SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 18.03.2009. Ispis Pošalji na mail

Iako se u javnosti stalno ponavlja kako glomazan državni aparat od 240.000 zaposlenih i plaće državnih i javnih službenika predstavljaju preveliko opterećenje za državni proračun, istina je sasvim drugačija, ističe sindikat u priopćenju. U javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih. U javnim službama je 80.000 zaposlenih u obrazovanju, 10.000 u znanosti, 65.000 u zdravstvu, 10.000 u socijalnoj skrbi i 5.000 u kulturi.

U državnim službama ima 27.000 zaposlenih u MUP-u, 3.000 u Carinskoj upravi, 4.000 u Poreznoj upravi, 2.500 u zatvorskom sustavu, 900 u Državnom inspektoratu, 10.000 u pravosuđu i 17.000 u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave.

Radi se o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih ako se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i djelotvornosti servisa koji pružaju građanima, naglašava sindikat. Naravno, rezovi su mogući, kako u broju zaposlenih tako i u opsegu servisa javnih i državnih službi, ali bi njihove posljedice mogle biti dalekosežne.

Kako će se u škole uvesti jednosmjenska nastava, dva strana jezika i informatika bez dovoljnog broja učitelja, pita sindikat. Asocijalno ponašanje i nasilje prerastaju u socijalni problem s kojim se sadašnji sustav socijalne skrbi teško može nositi bez dodatnog zapošljavanja.

Osim toga, treba udvostručiti broj zatvorskih čuvara. Samo u državnim službama ima više od 70 posto zaposlenih sa SSS-om a treba povećati udjel zaposlenika s VSS-om i zadržati postojeće kvalitetne kadrove.

Ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova i zaštitarskih tvrtki, te ako podržavaju minimalnu regulaciju države na svim područjima, izdvajanja za javnu upravu mogu se smanjiti, ali je upitno hoće li se time njihove plaće dovoljno povećati da mogu sami platiti sve što im danas pruža javni servis.

Stoga sindikat poziva sve sudionike rasprave o javnoj upravi da je ne predstavljaju kao impersonalni i otuđeni birokratski aparat od kojega građani nemaju koristi, te da ne zanemaruju činjenice o broju, strukturi i ulozi javnih i državnih službi u svakodnevnom životu hrvatskih građana.

 

SDLSN: Broj državnih i javnih službenika nije prevelik

Teško se može očekivati smanjenje broja zaposlenih, ako se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i djelotvornosti servisa

Sindikat državnih službenika i namještenika ustvrdio je danas da broj zaposlenih u javnim i državnim službama nije prevelik.

Iako se u javnosti stalno ponavlja kako glomazan državni aparat od 240.000 zaposlenih i plaće državnih i javnih službenika predstavljaju preveliko opterećenje za državni proračun, istina je sasvim drugačija, ističe sindikat u priopćenju.

U javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih. U javnim službama je 80.000 zaposlenih u obrazovanju, 10.000 u znanosti, 65.000 u zdravstvu, 10.000 u socijalnoj skrbi i 5.000 u kulturi.

 

Dalekosežne posljedice

U državnim službama ima 27.000 zaposlenih u MUP-u, 3000 u Carinskoj upravi, 4000 u Poreznoj upravi, 2500 u zatvorskom sustavu, 900 u Državnom inspektoratu, 10.000 u pravosuđu i 17.000 u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave.

Radi se o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih, ako se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i djelotvornosti servisa koji pružaju građanima, naglašava sindikat.

Naravno, rezovi su mogući, kako u broju zaposlenih tako i u opsegu servisa javnih i državnih službi, ali bi njihove posljedice mogle biti dalekosežne. Kako će se u škole uvesti jednosmjenska nastava, dva strana jezika i informatika bez dovoljnog broja učitelja, pita sindikat. Asocijalno ponašanje i nasilje prerastaju u socijalni problem s kojim se sadašnji sustav socijalne skrbi teško može nositi bez dodatnog zapošljavanja.

 

Hoće li građani plaćati usluge?

Osim toga, treba udvostručiti broj zatvorskih čuvara. Samo u državnim službama ima više od 70 posto zaposlenih sa SSS-om a treba povećati udjel zaposlenika s VSS-om i zadržati postojeće kvalitetne kadrove.

Ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova i zaštitarskih tvrtki, te ako podržavaju minimalnu regulaciju države na svim područjima, izdvajanja za javnu upravu mogu se smanjiti, ali je upitno hoće li se time njihove plaće dovoljno povećati da mogu sami platiti sve što im danas pruža javni servis.

Stoga sindikat poziva sve sudionike rasprave o javnoj upravi da je ne predstavljaju kao impersonalni i otuđeni birokratski aparat od kojega građani nemaju koristi, te da ne zanemaruju činjenice o broju, strukturi i ulozi javnih i državnih službi u svakodnevnom životu hrvatskih građana. (Hina)

 

NISMO GLOMAZNI APARAT OD KOJEG GRAĐANI NEMAJU KORISTI

Sindikat državnih službenika i namještenika ustvrdio je da broj zaposlenih u javnim i državnim službama nije prevelik. Naglašavaju kako se radi se o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih ako je namjera poboljšanje razine kvalitete njihovih usluga. Ipak, rezovi su mogući, no posljedice bi mogle biti dalekosežne, navodi sindikat. Dodaju da se izdvajanja za javnu upravu mogu smanjiti ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova te zaštitarskih tvrtki, no upitno je kažu, hoće li se time njihove plaće dovoljno povećati da mogu sami platiti sve što im danas pruža javni servis. Zato pozivaju da se u raspravama o javnoj upravi ona ne predstavlja kao aparat od kojega građani nemaju koristi.
Objavljeno:  18.3.2009 12:48:39

 

Sindikat državnih službenika i namještenika ustvrdio je da broj zaposlenih u javnim i državnim službama nije prevelik.

Tvrde da je istina sasvim drugačija, iako se stalno ponavlja kako je glomazan državni aparat sa 240.000 zaposlenih. Također smatra se da plaće državnih i javnih službenika predstavljaju preveliko opterećenje za državni proračun.

U javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih.
U javnim službama je 80.000 zaposlenih u obrazovanju, 10.000 u znanosti, 65.000 u zdravstvu, 10.000 u socijalnoj skrbi i 5.000 u kulturi. U državnim službama ima 27.000 zaposlenih u MUP-u, 3.000 u Carinskoj upravi, 4.000 u Poreznoj upravi, 2.500 u zatvorskom sustavu, 900 u Državnom inspektoratu, 10.000 u pravosuđu i 17.000 u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave, navodi sindikat.


Nema poboljšanja usluga bez ljudstva

Naglašavaju kako se radi o službama u kojima se teško može očekivati smanjivanje broja zaposlenih ako se želi poboljšati kvaliteta njihovih usluga i djelotvornost servisa koji pružaju građanima.

Ipak rezovi su mogući i u broju zaposlenih i u opsegu servisa javnih i državnih službi. No posljedice bi mogle biti dalekosežne, navodi sindikat.

Ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova i zaštitarskih tvrtki te ako podržavaju minimalnu regulaciju države na svim područjima, izdvajanja za javnu upravu mogu se smanjiti. No upitno je hoće li se time njihove plaće dovoljno povećati da mogu sami platiti sve što im danas pruža javni servis, priopćio je sindikat.

Zato pozivaju da se u raspravama o javnoj upravi ona ne predstavlja kao aparat od kojega građani nemaju koristi. Upozoravaju i da se ne zanemaruju činjenice o broju, strukturi i ulozi javnih i državnih službi u svakodnevnom životu hrvatskih građana.

 

Sindikat državnih službenika: broj zaposlenih u državnim i javnim službama nije prevelik


ZAGREB, 18. ožujka 2009. (Hina) - Sindikat državnih službenika i namještenika ustvrdio je danas da broj zaposlenih u javnim i državnim službama nije prevelik.
Iako se u javnosti stalno ponavlja kako glomazan državni aparat od 240.000 zaposlenih i plaće državnih i javnih službenika predstavljaju preveliko opterećenje za državni proračun, istina je sasvim drugačija, ističe sindikat u priopćenju.
U javnim službama ima 180.000, a u državnim službama 65.000 zaposlenih.
U javnim službama je 80.000 zaposlenih u obrazovanju, 10.000 u znanosti, 65.000 u zdravstvu, 10.000 u socijalnoj skrbi i 5.000 u kulturi.
U državnim službama ima 27.000 zaposlenih u MUP-u, 3.000 u Carinskoj upravi, 4.000 u Poreznoj upravi, 2.500 u zatvorskom sustavu, 900 u Državnom inspektoratu, 10.000 u pravosuđu i 17.000 u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave.
Radi se o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih ako se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i djelotvornosti servisa koji pružaju građanima, naglašava sindikat.
Naravno, rezovi su mogući, kako u broju zaposlenih tako i u opsegu servisa javnih i državnih službi, ali bi njihove posljedice mogle biti dalekosežne.
Kako će se u škole uvesti jednosmjenska nastava, dva strana jezika i informatika bez dovoljnog broja učitelja, pita sindikat.
Asocijalno ponašanje i nasilje prerastaju u socijalni problem s kojim se sadašnji sustav socijalne skrbi teško može nositi bez dodatnog zapošljavanja.
Osim toga, treba udvostručiti broj zatvorskih čuvara. Samo u državnim službama ima više od 70 posto zaposlenih sa SSS-om a treba povećati udjel zaposlenika s VSS-om i zadržati postojeće kvalitetne kadrove.
Ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova i zaštitarskih tvrtki, te ako podržavaju minimalnu regulaciju države na svim područjima, izdvajanja za javnu upravu mogu se smanjiti, ali je upitno hoće li se time njihove plaće dovoljno povećati da mogu sami platiti sve što im danas pruža javni servis.
Stoga sindikat poziva sve sudionike rasprave o javnoj upravi da je ne predstavljaju kao impersonalni i otuđeni birokratski aparat od kojega građani nemaju koristi, te da ne zanemaruju činjenice o broju, strukturi i ulozi javnih i državnih službi u svakodnevnom životu hrvatskih građana.

 

SDLSN Broj javnih i državnih službenika nije prevelik

(SDLSN, 18. ožujka 2009.) Iako se u javnosti stalno ponavlja kako glomazan državni aparat od 240.000 zaposlenih i plaće državnih i javnih službenika predstavljaju preveliko opterećenje za državni proračun, istina je sasvim drugačija.
Najveći broj zaposlenih je u javnim službama i to njih 180.000 tisuća, dok je u državnim službama zaposleno 65.000 službenika i namještenika.
Međutim, s obzirom na strukturu javnih službi većinu kojih čine
- 80.000 zaposlenih u obrazovanju,
- 10.000 zaposlenih u znanosti,
- 65.000 zaposlenih u zdravstvu,
- 10.000 zaposlenih u socijalnoj skrbi,
- 5.000 zaposlenih u kulturi,
te strukturu državnih službi od kojih najveći broj otpada na
- 27.000 zaposlenih u MUP-u,
- 3.000 zaposlenih u Carinskoj upravi,
- 4.000 zaposlenih u Poreznoj upravi,
- 2.500 zaposlenih u zatvorskom sustavu,
- 900 zaposlenih u Državnom inspektoratu,
- 10.000 zaposlenih u pravosuđu i
- 17.000 zaposlenih u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i uredima državne uprave, razvidno je da se radi o službama u kojima se teško može očekivati smanjenje broja zaposlenih, posebice ukoliko se kani poboljšati razina kvalitete njihovih usluga i učinkovitosti servisa koji pružaju građanima.

Ako se zna da u školama uvodimo jednosmjensku nastavu, dva strana jezika, informatiku; ako asocijalno ponašanje i nasilje prerastaju u socijalni problem s kojim se sadašnji sustav socijalne skrbi teško može nositi bez dodatnog zapošljavanja; ako treba udvostručiti broj zatvorskih čuvara i ako se zna da samo u državnim službama ima  više od 70 posto zaposlenih sa SSS te da treba povećati udjel zaposlenika sa VSS i zadržati postojeće kvalitetne kadrove, onda se predodžba o glomaznom državnom aparatu stubokom mijenja.
Rezovi su dakako mogući, kako u broju zaposlenih tako i u opsegu servisa javnih i državnih službi koje pružaju građanima, ali bi njihove posljedice po građane mogle biti dalekosežne.
Ako su građani spremni plaćati usluge privatnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova, zaštitarskih tvrtki i podržavaju minimalnu regulaciju države na svim područjima, izdvajanja za javnu upravu se vjerojatno mogu smanjiti, ali je upitno bi li se time njihove plaće u dovoljnoj mjeri povećale da sve to što im danas pruža javni servis sutra sami plate.   

Stoga SDLSN poziva sve sudionike javne rasprave koja se ovih dana vode o javnoj upravi da ju ne predstavljaju kao impersonalni i od građana otuđeni birokratski aparat od kojeg nema koristi i u toj raspravi ne zanemaruju činjenice o broju, strukturi i ulozi javnih i državnih službi u svakodnevnom životu građana Republike Hrvatske.

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada je ovih dana medijima i javnosti "otkrila istinu" o čak 367 dodataka na plaće u javnoj upravi, najavljujući uštede na tom "planu". Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Broj javnih i državnih službenika nije prevelik

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja