ZA SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U OSIJEKU TRAŽILA SE "KARTA VIŠE"  

„Zamislite da carinici, policajci, učitelji, profesori, državne i javne službe stanu"

(SDLSN, 16. travnja 2014.) OSIJEK - „Došli smo vas pozvati na akciju. Jedan od razloga za to moglo bi biti to što nam stalno preko medija poručuju da smo loši radnici, da nas je previše i da smo preskupi. Svako malo tuđa ruka nađe se u našem džepu i vadi iz njega. Povod za okupljanje je tri postotno smanjenja plaća, što nije puno, no rekli su da neće dirati plaće, a sada nam to oduzimaju", poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi koji je održan u ponedjeljak u Osijeku.

Nakon skupa povjerenika za Zagreb i Zagrebačku županiju, te onog u Splitu, sindikalni čelnici su u Osijeku pozvali oko 330 okupljenih povjerenika da motiviraju članove podružnica da se 1. svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, s kojeg će zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati poruku vlasti. Podrže li članovi prijedloge čelnika, nakon sindikalnog štrajka na Trgu Bana Jelačića, moguć je prosvjed protiv politike uoči lokalnih izbora, možda i na sam dan izborne šutnje, a krajem svibnja i početkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To je vrijeme kada su sindikati najjači i imaju najjače oružje u rukama i ne bi ga trebali propustiti, poručeno je.

Više od 80 posto zaposlenih u sustavu obrazovanja ima visoku ili višu stručnu spremu, a plaće su im ispod državnog prosjeka. I dok se u zemljama EU prosjek izdvajanja za obrazovanje kreće oko 5,6 posto, u Hrvatskoj je to manje od tri posto. „Hoćemo li tako do zemlje znanja", zapitao je Milošević. „Uz brojna smanjenja i ograničenja prava, zaposlenima se svakodnevno nameću nove obaveze i izmišljeni poslovi", zaključio je te pozvao kolege da se zapitaju hoće li i dalje sjediti pred TV i kritizirati Vladu i sindikate ili su spremni „ustati i barem otići na prosvjed".
„U javnim službama imamo 250.000 zaposlenih, čemu treba dodati i članove njihovih obitelji, dio nezaposlenih i dio umirovljenika i došli bismo do dva milijuna građana. Kada bi svaki deseti, petnaesti ili dvadeseti među njima došao na prosvjed, to bi bila slika od koje se smrzneš", poručio je.

„Nedostaje nam liječnika i oko 12.000 medicinskih sestara. Jedna sestra u Hrvatskoj radi za četiri, odnosno na jednog pacijenta u Europi dolaze četiri medicinske sestre, kod nas jedna. Štedi se na uštrb građana. Osim toga, sestrama se ne uvažavaju postignute razine obrazovanja" , poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Dodala je kako je i u drugim sustavima slično. „Za koga", zapitala se „naši učitelji obrazuju djecu kada obrazovani mladi ljudi bježe iz ove zemlje u Kanadu, Finsku i Švedsku". Izbori za EU parlament pokazali da je građane uhvatila letargija, što je znak da se moramo probuditi i naći načina da odgovorimo, poručila je Prašnjak.

„Kad smo pregovarali s njima, vjerovali smo, no prevarili su nas. Vama je svejedno jesu li na vlasti crveni, zeleni ili žuti jer svoje račune morate platiti. Pokušali su pregovarati s nama odvojeno, najprije s javnim, onda državnim službama, ne bismo li zaboravili jedni na druge. A svi doma imamo nekoga iz državne ili javne službe, nezaposlenog ili umirovljenika. I državne i javne službe, ali i gospodarstvo, 1. svibnja mogu biti zajedno, zajedno sa facebookovcima, umirovljenicima i nezaposlenima. Onaj tko živi od plaće zna kako je teško doći do svake kune i mi znamo da ne postoji razlika između državnih i javnih službi, nego samo između onih koji imaju i onih koji nemaju", kazala je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. „Javnim službama se šalje poruka da smo preskupi. No, možemo održati dvoje izbore kada netko tako odluči. Automobili se mogu mijenjati, za to ima novca, zgrade se moraju graditi, a u ljudski potencijal se ne ulaže. Službenici, medicinske sestre, učitelji i poreznici trebali bi raditi još više za još manju plaću. Morate raditi onako kako nalažu zakoni, morate provoditi ponekad i glupe zakone, jer morate", kazala je Jagar te poručila kolegama da pokažu barem to da im nitko ne može oduzeti dostojanstvo.

„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za državne službenike, odrekli smo se božićnice, regresa i putnih troškova, s obećanjem da neće biti rezanja plaća i otpuštanja viška. Nepunih četiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjela ukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administrativno rezanje plaća. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figom u džepu. I kad smo počeli pregovore, počeli smo ih u srpnju, a proračun za 2012. godinu već je bio donesen, pa nam nije preostalo drugo nego da se pokušamo izboriti da šteta bude što manja", rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

SINDIKALNA SLAVONIJA Za razliku od Zagreba i Splita gdje se skupovima sindikalnih povjerenika odazvalo 20, odnosno 19 sindikalnih povjerenika SDLSN, osječkom skupu je nazočilo njih 46 

„Proteklih godinu i pol državne i javne službe su pod iznimnim pritiskom. Službenike prozivaju da žive u privilegijama, zato što su imali pravo na božićnicu i regres, te dodatak na staž, što su prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepciju javnosti da su državne i javne službe samo teret društva", kazao je Pleša. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnosti ako se na Trgu bana Jelačića skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnosno možda još manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolege da se pridruže prosvjedu.

„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prije krize. Još 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali štrajk jer im plaće nisu rasle tri godine. Tada se to radilo u ime rasterećenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to da svakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne može bagatelizirati, da oni imaju vrijednost rada i cijenu rada i da to ne može biti ostatak ostataka nakon što se ispune sve perverzne potrebe u proračunu, oni koji su po cijeni rada najmanji i dalje će biti prvi za rezanje", poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasne članovima kako imaju ubojito oružje - mogućnost da blokiraju neke sustave u zemlji - što treba koristiti. Ako nisu spremni, sindikati će organizirati sportske igre i čekati, „No moramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanja više nećemo imati u rukama takvo oružje. Tada nećemo moći prestati sa zaključivanjem ocjena i blokadom sustava", poručio je. Oni koji sindikatima spočitavaju da govore jezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovim plaćama poigrava upravo politika te da treba misliti politički, kao što su to činili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izborili najveće poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovljenike se danas nitko ne usudi dirati, kazao je.

„Kad su u pitanju vaši interesi, nema razlike između HDZ-a i SDP-a, to nisu stranke koje rade u vašem interesu i dosta je njihovog monopola", poručio je Ribić. Kazao je kako kriza traje 5 godina, a zaposleni u državnim i javnim službama odrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje četiri godine, no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbog loše ekonomske politike mogu očekivati nova rezanja i zato je u prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremene izbore. „Neću govoriti o političkoj opciji, osim da ćemo zagovarati one koji su drugačiji. Neka to bude poruka svakoj drugoj vladi da će, da znaju da će kada dirnu u prava javnih i državnih službi, doživjeti udar koji će ih ošamutiti", poručio je.
Marijana Matković

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi
Nakon lokalnih izbora u nekim gradovima borit ćemo se za golo preživljavanje

„Glavni motiv zbog kojega smo ušli u zajedničku priču s ostalim sindikatima je nepovjerenje. Odnosno poljuljano povjerenje koje je Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi novoj Vladi pokazao, potpisujući Temeljni kolektivni ugovor u nastojanju da se uspostavi jedan korektan socijalni dijalog. Na žalost, morali smo otrpiti to da smo prevareni i sve što se događalo dalje pokazuje da razloga za povjerenje više nema i da moramo raditi na drugi način", odgovara Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, na pitanje zašto su se kulturnjaci odlučili pridružiti sindikalnim kolegama koji ovih dana preispituju spremnost članstva na prosvjede i radikalne akcije, među kojima i blokadu nekih sustava u zemlji te mogućnost da pozovu građane na referendum za prijevremene izbore.

Rekli ste da se posebno bojite toga što će biti nakon lokalnih izbora, s obzirom da veliki broj djelatnika u kulturi ovisi upravo o lokalnim vlastima. Čula sam kako razgovarate s predstavnicima gradske vlasti Virovitice, koji čak ne dozvoljavaju mogućnost da plaće djelatnika u kulturi, koje su bitno manje od ostalih, ne padaju toliko koliko će možda padati u drugim sustavima.

Lokalna razina je priča koja će, po mojoj procjeni, nakon lokalnih izbora biti bolnija nego što je priča na državnoj razini. Na to upućuje sadašnje stanje pregovora. Sva je prilika da će kultura ostati bez šest kolektivnih ugovora koji su do sada važili, što je posljedica primjene Zakona o reprezentativnosti sindikata i produžene primjene, koje više nema, osim tijekom tri mjeseca. A onda i situacije na lokalnoj razini, po kojoj gradonačelnik Varaždina, ili gradonačelnik Šibenika, ili gradonačelnik Virovitice ne žele, zapravo, potpisati kolektivne ugovore i žele imati kulturu na brisanom prostoru i nema nikakve dileme da ćemo mi u tim gradovima sasvim sigurno gubiti i boriti se za golo preživljavanje.

Što zaposleni mogu učiniti za sebe, prije svega preko sindikata?

Kao i uvijek, tamo gdje postoji svijest o tome da se nešto može učiniti, tamo u pravilu i postignemo rezultate, tamo gdje te svijesti nema, vrlo je skučeni prostor, jer nekakav rad sindikata autoritetom profesionalaca u takvim situacijama apsolutno nije dovoljan. Pogotovo nije dovoljan nasuprot sile vlasti koja se u nekim gradovima otvoreno demonstrira. Bez svjesnog članstva sindikat zaista ne može puno napraviti.

Koliko članovima može biti koristan zajednički izlazak s ostalih 12 sindikata državnih i javnih službi na Trg Bana Jelačića, ili podrška ostalim zajedničkim akcijama?

Za svaku djelatnost često volimo isticati da je na neki način posebna, no kultura to zaista jest. Kultura je ipak povezana s umjetnošću i djelomično ne stoji na zemlji čvrsto kao neke druge djelatnosti, pa ponekad imamo dodatni problem objašnjavanja realiteta ljudima, odnosno onoga u čemu jesmo i što se događa u situaciji kada nemamo kolektivnih ugovora i kako se te situacije mogu prevladati. U tome smislu, ovi skupovi služe tome da povjerenici shvate da se na isti način radi i u drugim sindikatima i u drugim djelatnostima te da naš zajednički rad nema alternativu. M.M.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

POŽEGA Potpisani kolektivni ugovori za zaposlenike korisnika gradskog proračuna

(www.pozega.hr/SDLSN, 28. prosinca 2010.) Gradonačelnik Zdravko Ronko potpisao je danas u ime Grada Požege kao poslodavca kolektivne ugovore s Borisom Plešom, predsjednikom Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i Anitom Car, predsjednicom Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske.

Radi se o kolektivnim ugovorima kojima se utvrđuju prava zaposlenika u upravnim tijelima Grada Požege i ustanovama kojima je osnivač Grad Požega (Gradska knjižnica i čitaonica, Gradski muzej, Gradsko kazalište i Dječji vrtići Požega).

Nastavak je to uspješnih pregovora, koji su već u lipnju ove godine rezultirali kolektivnim ugovorima, za koje su svi partneri pokazali razumijevanje za stanje, povjerenje i odgovornost, što je bila svijetla točka i primjer dobrog rješavanja međusobnih odnosa zaposlenika i poslodavca.

- Sve što smo obećali izvršili smo, sva prava zaposlenika smo zadržali, uz izjednačavanje osnovice za obračun plaća u Dječjim vrtićima i gradskoj upravi. Mogu reći da sam zadovoljan, jer smo potpisali ugovore opet na godinu dana. Unatoč tome što nam je Vlada smanjila sredstava u gradskom proračunu za 20-25 posto, nije bilo otpuštanja, niti smanjenja plaće, bez obzira na svu krizu koja se reflektirala na gradski proračun.- rekao je gradonačelnik Zdravko Ronko.

S takvom ocjenom složio je i Boris Pleša, naglasivši izuzetno dobru suradnju s Gradom Požegom, te izrazivši zadovoljstvo što se ne smanjuju prava zaposlenika.

- Ja moram reći da sam danas silno ponosna na ovo što smo potpisali u ime sindikata, vjerujem u ime svih radnika Dječjih vrtića Požega. Ja moram reći da su moja iskustva vrlo, vrlo ružna diljem Hrvatske, no zaista izdvajam Grad Požegu kao svijetli primjer. Ovdje smo sačuvali elementarna prava i dogovorili da se ništa u tom kontekstu ne mijenja - izjavila je Anita Car.

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.

Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

OSIJEK Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 

(SDLSN, 6. listopada 2010.) OSIJEK - Jučer je u Višnjevcu kod Osijeka održan prvi od četiri regionalnih seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 60-tak okupljenih sindikalnih povjerenika s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije imalo prigodu čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin, koji su, svatko iz svog diskursa, govorili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući seminar, predsjednik SDLSN Boris Pleša istaknuo je važnost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za bolje razumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih središnjica i sindikata na tom području, posebice onoga u okviru GSV-a i kolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović je, govoreći o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo visoko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguće doći do konsenzusa o gotovo svim važnim društvenim pitanjima, ali i praksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

Begović je naglasio potrebu razvijanja stručnih kapaciteta svih socijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vremenu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proces konzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesionalno ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.   

Govoreči o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnih središnjica, predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je potrebu da on postane mjesto na kojem će ravnopravni i reprezentativni socijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moći raditi u uvjetima bez mogućnosti preglasavanja i stvaranja interesnih ad hoc koalicija između Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u kojem će se oblikovati nova i bolja društvena stvarnost hrvatskih građana.

Nakon najviše nacionalne razine razine tripartitnog dijaloga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je seminariste s međunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, domaćim pravnim vrelima i primjerima kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na području javnog sektora.

Počevši od razine kolektivnih ugovora za područje državnih službi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da bi zatim prešla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti i kućnih kolektivnih ugovora za pojedine javne službe, Haklin je ukazala na njihov različit sadržaj iz kojeg se generira nejednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na području lokalne samouprave, posebice u svjetlu ograničenja koja je nametnuo Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo na kolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumirati u punom opsegu.  

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara, sudjelujuću u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, a pored toga posebno ih je zanimala reforma državne uprave i budući zakon o plaćama.

Boris Pleša: Potpisivanje kolektivnog ugovora ne smije se zlorabiti u političke svrhe

Predsjednik SDLSN reagirao je na istup gradonačelnika Požege Zdravka Ronka tijekom potpisivanja kolektivnog ugovora

(SDLSN, 8. lipnja 2010.) Dana 7. lipnja 2010. godine u Požegi je potpisan kolektivni ugovor za zaposlenike u upravnim tijelima grada Požege te dodatak kolektivnom ugovoru za zaposlene u institucijama koje osniva grad Požega.
Kao socijalni partner Sindikat izražava zadovoljstvo tom činjenicom jer su socijalni partneri kroz dijalog došli do zajedničkog dogovora,a posebno je to važno naglasiti u ova krizna vremena.
Predsjednik Sindikata je u svom govoru i naglasio daljnje jačanje socijalnog dijaloga

 između socijalnih partnera u cilju boljitka naših članova odnosno svih zaposlenika.
Međutim, gradonačelnik grada Požege Zdravko Ronko u svom govoru nije govorio samo kao poslodavac već kao čelnik jedne političke opcije.
Budući da je za Sindikat gradonačelnik grada Požege poslodavac, a ne politička opcija,Sindikat ne želi da se svečanost potpisivanja kolektivnog ugovora pretvara u tiskovne konferencije političkih stranaka.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH ne želi biti instrument niti jedne političke opcije i pozdravljamo potpisivanje kolektivnog ugovora, a izjave gospodina Zdravka Ronka kao političkog čelnika treba staviti izvan konteksta socijalnog dijaloga jer nemaju nikakve veze sa Sindikatom.

Sindikat državnih i loklanih službenika i namještenika RH
predsjednik

Boris Pleša, dipl. politolog

POŽEGA: Potpisani kolektivni ugovori za zaposlene u gradskoj upravi i ustanovama

Ponedjeljak, 7 lipnja 2010. - Grad Požega i sindikati zaposlenih u upravnim tijelima Grada Požege i ustanovama čiji osnivač je Grad potpisali su kolektivne ugovore. Kolektivni ugovor za zaposlene u gradskoj upravi je istekao, a kako se kroz kolektivne ugovore izjednačavaju prava i za zaposlene u svim gradskim ustanovama izvršeno je usklađivanje, uz uvažavanje Zakona o radu koji je u primjeni od 1.siječnja 2010. i Zakona o plaćama službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj samoupravi od 11. ožujka 2010. godine.

U ime Grada Požege kolektivne ugovore potpisao je gradonačelnik Zdravko Ronko, a u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika predsjednik Boris Pleša, te predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske Anita Car.

- Posebno želim istaći kako smo u nove kolektivne ugovore ugradili i odredbe oko kojih se sad u javnosti lome koplja, a to su rok trajanja ugovora (tekuća godina), otkazni rok (30 

dana) i način pregovaranja (otpočinjanje pregovora 30 dana prije isteka ugovora i produžena primjena pravnih pravila 180 dana nakon isteka kolektivnih ugovora). Ovakav konsenzus imamo zahvaljujući obostranom uvažavanju, dugogodišnjem povjerenju ali i svjesnosti o stanju u koje smo dovedeni. - rekao je gradonačelnik Ronko nakon potpisivanja ugovora. Posebno se osvrnuo na aktualno pitanje zašto takvog konsenzusa nema na državnoj razini: - Sindikate se ne uvažava, ponajmanje kao partnere, a kako su puno puta i iskorišteni i obmanjivani, izgubili su i povjerenje u takvog poslodavca. Naravno da sad pušu i na hladno, kako ne bi opet bili izigrani, jer Vladi nije cilj trajanje ugovora ili produžena primjena pravnih pravila, već nešto sasvim drugo. I upravo zbog tog "nešto sasvim drugo" i osobno ću, ako ne dođe do dogovora, staviti svoj potpis za referendum protiv izmjena Zakona o radu, ali i pozvati sve vas da podržite taj referendum. -

Anita Car je naglasila kako dugi niz godina Sindikat odgoja i obrazovanja ima kvalitetnu suradnju s Gradom Požegom. - Do danas smo radili u tom duhu, vjerujem da ćemo tako pregovarati i dalje. - Izrazila je bojazan hoće li izmjene Zakona o radu biti zaustavljene u Hrvatskom saboru, jer ako se Zakon ne povuče iz procedure, to bi bila katastrofa za hrvatsko radništvo. Ujedno je izrazila optimizam da će hrvatski građani dati punu podršku referendumu, ukoliko se zakon ne povuče iz saborske procedure.

Boris Pleša je zahvalio objema pregovaračkim stranama, ocijenivši da su time svi na dobitku, posebno u vremenima koja nisu lagana, u kojima se ne ugovaraju nova prava, nego se borimo za zadržavanje postojećih. - Zato ovakvi dogovori imaju posebnu težinu, jer pokazuju odgovornost jedne i druge strane da razumiju vrijeme u kakvom se nalazimo. - rekao je Pleša.

Potpisivanju kolektivnih ugovora bili su nazočni sindikalnih povjerenici i ravnatelji ustanova: Gradskog kazališta, Gradskog muzeja, Gradske knjižnice i čitaonice i Dječjih vrtića Požega, te sindikalna povjerenica i pročelnice gradske uprave.

Članice PU požeško-slavonske obilježile Dan žena 

(SDLSN, 9. ožujka 2010.) Povodom 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, članice SDLSN podružnice PU požeško-slavonske, posjetile su Gornju Stubicu i spomen obilježje Matiji Gupcu.

Slučaj je htio da se posjet dogodio u vrijeme dok su seljaci traktorima (a ne vilama i motikama kao u doba Seljačke bune) blokirali hrvatske prometnice tražeći svoja prava.

Članice su tom prilikom posjetie dvorac Oršić kao i Gupčevu lipu koja se nalazi neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok Seljačke bune iz 1573 godine.

Barokni dvorac Oršić je također u Gornjoj Stubici, a podigao ga je grof Krsto Oršić (1718. - 1782.) na mjestu starije srednjovjekovne utvrde.

Dvorac Oršić bio je feudalna rezidencija do 1924. godine kada su ga napustili posljednji Oršići. Sada se u Dvorcu nalazi Muzej seljačkih buna. 
Eto, sada smo obnovili zaboravljeno i nešto novo naučili...

POŽEGA Ronko financira veću osnovicu zaposlenih u dječjim vrtićima

(SDLSN, 30. travnja 2009.) POŽEGA – Iako malo koji poslodavac ne bi iskoristio priliku da u uvjetima recesije smanji plaće zaposlenih koje je k tome još ugrađeno u kolektivni ugovor kroz vezivanje osnovice za izračun plaće s osnovicom proračunskih korisnika, požeški gradonačelnik pokazao je da plaće mogu braniti i poslodavci.
Naime, Ronko je danas u razgovoru s predstavnicima sindikata u Djećjim vrtićima grada Požege zauzeo stav da odredba kolektivnog ugovora koja propisuje osnovicu za plaće zaposlenika djećjih vrtića u visini osnovice za izračun plaće za javne službe obvezujuća za poslodavca kao minimalna osnovica, ali ne i u slučaju kad poslodavac ima volju i mogućnosti financirati veći iznos osnovice.
Ronko je tako odbio primijeniti osnovicu koja je temeljem zakonskog prijedloga Vlade smanjena za šest posto i nastavio politiku izjednačavanja plaća zaposlenih u ustanovama Grada Požege započetu zaključenjem kolektivnog ugovora za gradsku knjižnicu, muzej i kazalište.

Zaposleni u Djećjim vrtićima Grada Požege tako i bez izmjena i dopuna kolektivnog ugovora ne moraju strahovati od 6-postotnog smanjenja plaće koje je pogodilo zaposlene u državnim i javnim službama, a sigurnost im jamči i zajednička izjava požeškog gradonačelnika i njihovih sindikalnih predstavnika kojom se pokazalo da se odredbe kolektivnog ugovora mogu tumačiti u korist radnika i kad omogućavaju smanjenje njihovih plaća. 

Pročitajte još...

• 30.12.2008. - POŽEGA Potpisana tri kolektivna ugovora        
  

Međunarodni dan žena obilježile posjetom Vukovaru

(SDLSN, 8. ožujka 2009.) Povodom 08. ožujka, Međunarodnog dana žena, članice Podružnice Policijske uprave požeško-slavonske, posjetile su grad Vukovar.

Obilaskom Mjesta sjećanja kod Vukovarske bolnice, križa na ušću Vuke u Dunav, Memorijalnog groblja, Spomen doma Ovčara te masovne grobnice na Ovčari i polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća za sve stradalnike Domovinskog rata, članice SDLSN obilježile su Dan žena.