URAVNOTEŽENJE PRIHODA I RASHODA U PRORAČUNU GRADA OPATIJE U SKLADU S RECESIJOM

Gradskim službenicima manje božićnice i regres

OPATIJA Grad Opatija i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika potpisali su nedavno aneks Kolektivnom ugovoru za gradske službenike i namještenike, kojim su božićnica u ovoj godini, te regres za godišnji odmor i božićnica u 2012. svedeni u okvire neoporezivih isplata, navodi se u zajedničkom priopćenju Grada i sindikata.
Potpisanim aneksom ovogodišnja božićnica smanjena je s 1.600 na 500 kuna. Također, zbroj regresa i božićnice iduće godine iznosit će 2.500, umjesto 3.550 kuna.
Kako stoji u priopćenju, na ovaj način su uspješno okončani pregovori kojim su obje strane iskazale spremnost dati doprinos uravnoteženju prihoda i rashoda u gradskom proračunu, svjesne da u vrijeme brojnih proračunskih rezova i pada životnog standarda poreznih obveznika ni troškovi zaposlenih u lokalnome javnom sektoru ne mogu biti u potpunosti izuzeti iz mjera štednje. Umanjeni iznosi božićnice i regresa automatski se primjenjuju i u gradskim ustanovama, te u Parkovima, na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih za te pravne osobe.
Ukupna bruto ušteda u ovoj i idućoj proračunskoj godini u Gradu i ustanovama iznosit će približno 850.000 kuna, čemu treba pribrojiti i skoro 150.000 kuna uštede u Parkovima, čije plaće se iz gradskog proračuna ne financiraju izravno, kao u ustanovama, nego preko cijene komunalnih usluga, navodi se na kraju priopćenja. (A.K.I.)

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.

Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

RIJEKA Održan četvrti seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 27. listopada 2010.) Jučer je u Domu sindikata "Franjo Belulović" u Rijeci održan posljednji od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 30-tak sindikalnih povjerenika s područja Primorsko-goranske i Istarske županije imalo priliku čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj, ali u sudjelovati u raspravi koja je uslijedila nakon svakog od izlaganja.

Pročitajte još...

• 20.10.2010. - SPLIT Održan treći seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 
• 13.10.2010. - ZAGREB: Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata
• 06.10.2010. - OSIJEK: Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike sindikata

DOK HRVATSKI POLITIČARI GRADE LJETNIKOVCE I KRSTARE JAHTAMA, DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA JEDINA PRILIKA ZA ODMOR JE TROŠAN SINDIKALNI OBJEKT U OMIŠLJU

Ljetovanje u Vili Mirna za 20 kuna i nije tako loše

Hranu sami donosimo, a na raspolaganju nam je kuhinja. Super je, gdje ćeš bolje i jeftinije. Istina, objekt je trošan, no da nismo ovdje, bili bismo kod kuće, iskren je Milan Mlađenović, umirovljeni pravosudni policajac

Mladen TRINAJSTIĆ

Turističku sezonu koja je upravo dosegnula svoj vrhunac, obilježavaju »dobre brojke«, odnosno statistički pokazatelji koji govore o odličnoj popunjenosti svih, pa tako i kvarnerskih turističkih centara. U isto vrijeme, zajedno s poplavom inozemnih gostiju na Jadranu, što nameću lokalne turističke zajednice, za oko zapinju i one nešto manje vedre statistike; domaćih je posjetitelja sve manje, a mnogim je građanima Hrvatske uživanje u čarima »tako lijepe i tako naše« postalo jednostavno preskupo.
No, da i u takvim okolnostima postoje »šeme« za pronalazak svog dijela morskoga raja, svjedočili smo ovog tjedna u Omišlju, u odmaralištu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. U Vili Mirna, kako se pomalo pretenciozno zove taj već pomalo derutan, ali ipak još uvijek funkcionalan objekt smješten u idiličnom okružju uvale Pesja, i ovo ljeto provode brojni članovi tog sindikata.

Pristupačne cijene

Službenici i namještenici, doznali smo od domaćice Vile Mirna, Mare Magdić, pravo desetodnevnog boravka u odmaralištu »izborili« su sukladno redovnom natječajnom postupku, odnosno proceduri utvrđivanja reda prvenstva koja se provodi u svibnju.
- Postoji čitav niz elemenata koji se boduju i vrednuju. Prvenstvo u stjecanju prava boravka u Vili Mirna imaju članovi sindikata koji do sada nisu imali priliku ovdje boraviti, oni koji su članovi sindikalne organizacije dulji niz godina, oni koji imaju više djece ili su pak samohrani roditelji, ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima, kao i oni koji u obitelji imaju članove koji boluju od kakve bolesti - naglašava Magdić.
Kako smo se tijekom obilaska odmarališta smještenog u šumovitom i tihom dijelu Omišlja uvjerili, svi korisnici Vile Mirna vrlo su zadovoljni uslugom koju ondje dobivaju, ali i cijenom boravka.
- Nemamo primjedbi. Istina za volju, da nema ovoga, vjerojatno veći dio nas o moru i ljetovanju ne bi mogao ni sanjati - rekla nam je Ivanka Falat iz Križevaca.

Žestoka konkurencija

Zapisničarka križevačkog Općinskog suda ističe kako je prosječnom hrvatskom građaninu u okolnostima kakve već neko vrijeme vladaju ljetovanje postalo nedostižan luksuz.
- Nije lako »upasti« na listu. Mnogo je onih koji žele boraviti u ovom objektu, a kapacitet je ograničen. Kako stvari stoje, čini se da će konkurencija u nadolazećim godinama biti

 još žešća i brojnija. Najviše je ovdje obitelji s više djece, onih čija su djeca bolesna, kao i ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima. Većina nas smo podstanari, imamo slabija primanja i malo je onih koji imaju nešto svoje. Imam dijete na studiju, druga kći je srednjoškolka. Rashodi su nam, kao većini stanovnika ove zemlje, veći od prihoda i možete misliti kad bih ja vidjela more - zaključuje Ivanka.
- U cijeloj Hrvatskoj vjerojatno nema jeftinijeg smještaja od ovog, posebice ne na Jadranu - konstatirao je Milan Mlađenović.
Umirovljeni zagrebački pravosudni policajac koji u Omišlju ljetuje već petu godinu zaredom, uživa sa svojom suprugom i četvero djece. Otkrio nam je i kako boravak ondje plaća po cijeni od 20 kuna dnevno po osobi.

Uživanje u ljepotama

- Hranu, naravno, sami donosimo, a na raspolaganju nam je dobro opremljena kuhinja. Ma super je, gdje ćeš bolje i jeftinije od toga. Istina je da je objekt već pomalo trošan, ali ipak, nije loše. Da nismo ovdje, bili bismo kod kuće. Tko danas od penzije može platiti ljetovanje za šesteročlanu obitelj. Ja sigurno ne, a ovo nam je, kao i većini ljudi s kojima dijelimo ovaj objekt, jedini način da se i mi malo odmorimo i nauživamo ovih ljepota. Društvo je fantastično. Svi smo se zbližili i sprijateljili. Družimo se danonoćno. Klinci se zajedno kupaju, mi dečki dane provodimo u ribolovu. Uvečer se roštilja, svi kuhamo, peremo, čistimo... Prava komuna - smije se Milan Mlađenović i dodaje kako je jedina stvar koja mu sad već pomalo kvari ljetovanje spoznaja kako za koji dan odlazi kući.
- Tako brzo prođe tih naših dugo čekanih deset dana. Red je da i netko drugi proživi svoje ljeto u ovom prekrasnom ambijentu i mjestu koje nam se svima tako sviđa - zaključio je Milan Mlađenović.

1. svibnja u Primorsko-goranskoj županiji

(SDLSN, 5. svibnja 2010) RIJEKA - Međunarodni praznik rada sindikati Primorsko goranske županije udruženi u Nezavisne sindikate Hrvatske obilježili su u subotu, prosvjednim 

skupom u Rijeci na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske.
Skup je organiziran protiv neodrživog gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji.
Okupilo se oko tristotinjak ljudi.
Ispred regionalnog ureda NHS-a prisutnima se obratila Tanja Justić pročitavši neke od parola» Znate li gdje nas vodite?», «Ne dirajte nam dostojanstvo», Tražimo poštivanje prava na rad» i drugo..

U ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske i županijskog povjereništva Primorsko-goranske županije skupu su nazočili Slavica Juranić, županijska povjerenica, Loris Tomažić, sindikalni povjerenik PU Rijeka i Ivo Šantić, sindikalni povjerenik Središnjice za spašavanje na moru.
Zajednička poruka skupa je bila kako je radnicima dosta nošenja tereta privatizacije, krize, recesije, vanjske zaduženosti, lopovluka i korupcije.

Intervju s predsjednikom Udruge gradova i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom  

"Bojim se političkih intervencija u postupku teritorijalne reforme"

Osam dana nakon objave u Narodnim novinama, 11. ožujka 2010. godine, na snagu je stupio Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Zakon je to koji će u znatnoj mjeri utjecati na financijsku sudbinu službenika i namještenika u županijama, gradovima i općinama, a o tome u kakvim okolnostima je donijet i kakve bi njegove posljedice mogle biti po lokalnu samoupravu, razgovarali smo za Sindikalni list s predsjednikom Udruge gradova i gradonačelnikom grada Rijeke Vojkom Obersnelom.

Ovih dana stupa na snagu Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kako kao predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik trećeg grada po veličini u Hrvatskoj ocjenjujete ovaj zakon, a posebice činjenicu da je Vlada odlučila napraviti „reda“ u lokalnoj samoupravi reguliranjem plaća, umjesto kvalitetnijim definiranjem uvjeta za stjecanje statusa jedinice lokalne i područne samouprave?

Već u idućih mjesec dana praksa će pokazati da je Vlada ovim zakonom zapravo stvorila priličan nered i štetu na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima. Gradovi i općine na tom području morat će u roku 30 dana uskladiti plaće svojih zaposlenika sa plaćama u državnoj službi, pri čemu Vlada nije vodila računa o činjenici da službenička mjesta u lokalnoj samoupravi u znatnoj mjeri nisu uskladiva s državnom službom na jednoobrazan način. S druge strane, jedan dio općina i gradova na područjima od posebnog državnog interesa se razvio, financijski je održiv i preuzeo je na sebe dodatne programe kojima utječe na poboljšanje kvalitete života građana, a sada će  službenike koji su zaslužni za taj razvoj Vlada nagraditi rezanjem plaća.
Međutim, posebno me zabrinjava način na koji je Vlada uvodila „red“ u reguliranje plaća i nadam se da na isti način neće voditi pitanje teritorijalne reforme. Sindikat i Udruga su usko surađivali od samog početka izrade Zakona o plaćama i sigurno se dobro sjećate da je Udruga svoje prijedloge za poboljšanje zakona elaborirala fiskalnim analizama i analizom praktičnih posljedica na lokalnu samoupravu. Stajališta i prijedlozi Sindikata bili su komplementarni našim prijedlozima i potpuno prihvatljivi i opravdani. Ministarstvo uprave nije analiziralo posljedice, a nije imalo ni puno sluha za naše prijedloge pa je u jednom trenutku čak i Europsko vijeće općina i regija moralo intervenirati da bi se situacija popravila. No, čak ni to nije bilo dovoljno da se posluša glas struke i sagledaju analize pa je u jednom trenutku izgledalo da će čak i neki najveći gradovi koji potpuno racionalno gospodare sredstvima morati rezati plaće bez ikakvog logičnog objašnjenja. Taj problem je riješen tek političkom intervencijom na zatvorenoj sjednici Vlade i upravo se toga pribojavamo u postupku teritorijalne reforme.
Udruga gradova iskazala je potporu provedbi reformi lokalne samouprave, doveli smo stručnjake iz Danske koji su nama i ministarstvu prezentirali da se taj postupak može provesti bez puno otpora uz otvoren dijalog i međusobno uvažavanje Vlade i lokalne samouprave. Mi na takav pristup možemo pristati, ali nećemo podržati reformu lokalne samouprave ako se bude pripremala kao Zakon o plaćama uz negiranje struke, bez analize i uz politički intervencionizam. Prvo je potrebna analiza sadašnjeg stanja, zatim dogovor o novim ovlastima i izvorima financiranja lokalnih vlasti, a potom i dogovor o budućoj veličini jedinica lokalne samouprave. Međutim, Ministarstvo je već učinilo prve krive korake po pitanju analize stanja lokalnih vlasti i mislim da bi se to moglo loše odraziti na provedbu reforme lokalne samouprave.

Brojne županije, gradovi i općine već su reagirale na recesiju dogovornim (sa sindikatima) ili jednostranim smanjenjem plaća i materijalnih prava zaposlenih, odnosno racionalnijom organizacijom rada i upravnih tijela. Nije li time lokalna samouprava pokazala kako u demokraciji odgovornost nositelja vlasti izvire iz odgovornosti prema građanima o čijim potrebama skrbi, a ne iz zakona i njihovih kaznenih odredbi?

Mi smo u Rijeci i brojnim drugim gradovima u zadnje dvije godine zbog slabijeg punjenja proračuna smanjivali plaće i bez Zakona o plaćama. Već sama činjenica da će ovim zakonom biti obuhvaćen vrlo mali broj gradova govori u prilog tome da su se gradovi odgovorno ponašali prilikom određivanja plaća. U ovom kriznom vremenu jednako smo se odgovorno ponašali prema gospodarstvu donošenjem lokalnih antirecesijskih mjera kojima smo gospodarstvo rasteretili za ukupno 326 milijuna kuna u 2009. godini. Gradovi su, prema našoj zadnjoj analizi, preuzimanjem izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za 23% smanjili zaostatke državne uprave koja ih je do tada izdavala. Sve ovo govori da bi se Vlada trebala baviti decentralizacijom poslova s države na lokalnu samoupravu koja je efikasniji i odgovorniji servis građanima, umjesto da „pravi reda“ tamo gdje za to nema potrebe.

Zakonom se zapravo uvodi dvojni sustav plaća u lokalnoj samoupravi po kriteriju iznosa tekućih pomoći iz državnog proračuna. Jedni će samostalno određivati plaće kolektivnim pregovorima u okviru limita za župane, gradonačelnike, načelnike, raspona koeficijenata i osnovice za plaće, a drugi će morati primijeniti osnovicu i koeficijente za plaće državnih službenika, bez mogućnosti kolektivnog pregovaranja. Imate li u Udruzi gradova podatke koliko će biti jednih, a koliko drugih? U državnoj i javnoj upravi plaće se u cijelosti isplaćuju iz državnog proračuna pa se ipak pregovara o osnovici za plaće. Mislite li da je ovakav sustav logičan i pravedan?

Udruga nije obrađivala stanje u općinama, koje je sigurno bitno drugačije nego u gradovima. Što se gradova tiče, od 127 gradova u RH, njih desetak će morati plaće uskladiti za Zakonom o plaćama. Tri do četiri grada će morati smanjiti ukupnu masu sredstava koja se izdvaja za plaće, a preostali će plaće službenika morati svesti na razinu plaća službenika u državnoj službi. Međutim, to ne znači da su se ti gradovi neodgovorno ponašali prilikom određivanja plaća službenika, već govori o propustima prilikom izrade zakona.
Gradovi koji će morati smanjiti masu sredstava koja se izdvaja za plaće neće to morati učiniti zato što su plaće službenika previsoke, već zato što je Vlada odbila naš amandman kojim se precizno definira da se ta masa odnosi na plaće zaposlenih u upravnim tijelima lokalne samouprave. Prema ovom zakonu u tu masu ući će i svi zaposleni u vlastitim komunalnim pogonima gradova i općina, zaposleni na posebnim programima poput skrbi za starije i nemoćne ili zaposleni na programu javnih radova koji financira Zavod za zapošljavanje, što u gradovima s malim proračunom predstavlja veliki izdatak. Ako se u takvim gradovima rezanjem plaća ne bude moglo uklopiti u zakonsko ograničenje, već bude nužno i otpuštanje, moguće je da neki gradovi odustanu od npr. programa javnih radova. Ako je Ministarstvo uprave ovim zakonom planiralo minirati programe Zavoda za zapošljavanje i drugih ministarstava, onda su u tome uspjeli.
S druge strane, oni gradovi koji će morati plaće svesti na razinu državne službe, to moraju učiniti samo zato što primaju Ustavom zagarantiranu pomoć države za područja od posebnog državnog interesa, pri čemu se ne vodi računa o tome da su neki od njih potpuno fiskalno održivi, da su uspjeli potaknuti razvoj svog područja i da su danas u bitno povoljnijoj situaciji nego prije. Taj razvoj iznijeli su upravo stručni i sposobni ljudi zaposleni u tim gradovima, a ovim zakonom ih Vlada za njihov uspješan rad nagrađuje rezanjem plaća.
Dakle, ovaj zakon donosi puno nelogičnosti i nepravednosti, na što su i Udruga i Sindikat upozoravali u postupku donošenja zakona. Pri tome mislim i na onemogućavanje kolektivnog pregovaranja u gradovima i općinama koje će morati primjeniti koeficijente i osnovicu za državnu službu. Paradoksalno, o tim koeficijentima će pregovarati Vlada i sindikati državnih i javnih službi, a da pri tome niti jedna strana u pregovorima nije reprezent gradonačelnika kao poslodavaca niti službenika kao zaposlenika. U slučaju da zaposlenici u lokalnoj samoupravi nisu zadovoljni ishodom pregovora i odluče pokrenuti industrijsku akciju, mi gradonačelnici nećemo imati nikakva sredstva na raspolaganju da uredimo odnose s našim zaposlenicima. Prema tome, bilo bi logično da se u pregovore o plaćama u državnoj službi uključe i udruženja lokalnih vlasti i sindikati lokalnih službenika i namještenika, što ćemo i zatražiti od Vlade.

Implementacija Zakona nužno će dio ljudskih, ali i materijalnih resursa lokalne samouprave preusmjeriti s područja zadovoljavanja potreba građana na administriranje radi usklađivanja s njegovim odredbama, a sve do donošenja nekog novog zakona o plaćama, kako to predviđa sam Zakon u članku 26. Kako ocjenjujete reforme službeničkih i platnih sustava koje se ciklički ponavljaju svakih nekoliko godina?

Mi već sada dnevno primamo desetke telefonskih poziva iz gradova i općina koji imaju problema uskladiti rješenja o plaćama na način na koji to predviđa zakon, a na raspolaganju imaju samo 30 dana za to. Sindikat i Udruga su upozoravali na te probleme i kratkoću rokova, a sada se pokazalo da smo bili u pravu. Da bismo pomogli gradovima i općinama riješiti taj problem organizirali smo u vrlo kratkom roku praktične seminare da smanjimo rasipanje resursa koje spominjete. Apsurdno je što naši službenici u doba ekonomske krize moraju gubiti vrijeme na zadovoljenje nepromišljenih birokratskih apetita Vlade, umjesto da ulažu napor u razvoj lokalne zajednice i sprječavanje gubitka radnih mjesta o kojima ovisi i punjenje lokalnog proračuna. Najgore od svega je što se, prema našoj analizi, ovim birokratskim postupkom neće postići apsolutno nikakve uštede ni u državnom proračunu, a dugoročno će stvoriti kadrovske štete u lokalnoj samoupravi.
Stalne reforme službeničkog sustava znače da se stalno, i očito neuspješno, bavimo samim sobom umjesto da služimo gospodarstvu i građanima. Pitanje je i kakvu poruku takvim postupcima šaljemo službenicima? Mislim da je krajnje vrijeme da dokinemo tu praksu. Nama je potrebna odlučna reforma državnog aparata kojom bismo dobili manju, dobro plaćenu i efikasnu državnu upravu, uz istodobnu decentralizaciju poslova na lokalnu samoupravu koja je dokazano efikasnija u segmentu decentraliziranih poslova.

Tijekom izrade Zakona Udruga gradova i SDLSN ostvarili su uspješnu suradnju u artikuliranju zajedničkih interesa i ciljeva te koordiniranju akcija radi njihovog ostvarenja. Mislite li da će se ova iskustva pozitivno odraziti na kvalitetu socijalnog dijaloga u županijama, gradovima i općinama i prihvaćanje sindikata u lokalnoj samoupravi kao prirodnih saveznika i partnera u stvaranju učinkovitog servisa građana?

Potpuno sam uvjeren u to. Bez koordinacije i zajedničkog djelovanja nas kao poslodavaca i Sindikata kao zastupnika službenika uvjeti rada u lokalnoj samoupravi bi bili znatno lošiji, a to bi se neposredno odrazilo i na kvalitetu zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Tijekom ovih mjeseci vjerujem da su gradonačelnici-poslodavci i Sindikat postigli bolje međusobno razumijevanje i demonstrirali da je i jednima i drugima prioritet zaštita službenika. To će pozitivno utjecati na kvalitetu socijalnog dijaloga i svijest o potrebi sindikalnog udruživanja, a vjerujem da je otvoreni dijalog i uzajamno razumijevanje preduvjet za provedbu nekih neophodnih budućih reformi.

Slučaj je htio da je Državno odvjetništvo protiv gradonačelnika Koprivnice i predsjednika saborskog odbora za lokalnu i područnu samoupravu i Vas osobno kao gradonačelnika Rijeke i predsjednika Udruge gradova podiglo kaznene prijave zbog štetnog poslovanja. Imate li potrebu komentirati ovu slučajnost, ali i činjenicu da se gotovo svaka poslovna odluka nositelja političke i izvršne vlasti u datom trenutku može okvalificirati kao štetna?

U najkraćim crtama mogu reći da nisam zlouporabio položaj i ovlast da bih bilo kome, a ponajmanje Tržnicama Rijeka, priskrbio ikakvu imovinsku korist i to ću dokazivati gdje treba, pa ako bude trebalo i na sudu. Na najtransparentniji način, držeći se striktno svih zakonskih propisa upravljam Rijekom točno 10 godina, a prošle je godine Grad Rijeka proglašen najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj. Očekujem od Državnog odvjetništva da ovaj predmet koji, zanimljivo, drže otvorenim još od 2005. godine, obrade u što kraćem roku i odluče o ovoj policijskoj prijavi - ili da ju odbace ili da mi što prije omoguće da dokažem svoju nevinost. Ista je situacija s kolegom Mršićem a je li slučajnost da smo obojica članovi Predsjedništva SDP-a ostavljam da prosude vaši čitatelji.

Može li se inicijativu za davanje statusa županije Rijeci, po uzoru na status grada Zagreba koji ima i status županije sagledavati i u kontekstu otpora lokalne samouprave političkom i zakonodavnom centralizmu i pokušaju regionalizacije politike na način da se potrebe građana zadovoljavaju tamo gdje žive i bez suvišnog politiziranja?

Lokalna samouprava po prirodi stvari teži otporu centralizmu, odnosno decentralizaciji, koja podrazumijeva da se javni poslovi obavljaju na razini najbližoj građanima koja takve poslove može obavljati učinkovito i ekonomično. Mislim da Rijeka, Osijek i Split uz svoje dosadašnje poslove mogu učinkovito i ekonomično obavljati i sve poslove iz djelokruga županije. To podrazumijeva da oni moraju imati i status županije, no nažalost nikad do sada nije bilo političke volje za to. Prema toj inicijativi Grad Rijeka bi u praksi nastavio funkcionirati kao i do sada, ali bi dobio nove poslove koji su više nego logični: na primjer, upravljanje srednjim školama na svom području, koje su sada u nadležnosti Županije, a u koje Grad svejedno ulaže novac, potom, upravljanje Domom zdravlja na području grada odnosno cjelokupnom primarnom zdravstvenom zaštitom.  Preuzeli bismo i upravljanje cestama na našem području jer se županijske ceste na području Grada Rijeke loše održavaju, što je možda opravdano jer drugdje ima većih potreba, ali je činjenica da se to u Rijeci osjeća. Postoji i niz drugih primjera u kojima bi županija trebala sudjelovati, ali to ne čini. Mi nismo izolirani slučaj što znači da je sustavu potrebna duboka reforma.
Institut takozvanih velikih gradova već uveden i predvidio je da mi možemo upravljati dijelom cesta, primarnom zdravstvenom zaštitom, dijelom socijalne skrbi, no nažalost to je mrtvo slovo na papiru. Takva mogućnost postoji već pet godina, ali od tada nisu doneseni zakoni kojima bi se ta mogućnost provela u djelo, što govori da Vlada nema ozbiljne namjere reformirati sustav lokalne samouprave.
Sustav financiranja bi trebalo prilagoditi novim nadležnostima na način da bi porez na dohodak ostajao gradovima i općinama, a porez na dobit županijama koje bi se više trebale baviti gospodarstvom.
Tek u takvom sustavu bi građani svoje potrebe mogli u najvećem dijelu ostvarivati na razini vlasti koja je najbliža njima, uz minimalno političko arbitriranje viših razina vlasti u poslove od lokalnog značaja.

Razgovarao: Siniša Kuhar

Kolegij Grada Opatije o plaćama u lokalnome javnom sektoru 

(www.opatija.hr/SDLSN) Opatija, 21. srpnja 2009. - Na današnjem kolegiju opatijskog gradonačelnika Ive Dujmića zaključeno je da proračunska situacija u Gradu Opatiji zasad nije takva da bi iziskivala smanjenje plaća u gradskoj upravi, gradskim ustanovama i komunalnim tvrtkama. Na smanjenje prihoda Grad je reagirao prijedlogom rebalansa, koji će se naći na idućoj sjednici Gradskog vijeća, zakazanoj za 3. kolovoza. Rebalansom će biti osigurano uravnoteženje prihoda i rashoda bez zadiranja kako u socijalna davanja građanima, tako ni u plaće koje se financiraju iz gradskog proračuna. Smanjenje plaća u opatijskome javnom sektoru nije isključeno ako do kraja godine dođe do drastičnijeg pada prihoda od zasad registriranog te ako budu iscrpljene druge mogućnosti uravnoteženja proračuna. Međutim, s gledišta dosegnute razine socijalnog partnerstva, bez takvih financijskih pokazatelja te u situaciji kada postoji prostor za uštede na stavkama koje izravno ne pogađaju građane i proračunske korisnike, bilo bi neodgovorno smanjivati plaće samo zbog stvorene klime „rezanja plaća“, istaknuo je gradonačelnik Dujmić. 
Grad Opatija danas je uputio primjedbe i prijedloge na predloženi tekst zakona, čije bi eventualno usvajanje rezultiralo znatnim padom plaća u lokalnoj samoupravi. Pritom je ukazano da pravno eventualno može biti prihvatljivo zakonsko ograničenje plaća u jedinicama koje primaju financijsku pomoć države te ograničavanje mase plaća razmjerno proračunskoj snazi svake jedinice.

Pročitajte još...

• Primjedbe i sugestije na predloženi Zakon o plaćama

NAJAVA NEPOPULARNE MJERE U RIJECI

Plaće gradske administracije »krešu« se za tri posto

RIJEKA – Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel najavio je prije desetak dana da će se plaće zaposlenika gradske uprave, gradskih ustanova i poduzeća »kresati« jedino kao zadnji potez kako bi se ublažili učinci gospodarske krize. No, zadnji potez Obersnel je odlučio povući već sada pa će srpanjske plaće gradske administracije biti smanjene za tri posto. 
– Isto smanjenje uslijedit će u ustanovama kojima je osnivač Grad kao i u gradskim komunalnim poduzećima. Nećemo čekati jesen jer je već sada jasno da se proračun ne puni razinom koju smo predvidjeli, što je apsolutno odraz gospodarske krize, pojasnio je Obersnel. 
Riječki gradonačelnik kaže da će realno stanje proračuna biti jasnije nakon rebalansa koji ide u rujnu i tada će sa suradnicima vidjeti hoće li smanjenje plaća biti jedino ili će biti potrebna nova smanjenja. 
– Ono što se neće dirati su preuzete kreditne obaveze Grada, a neće se smanjivati ni sredstva planirana za socijalni program, besplatni produženi boravak i subvencije cijena vrtića, kazao je Obersnel. 
Iako se i proračun Zagreba puni znatno slabije od lanjskog, gradonačelnik Milan Bandić neće ukidati nikakve socijalne povlastice. D. C., B. Z.
 

ISPRAVAK: „Zbog sumnje u bolest sindikalist poslan na liječnički pregled“

(SDLSN, 29. lipnja 2009.) Temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-9/07 od 15. svibnja 2009. godine objavljujemo ispravak teksta objavljenog dana 23. studenoga 2006. godine na web stranici www.sdlsn.hr kako slijedi: 

KRK – U sklopu peticije protiv odredbi o ukidanju dodatka za minuli rad u Zakonu o plaćama državnih službenika na »prosvjednu listu« upisalo se sedamdesetak otočana zaposlenih u tijelima državne ali i lokalne uprave. Sindikalna povjereni

ZBOG UKIDANJA DODATKA ZA MINULI RAD

KRK – U sklopu peticije protiv odredbi o ukidanju dodatka za minuli rad u Zakonu o plaćama državnih službenika na »prosvjednu listu« upisalo se sedamdesetak otočana zaposlenih u tijelima državne ali i lokalne uprave. Sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Mirjana Rusak istaknula je kako je ne iznenađuje gotovo stopostotni odziv službenika toj sindikalnoj akciji s obzirom na to da se radi o vrlo važnim i egzistencijalno osjetnim dokidanjima prava i stečevina kolektivnog pregovaranja. – Radi se o namjeri poslodavca da samo jednim potezom pera, odnosno »korekcijom« Zakona o plaćama ukine pravo na dodatak od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža koja sad čini osnovnu plaću i da taj sustav zamijeni uvođenjem novog, subjektivnog i od poslodavca dirigiranog sustava ocjenjivanja našeg rada, napominje Rusak. 
Sedamdesetak potpisa i gotovo jednoglasna podrška našim zahtjevima od strane krčkih državnih službenika ali i zaposlenika lokalne samouprave najbolje svjedoči o nepodijeljenom stajalištu svih tih ljudi kako je ovakav pokušaj umanjivanja njihovih prava a na koncu i plaća jednostavno – nedopustiv. Ako ovo pravo sutra izgube državni službenici, zaključuje Mirjana Rusak, slična zakonska rješenja uskoro mogu očekivati i svi ostali zaposleni u javnim službama kao i u regionalnoj odnosno lokalnoj samoupravi. M. T.