SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Primorsko-goranska županija

Povjerenik: Slavica Juranić

Tel: 051/354-455

Fax: 051/354-131

Mobitel: 098/1617-888, 091/4628-222

E-mail: sindikat@udu-pgz.hr


Akcije

Srijeda, 17.04.2013.

SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U RIJECI
„Čak i da 1. svibnja na Trgu samo mrko šutimo, pokazat ćemo da se ne bojimo, ali da bi se oni trebali bojati nas"


(SDLSN, 17. travnja 2013.) Došli smo vas pozvati na akciju. Neposredan povod za to je smanjenje plaća, i to samo državnim i javnim službama, što znači za oko 250.000 zaposlenika. Kažu da neće više smanjivati, no to su rekli i kada su naši kolege potpisivali temeljni kolektivni ugovor i pitanje je treba li im vjerovati", poručio je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi Primorsko-goranske i Istarske županije, koji je u srijedu održan u Rijeci.

 

Mihalinec kaže kako se stalno otežavaju uvjeti rada, a od ljudi se očekuju vrhunski rezultati. „Učitelji i nastavnici, na primjer, sami kupuju opremu za održavanje nastave, kao što policajci sami kupuju dijelove svoje opreme. Istodobno, smanjuju plaće i lažu da nam ih povećavaju, kao da su zaboravili su s otimačinom započeli u lipnju i srpnju prošle godine. Nema niti jedan učitelj kojemu je plaća sada veća u odnosu na lanjski lipanj", kazao je Mihalinec. Dodao je kako vlast kroz medije paralelno plasira svoje istine: da hrvatski učitelji rade s najmanje učenika u odnosu na Europu, pa se moglo pročitati da oni u osnovnoškolskim razredima rade s prosječno devet učenika, a oni u srednji s tek nekoliko njih više. „Pronašli su izdajicu među nama koji kaže da radimo s najmanjom normom u Europi, a onda se pojavi i Jutarnji list koji kaže da su izdvajanja za obrazovanje najviša u Europi. Zato vas pitamo možemo li se s takvim istinama složiti i pozivamo vas i članove na akciju", kazao je Mihalinec. „Imamo 250.000 zaposlenih. Ako tome pridodamo supružnike, roditelje i djecu, govorimo o preko milijun do milijun i pol odraslih građana. Dođe li ih samo 10 posto na prosvjed 1. svibnja Trg Ban Jelačića u Zagrebu, to će biti slika - da se smrzneš", poručio je.


Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara pozvala je kolege povjerenike da se zapitaju navikavamo li se svi na otimanje i znamo li na njega odgovoriti, ili se mirimo. „Moramo dići glas i poručiti da je dosta otimanja i uzimanja samo od nas u državnim i javnim službama. Govore da nas je previše i da nas treba otpuštati, a svi znate kako je u vašim sustavima. Razmislimo što će se dogoditi s ljudima u kulturi, koja čuva biće jednog naroda i nakon ulaska Hrvatske u EU postat će još važnija, ako kultura ne digne glas. Ili što će se dogoditi sa zdravstvom, u kojem već sada nedostaje liječnika i medicinskih sestara. U Europi imaju 5 sestara na jednog bolesnika, kod nas postoje odjeli na kojima jedna sestra dolazi na 60 bolesnika. Trenutno nedostaje 12.000 sestara i oko 4000 liječnika. Osim toga, mladi i obrazovani ljudi odlaze iz zemlje, tko će ostati da nas obrazuje, liječi, kulturno uzdiže i čuva", upozorila je Prašnjak. Dodala je kako se zakoni u zadnje vrijeme donose preko noći i preko koljena, bez želje vlasti da posluša i mišljenje partnera, čak i bez želje da se barem prema van stvori slika suradnje dok vlast očekuje da ljudi i nakon toga dopuste da ih se dalje šamara. „Izađimo i recimo tome ne", poručila je.


Glavni tajnik Sindikata državnih službenika i lokalnih namještenika, Siniša Kuhar, kazao je kako je ovo prvi puta da su se sindikati u državnim službama i javnom sektoru našli zajedno u borbi za radnička prava. „Svi smo mi radnici. Gospodarstvenici proizvode neki proizvod, mi nove ljude, obrazujemo ih, pružamo sigurnost socijalno ugroženima, brinemo o zdravlju, ali i stvaramo sigurnost za ulagače, dok policajci brinu za sigurnost građana i sigurniju gospodarsku klimu. I kad policajac udara pendrekom, mogli bismo reći da i i to stvara novu vrijednost. Prvi svibnja je prilika da mi iz sindikata državnih i javnih službi pokažemo da prepoznajemo vrijednosti koje moramo braniti. Ova vlast ugrožava sigurnost i budućnost svih nas i naše djece i ako to ne obranimo, ljudi neće moći ostvariti pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, pomoć i slično, to će ostati rezervirano samo za bogate. Zato 1. svibnja, čak i ako ne učinimo ništa, nego samo mrko šutimo na Trgu, možemo pokazati da se ne bojimo, ali da bi se oni trebali bojati nas", poručio je Kuhar.

 

Dodao je kako vlast često poručuje da nema novca, pa su zato potrebna rezanja plaća i prava. „Ali ima novca za nove limuzine, kategorizirane, s propisanim sjedalima i klimom, ima novca za njihove kreditne kartice i za to da se nakon svakih izbora osnivaju nova ministarstva. Državni službenici se rađaju i umiru sa svakom novom vlasti, kad nova vlast dođe formira nova ministarstva zato što ima određeni broj koalicijskih partnera koji trebaju dobiti ministarske fotelje", kaže Kuhar. I oni neće, dodaje, zasjesti u kabinete prethodnika, nego ih prvo moraju preurediti, niti se voze u njihovim automobilima, kao da bi dobili buhe. „Vlasti tvrde da nova ministarstva nisu teret za državni proračun, a nitko ne razmišlja da svaki put treba izdati 65.000 novih rješenja da bi se ljude rasporedilo na nova radna mjesta u službi. Kad se govori o 65.000 državnih službenika, među njima ima oko 30.000 policajaca, oko 16.000 djelatnih vojnih osoba, oko 3500 ljudi radi u carini, a oko 4000 u poreznoj upravi. Pravih činovnika imamo samo između 4000 i 5000. A često i sami upadamo u zamku da povjerujemo medijima koji pišu da nas je previše i da samo prevrćemo papire. Vrijeme je da konačno pokažemo da smo svi radnici, da nam otimaju državu i da smo ju spremni braniti jer time branimo dostojanstvo", poručio je Kuhar.


Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske podsjetio je nakraticu NNI koje se sjećamo iz nekih prošlih vremena. „I nas isto ništa ne smije iznenaditi, samo se to danas može prevesti kao: neznanje, nesposobnost, nespremnost i ignoriranje sindikata od strane vlasti. O tome dovoljno govori to da iz medija saznajemo da su donijeli neku novu odluku. Vrijeme je da shvatimo da ne postojimo mi zbog Vlade, nego Vlada zbog nas", poručio je Jagić. Dodao je kako vlast državnim i javnim službama ne bi smjela biti maćeha, nego majka, jer su te službe ipak „njihovi stupovi".


Postoje tri moguća načina za odgovor na ponašanje vlasti: radikalni oblici sindikalne borbe, politički put i pravosudni put, poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i viskog obrazovanja. „Svi sada možete tužiti za 3 posto smanjenja plaće. Taj proces je spor i dugoročan, no procijenili smo da možemo dobiti. Živimo u vilajetu, ne u državi, pa ne možemo biti sigurni. U vilajetu vladaju pojedinci, veze i mućke i netko nekoga može nazvati s nalogom da se nađe fdormula da ne uspijemo. I to je razlog da prosvjedujemo, i protiv takvog stanja u vilajetu", kazao je. Ističe da je vrijeme da sindikati napuste nesvrhovito razmišljanje da se ne trebaju baviti politikom. „Nema izbora u SAD-u a da demokratski kandidat ne dođe pred sindikate. Isto je u Švedskoj sa socijaldemokratima. Pa i kod nas su to na vrijeme shvatili seljaci i umirovljenici. Seljaci su, tako, zato što su njihovi predstavnici sjedili u vlasti, izborili najveće potpore u EU. Da smo mi sjedili tamo gdje treba, pitanje je bi li se ijedna vlast usudila ovako dirati u prava", pojašnjava Ribić. Poručio je kako je jasno da će nakon lokalnih izbora uslijediti nova rezanja, jer se provodi ekonomska politika koja vodi u propast. Između HDZ-a i SDP-a nema razlike kad je riječ o programima, dodao je. „Čitao sam neki dan o gospodarskom programu HDZ-a, pa kažu da će kresati državni proračun za 20 milijardi kuna. To ste vi. Koliko će vam uzeti, 90 posto? To je ista ekonomska politika stiskanja i kresanja koja ne daje rezultate", kaže Ribić. Dodaje kako postoji druga ekonomska politika i ljudi koji govore drugačije, a među ostalima spominje Ljubu Jurčića, Ćeljka Lovrinčevića i Ivana Lovrinovića.


Kriza traje pet godina i sindikati nisu protiv štednje ako se ona radi pravedno, no smanjuju se plaće u državnim i javnim službama a nitko ne pita kolike su plaće u farmaceutskoj, duhanskoj ili financijskoj industriji. „Osim toga, koji je smisao naših odricanja ako se radna mjesta cijelo vrijeme zatvaraju", pita Ribić te dodaje da sindikati zato 1. svibnja idu u prosvjed pod geslom „Mijenjajte smjer!". Od Vlade se traži vraćanje otetog, napuštanje necivilizirane politike dokidanja kolektivnih ugovora zakonima, usklađivanje plaća s inflacijom te zaustavljanje cjepkanja i podjela sindikata. Sindikati će tražiti i promjenu ekonomske politike te smjene kompromitiranih ministara, a nakon prvosvibanjskog prosvjeda članovima se predlaže i prosvjed uoči lokalnih izbora, na dan izborne šutnje, 18. Svibnja, blokada sustava krajem svibnja i početkom lipnja, dok bi u rujnu, ako te mjere ne daju rezultate, trebao biti organiziran referendum kojim će se pozvati na prijevremene izbore. Marijana Matković


Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske

Dosta je toga da nešto dogovorimo, potpišemo, pa da nas izigraju

 

Sindikat policije Hrvatske u zajedničke aktivnosti 13 sindikata državnih i javnih službi oko pripreme prosvjeda i blokada kojima se želi poslati poruka vlasti nije ušao samo zbog plaća i materijalnih prava, nego zbog lošeg i sve lošijeg položaja profesije. Policajci, na primjer, sami kupuju i dijelove svoje opreme, da bi na ulici bili - sigurniji.

Istina, to je, na žalost, problem - policijski službenici nisu opremljeni onako kako bi trebali biti opremljeni. Stalno se govori o nekakvim uštedama, a mislim da se na sigurnosti ne smije ni malo štedjeti. Vidite što se događa u drugim zemljama, pitam se treba li se i kod nas dogoditi neka katastrofa, pa da toga postanemo svjesni. Trebamo prevenirati takve situacije. Činjenica je da su naši policijski službenici čak i nešto malo bolje opremljenih od nekih u drugim zemljama, i to zahvaljujući pritiscima sindikata, no to još nije ono što bi trebalo biti. Problem je i u dugom naoružanju, u balističkim prslucima, ili pancirkama, problem je s oružjem, dijelovima uniformi, s time što se mnogi bune protiv suzavca ili elektrošokera. A ne razmišljamo da prema onome tko čini neko kazneno djelo ne treba ići s najtežim mjerama, nego od slabijih prema težima. Policija mora biti dobro plaćena, dobro opremljena, dobro obučena i dobro zakonski zaštićena, jer ako policijski službenik ne može zaštiti sebe, neče moći niti vas kao građanina. Ono što me najviše smeta je to da stalno govore da smo paraziti i živimo na državnom proračunu, a to nije istina: mi smo jedna od rijetkih službi koja ga puni svakodnevno, i to jako dobro. Kud ti novci idu, to je drugo pitanje.

Zanimljiva je vaša pozicija - 1. Svibnja, vaši kolege policajci bit će na jednoj strani, štiteći vlast, sustav i sigurnost građana...

Uglavnom sigurnost građana. Radit ćemo ono što je normalno - snimati skup sa video kamerama i raditi ono što je normalno da ne bi došlo do nereda. No, i sindikati će imati redarske službe koje će izdvajati eventualne izgrednike. Ne bih ja to nazvao „drugom stranom", kolege moraju obaviti svoj posao pošteno i profesionalno, a i oni znaju da promičemo njihove ciljeve i stavove. Nismo podijeljeni.

Kakva je vaša procjena o tome koliko je nezadovoljstvo vaših članova, koliko će ih biti na prosvjedničkoj strani?

Mi smo specifična služba i imamo specifične zakone. Naravno da ne mogu svi ići u prosvjed jer sigurnost građana ne smije biti ugrožena. No, ako netko bude imao slobodan dan, vjerujem da će ga iskoristiti za to da i dovede nekoga na prosvjed. Netko će temeljem Kolektivnog ugovora iskoristiti svoje pravo da uzme slobodan dan za sindikalno djelovanje, netko će na neki drugi način dati podršku. Teško mi je procjenjivati broj.

A kakvo je raspoloženje kolega? Inicijativa 13 sindikata ima njihovu podršku?

Da su zadovoljni - nisu. I inicijativa apsolutno ima podršku. Mi smo prvi sindikat policije osnovan na području Hrvatske, ima nas oko 15.000, više od 50 posto zaposlenih u MUP-u i definitivno vlada veliko nezadovoljstvo. Poseban problem je to što se vi nešto i dogovorite s Vladom, a Vlada to ide rušiti, što naravno izaziva nezadovoljstvo kod ljudi. I kod nas, jer mislimo da ono što se potpiše treba i poštivati. Ljudima smo to predstavili, rekli im zbog čega potpisujemo i onda ispadnemo izmanipulirani. Toga je dosta. I ne mislim pritom da je to problem samo ove Vlade, nego i oporbe. Na koncu, i ova Vlada, kad su bili u oporbi, govorili su drugačije. Bojim se da bi to i sa svakom drugom strankom bilo isto. M.M.


Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara

O našem položaju dovoljno govori to da smo potpuno izbrisani iz strategije razvoja zdravstva

I Anica Prašnjak iz sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara na sindikalnim skupovima upozorava kako nije problem samo u smanjenju plaća i prava zaposlenih, nego u tome da su uvjeti rada i standardi u profesiji sve lošiji. Hrvatskoj nedostaje liječnika i medicinskih sestara, upozorava.

Godinama je, sustavno zanemarivano naše zdravstvo, ne samo liječnici i medicinske sestre, ima i ostalih stručnjaka u sustavu kojih nedostaje. No, medicinske sestre su najbrojnije, pa se na njima onda najlakše i štedi. Zbog toga nas nitko niti vidi, niti sluša, a naročito u ovoj garnituri. U proteklih godinu i pol dana poslala sam najmanje 20 dopisa, a na jedno sam dobila odgovor, vezano uz nešto što nije toliko bitno. Nedostaje nas u odnosu na EU oko 12.000, to nije moja procjena, nego procjena iz strategije razvoja zdravstva usvojene prije otprilike šest godina. Novi ministar i nova postava Vlade je napravila novu strategiju razvoja zdravstva, do 2020. godine, i u njoj smo izbrisani kompletno. I brojkom, i slovom i imenom i prezimenom izbrisani smo iz strategije zdravstva koju je naš Sabor uredno usvojio. Dakle, nigdje nas se ne navodi. Pitala sam ministra o tome i odgovorio mi je nešto paušalno.

Koji su još problemi ljudi koji za strategiju ne postoje?

Osim nedostatka medicinskih sestara, neuvažavanje razine obrazovanja. Medicinske sestre se sada obrazuju na sveučilištima i veleučilištima do magistara sestrinstva, a imamo i nekoliko doktorica. Sustav im je dopustio da se obrazuju, a nigdje ih nije prepoznao, niti iskazao potrebu za njima. Ako ste već nekome dopustili da se obrazuje, vjerojatno postoji potreba za tim kadrom i to treba cijeniti i kroz plaću i kroz priznavanje statusa. Takve sestre treba rasporediti na mjesta koja odgovaraju opisu njihovih kompetencija i razine obrazovanja.

To pokazuje koliko je politika koja bi trebala graditi sustav nekvalitetna.

Upravo to. Ta politika je katastrofalna i već godinama je osjećamo na našim leđima i mislimo da je trenutak za to da tome kažemo dosta. Mi smo već prošle godine u zdravstvu održali i prosvjed i štrajk i upozorili smo ne samo Vladu nego i naše građane na problematiku sustava zdravstva, naročito nas medicinskih sestara, jer kad čovjek dolazi u bolnicu, prvo se susreće s medicinskom sestrom i s njom se zadnjom pozdravlja. A ljudi imaju percepciju da sestre na odjelu nikad nema, bolesniku ne možeš posvetiti vrijeme, ponekad se na to da odgovorimo na zvono čeka i po pola sata. Osobno sam 31 godinu radila u zdravstvenoj sutanovi i znam kakva je situacija, posebno popodne i noću, blagdanom i vikendima, kada ostaje jedna sestra na 20 i 30 pacijenata, a u nekim ustanovama kroničnog tipa i na njih 60. Medicinske sestre, na žalost, još nisu svladale tehniku teleportacije, ni bilokacije, niti smo indijske božice s više ruku. Postavljaju se veliki zahtjevi s obzirom na europske konvencije koje se moraju primijeniti, ali kad se nešto na nas treba primjeniti, ništa od toga. Na primjer, kad medicinske sestre odlaze u mirovinu, imamo i smrtnih slučajeva, dakle radno mjesto koje je stvarno otvoreno, no na ta se radna mjesta niko ne zapošljava. Sa terena mi javljaju da imaju situaciju gdje je 15 sestara otišlo u mirovinu, a ne zapošljavaju se nove. Želimo upozoriti i građane na to te im dati do znanja da i oni moraju dići svoj glas protiv takve diskriminacije i zaposlenika i njih i njihovih prava. Kakva je to situacija u zdravstvu, kad dođete u ustanovu, s dušom na jeziku, a nema vas tko primiti.

I s ulaskom u Europsku uniju moglo bi samo biti gore.

Da, imam familiju i prijatelje i znam da kolegice već imaju neka „ciljana" radna mjesta, već su se zabilježile da će otići raditi u Austriju, Italiju, Njemačku, Finsku i Švbedsku. Ljudi odoše za trbuhom i kruhom, kao u vremenima nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. A za druge stvari ima novca, čuli smo što se događa po ministarstvima: mijenja se namještaj, ljudi, zapošljava se bez javnog natječaja... Vlada nered za koji nam vladajući obećaju da će ga ustrojiti, no, na žalost, sve se i dalje rastrojava. M.M.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 14.06.2012.

Potpisan Temeljni kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama Grada Opatije

(SDLSN, 14. lipnja 2012.) OPATIJA - U uredu gradonačelnika danas su predstavici sindikata, Grada Opatije i poslodavaca potpisali temeljni Kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama Grada Opatije.

Nazočni su bili gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, ravnateljica Dječjeg vrtića Opatija Smiljana Paragvaj, ravnateljica Festivala Opatija Rajna Miloš, ravnateljica Gradske knjižnice Suzana Šturm-Kržić, Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Božena Strugar, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša, povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika za Festival Opatija Željko Harbaš,zamjenica povjerenika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Gradske knjižnice Mirela Kričkić Marcan, sindikalna povjerenica SDLSN RH Podružnice Dječji vrtić Marica Karlović, sindikalna povjerenica podružnice Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Jelica Lukenda - Matulja, te županijska povjerenica SDLSN Slavica Juranić.

 

Od potpisa ovog kolektivnog ugovora suzdržali su se predstavici u Sindikatu djelatnika u kulturi, no ukoliko do 17. lipnja i njihovi predstavnici ne potpišu kolektivni ugovor, u tom slučaju za njih prestaju važiti odredbe postojećeg.

Gradonačelnik Ivo Dujmić izjavio je kako je unatoč padu gospodarskih aktivnosti u zemlji, padu proračunskih prihoda, ali i neizvjesnim ishodima sudskih sporova s kojima je suočen Grad Opatija tijekom pregovora postignut dogovor oko potpisivanja Kolektivnog ugovora za djelatnike u ustanovama Grada Opatije u kojemu su zadržana sve ranije stečevine i materijalna prava. No, u aktualnoj ekonomskoj realnosti nije bilo moguće prihvatiti zahtjev da se ispravi dugogodišnja situacija i poveća koeficijent i osnovica plaća djelatnika onih ustanova u kojima zaostaju za razinama plaća u gradskoj upravi. U pregovorima je postignuta suglasnost da je u ovom trenutku to maksimum koji se mogao postići, ali se zato u kolektivni ugovor ugradila odredba da će se u pojedinačnim pregovorima o osnovici za plaću voditi računa o kretanju u gospodarstvu, troškovima života i ono što je najvažnije - prihodima proračuna. Zahvalio je dijelu pregovaračkog tima što su cijenili napore poslodavca i osnivača da se u takvom okruženju zadrže postojeća prava iz kolektivnog ugovora, sadašnje plaće i druga materijala prava, a izrazio žaljenje što predstavnici sindikata djelatnika u kulturi to nisu mogli prihvatiti.

Božena Strugar, predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, također je izrazila zadovoljstvo postignutim, izrazivši uvjerenje da Kolektivni ugovor traži stalnu brigu za razvojem u što boljem smjeru.

 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službeniha i namještenika Hrvatske Boris Pleša je ocijenio kako pregovori nisu bili lagani, ali da ni vremena nisu drugačija. Izrazio je žaljenje što se nisu mogli uskladiti svi detalji tijekom pregovora, ali je i naglasio da će se pratiti situacija te da će sukladno njoj i odredbe Kolektivnog ugovora korigirati. Na kraju je dodao da su predstavnici sindikata pokazali razumijevanje za prilike u kojima se nalazimo. Ž. Harbaš

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 15.05.2012.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik


(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.


Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".


Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 01.05.2012.

Prosvjed sindikata "Opomena Vladi RH"

(HRT, 1. svibnja 2012.) Nekoliko stotina ljudi okupilo se na prosvjednom skupu pod nazivom Opomena Vladi RH na središnjem zagrebačkom trgu. Skup su organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH), a svi sudionici skupa su imali zajedničko obilježje - žuti karton. 
To je, kako su istaknuli sindikalni čelnici, opomena vlastima jer ubrzano rastu troškovi života koje već tri četvrtine građana jedva podmiruje, PDV je povećan na 25 posto, raste broj nezaposlenih i umirovljenika, poskupljuju struja i plin, a nema socijalnog dijaloga. 
U prigodnim govorima sindikalni su čelnici prozvali premijera Zorana Milanovića, potpredsjednika vlade Radimira Čačića te ministra Slavka Linića. Prije ste tražili našu podršku, a kad ste je dobili smiješite se, poručio im je Krešimir Sever
Ozren Matijašević je izjavio da je Radimir Čačić bahat i bezobrazan, a Linića je prozvao zbog izjave da će se Vlada obračunati s Vjesnikom i Dalmacijavinom. 
Nakon prosvjeda predsjednici središnjica su otišli na Markov trg kako bi na ulazima u sjedište Vlade i Hrvatskog sabora ostaviti žute kartone. 
Predsjednici sindikalnih središnjica Mladen Novosel (SSSH), Krešimir Sever (NHS), Ozren Matijašević (HUS) i Damir Jakuš (URSH) u spomen na poginule hrvatske branitelje položit će vijence i zapaliti svijeću kod križa na groblju branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju. 

 

PRAZNIK RADA
Vlada izigrala radnike

Predstavnik sindikata državnih i lokalnih službi Denis Buršić izrazio je nezadovoljstvo bivšim vladama ali i aktualnom jer su, kako je rekao "unatoč obećanjima izigrana sva radnička prava"

(Nacional, 1. svibnja 2012.) Tristotinjak građana okupilo se danas na pulskoj gradskoj tržnici gdje je Sindikat Istre i Kvarnera prvi put samostalno obilježio Praznik rada jer ne želi biti licemjeran pa ga obilježavati zajedno s gradskom upravom koja "putem svojih komunalnih poduzeća tuži radničke organizacije i sindikate i proganja sindikalne povjerenike".

Pedsjednik sindikata Bruno Bulić upozorio je na loše gospodarsko stanje u zemlji naglasivši kako je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj samo u godinu dana pala za osam posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Istarsko gospodarstvo ne može se bazirati samo na turizmu, trgovini i uslužnim djelatnostima, jer oni imaju dva zajednička nazivnika a to su ugovori o radu na određeno vrijeme i izuzetno niske plaće", istaknuo je Bulić.

Ocijenio je kako Hrvatskom "vlada uvozna mafija koja uništava radna mjesta naših građana" te je ustvrdio kako je projekt "Brijuni-rivijera" u biti "mafijaški projekt, dok su golf projekti zapravo u cilju apartmanizacije a namijenjeni su građevinskoj mafiji".

Predstavnik sindikata državnih i lokalnih službi Denis Buršić izrazio je nezadovoljstvo bivšim vladama ali i aktualnom jer su, kako je rekao "unatoč obećanjima izigrana sva radnička prava".

Izaslanstvo grada Pule i Sindikata Istre i Kvarnera zasebno su položile vijence na Trgu Portarata na spomen-ploču palim radnicima 1920. godine. Nakon starta 42. pulske biciklijade, proslava Prvog svibnja preseljena je u Šijansku šumu, gdje je za posjetitelje priređen bogat kulturno-zabavni program, a podijeljeno je i 2500 besplatnih porcija graha.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 23.11.2011.

URAVNOTEŽENJE PRIHODA I RASHODA U PRORAČUNU GRADA OPATIJE U SKLADU S RECESIJOM

Gradskim službenicima manje božićnice i regres

OPATIJA Grad Opatija i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika potpisali su nedavno aneks Kolektivnom ugovoru za gradske službenike i namještenike, kojim su božićnica u ovoj godini, te regres za godišnji odmor i božićnica u 2012. svedeni u okvire neoporezivih isplata, navodi se u zajedničkom priopćenju Grada i sindikata.
Potpisanim aneksom ovogodišnja božićnica smanjena je s 1.600 na 500 kuna. Također, zbroj regresa i božićnice iduće godine iznosit će 2.500, umjesto 3.550 kuna.
Kako stoji u priopćenju, na ovaj način su uspješno okončani pregovori kojim su obje strane iskazale spremnost dati doprinos uravnoteženju prihoda i rashoda u gradskom proračunu, svjesne da u vrijeme brojnih proračunskih rezova i pada životnog standarda poreznih obveznika ni troškovi zaposlenih u lokalnome javnom sektoru ne mogu biti u potpunosti izuzeti iz mjera štednje. Umanjeni iznosi božićnice i regresa automatski se primjenjuju i u gradskim ustanovama, te u Parkovima, na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih za te pravne osobe.
Ukupna bruto ušteda u ovoj i idućoj proračunskoj godini u Gradu i ustanovama iznosit će približno 850.000 kuna, čemu treba pribrojiti i skoro 150.000 kuna uštede u Parkovima, čije plaće se iz gradskog proračuna ne financiraju izravno, kao u ustanovama, nego preko cijene komunalnih usluga, navodi se na kraju priopćenja. (A.K.I.)

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 09.12.2010.

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.


Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

 

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 27.10.2010.

RIJEKA Održan četvrti seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata


(SDLSN, 27. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata "Franjo Belulović" u Rijeci održan posljednji od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 30-tak sindikalnih povjerenika s područja Primorsko-goranske i Istarske županije imalo priliku čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj, ali u sudjelovati u raspravi koja je uslijedila nakon svakog od izlaganja.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 18.08.2010.

DOK HRVATSKI POLITIČARI GRADE LJETNIKOVCE I KRSTARE JAHTAMA, DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA JEDINA PRILIKA ZA ODMOR JE TROŠAN SINDIKALNI OBJEKT U OMIŠLJU

Ljetovanje u Vili Mirna za 20 kuna i nije tako loše

  
Hranu sami donosimo, a na raspolaganju nam je kuhinja. Super je, gdje ćeš bolje i jeftinije. Istina, objekt je trošan, no da nismo ovdje, bili bismo kod kuće, iskren je Milan Mlađenović, umirovljeni pravosudni policajac

Mladen TRINAJSTIĆ

Turističku sezonu koja je upravo dosegnula svoj vrhunac, obilježavaju »dobre brojke«, odnosno statistički pokazatelji koji govore o odličnoj popunjenosti svih, pa tako i kvarnerskih turističkih centara. U isto vrijeme, zajedno s poplavom inozemnih gostiju na Jadranu, što nameću lokalne turističke zajednice, za oko zapinju i one nešto manje vedre statistike; domaćih je posjetitelja sve manje, a mnogim je građanima Hrvatske uživanje u čarima »tako lijepe i tako naše« postalo jednostavno preskupo.
No, da i u takvim okolnostima postoje »šeme« za pronalazak svog dijela morskoga raja, svjedočili smo ovog tjedna u Omišlju, u odmaralištu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. U Vili Mirna, kako se pomalo pretenciozno zove taj već pomalo derutan, ali ipak još uvijek funkcionalan objekt smješten u idiličnom okružju uvale Pesja, i ovo ljeto provode brojni članovi tog sindikata.

 

Pristupačne cijene

Službenici i namještenici, doznali smo od domaćice Vile Mirna, Mare Magdić, pravo desetodnevnog boravka u odmaralištu »izborili« su sukladno redovnom natječajnom postupku, odnosno proceduri utvrđivanja reda prvenstva koja se provodi u svibnju.
- Postoji čitav niz elemenata koji se boduju i vrednuju. Prvenstvo u stjecanju prava boravka u Vili Mirna imaju članovi sindikata koji do sada nisu imali priliku ovdje boraviti, oni koji su članovi sindikalne organizacije dulji niz godina, oni koji imaju više djece ili su pak samohrani roditelji, ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima, kao i oni koji u obitelji imaju članove koji boluju od kakve bolesti - naglašava Magdić.
Kako smo se tijekom obilaska odmarališta smještenog u šumovitom i tihom dijelu Omišlja uvjerili, svi korisnici Vile Mirna vrlo su zadovoljni uslugom koju ondje dobivaju, ali i cijenom boravka.
- Nemamo primjedbi. Istina za volju, da nema ovoga, vjerojatno veći dio nas o moru i ljetovanju ne bi mogao ni sanjati - rekla nam je Ivanka Falat iz Križevaca.

 

Žestoka konkurencija

Zapisničarka križevačkog Općinskog suda ističe kako je prosječnom hrvatskom građaninu u okolnostima kakve već neko vrijeme vladaju ljetovanje postalo nedostižan luksuz.
- Nije lako »upasti« na listu. Mnogo je onih koji žele boraviti u ovom objektu, a kapacitet je ograničen. Kako stvari stoje, čini se da će konkurencija u nadolazećim godinama biti

 još žešća i brojnija. Najviše je ovdje obitelji s više djece, onih čija su djeca bolesna, kao i ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima. Većina nas smo podstanari, imamo slabija primanja i malo je onih koji imaju nešto svoje. Imam dijete na studiju, druga kći je srednjoškolka. Rashodi su nam, kao većini stanovnika ove zemlje, veći od prihoda i možete misliti kad bih ja vidjela more - zaključuje Ivanka.
- U cijeloj Hrvatskoj vjerojatno nema jeftinijeg smještaja od ovog, posebice ne na Jadranu - konstatirao je Milan Mlađenović.
Umirovljeni zagrebački pravosudni policajac koji u Omišlju ljetuje već petu godinu zaredom, uživa sa svojom suprugom i četvero djece. Otkrio nam je i kako boravak ondje plaća po cijeni od 20 kuna dnevno po osobi.


Uživanje u ljepotama

- Hranu, naravno, sami donosimo, a na raspolaganju nam je dobro opremljena kuhinja. Ma super je, gdje ćeš bolje i jeftinije od toga. Istina je da je objekt već pomalo trošan, ali ipak, nije loše. Da nismo ovdje, bili bismo kod kuće. Tko danas od penzije može platiti ljetovanje za šesteročlanu obitelj. Ja sigurno ne, a ovo nam je, kao i većini ljudi s kojima dijelimo ovaj objekt, jedini način da se i mi malo odmorimo i nauživamo ovih ljepota. Društvo je fantastično. Svi smo se zbližili i sprijateljili. Družimo se danonoćno. Klinci se zajedno kupaju, mi dečki dane provodimo u ribolovu. Uvečer se roštilja, svi kuhamo, peremo, čistimo... Prava komuna - smije se Milan Mlađenović i dodaje kako je jedina stvar koja mu sad već pomalo kvari ljetovanje spoznaja kako za koji dan odlazi kući.
- Tako brzo prođe tih naših dugo čekanih deset dana. Red je da i netko drugi proživi svoje ljeto u ovom prekrasnom ambijentu i mjestu koje nam se svima tako sviđa - zaključio je Milan Mlađenović.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 05.05.2010.

1. svibnja u Primorsko-goranskoj županiji

 

(SDLSN, 5. svibnja 2010) RIJEKA - Međunarodni praznik rada sindikati Primorsko goranske županije udruženi u Nezavisne sindikate Hrvatske obilježili su u subotu, prosvjednim 

skupom u Rijeci na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske.
Skup je organiziran protiv neodrživog gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji.
Okupilo se oko tristotinjak ljudi.
Ispred regionalnog ureda NHS-a prisutnima se obratila Tanja Justić pročitavši neke od parola» Znate li gdje nas vodite?», «Ne dirajte nam dostojanstvo», Tražimo poštivanje prava na rad» i drugo..

U ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske i županijskog povjereništva Primorsko-goranske županije skupu su nazočili Slavica Juranić, županijska povjerenica, Loris Tomažić, sindikalni povjerenik PU Rijeka i Ivo Šantić, sindikalni povjerenik Središnjice za spašavanje na moru.
Zajednička poruka skupa je bila kako je radnicima dosta nošenja tereta privatizacije, krize, recesije, vanjske zaduženosti, lopovluka i korupcije.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 22.03.2010.

Intervju s predsjednikom Udruge gradova i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom  

"Bojim se političkih intervencija u postupku teritorijalne reforme"

Osam dana nakon objave u Narodnim novinama, 11. ožujka 2010. godine, na snagu je stupio Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Zakon je to koji će u znatnoj mjeri utjecati na financijsku sudbinu službenika i namještenika u županijama, gradovima i općinama, a o tome u kakvim okolnostima je donijet i kakve bi njegove posljedice mogle biti po lokalnu samoupravu, razgovarali smo za Sindikalni list s predsjednikom Udruge gradova i gradonačelnikom grada Rijeke Vojkom Obersnelom.

Ovih dana stupa na snagu Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kako kao predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik trećeg grada po veličini u Hrvatskoj ocjenjujete ovaj zakon, a posebice činjenicu da je Vlada odlučila napraviti „reda“ u lokalnoj samoupravi reguliranjem plaća, umjesto kvalitetnijim definiranjem uvjeta za stjecanje statusa jedinice lokalne i područne samouprave?

Već u idućih mjesec dana praksa će pokazati da je Vlada ovim zakonom zapravo stvorila priličan nered i štetu na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima. Gradovi i općine na tom području morat će u roku 30 dana uskladiti plaće svojih zaposlenika sa plaćama u državnoj službi, pri čemu Vlada nije vodila računa o činjenici da službenička mjesta u lokalnoj samoupravi u znatnoj mjeri nisu uskladiva s državnom službom na jednoobrazan način. S druge strane, jedan dio općina i gradova na područjima od posebnog državnog interesa se razvio, financijski je održiv i preuzeo je na sebe dodatne programe kojima utječe na poboljšanje kvalitete života građana, a sada će  službenike koji su zaslužni za taj razvoj Vlada nagraditi rezanjem plaća.
Međutim, posebno me zabrinjava način na koji je Vlada uvodila „red“ u reguliranje plaća i nadam se da na isti način neće voditi pitanje teritorijalne reforme. Sindikat i Udruga su usko surađivali od samog početka izrade Zakona o plaćama i sigurno se dobro sjećate da je Udruga svoje prijedloge za poboljšanje zakona elaborirala fiskalnim analizama i analizom praktičnih posljedica na lokalnu samoupravu. Stajališta i prijedlozi Sindikata bili su komplementarni našim prijedlozima i potpuno prihvatljivi i opravdani. Ministarstvo uprave nije analiziralo posljedice, a nije imalo ni puno sluha za naše prijedloge pa je u jednom trenutku čak i Europsko vijeće općina i regija moralo intervenirati da bi se situacija popravila. No, čak ni to nije bilo dovoljno da se posluša glas struke i sagledaju analize pa je u jednom trenutku izgledalo da će čak i neki najveći gradovi koji potpuno racionalno gospodare sredstvima morati rezati plaće bez ikakvog logičnog objašnjenja. Taj problem je riješen tek političkom intervencijom na zatvorenoj sjednici Vlade i upravo se toga pribojavamo u postupku teritorijalne reforme.
Udruga gradova iskazala je potporu provedbi reformi lokalne samouprave, doveli smo stručnjake iz Danske koji su nama i ministarstvu prezentirali da se taj postupak može provesti bez puno otpora uz otvoren dijalog i međusobno uvažavanje Vlade i lokalne samouprave. Mi na takav pristup možemo pristati, ali nećemo podržati reformu lokalne samouprave ako se bude pripremala kao Zakon o plaćama uz negiranje struke, bez analize i uz politički intervencionizam. Prvo je potrebna analiza sadašnjeg stanja, zatim dogovor o novim ovlastima i izvorima financiranja lokalnih vlasti, a potom i dogovor o budućoj veličini jedinica lokalne samouprave. Međutim, Ministarstvo je već učinilo prve krive korake po pitanju analize stanja lokalnih vlasti i mislim da bi se to moglo loše odraziti na provedbu reforme lokalne samouprave.

Brojne županije, gradovi i općine već su reagirale na recesiju dogovornim (sa sindikatima) ili jednostranim smanjenjem plaća i materijalnih prava zaposlenih, odnosno racionalnijom organizacijom rada i upravnih tijela. Nije li time lokalna samouprava pokazala kako u demokraciji odgovornost nositelja vlasti izvire iz odgovornosti prema građanima o čijim potrebama skrbi, a ne iz zakona i njihovih kaznenih odredbi?

Mi smo u Rijeci i brojnim drugim gradovima u zadnje dvije godine zbog slabijeg punjenja proračuna smanjivali plaće i bez Zakona o plaćama. Već sama činjenica da će ovim zakonom biti obuhvaćen vrlo mali broj gradova govori u prilog tome da su se gradovi odgovorno ponašali prilikom određivanja plaća. U ovom kriznom vremenu jednako smo se odgovorno ponašali prema gospodarstvu donošenjem lokalnih antirecesijskih mjera kojima smo gospodarstvo rasteretili za ukupno 326 milijuna kuna u 2009. godini. Gradovi su, prema našoj zadnjoj analizi, preuzimanjem izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za 23% smanjili zaostatke državne uprave koja ih je do tada izdavala. Sve ovo govori da bi se Vlada trebala baviti decentralizacijom poslova s države na lokalnu samoupravu koja je efikasniji i odgovorniji servis građanima, umjesto da „pravi reda“ tamo gdje za to nema potrebe.

Zakonom se zapravo uvodi dvojni sustav plaća u lokalnoj samoupravi po kriteriju iznosa tekućih pomoći iz državnog proračuna. Jedni će samostalno određivati plaće kolektivnim pregovorima u okviru limita za župane, gradonačelnike, načelnike, raspona koeficijenata i osnovice za plaće, a drugi će morati primijeniti osnovicu i koeficijente za plaće državnih službenika, bez mogućnosti kolektivnog pregovaranja. Imate li u Udruzi gradova podatke koliko će biti jednih, a koliko drugih? U državnoj i javnoj upravi plaće se u cijelosti isplaćuju iz državnog proračuna pa se ipak pregovara o osnovici za plaće. Mislite li da je ovakav sustav logičan i pravedan?

Udruga nije obrađivala stanje u općinama, koje je sigurno bitno drugačije nego u gradovima. Što se gradova tiče, od 127 gradova u RH, njih desetak će morati plaće uskladiti za Zakonom o plaćama. Tri do četiri grada će morati smanjiti ukupnu masu sredstava koja se izdvaja za plaće, a preostali će plaće službenika morati svesti na razinu plaća službenika u državnoj službi. Međutim, to ne znači da su se ti gradovi neodgovorno ponašali prilikom određivanja plaća službenika, već govori o propustima prilikom izrade zakona.
Gradovi koji će morati smanjiti masu sredstava koja se izdvaja za plaće neće to morati učiniti zato što su plaće službenika previsoke, već zato što je Vlada odbila naš amandman kojim se precizno definira da se ta masa odnosi na plaće zaposlenih u upravnim tijelima lokalne samouprave. Prema ovom zakonu u tu masu ući će i svi zaposleni u vlastitim komunalnim pogonima gradova i općina, zaposleni na posebnim programima poput skrbi za starije i nemoćne ili zaposleni na programu javnih radova koji financira Zavod za zapošljavanje, što u gradovima s malim proračunom predstavlja veliki izdatak. Ako se u takvim gradovima rezanjem plaća ne bude moglo uklopiti u zakonsko ograničenje, već bude nužno i otpuštanje, moguće je da neki gradovi odustanu od npr. programa javnih radova. Ako je Ministarstvo uprave ovim zakonom planiralo minirati programe Zavoda za zapošljavanje i drugih ministarstava, onda su u tome uspjeli.
S druge strane, oni gradovi koji će morati plaće svesti na razinu državne službe, to moraju učiniti samo zato što primaju Ustavom zagarantiranu pomoć države za područja od posebnog državnog interesa, pri čemu se ne vodi računa o tome da su neki od njih potpuno fiskalno održivi, da su uspjeli potaknuti razvoj svog područja i da su danas u bitno povoljnijoj situaciji nego prije. Taj razvoj iznijeli su upravo stručni i sposobni ljudi zaposleni u tim gradovima, a ovim zakonom ih Vlada za njihov uspješan rad nagrađuje rezanjem plaća.
Dakle, ovaj zakon donosi puno nelogičnosti i nepravednosti, na što su i Udruga i Sindikat upozoravali u postupku donošenja zakona. Pri tome mislim i na onemogućavanje kolektivnog pregovaranja u gradovima i općinama koje će morati primjeniti koeficijente i osnovicu za državnu službu. Paradoksalno, o tim koeficijentima će pregovarati Vlada i sindikati državnih i javnih službi, a da pri tome niti jedna strana u pregovorima nije reprezent gradonačelnika kao poslodavaca niti službenika kao zaposlenika. U slučaju da zaposlenici u lokalnoj samoupravi nisu zadovoljni ishodom pregovora i odluče pokrenuti industrijsku akciju, mi gradonačelnici nećemo imati nikakva sredstva na raspolaganju da uredimo odnose s našim zaposlenicima. Prema tome, bilo bi logično da se u pregovore o plaćama u državnoj službi uključe i udruženja lokalnih vlasti i sindikati lokalnih službenika i namještenika, što ćemo i zatražiti od Vlade.

Implementacija Zakona nužno će dio ljudskih, ali i materijalnih resursa lokalne samouprave preusmjeriti s područja zadovoljavanja potreba građana na administriranje radi usklađivanja s njegovim odredbama, a sve do donošenja nekog novog zakona o plaćama, kako to predviđa sam Zakon u članku 26. Kako ocjenjujete reforme službeničkih i platnih sustava koje se ciklički ponavljaju svakih nekoliko godina?

Mi već sada dnevno primamo desetke telefonskih poziva iz gradova i općina koji imaju problema uskladiti rješenja o plaćama na način na koji to predviđa zakon, a na raspolaganju imaju samo 30 dana za to. Sindikat i Udruga su upozoravali na te probleme i kratkoću rokova, a sada se pokazalo da smo bili u pravu. Da bismo pomogli gradovima i općinama riješiti taj problem organizirali smo u vrlo kratkom roku praktične seminare da smanjimo rasipanje resursa koje spominjete. Apsurdno je što naši službenici u doba ekonomske krize moraju gubiti vrijeme na zadovoljenje nepromišljenih birokratskih apetita Vlade, umjesto da ulažu napor u razvoj lokalne zajednice i sprječavanje gubitka radnih mjesta o kojima ovisi i punjenje lokalnog proračuna. Najgore od svega je što se, prema našoj analizi, ovim birokratskim postupkom neće postići apsolutno nikakve uštede ni u državnom proračunu, a dugoročno će stvoriti kadrovske štete u lokalnoj samoupravi.
Stalne reforme službeničkog sustava znače da se stalno, i očito neuspješno, bavimo samim sobom umjesto da služimo gospodarstvu i građanima. Pitanje je i kakvu poruku takvim postupcima šaljemo službenicima? Mislim da je krajnje vrijeme da dokinemo tu praksu. Nama je potrebna odlučna reforma državnog aparata kojom bismo dobili manju, dobro plaćenu i efikasnu državnu upravu, uz istodobnu decentralizaciju poslova na lokalnu samoupravu koja je dokazano efikasnija u segmentu decentraliziranih poslova.

Tijekom izrade Zakona Udruga gradova i SDLSN ostvarili su uspješnu suradnju u artikuliranju zajedničkih interesa i ciljeva te koordiniranju akcija radi njihovog ostvarenja. Mislite li da će se ova iskustva pozitivno odraziti na kvalitetu socijalnog dijaloga u županijama, gradovima i općinama i prihvaćanje sindikata u lokalnoj samoupravi kao prirodnih saveznika i partnera u stvaranju učinkovitog servisa građana?

Potpuno sam uvjeren u to. Bez koordinacije i zajedničkog djelovanja nas kao poslodavaca i Sindikata kao zastupnika službenika uvjeti rada u lokalnoj samoupravi bi bili znatno lošiji, a to bi se neposredno odrazilo i na kvalitetu zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Tijekom ovih mjeseci vjerujem da su gradonačelnici-poslodavci i Sindikat postigli bolje međusobno razumijevanje i demonstrirali da je i jednima i drugima prioritet zaštita službenika. To će pozitivno utjecati na kvalitetu socijalnog dijaloga i svijest o potrebi sindikalnog udruživanja, a vjerujem da je otvoreni dijalog i uzajamno razumijevanje preduvjet za provedbu nekih neophodnih budućih reformi.

Slučaj je htio da je Državno odvjetništvo protiv gradonačelnika Koprivnice i predsjednika saborskog odbora za lokalnu i područnu samoupravu i Vas osobno kao gradonačelnika Rijeke i predsjednika Udruge gradova podiglo kaznene prijave zbog štetnog poslovanja. Imate li potrebu komentirati ovu slučajnost, ali i činjenicu da se gotovo svaka poslovna odluka nositelja političke i izvršne vlasti u datom trenutku može okvalificirati kao štetna?

U najkraćim crtama mogu reći da nisam zlouporabio položaj i ovlast da bih bilo kome, a ponajmanje Tržnicama Rijeka, priskrbio ikakvu imovinsku korist i to ću dokazivati gdje treba, pa ako bude trebalo i na sudu. Na najtransparentniji način, držeći se striktno svih zakonskih propisa upravljam Rijekom točno 10 godina, a prošle je godine Grad Rijeka proglašen najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj. Očekujem od Državnog odvjetništva da ovaj predmet koji, zanimljivo, drže otvorenim još od 2005. godine, obrade u što kraćem roku i odluče o ovoj policijskoj prijavi - ili da ju odbace ili da mi što prije omoguće da dokažem svoju nevinost. Ista je situacija s kolegom Mršićem a je li slučajnost da smo obojica članovi Predsjedništva SDP-a ostavljam da prosude vaši čitatelji.

Može li se inicijativu za davanje statusa županije Rijeci, po uzoru na status grada Zagreba koji ima i status županije sagledavati i u kontekstu otpora lokalne samouprave političkom i zakonodavnom centralizmu i pokušaju regionalizacije politike na način da se potrebe građana zadovoljavaju tamo gdje žive i bez suvišnog politiziranja?

Lokalna samouprava po prirodi stvari teži otporu centralizmu, odnosno decentralizaciji, koja podrazumijeva da se javni poslovi obavljaju na razini najbližoj građanima koja takve poslove može obavljati učinkovito i ekonomično. Mislim da Rijeka, Osijek i Split uz svoje dosadašnje poslove mogu učinkovito i ekonomično obavljati i sve poslove iz djelokruga županije. To podrazumijeva da oni moraju imati i status županije, no nažalost nikad do sada nije bilo političke volje za to. Prema toj inicijativi Grad Rijeka bi u praksi nastavio funkcionirati kao i do sada, ali bi dobio nove poslove koji su više nego logični: na primjer, upravljanje srednjim školama na svom području, koje su sada u nadležnosti Županije, a u koje Grad svejedno ulaže novac, potom, upravljanje Domom zdravlja na području grada odnosno cjelokupnom primarnom zdravstvenom zaštitom.  Preuzeli bismo i upravljanje cestama na našem području jer se županijske ceste na području Grada Rijeke loše održavaju, što je možda opravdano jer drugdje ima većih potreba, ali je činjenica da se to u Rijeci osjeća. Postoji i niz drugih primjera u kojima bi županija trebala sudjelovati, ali to ne čini. Mi nismo izolirani slučaj što znači da je sustavu potrebna duboka reforma.
Institut takozvanih velikih gradova već uveden i predvidio je da mi možemo upravljati dijelom cesta, primarnom zdravstvenom zaštitom, dijelom socijalne skrbi, no nažalost to je mrtvo slovo na papiru. Takva mogućnost postoji već pet godina, ali od tada nisu doneseni zakoni kojima bi se ta mogućnost provela u djelo, što govori da Vlada nema ozbiljne namjere reformirati sustav lokalne samouprave.
Sustav financiranja bi trebalo prilagoditi novim nadležnostima na način da bi porez na dohodak ostajao gradovima i općinama, a porez na dobit županijama koje bi se više trebale baviti gospodarstvom.
Tek u takvom sustavu bi građani svoje potrebe mogli u najvećem dijelu ostvarivati na razini vlasti koja je najbliža njima, uz minimalno političko arbitriranje viših razina vlasti u poslove od lokalnog značaja.

Razgovarao: Siniša Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Svim članovima sindikata udruženim u Nezavisne hrvatske sindikate i njihovim obiteljima, kao i svim posjetiteljima naše stranice želimo sretan i blagoslovljen Uskrs! Nezavisni hrvatski sindikati

Opširnije

Najjeftinija uskrsna košarica bez bakalara i poklona - 603 kune!

Najjeftinija uskrsna košarica bez bakalara i poklona - 603 kune!

Autor: Vjekoslav Đaić Sindikati su izračunali da će jeftinija košarica iznositi 603 kune. U njoj je bakalar zamijenjen srdelicama, a od lanjske je skuplja za 63 kune. (Dnevnik.hr) Jedan gospodarski pokazatelj raste već nekoliko mjeseci, a riječ je o osobnoj potrošnji. Nema sumnje da će utjecaj na nju imati i blagdanska potrošnja.

Opširnije

Sever: Slijedi završni krug pregovora o ZOR-u

Sever: Slijedi završni krug pregovora o ZOR-u

(Index.hr) SINDIKALNI predstavnici iznijeli su danas primjedbe na prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR), u idućem krugu to će učiniti poslodavci, a nakon toga trebali bi dobiti čistopis zakonskog teksta koji će biti ključ pregovora, izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nakon današnjeg sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Opširnije

Sindikalci prosvjedovali protiv otkaza u HŽ-u, Hajdaš Dončić: Željezničari prosvjeduju jer ne žele promjene

Sindikalci prosvjedovali protiv otkaza u HŽ-u, Hajdaš Dončić: Željezničari prosvjeduju jer ne žele promjene

(Index.hr) PEDESETAK povjerenika Sindikata hrvatskih željezničara prosvjedovalo je danas zbog otpuštanja stotina radnika HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, tražeći da se umjesto otkaza restrukturiranje provodi uvođenjem nepunog radnog vremena gdje god je to moguće.

Opširnije

Hrvatska ekonomija deseta najgora na svijetu

Hrvatska ekonomija deseta najgora na svijetu

The Economist: Lider/RTL Prema istraživanju The Economista, Hrvatska se nalazi među deset zemalja koje imaju najgoru ekonomiju u 2014. godini. Kako prenosi RTL, tablicu je na svom Twitter profilu objavio Robert Alan Ward, direktor The Economist Intelligence Unita.

Opširnije

Nerealno, ali dokazano – optimalno je raditi šest sati

Nerealno, ali dokazano – optimalno je raditi šest sati

Daleko od švedskog eksperimenta Autor: Gabrijela Galić Smanjenje satnice bila bi fantastična mjera ne samo kada se gleda utjecaj na zdravlje i produktivnost radnika već i za zapošljavanje, kaže Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja

Opširnije

Očekuje se novi tekst prijedloga ZOR-a

Očekuje se novi tekst prijedloga ZOR-a

PREGOVORI O ZAKONU O RADU (NOVI LIST) ZAGREB»Nakon još jednog kruga pregovora o izmjenama Zakona o radu (ZOR) u Ministarstvu rada predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je da sindikalni pregovarači očekuju integralni prijedlog zakonskog teksta koji bi sadržavao sve ono što je dosad dogovoreno, dok bi se o pitanjima koja nisu usuglašena ponovno pregovaralo.

Opširnije

Protiv miješanja vlasti u slobodu kolektivnog pregovaranja

Protiv miješanja vlasti u slobodu kolektivnog pregovaranja

NHS - Zbog novog miješanja javnih vlasti u upravljanje i slobodu kolektivnog pregovaranja u trgovačkim društvima i ustanovama u državnom vlasništvu NHS, SSSH, HURS i URSH danas su Vladi RH uputili zajedničko pismo u kojemu se traži odustajanje od takvog ishitrenog stava.

Opširnije

Potpisan kolektivni ugovor u JUNP Plitvička jezera

Potpisan kolektivni ugovor u JUNP Plitvička jezera

SSUDH - Nakon dugih pregovora, 8. travnja 2014. godine , na 65. godišnjicu proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, potpisan je Kolektivni ugovor između četiri sindikata - Sindikat turizma i usluga Hrvatske, Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske, Novi sindikat i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i poslodavca.

Opširnije

Linić najavio smanjenje plaća u javnim tvrtkama

Linić najavio smanjenje plaća u javnim tvrtkama

(HRT) Ministar financija Slavko Linić izjavio je da je Vlada ocijenila kako je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije o smanjenju deficita u ovoj godini za 2,3 posto BDP-a te najavio da će na sutrašnjoj sjednici Vlade biti predstavljene mjere smanjenja deficita za dodatnih 0,4 posto BDP-a.

Opširnije

Edukacijski trening o međunarodnim radnim standardima

Edukacijski trening o međunarodnim radnim standardima

Međunarodni akti i smjernice korisni su alati u borbi za zaštitu radničkih prava NHS - U organizaciji Međunarodne organizacije rada (MOR) u Međunarodnom obrazovnom centru u Torinu je od 24. ožujka do 4. travnja 2014., održan edukacijski trening na kojem su se sindikalni predstavnici iz čak 20 zemalja Europe i Južne Amerike imali prilike upoznati te steći i razmijeniti vrijedna znanja i iskustva vezana uz probleme radnika i sindikata koji rade i djeluju unutar multinacionalnih kompanija.

Opširnije

Sindikat šumarstva i župan Galić protiv otpuštanja

Sindikat šumarstva i župan Galić protiv otpuštanja

GSV U VUKOVARU O HRVATSKIM ŠUMAMA (GLAS SLAVONIJE) VUKOVAR – Najava otpuštanja djelatnika u Hrvatskim šumama bila je jučer glavna tema izvanredne sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) koju je u Vukovaru sazvao vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Opširnije

Radnici se ne bore za prava jer se boje kazne poslodavca

Radnici se ne bore za prava jer se boje kazne poslodavca

Manje pritužbi radnika pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Autor: Gabrijela Galić Logična je to posljedica kretanja na tržištu rada, ekonomske krize i visoke nezaposlenosti. Radnici se boje da bi ih poslodavac mogao kazniti ukoliko zatraže zaštitu. I tako u strahu od gubitka posla trpe i rade

Opširnije

Kolaps mirovinskog: Do kraja 2015. bit će umirovljenika koliko i – radnika

Kolaps mirovinskog: Do kraja 2015. bit će umirovljenika koliko i – radnika

Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU Autor: Branko Podgornik Alarm su upalili analitičari iz HGK, jer se broj zaposlenih smanjuje triput većom brzinom od povećavanja umirovljenika. Hrvatskoj bi, uz to, zbog nepovoljne demografske slike moglo uzmanjkati radne snage

Opširnije

IZ SINDIKATA PORUČILI 'Nema dogovora oko otkaza kod malog poslodavca. Nama je to neprihvatljivo'

IZ SINDIKATA PORUČILI 'Nema dogovora oko otkaza kod malog poslodavca. Nama je to neprihvatljivo'

ZAKON O RADU NHS ne može trgovati ni na čiji račun, ni pod koju cijenu, i na to ne može pristati, rekao je Sever (JUTARNJI LIST) ZAGREB - U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava danas je počeo novi krug pregovora o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR), a uoči sastanka iz sindikata je demantirano da je usuglašena mogućnost davanja otkaza bez obrazloženja kod poslodavaca koji zapošljavaju do pet radnika.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada je nakanila zakonom u 2014. godini uskratiti isplatu dodataka od 4, 8 i 10 posto za zaposlene s više od 20 godina staža, koje je prethodno ugovorila kolektivnim ugovorima. Jeste li spremni ići u štrajk zbog toga?

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Primorsko-Goranska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja