Akti SDLSN / Poslovnik Glavnog povjereništva
P O S L O V N I K
GLAVNOG POVJERENIŠTVA
Na osnovi članka 44. Statuta Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), Glavno povjereništvo na sjednici 24. rujna 1999. godine donosi
P O S L O V N I K
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom ure|uju se prava i dužnosti članova Glavnog povjereništva, način rada, postupak u pripremanju, sazivanju i vo|enju sjednica Glavnog povjereništva.
II. PRAVA I DUŽNOSTI čLANOVA GLAVNOG POVJERENIŠTVA
Članak 2.
Član Glavnog povjereništva ima prava i dužnosti koje proizlaze iz Statuta Sindikata i Poslovnika, a naročito:
- biti nazočan sjednicama i sudjelovati u radu Glavnog povjereništva,
- sudjelovati na sjednici u raspravama, predlagati mjere i zaključke o pitanjima koja su na dnevnom redu,
- predlagati pitanja i probleme koje Glavno povjereništvo treba raspraviti i o njima zauzeti stajalište,
- postavljati pismeno ili usmeno pitanja na sjednici Glavnog povjereništva i tražiti odgovor u svezi s provo|enjem stajališta i zaključaka Glavnog povjereništva i njegovih organa, te zaključaka Sabora,
- dobiti odgovor na postavljeno pitanje odmah ili na idućoj sjednici Glavnog povjereništva,
- djelovati u Sindikatu i javnosti u skladu s politikom i stajalištima Glavnog povjereništva i aktivno se zalagati za njihovo ostvarivanje,
- informirati se o radu organa Glavnog povjereništva,
- upoznavati Glavno povjereništvo i organe kojih je član o pitanjima, pojavama i problemima u podružnicama Sindikata i organima te u organizacijama u kojima djeluje, a ima pravo o tim pitanjima tražiti da se povede rasprava u odgovarajućim organima.
Članak 3.
O nazočnosti članova Glavnog povjereništva sjednicama Glavnog povjereništva i drugih organa kojih su članovi vodi se evidencija.
Članak 4.
Član Glavnog povjereništva koji je iz opravdanih razloga spriječen da bude nazočan sjednici Glavnog povjereništva, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika ili naknadno opravdati svoj izostanak.
Član Glavnog povjereništva koji iz opravdanih razloga nije u mogućnosti biti nazočan sjednici, ostvaruje sudjelovanje u radu sjednice dostavom pisanog mišljenja koje treba poslati najkasnije do dana održavanja sjednice.
S tim mišljenjem, odnosno stajalištem, upoznaje se Glavno povjereništvo.
Članak 5.
Predsjednik Sindikata dužan je obavijestiti Glavno povjereništvo o uzastopnim izostancima članova Glavnog povjereništva sa sjednica.
Glavno povjereništvo može predložiti da se razriješi dužnosti član Glavnog povjereništva koji je neopravdano izostao tri ili više puta uzastopce sa sjednica i izabrati novog člana.
III. NAČIN RADA
Članak 6.
Rad Glavnog povjereništva odvija se na sjednicama.
Sjednica Glavnog povjereništva može se održati ako je nazočna natpolovična većina članova.
Stajališta, zaključci i odluke smatraju se donesenim kad se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.
Članak 7.
Glavno povjereništvo održava konstituirajuće, radne i svečane sjednice.
Članak 8.
Prvu (konstituirajuću) sjednicu Glavnog povjereništva, izabranog na Saboru, saziva predsjednik Sindikata ili njegov zamjenik.
IV. SJEDNICE GLAVNOG POVJERENIŠTVA
Članak 9.
Glavno povjereništvo raspravlja i odlučuje na sjednicama o pitanjima iz nadležnosti utvr|enih u Statutu.
Članak 10.
Sjednice Glavnog povjereništva, na osnovi programa rada, priprema predsjednik, zamjenik predsjednika ili Predsjedništvo Glavnog povjereništva, a u pripremanju materijala mogu sudjelovati odbori djelatnosti i komisije.
U pripremanju materijala za sjednice mogu se angažirati znanstvene, stručne i druge institucije.
Članak 11.
Prije izjašnjavanja o dokumentima u kojima se predlaže utvrđivanje stajališta o bitnim pitanjima, Glavno ih povjereništvo može staviti na raspravu i organizirati o njima javnu raspravu u podružnicama Sindikata.
Glavno povjereništvo određuje o kojim će se dokumentima voditi rasprava, rok u kome se rasprava treba završiti i vrijeme za dostavu mišljenja, primjedaba i prijedloga Glavnom povjereništvu ili njegovim organima.
Članak 12.
Prijedlozi dokumenata koje izrađuju radne grupe, stručne i znanstvene institucije prethodno se dostavljaju Glavnom povjereništvu i Predsjedništvu Glavnog povjereništva.
Izuzetno u slučaju hitnosti materijali se mogu dostaviti i na samoj sjednici.
a) Sazivanje sjednica
Članak 13.
Sjednice Glavnog povjereništva se održavaju prema potrebi.
Sjednice Glavnog povjereništva saziva predsjednik Sindikata samoinicijativno ili na osnovi odluke Predsjedništva Glavnog povjereništva.
Sjednice Predsjedništva Glavnog povjereništva održavaju se prema potrebi, a saziva ih predsjednik.
Članak 14.
Sjednica Glavnog povjereništva može se sazvati na zahtjev više podružnica, županijskog povjereništva Sindikata, te više članova Glavnog povjereništva. Takav zahtjev s prijedlogom odgovarajućih pitanja koja će se razmatrati na sjednici (točke dnevnog reda) podnosi se Predsjedništvu u pismenoj formi uz obrazloženje.
Predsjedništvo razmatra inicijativu i o tome donosi odluku.
U slučaju neprihvaćanja inicijative, Predsjedništvo obavještava Glavno povjereništvo i predlagače.
Članak 15.
Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i odgovarajućim materijalom, kao i skraćeni zapisnik s prošle sjednice Glavnog povjereništva, dostavlja se članovima Glavnog povjereništva najkasnije osam dana prije održavanja sjednice.
Ovisno o predloženom dnevnom redu sjednice, uz poziv se, u pravilu, uz svaku točku predloženog dnevnog reda dostavlja obrazloženje, ili se izra|uje poseban materijal odnosno teze za raspravu.
Samo i izuzetno i u posebno hitnim slučajevima sjednica Glavnog povjereništva se može sazvati u roku kraćem od osam dana i na drugi pogodan način.
Članak 16.
Na sjednice Glavnog povjereništva mogu se pozivati članovi Nadzornog odbora i Statutarne komisije Sindikata, te povjerenici podružnica. Na sjednice se može pozivati predstavnike zainteresiranih organa i organizacija i sredstava javnog informiranja, te druge sudionike koje Glavno povjereništvo, njegovi organi i predsjednik odluče pozvati.
Članak 17.
Radom sjednice rukovodi predsjednik Sindikata.
b) Utvrđivanje kvoruma
Članak 18.
Predsjednik otvara sjednicu Glavnog povjereništva i utvr|uje da li je na sjednici nazočan dovoljan broj članova (kvorum).
Pošto se utvrdi da je sjednici nazočan dovoljan broj članova i da se mogu donositi pravovaljane odluke, predlaže se dnevni red.
c) Dnevni red
Članak 19.
Nakon otvaranja sjednice, prije prelaska na dnevni red, predsjednik ustanovljuje da li ima primjedaba na skraćeni zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedaba odlučuje se na sjednici.
Ako se primjedbe na zapisnik usvoje, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.
Zatim predsjednik predlaže dnevni red. Nakon prijedloga, otvara raspravu o dnevnom redu. Nakon rasprave o dnevnom redu zaključuje raspravu i poziva članove da usvoje dnevni red dizanjem ruku.
Smatra se usvojenim dnevni red za kojega se izjasni više od polovice nazočnih članova.
d) Tijek sjednice
Članak 20.
Nakon utvrđenog dnevnog reda i usvajanja zapisnika, Glavno povjereništvo pristupa razmatranju pojedinih pitanja prema utvr|enom dnevnom redu.
Članak 21.
Pravo sudjelovanja u raspravi imaju svi članovi Glavnog povjereništva i pozvane osobe.
Predsjedavajući daje riječ redom, kako se osobe javljaju, najavljujući ime i prezime osobe koja sudjeluje u raspravi.
Osoba koja je dobila riječ može govoriti o predvi|enoj točki dnevnog reda samo jedanput. O istoj točki dnevnog reda može ista osoba, uz odobrenje predsjedavajućeg, govoriti i više puta, ali samo ako odgovara na postavljeno pitanje ili da bi ispravio odnosno dopunio svoje prijašnje izlaganje.
Članak 22.
Rasprava se može voditi samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako sudionik od toga odstupi, predsjedavajući će ga na to upozoriti ili mu oduzeti riječ.
Članak 23.
Na osnovi materijala, mišljenja i prijedloga danih u javnoj raspravi i na sjednici, Glavno povjereništvo donosi odluke i zaključke.
e) Način glasovanja
Članak 24.
Glavno povjereništvo može pravovaljano odlučivati ako je nazočna natpolovična većina članova, a odluke su pravovaljane ako se za njih izjasni više od polovice nazočnih članova.
Članak 25.
Glasuje se javno, dizanjem ruke.
Glasovanje o pojedinim pitanjima i prijedlozima na sjednici može zahtijevati svaki član Glavnog povjereništva. Glasovanju će se pristupiti ako to odluči Glavno povjereništvo.
Pravo glasovanja imaju samo članovi Glavnog povjereništva.
Nakon završenog glasovanja, osoba koja predsjedava objavljuje rezultate glasovanja.
f) Zapisnik
Članak 26.
O radu sjednice Glavnog povjereništva vodi se zapisnik u koji se unosi mjesto i vrijeme održavanja sjednice, broj nazočnih, imena opravdano odsutnih, imena neopravdano odsutnih članova, dnevni red, kratak sadržaj izlaganja sudionika u raspravi, te odluke i zaključke.
Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar.
Zapisnik (skraćeni) se obvezno, na prvoj idućoj sjednici, podnosi na verifikaciju.
Članak 27.
Sjednica Glavnog povjereništva može se snimati na magnetofonsku vrpcu ili voditi stenografski zapisnik ili stenografske bilješke. Magnetofonske vrpce i stenografske bilješke sastavni su dio zapisnika.
Članak 28.
Prigodom značajnih datuma iz hrvatske prošlosti i sindikalne povijesti, ili prigodom podjele priznanja članovima Glavnog povjereništva i aktivistima Sindikata, mogu se sazvati svečane sjednice Glavnog povjereništva.
Na svečanoj sjednici podnosi se prigodni govor, a može se izvesti i prigodni kulturno-umjetnički program.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29.
Tumačenje odredaba ovog Poslovnika daje Statutarna komisija.
Članak 30.
Izmjene i dopune Poslovnika donose se na sjednici Glavnog povjereništva.
Članak 31.
Odredbe ovog Poslovnika primjenjivat će se u radu Predsjedništva, odbora djelatnosti i komisija Glavnog povjereništva i Predsjedništva.
Članak 32.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja na sjednici Glavnog povjereništva 24. rujna 1999. godine.
Ispis Pošalji na mail
GSV Sindikati: Nema zelenog svjetla za otpuštanja, ali nećemo čuvati neučinkovita radna mjesta
"Ako Vlada utvrdi da u javnom sektoru negdje ima određenog viška, procedura za smanjenje broja zaposlenih je jasna propisana." Autor: PolitikaPlus/Hina Sindikati nisu dali "zeleno svjetlo" za otpuštanja u javnom sektoru, ali neće čuvati ni jedno radno mjesto koje nije učinkovito, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Očekivao se rast, a potrošnja u prosincu pala
PRVI PAD NAKON 8 MJESECI (www.liderpress.hr) U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo neočekivano pao 0,4 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad potrošnje nakon osam mjeseci neprestanog rasta. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno porastao za 2,5 posto, dok je realno smanjen za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Milanović: Vlada neće mijenjati ZOR ni otpuštati javne službenike
Premijer sa sindikalistima Vlada ne planira otpuštanja u javnim službama već do ušteda želi doći racionalizacijom sustava kojom će se ukinuti prekovremeni rad i rad prema ugovoru o djelu (Novilist.hr) ZAGREB Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o radu (ZOR) niti otpuštati radnike u javnim službama, zaključeno je na današnjem sastanku premijera Zorana Milanovića sa sindikalnim čelnicima.
USPIO PROSVJED
(SING) U Zagrebu je 31. siječnja 2012. održan prosvjed radnika DIOKI-a s namjerom da se Vladu RH potakne na intenzivnije uključivanje u pronalaženju rješenja za nastavak i održavanje proizvodnje, isplatu zaostalih plaća i vlasničko restrukturiranje poduzeća. Prosvjed je organizirao Stožer za obranu DIOKI-a uz podršku sva tri sindikata koji djeluju u DIOKI-u. Okupilo se oko 400 prosvjednika koji su prvo prosvjedovali na Trgu bana Josipa Jelačića, a potom pred Ministarstvom gospodarstva.
10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora EU i RH
NHS - U Zagrebu se 31. siječnja 2012. godine održao se 10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Republike Hrvatske. Zajednički savjetodavni odbor čine 6 predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, 2 predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, 2 predstavnika sindikalnih središnjica te 2 predstavnika organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
Proizvodnja u Diokiju će se pokrenuti, a zaostale plaće isplatiti
PAO DOGOVOR I jedne i druge radnike primila je Tamara Obradović Mazal, zamjenica ministra gospodarstva Radimira Čačića Piše: Tea Romić/VLM (VEČERNJI LIST) Nekoliko sati nakon što su stigli ispred zgrade ministarstva, radnike Diokija primio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i njegov zamjenik koji im je malo rasvijetlio situaciju.
Do posla teško i neškolovanima, ali i ženama s diplomom
TRŽIŠTE RADA Autor: Mladen Obrenović Žene s osnovnim ili nižim obrazovanjem srednje i starije dobi čine 60 posto populacije nezaposlenih osoba ženskog spola. Iako se mogućnosti zapošljavanja povećavaju sa stupnjem obrazovanja, probleme sa zapošljavanjem podjednako imaju i žene sa sveučilišnom diplomom, kao i one s niskim stupnjem obrazovanja
HT-ov recept za profit: Milijarde zarađuju na masovnim otkazima i jeftinoj studentskoj radnoj snazi
(OBJEKTIV) Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze.
Što u stvarnom životu znači vladina mini reforma?
Novi udar na građane Autor: Gabrijela Galić ZAGREB Vlada je u svojim izračunima plaća nakon mini porezne reforme uzela naoptimističniju varijantu. Tako je u izračune prema kojima svima s plaćama nižim od osam tisuća kuna bruto (bruto I ili radnički bruto, dakle iznos iz kojeg radnik plaća obavezne doprinose za mirovinski sustav te poreze i prirez) uključila parametre prema kojima takav radnik ima jednog uzdržavanog člana i plaća prosječni prirez od 12 posto.
Osnovana podružnica SBF-a u Generali osiguranju d.d.
SBF- početkom mjeseca ove godine, Sindikatu bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske pridružili su se i radnici Generali osiguranja d.d.. Na incijativu radnika sukladno Statutu SBF-a, koji osim radnika u bankarstvu, sindikalno organizira i radnike u osiguranjima te drugim financijskim institucijama, osnovana je nova sindikalna podružnica.
'Neće biti otpuštanja, ali morat će se smanjiti masa plaća'
MILANOVIĆ I LINIĆ POJAŠNJAVAJU Autor: Marina Barukčić (T-portal) Nakon prezentacije mjera i smjernica novog proračuna za 2012. godinu, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić pokušali su pojasniti mjere koje su donijeli. Kažu da ovo još nisu drastični rezovi jer nema otpuštanja, ali od radnika se očekuje više efikasnog rada uz stroga ocjenjivanja i smanjenje mase plaća. Kada su u pitanju novi porezni razredi na dohotke, Milanović kaže da će se odraziti i na njega u vidu smanjenja plaće za 270 kuna
Gospodo ministri, ovo nije srednja klasa!
Piše: Petar Vidov (Index.hr) PREDLOŽENE mjere koje su danas stigle iz Banskih dvora, zajedno sa smjernicama državnog proračuna za 2012. godinu, podijelile su sindikalne čelnike. Za Krešimira Severa povećanje PDV-a ravno je katastrofi. Vilim Ribić se, s druge strane, poreznom reformom ne opterećuje pretjerano. Više ga brinu neki drugi zahvati, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo ili plana za uštedu dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene u javnom sektoru.
Rast i pad plaća
NHS – Trenutačno osnovni osobni odbitak u RH iznosi 1.800,00 kuna. Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 3.600,00 kn), po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (od 3.600,00 kn do 10.800,00 kn) te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (iznad 10.800,00 kn).
Smanjuje se PDV na dječju hranu, ulja i račune za vodu
SJEDNICA VLADE Premijer Milanović i ministar financija Slavko Linić izjavili su da treba imati hrabrosti za poduzimanje mjera koje su "odavno trebale Hrvatskoj" autor: Marko Špoljar/VLM, Ivana Čičak/VLM (VEČERNJI LIST) Na današnjoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović predstavio je prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Predviđeni prihodi u državnom proračunu za ovu godinu iznose 108 milijardi kuna, a rashodi 117,6 milijardi kuna, što je smanjenje od 4,6 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Milanović je istaknuo da je to najveći posao nakon referenduma te kako se u izradi smjernica Vlada nije vodila mišljenjima vjerovnika.
Razara li kapitalizam društvo
(HRT) Svjetski gospodarski forum (WEF)na kojem elite tradicionalno raspravljaju o stanju gospodarstva i društva, počeo je raspravom o pitanju razara li kapitalizam 20. stoljeća društvo 21. stoljeća. Forum se održava u švicarskom zimovalištu Davosu.
