SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu

Primorsko-goranska županija

Povjerenik: Slavica Juranić

Tel: 051/354-455

Fax: 051/354-131

Mobitel: 099/4628-222

E-mail: sindikat@udu-pgz.hr


Akcije

Petak, 20.01.2017.
INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

 

ŽUPANIJE  GRAD I.GRAD II. 
 I. Zagrebačka  Velika Gorica Jastrebarsko
 II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
 III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
 IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
 V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
 VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
 VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
 VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
 IX. Ličko - senjska Gospić Senj
 X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
 XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
 XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
 XIII. Zadarska Zadar Pag
 XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
 XV. Šibensko - kninska Šibenik  Knin
 XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
 XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
 XVIII. Istarska Pazin Pula
 XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
 XX. Međimurska  Čakovec Prelog
 XXI. Grad Zagreb Zagreb  -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?

P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?

P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?

P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?

P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?

P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

 

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016. 

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj). 

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

 

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine? 

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

 

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

 

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.


Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom. 

Razgovarao: Siniša Kuhar 

Fotografije: arhiva SDLSN 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 13.12.2016.

OPATIJA: Potpisani ugovori oko osnovica plaća za djelatnike gradske uprave i gradskih ustanova

(Opatija.hr, 13. prosinca 2016.) U uredu gradonačelnika danas je potpisan Sporazum o visini osnovice za 2017. godinu u gradskoj upravi Grada Opatije, Dječjem vrtiću Opatija i Festivalu Opatija, kao i aneksi Kolektivnih ugovora kojima se reguliraju pojedina materijalna prava.

Potpisivanju su prisustvovali predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Božena Strugar, kao predstavnica jednog od Sindikata koji djeluje u Dječjem vrtiću Opatija, u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske za Grad Opatiju i Festival Opatiju prisustvovao je sindikalni povjerenik Željko Harbaš. U ime Osnivača Dječjeg vrtića i Festivala Opatija, odnosno Poslodavca za gradsku upravu, akte je potpisao gradonačelnik Ivo Dujmić.

Predstavnici ugovornih strana usuglasili su se da visina osnovice, kao i materijalna prava, ostaju na razini 2016. godine. Podsjećamo da je u 2016. godini osnovica za obračun plaće u Dječjem vrtiću Opatija i Gradskoj knjižnici i čitaonici V.C. Emin Opatija uvećana za 5% dok je zaposlenicima Grada, Festivala i Javne vatrogasne postrojbe, kojima je umanjena osnovica za 3% u 2013., 2014., 2015. godini, vraćena na iznos prije umanjenja.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 26.08.2016.

OPASNO PO ZDRAVLJE! Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni!?


Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu PGŽ u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze zbog izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo

(Riječanin, 26. kolovoza 2016.) „Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava za poboljšanje njihova stanja, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe", pitaju se u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čiji nam je predstavnik dostavio očitovanje Sindikata o ovom dugogodišnjem problemu s kojim se u ljetnim mjesecima suočavaju Riječani.

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu - čučnuti

Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo, tvrde u tom sindikatu pa u nastavku prenosimo njihovo reagiranje u cijelosti:

 

„Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema ni stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati „izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe. Interesantno, zar ne?", stoji u priopćenju koje potpisuje Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske 

 

LOŠE ISKUSTVO
Građani Rijeke dokumente MUP-a satima čekaju u sauni

Temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju

 

(Direktno.hr, 26. kolovoza 2016.) ) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.

Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.

Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.

Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.

Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati "izvlačenje" svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.

Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije dovoljeno.

Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim "klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana
službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koje potpisuje Siniša Kuhar

 

UVJETI RADA
Građani Rijeke dokumente MUP-a čekaju u sauni

Kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila za dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe

Građani kojima zatreba odmor u šalter sali mogu čučnuti 

(SDLSN, 26. kolovoza 2016.) Za građane Rijeke koji u Policijsku upravu Primorsko-goranske županije u Rijeci, Žrtava fašizma 3, dolaze radi reguliranja svojih građanskih stanja odnosno izrade ili produljenja osobnih dokumenata, boravak u prostoru šalter sale u ljetnim mjesecima predstavlja traumatično iskustvo.
Razlog tomu su neadekvatna klimatizacija prostora šalter sale (oko 90 m2), koji je jednostavno premalen da bi primio desetke i stotine građana koji svakodnevno u njemu borave.
Zbog svega toga građani, ali i zaposleni čiji su uvjeti rada ne samo podjednako neugodni nego još i gori, jer u pregrijanom i zagušljivom prostoru borave cijeli dan, posao zbog kojeg su došli ne obavljaju u uvjetima primjerenim suvremenoj državnoj upravi, već u - sauni.


Naime, temperatura u šalter sali redovito u ljetnim mjesecima dostiže 30 i više stupnjeva celzijusa, zbog čega građani i zaposleni nerijetko kolabiraju, pri čemu u sali nema niti stolica koje bi za vrijeme čekanja mogli koristiti barem stariji građani.
Građani su stoga prisiljeni napuštati salu i u dvorištu čekati „izvlačenje"svog broja na šalteru, što usporava rad i izaziva dodatnu nervozu, a sve to nerijetko rezultira agresivnim ponašanjem stranaka koje svoju frustraciju zbog uvjeta u kojima čekaju reguliranje statusnih pitanja iskaljuju na službenicama na šalterima.


Tamošnja sindikalna podružnica SDLSN zbog toga već godinama traži poboljšanje uvjeta rada i boravka službenika i građana u šalter sali, ali od nadležnih uvijek dobivaju isti odgovor - zbog nedostatnih financijskih sredstava zahtjevima za nabavku klima uređenja nije udovoljeno.
Sindikat zbog toga postavlja pitanje kako je moguće da za stotine, a kroz godinu i tisuće građana te desetke službenika koji svaki dan borave u neadekvatnim i po zdravlje opasnim „klimatskim" uvjetima godinama nema sredstava, ali zato ima za skupocjena i klimatizirana službena vozila u kojima borave tek dvije (službeni vozač i dužnosnik) osobe.
Interesantno, zar ne? S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 15.06.2016.

Dječji vrtić Opatija i Festival Opatija potpisali novi kolektivni ugovor

 

(opatija.hr, 14. člipnja 2016.) Na dan isteka "starog" Kolektivnog ugovora, u uredu gradonačelnika sastali su se predstavnici ugovornih strana radi potpisivanja novog Kolektivnog ugovora.

Obzirom da u svakoj ustanovi postoje specifičnosti radi kojih je s pojedinim Sindikatom ponekad potrebno duže pregovarati, odlučeno je da će se za naredno razdoblje potpisati odvojeni kolektivni ugovori.

Gradonačelnik Grada Opatije je, u ime Osnivača, potpisao oba Kolektivna ugovora. Za Dječji vrtić Opatija potpisala je ravnateljica Sabrina Jelić, za Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske potpisala je sindikalna povjerenica Loreta Žepina te za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH sindikalna povjerenica Biljana Šuša. Na strani Festivala Opatija potpisnica u ime poslodavca je ravnateljica Rajna Miloš te sindikalni povjerenik Željko Harbaš za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Gradonačelnik je istaknuo da je ugovor potpisan na obostrano zadovoljstvo, s čime su se složile ravnateljice ovih ustanova i predstavnici Sindikata. Prilikom potpisivanja gradonačelnik je podsjetio da je za 2016. godinu, u skladu s prije preuzetom obvezom, plaća u Dječjem vrtiću porasla za 5%. U Festivalu Opatija je vraćena na iznos prije umanjenja od 3%, kojeg iznosa su se odricali zaposlenici da bi dali doprinos prilikom nepovoljnije situacije u kojoj se našlo cijelo gospodarstvo.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 04.02.2016.

NOVI LIST o povećanju plaća u Dječjem vrtiću Opatija 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 11.06.2015.

PRIMORSKO GORANSKA  ŽUPANIJA

Slavica Juranić četvrti put izabrana za županijsku povjerenicu

 

(SDLSN, 11. lipnja 2015.) Dana 11. lipnja 2015. godine održana je izborna skupština Županijskog povjereništva za Primorsko goransku županiju. Na sastanku su nazočili predsjednik sindikata Boris Pleša i glavni tajnik Siniša Kuhar i 23 sindikalna povjerenika i povjerenice odnosno zamjenice. 

Na početku sastanka predsjednik Boris Pleša je čestitao prisutnima što su odradili izborne skupštine u svojim podružnicama, prije kraja lipnja, i što su  izabrani za sindikalnog povjerenika odnosno povjerenicu. Nakon kraćeg osvrta o aktualnostima na sindikalnoj sceni vezano za jubilarne nagrade prešlo se na izborne aktivnosti.            

Slavica Juranić je ukratko izvjestila prisutne da je 2011. godine u PGŽ bilo 30 podružnica ( 18 u državnoj upravi i 12 u JLS). Županijsko Povjereništvo je okupljalo 633 člana. U četverogodišnjem razdoblju zatvorile su se tri a otvorile dvije nove podružnice. U 2015. godini ukupno je 29 aktivnih podružnica (17 državna uprava i 12 JLS) koje okupljaju 567 članova. Istaknut je problem opadanja broja članova i kako je veeeelikaa radost sindikalnim povjerenicima kad upišu novog člana.

Sve sindikalne podružnice u Primorsko goranskoj županiji su do 9. lipnja 2015. godine  održale izbornu skupštinu, s tim da  jedna sindikalna podružnica prikuplja potpise okolovanjem.

 

Nakon što je  dogovoreno da se glasuje javno,  predloženi su kandidati za tijela  Županijskog povjereništva  PGŽ.
Za županijsku povjerenicu, kao jedinog kandidata,  jednoglasno, izabrana  je Slavica  Juranić.

Za zamjenike županijske povjerenice su izabrani Željko Harbaš kao predstavnik JLS i Loris Tomažić kao predstavnik državne uprave.
Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su dosadašnji predstavnici: Nevenka Polović Damčević i Igor Babić.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Siniša Kuhar.

 

Za kraj sastanka snimljena je milenijska fotografija sindikalnih povjerenika i
povjerenica iz Primorsko goranske županije.

Tekst i fotografije: Slavica Juranić 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 05.12.2014.

GRAD OPATIJA Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnike gradske uprave

 

(www.opatija.hr, 4. prosinca 2014.) Nakon uspješno vođenih i okončanih pregovora oko novog Kolektivnog ugovora sa predstavnicima Sindikata, novi Kolektivni ugovor za djelatnike gradske uprave Grada Opatije danas su u uredu gradonačelnika potpisali gradonačelnik Ivo Dujmić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša, te predsjednik opatijske sindikalne podružnice Željko Harbaš.

Na potpisivanju su bili nazočni i pročelnik gradskog UO za financije i društvene djelatnosti Danijel Jerman, te pročelnica Ureda Grada Helena Masarić, viša stručna suradnica za radne odnose u Gradu Opatija Tamara Pičuljan, potom glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar, i pravna savjetnica u Sindikatu Marina Haklin, kao predstavnici pregovaračkih timova dviju strana. 

Tijekom pregovaranja Sindikat je pokazao razumijevanje za ukupnu gospodarsku situaciju te je prihvatio ponovno umanjenje osnovice za obračun plaće za iduću godinu, od 3%, kojeg iznosa se gradska uprava odriče već treću godinu. Materijalna prava su zadržana, opet u smanjenom iznosu, a takav dogovor da će materijalna prava biti manja od predviđenih osnovnim ugovorom počeo je s božićnicom 2011. g. Tako se i iduće godine božićnica, regres za godišnji odmor isplaćuju u manjem neoporezivom iznosu, dnevnica za put u zemlji je dalje upola manja, a koeficijenti za izračun jubilarne nagrade su trajno smanjeni. Ova materijalna prava se primjenjuju i na zaposlenike gradskih ustanova. Ponovno je suspendirano pravo na uvećanje plaće kojim se osnovnim tekstom ugovora potiče usavršavanje službenika, te i sljedeće godine nema povećanja plaće zbog završenog magisterija, doktorata ili poslijediplomskog specijalističkog studija. Novina je da je kolektivni ugovor zaključen na razdoblje od tri godine.

 

Boris Pleša je izjavio da je zadovoljan tijekom pregovora, te zahvalio na suradnji drugoj strani, predstavnicima Grada Opatije, naglasivši da tijekom pregovora nije bilo disonantnih tonova, jer su obje strane uvažile aktualnu ekonomsku situaciju, te će kada se ukupna situacija poboljša, dodao je Pleša, stečena prava djelatnicima i vratiti u prvobitne okvire kolektivnog ugovora.

Gradonačelnik Dujmić ovom je prigodom rekao da opatijska gradska uprava nije čekala nikakve naputke s viših instanci o tome da se treba prilagoditi aktualnoj ekonomskoj situaciji, već je proaktivno djelovala, kada je prije nekoliko godina u dogovoru sa predstavnicima sindikata umanjila prava djelatnika u gradskoj upravi koja imaju temeljem Kolektivnog ugovora.

Sindikalni povjerenik u Gradu Opatiji Željko Harbaš spomenuo je kako biti povjerenikom definitivno nije zahvalna pozicija, no ipak je zadovoljan što su ovi pregovori bili konstruktivni, a Kolektivni ugovor potpisan uz uvažavanje argumenata obiju strana.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 10.06.2014.

ŠESTI DAN POTPISIVANJA PETICIJE ZA REFERENDUM ZASAD POZNATI PARCIJALNI PODACI, NO OPTIMIZMA UOČI ISTEKA ROKA NE MANJKA

Prikupljeni potpisi protiv outsourcinga iz Rijeke i Splita ozarili sindikalce

U Rijeci i Splitu prva tri dana prikupljeno oko 20.000 potpisa

 

(NOVI LIST, 10. lipnja 2014.) ZAGREB » Prikupljanje potpisa građana za raspisivanje referenduma za zakonsku zabranu outsourcinga u javnom sustavu danas ulazi u šesti dan. Koliko je potpisa dosad prikupljeno sindikati neće objaviti prije kraja tjedna, no optimistični su i vjeruju da će potrebnu količinu potpisa građana imati i prije zakonom propisanog 15-dnevnog roka koji im stoji na raspolaganju.
- U ovom trenutku imamo samo parcijalne podatke, a dogovor je svih sindikata koji u ovome sudjeluju da ćemo s prvim podacima pred javnost izaći u četvrtak. Prema dojavama s terena, prikupljanje potpisa ide jako dobro, osobito u Rijeci i Splitu, gdje je u prva tri dana prikupljeno oko 20.000 potpisa, ističe Željko Stipić, predsjednik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod«. I u Zagrebu je dosad, dodaje Stipić, prema podacima njegovog sindikata potpise na zahtjev za referendum stavilo gotovo 40.000 ljudi, s tim da trećina listi još nije ni stigla sa štandova i nije pribrojena. Osim toga, pred zagrebačkim je bolnicama skupljeno oko 16.000 potpisa, navodi Stipić. 

U drugim sindikatima nešto su oprezniji, pa tako Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, kaže kako »potpisi idu, a uvijek može bolje«. Spomenku Avberšek, čelnicu Samostalnog sindikata zdravstva, ljute oni koji im uskraćuju potpis jer smatraju da je i drugima loše, ili su jednostavno nezainteresirani.
- Dosta mi je licemjerstva ljudi koji imaju veliko srce kad popuste brane u Slavoniji, a ne žele podržati sindikate u borbi za očuvanje radnih mjesta. Ovom se akcijom želi zaštititi najsiromašniji sloj radnika koji su često jedini hranitelji obitelji, da ne završe na cesti. Krenuli smo na vrijeme, prije nego je plan outsourcinga ušao u Vladu i u Sabor, jer kad dođe do Sabora, bit će već kasno, poručuje Avberšek.
U akciji prikupljanja potpisa sudjeluje 17 sindikata javnih i državnih službi, kojima je neprihvatljivo da zaposleni u popratnim službama čišćenja, održavanja, pranja i peglanja, kuhanja, prijevoza i zaštite outsourcingoma budu prepušteni na milost i nemilost privatnim poslodavima i tržištu.

 

»Last minute« kampanja

Ovim tempom, potrebnih ćemo 376.000 potpisa prikupiti do jedanaestog dana, ali nećemo stati na zakonom propisanom broju. Zadnji dan potpisivanja pada na Tijelovo, pa ćemo pokrenuti »last-minute« kampanju da bi čim više ljudi podržalo našu inicijativu. Time će i naš pritisak prema Vladi dodatno dobiti na snazi, najavljuje Stipić. Ne krije zadovoljstvo odazivom građana zahtjevu za raspisivanjem referenduma, kao i njihovom informiranošću o značenju te inicijative. »Nikome tko dođe do štanda ne mora se objašnjavati o čemu se radi, svi jako dobro znaju što potpisuju«, kaže Stipić. 

Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 17.04.2013.

SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U RIJECI
„Čak i da 1. svibnja na Trgu samo mrko šutimo, pokazat ćemo da se ne bojimo, ali da bi se oni trebali bojati nas"


(SDLSN, 17. travnja 2013.) Došli smo vas pozvati na akciju. Neposredan povod za to je smanjenje plaća, i to samo državnim i javnim službama, što znači za oko 250.000 zaposlenika. Kažu da neće više smanjivati, no to su rekli i kada su naši kolege potpisivali temeljni kolektivni ugovor i pitanje je treba li im vjerovati", poručio je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi Primorsko-goranske i Istarske županije, koji je u srijedu održan u Rijeci.

 

Mihalinec kaže kako se stalno otežavaju uvjeti rada, a od ljudi se očekuju vrhunski rezultati. „Učitelji i nastavnici, na primjer, sami kupuju opremu za održavanje nastave, kao što policajci sami kupuju dijelove svoje opreme. Istodobno, smanjuju plaće i lažu da nam ih povećavaju, kao da su zaboravili su s otimačinom započeli u lipnju i srpnju prošle godine. Nema niti jedan učitelj kojemu je plaća sada veća u odnosu na lanjski lipanj", kazao je Mihalinec. Dodao je kako vlast kroz medije paralelno plasira svoje istine: da hrvatski učitelji rade s najmanje učenika u odnosu na Europu, pa se moglo pročitati da oni u osnovnoškolskim razredima rade s prosječno devet učenika, a oni u srednji s tek nekoliko njih više. „Pronašli su izdajicu među nama koji kaže da radimo s najmanjom normom u Europi, a onda se pojavi i Jutarnji list koji kaže da su izdvajanja za obrazovanje najviša u Europi. Zato vas pitamo možemo li se s takvim istinama složiti i pozivamo vas i članove na akciju", kazao je Mihalinec. „Imamo 250.000 zaposlenih. Ako tome pridodamo supružnike, roditelje i djecu, govorimo o preko milijun do milijun i pol odraslih građana. Dođe li ih samo 10 posto na prosvjed 1. svibnja Trg Ban Jelačića u Zagrebu, to će biti slika - da se smrzneš", poručio je.


Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara pozvala je kolege povjerenike da se zapitaju navikavamo li se svi na otimanje i znamo li na njega odgovoriti, ili se mirimo. „Moramo dići glas i poručiti da je dosta otimanja i uzimanja samo od nas u državnim i javnim službama. Govore da nas je previše i da nas treba otpuštati, a svi znate kako je u vašim sustavima. Razmislimo što će se dogoditi s ljudima u kulturi, koja čuva biće jednog naroda i nakon ulaska Hrvatske u EU postat će još važnija, ako kultura ne digne glas. Ili što će se dogoditi sa zdravstvom, u kojem već sada nedostaje liječnika i medicinskih sestara. U Europi imaju 5 sestara na jednog bolesnika, kod nas postoje odjeli na kojima jedna sestra dolazi na 60 bolesnika. Trenutno nedostaje 12.000 sestara i oko 4000 liječnika. Osim toga, mladi i obrazovani ljudi odlaze iz zemlje, tko će ostati da nas obrazuje, liječi, kulturno uzdiže i čuva", upozorila je Prašnjak. Dodala je kako se zakoni u zadnje vrijeme donose preko noći i preko koljena, bez želje vlasti da posluša i mišljenje partnera, čak i bez želje da se barem prema van stvori slika suradnje dok vlast očekuje da ljudi i nakon toga dopuste da ih se dalje šamara. „Izađimo i recimo tome ne", poručila je.


Glavni tajnik Sindikata državnih službenika i lokalnih namještenika, Siniša Kuhar, kazao je kako je ovo prvi puta da su se sindikati u državnim službama i javnom sektoru našli zajedno u borbi za radnička prava. „Svi smo mi radnici. Gospodarstvenici proizvode neki proizvod, mi nove ljude, obrazujemo ih, pružamo sigurnost socijalno ugroženima, brinemo o zdravlju, ali i stvaramo sigurnost za ulagače, dok policajci brinu za sigurnost građana i sigurniju gospodarsku klimu. I kad policajac udara pendrekom, mogli bismo reći da i i to stvara novu vrijednost. Prvi svibnja je prilika da mi iz sindikata državnih i javnih službi pokažemo da prepoznajemo vrijednosti koje moramo braniti. Ova vlast ugrožava sigurnost i budućnost svih nas i naše djece i ako to ne obranimo, ljudi neće moći ostvariti pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, pomoć i slično, to će ostati rezervirano samo za bogate. Zato 1. svibnja, čak i ako ne učinimo ništa, nego samo mrko šutimo na Trgu, možemo pokazati da se ne bojimo, ali da bi se oni trebali bojati nas", poručio je Kuhar.

 

Dodao je kako vlast često poručuje da nema novca, pa su zato potrebna rezanja plaća i prava. „Ali ima novca za nove limuzine, kategorizirane, s propisanim sjedalima i klimom, ima novca za njihove kreditne kartice i za to da se nakon svakih izbora osnivaju nova ministarstva. Državni službenici se rađaju i umiru sa svakom novom vlasti, kad nova vlast dođe formira nova ministarstva zato što ima određeni broj koalicijskih partnera koji trebaju dobiti ministarske fotelje", kaže Kuhar. I oni neće, dodaje, zasjesti u kabinete prethodnika, nego ih prvo moraju preurediti, niti se voze u njihovim automobilima, kao da bi dobili buhe. „Vlasti tvrde da nova ministarstva nisu teret za državni proračun, a nitko ne razmišlja da svaki put treba izdati 65.000 novih rješenja da bi se ljude rasporedilo na nova radna mjesta u službi. Kad se govori o 65.000 državnih službenika, među njima ima oko 30.000 policajaca, oko 16.000 djelatnih vojnih osoba, oko 3500 ljudi radi u carini, a oko 4000 u poreznoj upravi. Pravih činovnika imamo samo između 4000 i 5000. A često i sami upadamo u zamku da povjerujemo medijima koji pišu da nas je previše i da samo prevrćemo papire. Vrijeme je da konačno pokažemo da smo svi radnici, da nam otimaju državu i da smo ju spremni braniti jer time branimo dostojanstvo", poručio je Kuhar.


Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske podsjetio je nakraticu NNI koje se sjećamo iz nekih prošlih vremena. „I nas isto ništa ne smije iznenaditi, samo se to danas može prevesti kao: neznanje, nesposobnost, nespremnost i ignoriranje sindikata od strane vlasti. O tome dovoljno govori to da iz medija saznajemo da su donijeli neku novu odluku. Vrijeme je da shvatimo da ne postojimo mi zbog Vlade, nego Vlada zbog nas", poručio je Jagić. Dodao je kako vlast državnim i javnim službama ne bi smjela biti maćeha, nego majka, jer su te službe ipak „njihovi stupovi".


Postoje tri moguća načina za odgovor na ponašanje vlasti: radikalni oblici sindikalne borbe, politički put i pravosudni put, poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i viskog obrazovanja. „Svi sada možete tužiti za 3 posto smanjenja plaće. Taj proces je spor i dugoročan, no procijenili smo da možemo dobiti. Živimo u vilajetu, ne u državi, pa ne možemo biti sigurni. U vilajetu vladaju pojedinci, veze i mućke i netko nekoga može nazvati s nalogom da se nađe fdormula da ne uspijemo. I to je razlog da prosvjedujemo, i protiv takvog stanja u vilajetu", kazao je. Ističe da je vrijeme da sindikati napuste nesvrhovito razmišljanje da se ne trebaju baviti politikom. „Nema izbora u SAD-u a da demokratski kandidat ne dođe pred sindikate. Isto je u Švedskoj sa socijaldemokratima. Pa i kod nas su to na vrijeme shvatili seljaci i umirovljenici. Seljaci su, tako, zato što su njihovi predstavnici sjedili u vlasti, izborili najveće potpore u EU. Da smo mi sjedili tamo gdje treba, pitanje je bi li se ijedna vlast usudila ovako dirati u prava", pojašnjava Ribić. Poručio je kako je jasno da će nakon lokalnih izbora uslijediti nova rezanja, jer se provodi ekonomska politika koja vodi u propast. Između HDZ-a i SDP-a nema razlike kad je riječ o programima, dodao je. „Čitao sam neki dan o gospodarskom programu HDZ-a, pa kažu da će kresati državni proračun za 20 milijardi kuna. To ste vi. Koliko će vam uzeti, 90 posto? To je ista ekonomska politika stiskanja i kresanja koja ne daje rezultate", kaže Ribić. Dodaje kako postoji druga ekonomska politika i ljudi koji govore drugačije, a među ostalima spominje Ljubu Jurčića, Ćeljka Lovrinčevića i Ivana Lovrinovića.


Kriza traje pet godina i sindikati nisu protiv štednje ako se ona radi pravedno, no smanjuju se plaće u državnim i javnim službama a nitko ne pita kolike su plaće u farmaceutskoj, duhanskoj ili financijskoj industriji. „Osim toga, koji je smisao naših odricanja ako se radna mjesta cijelo vrijeme zatvaraju", pita Ribić te dodaje da sindikati zato 1. svibnja idu u prosvjed pod geslom „Mijenjajte smjer!". Od Vlade se traži vraćanje otetog, napuštanje necivilizirane politike dokidanja kolektivnih ugovora zakonima, usklađivanje plaća s inflacijom te zaustavljanje cjepkanja i podjela sindikata. Sindikati će tražiti i promjenu ekonomske politike te smjene kompromitiranih ministara, a nakon prvosvibanjskog prosvjeda članovima se predlaže i prosvjed uoči lokalnih izbora, na dan izborne šutnje, 18. Svibnja, blokada sustava krajem svibnja i početkom lipnja, dok bi u rujnu, ako te mjere ne daju rezultate, trebao biti organiziran referendum kojim će se pozvati na prijevremene izbore. Marijana Matković


Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske

Dosta je toga da nešto dogovorimo, potpišemo, pa da nas izigraju

 

Sindikat policije Hrvatske u zajedničke aktivnosti 13 sindikata državnih i javnih službi oko pripreme prosvjeda i blokada kojima se želi poslati poruka vlasti nije ušao samo zbog plaća i materijalnih prava, nego zbog lošeg i sve lošijeg položaja profesije. Policajci, na primjer, sami kupuju i dijelove svoje opreme, da bi na ulici bili - sigurniji.

Istina, to je, na žalost, problem - policijski službenici nisu opremljeni onako kako bi trebali biti opremljeni. Stalno se govori o nekakvim uštedama, a mislim da se na sigurnosti ne smije ni malo štedjeti. Vidite što se događa u drugim zemljama, pitam se treba li se i kod nas dogoditi neka katastrofa, pa da toga postanemo svjesni. Trebamo prevenirati takve situacije. Činjenica je da su naši policijski službenici čak i nešto malo bolje opremljenih od nekih u drugim zemljama, i to zahvaljujući pritiscima sindikata, no to još nije ono što bi trebalo biti. Problem je i u dugom naoružanju, u balističkim prslucima, ili pancirkama, problem je s oružjem, dijelovima uniformi, s time što se mnogi bune protiv suzavca ili elektrošokera. A ne razmišljamo da prema onome tko čini neko kazneno djelo ne treba ići s najtežim mjerama, nego od slabijih prema težima. Policija mora biti dobro plaćena, dobro opremljena, dobro obučena i dobro zakonski zaštićena, jer ako policijski službenik ne može zaštiti sebe, neče moći niti vas kao građanina. Ono što me najviše smeta je to da stalno govore da smo paraziti i živimo na državnom proračunu, a to nije istina: mi smo jedna od rijetkih službi koja ga puni svakodnevno, i to jako dobro. Kud ti novci idu, to je drugo pitanje.

Zanimljiva je vaša pozicija - 1. Svibnja, vaši kolege policajci bit će na jednoj strani, štiteći vlast, sustav i sigurnost građana...

Uglavnom sigurnost građana. Radit ćemo ono što je normalno - snimati skup sa video kamerama i raditi ono što je normalno da ne bi došlo do nereda. No, i sindikati će imati redarske službe koje će izdvajati eventualne izgrednike. Ne bih ja to nazvao „drugom stranom", kolege moraju obaviti svoj posao pošteno i profesionalno, a i oni znaju da promičemo njihove ciljeve i stavove. Nismo podijeljeni.

Kakva je vaša procjena o tome koliko je nezadovoljstvo vaših članova, koliko će ih biti na prosvjedničkoj strani?

Mi smo specifična služba i imamo specifične zakone. Naravno da ne mogu svi ići u prosvjed jer sigurnost građana ne smije biti ugrožena. No, ako netko bude imao slobodan dan, vjerujem da će ga iskoristiti za to da i dovede nekoga na prosvjed. Netko će temeljem Kolektivnog ugovora iskoristiti svoje pravo da uzme slobodan dan za sindikalno djelovanje, netko će na neki drugi način dati podršku. Teško mi je procjenjivati broj.

A kakvo je raspoloženje kolega? Inicijativa 13 sindikata ima njihovu podršku?

Da su zadovoljni - nisu. I inicijativa apsolutno ima podršku. Mi smo prvi sindikat policije osnovan na području Hrvatske, ima nas oko 15.000, više od 50 posto zaposlenih u MUP-u i definitivno vlada veliko nezadovoljstvo. Poseban problem je to što se vi nešto i dogovorite s Vladom, a Vlada to ide rušiti, što naravno izaziva nezadovoljstvo kod ljudi. I kod nas, jer mislimo da ono što se potpiše treba i poštivati. Ljudima smo to predstavili, rekli im zbog čega potpisujemo i onda ispadnemo izmanipulirani. Toga je dosta. I ne mislim pritom da je to problem samo ove Vlade, nego i oporbe. Na koncu, i ova Vlada, kad su bili u oporbi, govorili su drugačije. Bojim se da bi to i sa svakom drugom strankom bilo isto. M.M.


Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara

O našem položaju dovoljno govori to da smo potpuno izbrisani iz strategije razvoja zdravstva

I Anica Prašnjak iz sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara na sindikalnim skupovima upozorava kako nije problem samo u smanjenju plaća i prava zaposlenih, nego u tome da su uvjeti rada i standardi u profesiji sve lošiji. Hrvatskoj nedostaje liječnika i medicinskih sestara, upozorava.

Godinama je, sustavno zanemarivano naše zdravstvo, ne samo liječnici i medicinske sestre, ima i ostalih stručnjaka u sustavu kojih nedostaje. No, medicinske sestre su najbrojnije, pa se na njima onda najlakše i štedi. Zbog toga nas nitko niti vidi, niti sluša, a naročito u ovoj garnituri. U proteklih godinu i pol dana poslala sam najmanje 20 dopisa, a na jedno sam dobila odgovor, vezano uz nešto što nije toliko bitno. Nedostaje nas u odnosu na EU oko 12.000, to nije moja procjena, nego procjena iz strategije razvoja zdravstva usvojene prije otprilike šest godina. Novi ministar i nova postava Vlade je napravila novu strategiju razvoja zdravstva, do 2020. godine, i u njoj smo izbrisani kompletno. I brojkom, i slovom i imenom i prezimenom izbrisani smo iz strategije zdravstva koju je naš Sabor uredno usvojio. Dakle, nigdje nas se ne navodi. Pitala sam ministra o tome i odgovorio mi je nešto paušalno.

Koji su još problemi ljudi koji za strategiju ne postoje?

Osim nedostatka medicinskih sestara, neuvažavanje razine obrazovanja. Medicinske sestre se sada obrazuju na sveučilištima i veleučilištima do magistara sestrinstva, a imamo i nekoliko doktorica. Sustav im je dopustio da se obrazuju, a nigdje ih nije prepoznao, niti iskazao potrebu za njima. Ako ste već nekome dopustili da se obrazuje, vjerojatno postoji potreba za tim kadrom i to treba cijeniti i kroz plaću i kroz priznavanje statusa. Takve sestre treba rasporediti na mjesta koja odgovaraju opisu njihovih kompetencija i razine obrazovanja.

To pokazuje koliko je politika koja bi trebala graditi sustav nekvalitetna.

Upravo to. Ta politika je katastrofalna i već godinama je osjećamo na našim leđima i mislimo da je trenutak za to da tome kažemo dosta. Mi smo već prošle godine u zdravstvu održali i prosvjed i štrajk i upozorili smo ne samo Vladu nego i naše građane na problematiku sustava zdravstva, naročito nas medicinskih sestara, jer kad čovjek dolazi u bolnicu, prvo se susreće s medicinskom sestrom i s njom se zadnjom pozdravlja. A ljudi imaju percepciju da sestre na odjelu nikad nema, bolesniku ne možeš posvetiti vrijeme, ponekad se na to da odgovorimo na zvono čeka i po pola sata. Osobno sam 31 godinu radila u zdravstvenoj sutanovi i znam kakva je situacija, posebno popodne i noću, blagdanom i vikendima, kada ostaje jedna sestra na 20 i 30 pacijenata, a u nekim ustanovama kroničnog tipa i na njih 60. Medicinske sestre, na žalost, još nisu svladale tehniku teleportacije, ni bilokacije, niti smo indijske božice s više ruku. Postavljaju se veliki zahtjevi s obzirom na europske konvencije koje se moraju primijeniti, ali kad se nešto na nas treba primjeniti, ništa od toga. Na primjer, kad medicinske sestre odlaze u mirovinu, imamo i smrtnih slučajeva, dakle radno mjesto koje je stvarno otvoreno, no na ta se radna mjesta niko ne zapošljava. Sa terena mi javljaju da imaju situaciju gdje je 15 sestara otišlo u mirovinu, a ne zapošljavaju se nove. Želimo upozoriti i građane na to te im dati do znanja da i oni moraju dići svoj glas protiv takve diskriminacije i zaposlenika i njih i njihovih prava. Kakva je to situacija u zdravstvu, kad dođete u ustanovu, s dušom na jeziku, a nema vas tko primiti.

I s ulaskom u Europsku uniju moglo bi samo biti gore.

Da, imam familiju i prijatelje i znam da kolegice već imaju neka „ciljana" radna mjesta, već su se zabilježile da će otići raditi u Austriju, Italiju, Njemačku, Finsku i Švbedsku. Ljudi odoše za trbuhom i kruhom, kao u vremenima nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. A za druge stvari ima novca, čuli smo što se događa po ministarstvima: mijenja se namještaj, ljudi, zapošljava se bez javnog natječaja... Vlada nered za koji nam vladajući obećaju da će ga ustrojiti, no, na žalost, sve se i dalje rastrojava. M.M.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 14.06.2012.

Potpisan Temeljni kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama Grada Opatije

(SDLSN, 14. lipnja 2012.) OPATIJA - U uredu gradonačelnika danas su predstavici sindikata, Grada Opatije i poslodavaca potpisali temeljni Kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama Grada Opatije.

Nazočni su bili gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, ravnateljica Dječjeg vrtića Opatija Smiljana Paragvaj, ravnateljica Festivala Opatija Rajna Miloš, ravnateljica Gradske knjižnice Suzana Šturm-Kržić, Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Božena Strugar, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša, povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika za Festival Opatija Željko Harbaš,zamjenica povjerenika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Gradske knjižnice Mirela Kričkić Marcan, sindikalna povjerenica SDLSN RH Podružnice Dječji vrtić Marica Karlović, sindikalna povjerenica podružnice Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Jelica Lukenda - Matulja, te županijska povjerenica SDLSN Slavica Juranić.

 

Od potpisa ovog kolektivnog ugovora suzdržali su se predstavici u Sindikatu djelatnika u kulturi, no ukoliko do 17. lipnja i njihovi predstavnici ne potpišu kolektivni ugovor, u tom slučaju za njih prestaju važiti odredbe postojećeg.

Gradonačelnik Ivo Dujmić izjavio je kako je unatoč padu gospodarskih aktivnosti u zemlji, padu proračunskih prihoda, ali i neizvjesnim ishodima sudskih sporova s kojima je suočen Grad Opatija tijekom pregovora postignut dogovor oko potpisivanja Kolektivnog ugovora za djelatnike u ustanovama Grada Opatije u kojemu su zadržana sve ranije stečevine i materijalna prava. No, u aktualnoj ekonomskoj realnosti nije bilo moguće prihvatiti zahtjev da se ispravi dugogodišnja situacija i poveća koeficijent i osnovica plaća djelatnika onih ustanova u kojima zaostaju za razinama plaća u gradskoj upravi. U pregovorima je postignuta suglasnost da je u ovom trenutku to maksimum koji se mogao postići, ali se zato u kolektivni ugovor ugradila odredba da će se u pojedinačnim pregovorima o osnovici za plaću voditi računa o kretanju u gospodarstvu, troškovima života i ono što je najvažnije - prihodima proračuna. Zahvalio je dijelu pregovaračkog tima što su cijenili napore poslodavca i osnivača da se u takvom okruženju zadrže postojeća prava iz kolektivnog ugovora, sadašnje plaće i druga materijala prava, a izrazio žaljenje što predstavnici sindikata djelatnika u kulturi to nisu mogli prihvatiti.

Božena Strugar, predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, također je izrazila zadovoljstvo postignutim, izrazivši uvjerenje da Kolektivni ugovor traži stalnu brigu za razvojem u što boljem smjeru.

 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službeniha i namještenika Hrvatske Boris Pleša je ocijenio kako pregovori nisu bili lagani, ali da ni vremena nisu drugačija. Izrazio je žaljenje što se nisu mogli uskladiti svi detalji tijekom pregovora, ali je i naglasio da će se pratiti situacija te da će sukladno njoj i odredbe Kolektivnog ugovora korigirati. Na kraju je dodao da su predstavnici sindikata pokazali razumijevanje za prilike u kojima se nalazimo. Ž. Harbaš

Ispis   Pošalji na mail


«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Kliknite ovdje za arhivu novosti


SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

NEZAVISNI SINDIKAT Autor: dnevno.hr Međunarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okruženja, poštivanje temeljnih načela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite.

Opširnije

NHS postao punoljetan

NHS postao punoljetan

NHS - Prije točno 18 godina u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati. Svima koji čine Nezavisne hrvatske sindikate želimo sretnu 18. obljetnicu!

Opširnije

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

ZAPOSLENI U JAVNIM SLUŽBAMA NEĆE OSTATI NA VJETROMETINI (NOVI LIST) Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić svjestan je, čini se, da sa sindikatima javnih službi neće dogovoriti sadržaj novog Temeljnog kolektivnog ugovora do 12. ožujka kada prestaje tromjesečna produžena primjena pravnih pravila iz isteklog TKU-a, ali i granskih kolektivnih ugovora.

Opširnije

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

UBRZANI SINDIKALNI PULS Autor: S. Srdoč (tportal.hr) Sprema li se u Hrvatskoj veliki štrajk javnih službi? Hoće li se željezničari, poštari i učitelji ugledati na svoje grčke, francuske ili talijanske kolege i obustaviti rad propadnu li pregovori sindikata i Vlade? Radnički problemi su nagomilani, a sindikalni vođa Vilim Ribić ovih dana govori o mogućem općem štrajku. Što kažu njegovi kolege sindikalisti? Kuha li se nešto na toj sceni, je li iluzorno očekivati sindikalno jedinstvo, baš kao što je nezamislivo da se zaposlenima u javnom sektoru štrajkom solidarnosti pridruže i zaposleni u privatnom sektoru, proizvodeći generalni štrajk u Hrvatskoj?

Opširnije

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

(POSLOVNI DNEVNIK) Ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili su krajem prosinca prošle godine 40,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna ili 13,2 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Ukupni krediti stanovništva krajem prošle godine iznosili su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 117,6 milijardi kuna te su prema kraju 2015. smanjeni za 5,5 posto, čime je nastavljen pad na godišnjoj razini, koji traje od srpnja 2015.

Opširnije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

(HRT) Hoće li plin poskupjeti za 20%? Zašto Vlada liberalizira tržište? Može li država, koja većinu plina crpi iz vlastitih izvora, imati socijalnu cijenu tog energenta? Gosti emisije bili su: Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva; državni tajnik Ante Čikotić; Krešimir Sever, predsjednik NHS-a; Darko Horvatić, komentator HRT-a i Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom Ine.

Opširnije

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

SLOBODNA TRGOVINA Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su podržali ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), koji bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dvije strane

Opširnije

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

SASTANAK SA SINDIKALISTIMA »Svi komunikacijski kanali u zemlji su još od Zorana Milanovića pokidani. Postojeća vlast je tvrdila da će ih obnoviti, međutim već sad zadnji primjeri pokazuju da je to bila prazna priča. Pogotovo ovaj primjer s aktivnom politikom zapošljavanja i 'SOR-ovcima'. To je politika protivna nacionalnim interesima jer i dalje tjera ljude van iz zemlje i pogoduje iseljavanju, a nema težeg i većeg problema u Hrvatskoj«, poručio je Ribić

Opširnije

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

SLOBODNA TRGOVINA Vijesti.hr CETA-u bi Europski parlament trebao izglasati u srijedu, a nakon toga ide na glasanje u svaki državni parlament. Europski parlament bi u srijedu 15. veljače trebao izglasati trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade imena CEFTA.

Opširnije

Ostvare li se prognoze, rast BDP-a bio bi najveći od 2007.

Ostvare li se prognoze, rast BDP-a bio bi najveći od 2007.

Poslovni.hr/Hina Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto, i Luksemburg, 3,8 posto. (POSLOVNI DNEVNIK) Povećanje procjene rasta hrvatskog gospodarstva od strane Europske komisije na 3,1 posto u ovoj godini nije iznenadilo domaće analitičare, koji također očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 3 posto, što bi bio njegov najveći rast od 2007. godine.

Opširnije

Minimalne plaće na istoku EU-a manje od 500, na sjeverozapadu veće od 1.000 eura

Minimalne plaće na istoku EU-a manje od 500, na sjeverozapadu veće od 1.000 eura

(HRT) Minimalne plaće u članicama Europske unije kreću se u širokom rasponu, od onih u mjesečnom iznosu manjem od 500 eura u zemljama na istoku Unije, uključujući i Hrvatsku, do onih daleko većih od 1.000 eura u sjeverozapadnim članicama, pokazuju podaci Eurostata.

Opširnije

SINDIKATI UPOZORAVAJU: 100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora - Mladi u raljama političara

SINDIKATI UPOZORAVAJU: 100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora - Mladi u raljama političara

Piše: PolitikaPlus U Hrvatskoj, kao da vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) nije ni bilo. Umjesto ograničavanja mjere pod nazivom Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), radi smanjenja negativnih makroučinaka po hrvatsko, relativno malo tržište rada, i radi sprječavanja istiskivanja svih drugih oblika ulazaka na tržište rada i očuvanja pripravništva, kao i isključivanje iz profesija onih mladih koji si ne mogu priuštiti raditi godinu i više dana za tako malu naknadu, što preporučuje Vanjska evaluacija, mjera se širi na nove korisnike!

Opširnije

Visoka cijena jeftine mode: njihov život je minimalac od 677 kuna

Visoka cijena jeftine mode: njihov život je minimalac od 677 kuna

KROJAČNICE NA RUBU SVIJETA Autor: Davorka Grenac Nakon Kine Bangladeš je druga najveća krojačnica na svijetu za globalne američke i europske modne lance poput Zare, H&M-a i Gapa. Minimalac njihovih švelja je 677 kuna. Najnoviji štrajkovi u više od 60 tekstilnih tvornica i uhićenja sindikalaca pokazuju da su uvjeti rada strašni, a ono što se događa pobunjenim radnicama još strašnije

Opširnije

Izbavljenje prekarijata: 2,8 milijuna mladih Europljana dobilo posao na neodređeno

Izbavljenje prekarijata: 2,8 milijuna mladih Europljana dobilo posao na neodređeno

Autor: Lider Prema tromjesečnom pregledu stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU, broj nezaposlenih smanjio se za 1,8 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 1,3 milijuna u europodručju. Također, raste broj zaposlenihkoji imaju ugovor na neodređeno vrijeme za 1,8 posto. Taj broj predstavlja povećanje od 2,8 milijuna zaposlenih. Najznačajniji pad broja nezaposlenih vidljiv je među mlađim dobnim skupinama.

Opširnije

Umjesto Uprave HZZ-a o evidenciji nezaposlenih i isplati naknada odlučivat će – ministar rada

Umjesto Uprave HZZ-a o evidenciji nezaposlenih i isplati naknada odlučivat će – ministar rada

RAZVLAŠĆIVANJE ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE Autor: Gabrijela Galić »Neprihvatljiv pokušaj potpunog poništavanja napora prethodnih generacija«, kažu u sindikatima, ocjenjujući sve skupa centralizacijom odlučivanja u rukama izvršne vlasti

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

U 2017. godini očekujem...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

Primorsko-Goranska županija

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja