Otišao je Pavo…

(SDLSN, 1. rujna 2011.) Dana 22. kolovoza 2011. godine u Osijeku je iznenada preminuo Pavo Agotić (1951-2011) dugogodišnji član Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
Pavo je u više mandata obnašao dužnost Povjerenika podružnice Gradske uprave Grada Osijeka, a bio je i zamjenik županijskog povjerenika, član Odbora lokalne samouprave Sindikata, Organizacijskog odbora športskih susreta SDLSN i dugogodišnji voditelj natjecanja u belotu.

Kao veliki gurman i majstor fiša i čobanca bio je predsjednik osječkog Kluba majstora kotlića, predsjednik i član brojnih ocjenjivačkih žirija na natjecanjima u pripremi ovih tradicionalnih slavonskih jela.
Pokopan je u Osijeku, 24. kolovoza 2011. godine.
Ostat će trajno u sjećanjima brojnih prijatelja i kolega kao dobar čovjek i ljubitelj života u kojem, nažalost, nije predugo uživao.
Zbogom Pavo i neka Ti je laka hrvatska zemlja…

I OSJEČKI VATROGASCI 1. LIPNJA IDU U PROSVJED
Banjan: Financiranje javnih vatrogasnih postrojbi nije pravedno

(GLAS SLAVONIJE) OSIJEK - Sa svoja dva vozila u najavljenom prosvjedu vatrogasaca ispred sjedišta Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Zagrebu 1. lipnja sudjelovat će i djelatnici Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Grada Osijeka. Iako je riječ o sindikalnoj akciji, glavni zapovjednik osječkog JPVP-a Boris Banjan potpuno podržava prosvjed budući da je, kako kaže, nerješavanjem novog Zakona o vatrogastvu izravno ugrožen gradski proračun, a vezano uz financiranje javnih vatrogasnih postrojbi u Osijeku.

"Plaće za lipanj, a tako će biti i do kraja godine, smanjene su nam za deset posto i ostanu li na snazi objavljeni standardi oko kojih smo mislili da je stvar čista, izgubit će se puno. Smatrali smo da su usvojeni novi standardi, jer je na sastanku na kojem su bila 52 zapovjednika JPVP-a od ukupno njih 65 većina bila za linearno smanjenje umjesto aktualnog selektivnog smanjenja sredstava za financiranje. Većina je predložila linearno smanjenje za minimalni standard u iznosu od 1,12 posto što je na sastanku prihvaćeno. Vlada je potom trebala donijeti odluku o novim minimalnim standardima i iako smo bili sigurni da će ta odluka biti objavljena, još nije", pojasnio je Banjan.
Konkretno, kod selektivnog smanjenja to za osječke vatrogasce znači oko deset posto manje iz gradskog proračuna. Za sada je, pojašnjava Banjan, raspodjela nepravedna. "Treba donijeti nove, pravednije kriterije za sljedeću godinu. Za ovu je gotovo jer je proračun već donesen, a u slučaju linearnog umanjenja mi bismo gubili 1,12 posto, a ne deset kao sad", zaključuje Banjan.

M.Mihelić

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.

Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

OSIJEK Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 

(SDLSN, 6. listopada 2010.) OSIJEK - Jučer je u Višnjevcu kod Osijeka održan prvi od četiri regionalnih seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 60-tak okupljenih sindikalnih povjerenika s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije imalo prigodu čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin, koji su, svatko iz svog diskursa, govorili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući seminar, predsjednik SDLSN Boris Pleša istaknuo je važnost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za bolje razumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih središnjica i sindikata na tom području, posebice onoga u okviru GSV-a i kolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović je, govoreći o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo visoko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguće doći do konsenzusa o gotovo svim važnim društvenim pitanjima, ali i praksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

Begović je naglasio potrebu razvijanja stručnih kapaciteta svih socijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vremenu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proces konzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesionalno ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.   

Govoreči o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnih središnjica, predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je potrebu da on postane mjesto na kojem će ravnopravni i reprezentativni socijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moći raditi u uvjetima bez mogućnosti preglasavanja i stvaranja interesnih ad hoc koalicija između Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u kojem će se oblikovati nova i bolja društvena stvarnost hrvatskih građana.

Nakon najviše nacionalne razine razine tripartitnog dijaloga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je seminariste s međunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, domaćim pravnim vrelima i primjerima kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na području javnog sektora.

Počevši od razine kolektivnih ugovora za područje državnih službi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da bi zatim prešla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti i kućnih kolektivnih ugovora za pojedine javne službe, Haklin je ukazala na njihov različit sadržaj iz kojeg se generira nejednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na području lokalne samouprave, posebice u svjetlu ograničenja koja je nametnuo Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo na kolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumirati u punom opsegu.  

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara, sudjelujuću u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, a pored toga posebno ih je zanimala reforma državne uprave i budući zakon o plaćama.

GRAD OSIJEK Vatrogasci dobili prvi kolektivni ugovor

Nakon šest mjeseci pregovora potpisan je Kolektivni ugovor između Grada Osijeka i Javne profesionalne vatrogasne postrojbe. Riječ je o prvom Kolektivnom ugovoru koji je spomenuta postrojba dobila.

Kako bi Kolektivni ugovor bio i u potpunosti zaključen gradonačelnik Krešimir Bubalo najavio je da će morati osigurati dodatna sredstva u iznosu pola milijuna kuna i to u sljedećem rebalansu proračuna.

Prava iz Kolektivnog ugovora nisu ono što su strane u pregovorima očekivale, istaknuo je zapovjednik Javne profesionalne vatrogasne postrojbe grada Osijeka Boris Banjan.

Osječki vatrogasci dobili svoj prvi kolektivni ugovor

Profesionalni vatrogasci Osijeka napokon su dobili svoj prvi Kolektivni ugovor, koji je u srijedu potpisan s gradonačelnikom Osijeka Krešimirom Bubalom, nekon petomjesečnih pregovora.

Sindikalni povjerenik JPVP Osijek Drago Pranjić rekao je da su vatrogasci zadovoljni postignutim sporazumom, jer su uspjeli spriječiti Grad da imse plaće smanje od 6 do 18 posto, što im je nuđeno početkom ove godine.

- Plaće će nam ostati na nivou iz 2009. godine, a dodatak na uvjete rada iznosit će osam, umjesto dosadašnjih 20 posto. Željeli smo i to zadržati, no s obzirom na gospodarsku situaciju u gradu i državi pristali smo na smanjenje - rekao je Pranjić.

Gradonačelnik Bubalo je pak istaknuo da je to „maksimum kojeg je Grad mogao dati u ovom trenutku." Grad će 500 tisuća kuna potrebnih za plaće prema ovom ugovoru, osigurati rebalansom proračuna.

N. Patković

Osijek: pregovori s vatrogascima u završnoj fazi

OSIJEK, 11. svibnja 2010.(Hina) - Kolektivni pregovori osječke gradske uprave i Javne profesionalne vatrogasne postrojbe (JPVP) su u završnoj fazi i idućih dana očekuje se postizanje kompromisnog rješenja, koje bi omogućilo sklapanje novoga kolektivnog ugovora, istaknuto je na današnjem sastanku osječkog gradonačelnika Krešimira Bubala s pročelnicima gradskih upravnih odjela.
Zbog odluke Upravnog vijeća JPVP o smanjivanju plaća, od 3 do 18 posto, te ukidanju dodatka na uvjete rada osječki su vatrogasci, potkraj travnja, najavili mogućnost štrajka i drugih zakonom propisanih prosvjednih akcija.
Zapovjednik JPVP-a Boris Banjan kazao je kako su se pregovori oduljili, ali da su djelatnici shvatili okolnosti u kojima žive. Dodao je da je i gradska uprava napravila određene ustupke te da su dvije strane blizu postignuća dogovora oko dodatka na uvjete rada i drugih pitanja kolektivnog pregovaranja.
Gradonačelnik Bubalo izrazio je uvjerenje da će se kolektivnim pregovorima postići optimalno rješenje, u postojećim gospodarskim okolnostima. Ocijenio je da će se u idućem razdoblju, uz ostalo, morati riješiti pitanje starosne strukture vatrogasaca, budući da je prosječna dob djelatnika u JPVP-u 44 godine, i da su samo četiri vatrogasca mlađa od 35 godina.

Pročitajte još...

• Prilog Hrvatske radiotelevizije

Glas Slavonije o smanjenju plaća osječkih vatrogasaca

ZAPOSLENI U DRŽAVNOJ UPRAVI U OSJEČKOJ ŽUPANIJI O MOGUĆIM OTKAZIMA

Sindikat: Smanjenje broja djelatnika za pet posto riješit ćemo mirovinama

OSIJEK - Premda točne projekcije još nisu napravljene, osječko-baranjski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN) Darko Lesar, smatra kako u državnoj upravi koja djeluje na području ove županije, unatoč Vladinoj mjeri koja predviđa otpušanje pet posto djelatnika, otkaza ne bi trebalo biti.
- Vjerujem da se to može riješiti kroz prirodni odljev. Dosta je onih koji još rade, a imaju uvjete za mirovinu - kad bi se taj dio ljudi umirovio došli bismo do postotka koji Vlada zahtijeva, a mlađim kadrovima bi se omogućilo da nastave raditi - kaže Lesar, no i dodaje kako nema viška radnika u osječkoj državnoj upravi: "Ne sjede ljudi bez radnih zadataka, a ako netko ode, njegove će poslove morati preuzeti netko drugi".
Osječko-baranjsko povjereništvo SDLSN-a, otkriva Lesar, koji je i zamjenik predsjednika toga sindikata, ima 37 podružnica (policija, carina, lokalna uprava i samouprava...), te broji 2.500 članova.
- Ako se ostvare ove mjere, nitko neće biti izuzet. Mi smo se već dosta odricali, bili smo kooperativni, te očekujemo od Vlade razgovor i zajedničko rješenje, a ne jednostrane odluke. Pozivam Vladu da nastavimo socijalni dijalog - kaže Lesar. Upravo se danas očekuju pregovori oko ukidanja božićnica, regresa i darova za djecu - poteza kojim bi država u proračunu uštedjela približno 650 milijuna kuna. Što ako pregovori ne uspiju? "O svim budućim akcijama govorit ćemo kada za to dođe vrijeme. Mogu samo reći da će se SDLSN maksimalno boriti za zaštitu svih članova", zaključuje Lesar.M.Mihaljević