova koji se odnose na ženski i muški spol u Hrvatskoj je riješen korištenjem riječi i pojmova u muškom obliku, uz napomenu kako se muški oblik jednako odnosi na muški i ženski rod.

Budući da je u državnoj službi, prema podacima Ministarstva uprave od 30. rujna 2017. godine, zaposleno 27678 žena i 28026 muškaraca, odnosno da žene čine 49,7 posto ukupnog broja zaposlenih, uz napomenu da muškarci imaju „prevlast“ u broju zaposlenih zahvaljujući još uvijek pretežito muškoj strukturi zaposlenika najmnogoljudnijeg ministarstva – Ministarstva unutarnjih poslova, u kojem je zaposleno 3618 policijskih službenica ili 17,81 posto od ukupnog broja policijskih službenika, ali i 3900 državnih službenica ili namještenica ili 79,87 posto od ukupnog broja državnih službenika i namještenika u MUP-u, postavlja se pitanje opravdanosti dosadašnje prakse korištenja riječi i pojmova u propisima koji se odnose na žene i muškarce isključivo u muškom rodu.

Bi li donošenje nekog propisa u kojem bi se riječi i pojmovi pisali u ženskom rodu, uz napomenu da se jednako odnose i na žene i muškarce, napravilo zbrku u pravnom prometu ili bi ova „inverzija“ bila sasvim opravdana u državi u kojoj 51,7 posto populacije čine žene.

Ako će se nekim propisom, poput budućeg Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, u velikoj većini državnih tijela, uređivati plaće upravo osoba ženskog roda, ne bi li „prevođenje“ riječi i pojmova koji se u njemu upotrebljavaju u ženski rod bilo opravdano samo po sebi. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu