Sindikat državnih službenika odbacuje Bakotine optužbe

ZAGREB, 29. studenog 2011. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske odbacio je danas optužbe svojeg bivšeg člana Klementa Bakote da je predsjednik sindikata Boris Pleša krivotvorio službene isprave radi mogućeg stjecanja osobne koristi kao "apsurdne i zlonamjerne", te najavio da će protiv Bakote i Anamarije Radić podnijeti kaznenu prijavu zbog lažnog prijavljivanja.

Bakotine tvrdnje kako je sindikat Vladi dostavio nepostojeći program stambenog zbrinjavanja državnih službenika, pozivajući se na neodržanu sjednicu Glavnog povjereništva od 30. rujna 2011. godine, točni su utoliko što se sjednica održala istoga dana 2010. godine, a do pogrešne objave došlo je prilikom prijepisa programa radi njegove objave u Narodnim novinama, kaže se u priopćenju sindikata.
Na pogrešku pri objavi Vladine Odluke o davanju suglasnosti na programe sindikata za stambeno zbrinjavanje državnih službenika i namještenika u Narodnim novinama broj 129/11, sindikat je reagirao zahtjevom za ispravak od 24. studenog 2011. godine.
Na sjednici Glavnog povjereništva od 30. rujna 2010. sudjelovao je i Klement Bakota te, zajedno s ostalim članovima tog tijela, glasovao za utvrđivanje kriterija raspolaganja sredstvima za stambeno zbrinjavanje koja će omogućiti povlačenje namjenskih sredstava iz državnog proračuna.
Novac za programe još uvijek nije doznačen ni jednom od sindikata, a svatko tko pročita programe stambenog zbrinjavanja državnih službenika i namještenika, može se uvjeriti da se svaka kuna mora pravdati vjerodostojnom i opsežnom dokumentacijom, te da su sindikati dužni 1. travnja i 1. listopada Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvu financija i Agenciji za upravljanje državnom imovinom dostaviti detaljno pisano i financijsko izvješće o provedbi programa.
U priopćenju se također napominje kako je Bakota isključen iz članstva Sindikata državnih službenika jer nije proveo izbore u sindikalnoj podružnici sukladno Statutu sindikata, lažnog predstavljanja pred poslodavcem i članovima sindikata i vrijeđanja dostojanstva članova sindikata.

Priopćenje SDLSN u svezi s istupom Klementa Bakote

(SDLSN, 29. studenoga 2011.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH odbacuje optužbe svog bivšeg člana Klementa Bakote o navodnom krivotvorenju službenih isprava radi mogućeg stjecanja osobne koristi od strane predsjednika Sindikata Borisa Pleše kao apsurdne i zlonamjerne, zbog čega će protiv Bakote i Anamarije Radić podnijeti kaznenu prijavu zbog lažnog prijavljivanja.

Navodi Klementa Bakote kako je Sindikat Vladi dostavio nepostojeći program stambenog zbrinjavanja državnih službenika pozivajući se na neodržanu sjednicu Glavnog povjereništva od 30. rujna 2011. godine točni su utoliko što se sjednica održala istoga dana 2010. godine, a do pogrešne objave je očito došlo prilikom prijepisa programa radi njegove objave u Narodnim novinama.

Na pogrešku pri objavi vladine Odluke o davanju suglasnosti na programe Sindikata za stambeno zbrinjavanje državnih službenika i namještenika u Narodnim novinama broj 129/11 SDLSN je reagirao zahtjevom za ispravak od 24. studenog 2011. godine.

Na sjednici Glavnog povjereništva od 30. rujna 2010. godine sudjelovao je i Klement Bakota te, zajedno s ostalim članovima ovog tijela, glasovao za utvrđivanje kriterija raspolaganja sredstvima za stambeno zbrinjavanje koja će omogućiti povlačenje namjenskih sredstava iz državnog proračuna.

Program SDLSN, ali i programi drugih sindikata državnih službi nakon toga su u više navrata usklađivani sa zahtjevima Ministarstva financija, a u dopisu Ministarstva od 2. svibnja 2011. godine navodi se sljedeće: „Vezano za programe navodimo da je na sastancima u Uredu za socijalno partnerstvo dogovoreno da će sindikati uskladiti i ujednačiti svoje programe kako bi oni bili prikladni za objavljivanje u Narodnim novinama. Iz dostavljenih materijala je vidljivo da je jedino Sindikat državnih i lokalnih službenika postupio prema dogovoru".

Sukladno tome, Ministarstvo financija zaključilo je: „S obzirom da je prema Odluci Vlade Republike Hrvatske svrha dodjele sredstava rješavanje stambenih potreba državnih službenika i namještenika i predviđeno je objavljivanje programa u Narodnim novinama, mišljenja smo da uz uvažavanje prethodno navedenih primjedbi, Program Sindikata državnih i lokalnih službenika zadovoljava i u pogledu sadržaja i u pogledu forme te u odnosu na ostale programe predstavlja najefikasniji način rješavanja stambenih potreba državnih službenika i namještenika".

Novac za programe još uvijek nije doznačen ni jednom od sindikata, a svatko tko pročita programe stambenog zbrinjavanja državnih službenika i namještenika, može se uvjeriti u to da se svaka kuna mora pravdati vjerodostojnom i opsežnom dokumentacijom, da su sindikati dužni 1. travnja i 1. listopada Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvu financija i Agenciji za upravljanje državnom imovinom dostaviti detaljno pisano i financijsko izvješće o provedbi programa.
Inače, Klement Bakota isključen je iz članstva Sindikata zbog toga što nije proveo izbore u sindikalnoj podružnici sukladno Statutu Sindikata, lažnog predstavljanja pred poslodavcem i članovima sindikata i vrijeđanja dostojanstva članova Sindikata.

Između ostalog, Bakota se pred poslodavcem i članovima Sindikata predstavljao kao „glavni sindikalni povjerenik", premda takvo tijelo ne postoji u Statutu Sindikata, te temeljem nepostojećih ovlasti imenovao „sindikalne povjerenike" i potvrde o tome dostavljao poslodavcu i „imenovanim" sindikalnim povjerenicima.
Prema saznanjima Sindikata, Bakota je već izbačen iz Sindikata vojnih službenika i namještenika, također zbog nepoštivanja Statuta i neodržavanja izbora u sindikalnoj podružnici, a, iako je na predizborima za HRAST u X. izbornoj jedinici bio istaknut kao kandidat ove inicijative, na izbornoj listi njegovo se ime ne može pronaći, što upućuje na činjenicu da se radi o konfliktnoj osobi koja prije ili kasnije dolazi u sukob s organizacijom ili inicijativom koje je član.

Sindikalni županijski povjerenik kazneno prijavio predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika

SPLIT, 28. studenog 2011. (Hina) - Županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika Klement Bakota iz Splita kazneno je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu prijavio Borisa Plešu, predsjednika toga sindikata kojemu je vlada za stambeno zbrinjavanje službenika dodijelila nešto više od dva milijuna kuna na temelju, tvrdi podnositelj kaznane prijave, nepostojećeg programa stambenog zbrinjavanja.

Pleše je, po toj kaznenoj prijavi, osumnjičen za krivotvorenje službene isprave, zlouporabu položaja i ovlasti te ovjerovljenje neistinita sadržaja. Kako je na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Splitu rekao Bakota, Pleša je osumnjičen da je sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavio imovinsku korist od nešto više od dva milijuna kuna iz državnog proračuna. U kaznenoj prijavi se navodi da je Pleša u programu stambenog zbrinjavanja državnih službenika i namještenika neistinito naveo da je program donijelo glavno sindikalno povjereništvo na sjednici 30. rujna 2011. Kako se navodi u kaznenoj prijavi, to povjereništvo nikad nije održalo sjednicu na kojoj je donesen ikakav program stambenog zbrinjavanja.
Bakota je kazao kako 30. rujna ove godine nije održana sjednica glavnog povjereništva pa i nije mogao biti donesen program koji je vladi u ime sindikata dostavio Boris Pleša. Na temelju tog programa vlada je na sjednici 27. listopada donijela odluku o dodjeli nešto više od dva milijuna kuna Sindikatu državnih u lokalnih službenika.
"Splitski sindikalci se pitaju kako je moguće da je vlada odobrila novac na temelju programa koji nikad nije donesen jer se sjednica 30. rujna nije održala. Član sam glavnog povjereništva i županijski povjerenik te podružnice i mogu posvjedočiti da je riječ o izmišljenoj sjednici. Taj program nikada nije ni bio razmatran, pa ni donesen. Riječ je o krivotvorini Borisa Pleše", zaključio je Bakota. Bakota je rekao kako je posljednja sjednica povjereništva održana 27. rujna s koje je, kako je rekao, on izbačen jer je tražio da se raščiste stvari.
Sedam sindikata je od vlade dobilo ukupno pet milijuna kuna za program stambenog zbrinjavanja svojih službenika i namještenika. Od te svote sindikat državnih i lokalnih službenika dobio je više od dva milijuna kuna.
Kako je danas rekla predsjednica Statutarne komisije tog sindikata Anamaria Radić, koja je kao i Bakota iz Splita, krivotvorina je dostavljena vladi i ona je na temelju njega odobrila i dodijelila novac.

REAGIRANJE NA ČLANAK „Nitko nema petlje ukinuti županije i uvesti regije"
Službenici u županijama se ne „gnijezde" već zapošljavaju po zakonu

Novinar Slobodne Dalmacije županijske službenike istjerao bi iz njihovih gnijezda 

(SDLSN, 23. studenoga 2011.) Danas objavljena kolumna novinara Slobodne Dalmacije, Saše Ljubičića, pod nazivom „Nitko nema petlje ukinuti županije i uvesti regije", zaposlene u Splitsko-dalmatinskoj županiji ponukala je na uporabu „crvenog telefona" za komunikaciju sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika RH čiji su članovi.
Razlog njihovoj reakciji su uvredljive kvalifikacije na račun županijskih službenika, koje novinar Ljubičić opisuje kao parazite koji žive na „našoj" grbači.
Naime, Ljubičić u svojoj kolumni propituje teritorijalno- administrativni ustroj i postojanje sadašnjeg broja županija i zaključuje: „Ukinuti županije značilo bi istjerati na stotine službenika i potrošenih političara koji su se tamo ugnijezdili, i koji žive na našoj grbači, imaju neloše plaće, a nikakvu odgovornost".
Sindikat ovakvo „pisanje" ocjenjuje društveno neodgovornim, neprofesionalnim i uvredljivim za službenike koji rade u županijama kao jedinicama lokalne samouprave i podsjeća vrlog autora da se radi o punopravnim građanima Republike Hrvatske, koji su na posao primljeni temeljem pozitivnih propisa i javnih natječaja, a ne u postupku „gniježđenja", čije ljudsko dostojanstvo i pravo na rad nitko ne smije dovoditi u pitanje pa tako ni novinar koji piše o državnom ustrojstvu.
Novinari koji o službenicima na svim razinama pišu koristeći se uvredljivim metaforama, pridajući im pri tome svojstva životinja i nametnika, sugerirajući pri tome kako ih zbog toga treba ne samo otpustiti već, u slučaju novinara Ljubičića „istjerati", u stvari pozivaju na linč svojih sugrađana.
Sada već davno u njemačkim su medijima političari i novinari neke svoje sugrađane uspoređivali sa štakorima i drugim nametnicima, nakon čega su bili „istjerani" iz svojih domova i „deratizirani" u sklopu „konačnog rješenja".

Ljubičić je za sada predložio samo „istjerivanje" službenika iz njihovih „gnijezda", ali obrazac kojim se služi neodoljivo podsjeća na govor mržnje kojem ne bi trebalo biti mjesta u kolumni pod pretencioznim nazivom „CAFE EUROPA".   

Što smo bliže izborima, o povratku regija i ukidanju županija sve se stidljivije govori. Kukuriku koalicija ne misli mijenjati državno ustrojstvo već samo papirnato formirati statističke regije koje zaziva EU, a HDZ je za regionalizaciju Hrvatske bio ionako deklarativno, tako da je bezveze napominjati da i oni kane napraviti isto.

I kako onda promijeniti krvnu sliku Hrvatske kad dvije najsnažnije političke opcije nemaju petlje oživiti stoljetne hrvatske regije i poslati u povijest županije koje su našu Dalmaciju rascjepkale na četiri dijela.

Istranima, recimo, ovakva podjela nikada nije puno smetala jer Županija istarska zaokružuje zemljopisno i administrativno cijeli istarski poluotok, pa su samo tražili veće ingerencije u odnosu na Zagreb, što bi im u konačnici priskrbilo i više novca.

Ukinuti županije značilo bi istjerati na stotine službenika i potrošenih političara koji su se tamo ugnijezdili, i koji žive na našoj grbači, imaju neloše plaće, a nikakvu odgovornost.

Oni služe kao obična transmisija moći iz Zagreba prema bazi, a apsurdno je da, recimo, Grad Split ima veći proračun nego cijela Županija splitsko-dalmatinska čiji je sastavni dio.

Ništa Hrvatska neće biti manje Hrvatska ako budemo imali Dalmaciju, Slavoniju, Liku ili Zagorje..., umjesto 21 županije koje ne bi znao nabrojiti ni Robert Pauletić u legendarnoj Kviskoteci.SAŠA LJUBIČIĆ

IZBORI U SINDIKALNIM PODRUŽNICAMA
Mladen Kokan još jedan mandat na čelu Podružnice Grada Splita

(SDLSN, 1. srpnja 2011.) U okviru izbornih aktivnosti u sindikalnim podružnicama koje se obvezno provode u godini održavanja Sabora SDLSN, u utorak 28. lipnja održana je u zgradi Banovine u Splitu izborna skupština Podružnice Grada Splita.
Na skupštini je za sindikalnog povjerenika ponovno izabran Mladen Kokan, za zamjenika povjernika Stanko Ruščić, a za blagajnicu podružnice Milanka Rajčić.
S obzirom na veličinu podružnice izabrano je i povjereništvo i nadzorni odbor, a donijeta je i odluka da se izbori u podružnici ubuduće mogu provoditi putem izabranih predstavnika, točnije 18 predstavnika koji su ujedno i članovi izabranih tijela sindikalne podružnice.
Osvrćući se na prethodno razdoblje, novi i stari sindikalni povjerenik Mladen Kokan istaknuo je kako je temeljna zadaća sindikata sklapanje i očuvanje prava iz kolektivnih ugovora te individualna pomoć članovima u ostvarivanju tih prava, ali i drugi oblici pomoći i solidarnosti prema članovima sindikata, na ćemu će tijela ove podružnice i on osobno nastaviti raditi kao i dosad.

SPLIT Održan treći seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata

(SDLSN, 20. listopada 2010.) Jučer je u Hotelu Zagreb u Splitu održan treći od četiri planirana regionalna seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 40-tak sindikalnih povjerenika s područja Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije imalo priliku čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj, ali u sudjelovati u raspravi koja je uslijedila nakon svakog od izlaganja.

Pročitajte još...

• 13.10.2010. - ZAGREB: Održan drugi seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata
• 06.10.2010. - OSIJEK: Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike sindikata

GRAD SPLIT Potpisan kolektivni ugovor za zaposlenike gradske uprave

Zamjenici gradonačelnika Jure Šundov i Anđelka Visković, predsjednik Sindikata Boris Pleša i sindikalni povjerenik Mladen Kokan 

(SDLSN, 5. srpnja 2010.) Danas su u zgradi gradskog poglavarstva u Splitu, popularnoj Banovini, potpisani kolektivni ugovor i aneks kolektivnog ugovore za zaposlene u gradskoj upravi grada Splita.

Aneksom kolektivnog ugovora regulirana je isplata regresa u recesijskim uvjetima na način kojim će se regres zaposlenima isplatiti ukoliko pad poreznih prihoda Grada Splita ne padne za više od 4 posto.

Tako su i službenici i namještenici Grada Splita svoja prava uskladili s fiskalnim mogućnostima poslodavca i gospodarskim okolnostima koje pogađaju sve slojeve društva.  

ZADAR I DUBROVNIK VEĆE SREZALI "BUŠTE", DOK SE IZ SPLITA I ŠIBENIKA TOMU ŽESTOKO PROTIVE I PORUČUJU

Zaposlenici gradskih uprava: Dalje ruke od naših plaća!

Namjera Vlade premijerke Jadranke Kosor da početkom rujna na drugo čitanje pošalje Nacrt zakona o osnovici plaće kojim bi se svim zaposlenicima u lokalnoj samoupravi drastično smanjila primanja, te tako izjednačile s onima u državnoj upravi, izazvala je pomutnju među sindikatima i narodom koji već traži reakciju od predsjednika Stjepana Mesića.

 
Zagreb, 130208. Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije. Brojanje novca. 

Naime, novim zakonom Vlada bi uzela za pravo da posebnom odlukom, zbog teškog stanja u državi, utvrdi jednake osnovice plaća za sve zaposlene u javnim službama, a čime bi se zaobišli kolektivni ugovori.

- Krše se međunarodni propisi i Europska povelja o lokalnoj samoupravi koja jamči da se nikakvim zakonima ne mogu korigirati plaće. Obratit ćemo se i predsjedniku Mesiću jer on ima pravo da ne prihvati zakon koji je protuustavan - reakcija je Mladena Kokana, sindikalnog čelnika zaposlenih u splitskoj gradskoj upravi.

Prema procijeni Sindikata plaće bi mogle pasti i 30 do 40 posto.

- Mi plaće dobivamo iz gradskog proračuna i solidarno smo vezali primanja uz gospodarstvo i sudbinu Splita. Što mi imamo dijeliti sudbinu sa službenicima u državnoj upravi!? Kalkulirao sam svoj život na bazi plaće od šest tisuća kuna... Što bi sada oni htjeli, a već su mi oduzeli tri posto...

Možda i štrajk

Ako nam se dirnu u kolektivni ugovor, otvara se mogućnost štrajka. U svakom slučaju, bude li to potrebno, branit ćemo se kad nas već zakon ne štiti. No, kad imate ovakvog zakonodavca, suludo je očekivati logičnu situaciju i razvoj događaja – zaključio je Kokan.

Inače, plaće u splitskoj gradskoj upravi u prosjeku su više nego zaposlenih u državnoj upravi, no i dalje su manje u odnosu na veće gradove u Hrvatskoj. Novim zakonom, uspije li ga Vlada u jesen progurati, najviše bi izgubili veliki gradovi i bogate općine, čiji bi zaposlenici, unatoč dobru radu i ugodnoj gospodarskoj situaciji, imali socijalna primanja.

Gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić još je polovicom srpnja najavio da će se zbog mjera štednje zaposlenicima gradske uprave plaće smanjiti 10 posto. Primjena te mjere odnosi se već za plaću za srpanj, po čemu se novi zadarski gradonačelnik svrstao u red najodlučnijih pobornika mjera štednje koje inicira Vlada premijerke Kosor.

Za tim se primjerom poveo i gradonačelnik Biograda Ivan Knez, koji najavljuje smanjivanje osnovica plaća zaposlenika gradske uprave čak za 12 posto, s tim da će primjena početi od početka kolovoza. Ostali gradonačelnici gradova Zadarske županije nisu tako revnosni, ne samo da nisu donijeli slične odluke nego su tek u fazi razmišljanja i analiziranja situacije u kojoj im se našao proračun jer zakonskih obveza ni posebnih naputaka nemaju.

– Neki su donijeli odluke o smanjivanju plaća bez detaljne analize, a mi se nećemo zalijetati, nego ćemo sve uklopiti u odluku o rebalansu proračuna koji mora donijeti Gradsko vijeće - kaže gradonačelnik Nina Emil Ćurko.

Lokalna autonomija

Slična su razmišljanja u Obrovcu, Benkovcu i Pagu. U Benkovcu su se dosad u plaćama ravnali s plaćama državnih službenika, a i sad se uklapaju u kriterije za dužnosničke plaće. U Obrovcu pripremaju odluku za smanjivanje plaća za oko 10 posto, no još se ne zna kad će odluka biti donesena.

U Pagu su trenutačno zauzeti ljetnim karnevalom, o mjerama štednje i mogućem smanjivanju plaća razmišljat će drugi tjedan, a možda i donijeti mjere nakon detaljne analize, kaže gradonačelnik Ante Fabijanić Njekulin.

Zaposlenici šibenske gradske uprave nisu proračunski korisnici, pa ne podliježu naputku o korekciji plaća. I po tom, a osobito pitanju novih zakonskih rješenja o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, međutim, gradonačelnik Šibenika dr. Ante Županović, ujedno i podpredsjednik Udruge gradova, ne krije svoj stav:

- Protuustavno je, a u krajnjem slučaju i protivno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi da Vlada naputcima i novim zakonom ograničava autonomiju lokalne samouprave i uvodi centralizaciju u sustav određivanja plaća. Nesporno je, naime, da je to način ograničavanja prava na lokalnu samoupravu te slobodno raspolaganje vlastitim sredstvima, tj. slobodno uređivanje platnog sustava službenika - istaknuo je šibenski gradonačelnik.

Plaće zaposlenika dubrovačke gradske uprave će za srpanj biti manje do 15 posto jer je prije donošenja odluke o „kriznim nametima“ od dva, odnosno četiri posto na plaće do i preko 6 tisuća kuna, gradonačelnik Andro Vlahušić donio mjeru uštede za Grad Dubrovnik.

Naime, Vlahušić je u cilju ublažavanja ionako dramatičnog stanja u gradskom proračunu s „rupom“ od 53 milijuna kuna, donio odluku da se zaposlenicima u gradskoj upravi smanje plaće za 10 posto, dok je svoju plaću „srezao“ za 15 posto.

Nikakav službeni naputak od Vlade još nije stigao na adresu Grada Dubrovnika, ali je Odjel za finanicje dobro upućen kako će obračunati isplate u kolovozu jer je već sve obznanjeno u stručnom časopisu Financije i računovodstvo, doznajemo od pročelnika za financije Nika Pavlovića.

pišu L. KOVAČIĆ, E. ŠPRLJAN / EPEHA, M. JURKOVIĆ / EPEHA, L. CRNČEVIĆ /EPEHA
Foto: Elvir Tabaković / CROPIX

SPLIT Kerum jutros nadzirao dolazak na posao gradskih službenika

SPLIT, 1. lipnja 2009. (Hina) - Novoizabrani splitski gradonačelnik Željko Kerum jutros je u sedam sati s notesom u ruci stigao pred zgradu Banovine, u kojoj je ured gradonačelnika, te je bilježio tko kada dolazi na posao, pri čemu je utvrdio da je od 300-tinjak gradskih službenika na posao došlo samo njih 30-ak, priopćila je Služba za odnose s javnošću Kerumove neovisne liste.

Kerum je u hotelu "Le Medidien Lav", gdje je danas bio na otvorenju Kongresa forenzičkih znanosti, novinarima izjavio kako kako je jutros bio ispred zgrade Gradskog poglavarstva jer ne želi "uzalud gubiti vrijeme".

"Gledao sam tko će na vrijeme doći na posao, a tko neće", rekao je Kerum objašnjavajući jutrošnji dolazak ispred zgrade Gradskog poglavarstva.

"Posao i radni zadatci moraju se poštovati, ja sam tako navikao raditi i to ću tražiti od svojih suradnika", dodao je Kerum.

Ni njihova se plaća nije podigla šest posto - Kuret u društvu dogradonačelnika Božidara Čapalije i člana Poglavarstva Ronalda Reje (Jakov Prkić/CROPIX) 

I dok se plaće državnim i županijskim službenicima ovih dana nemilice režu s ciljem dodatnih ušteda u državnom proračunu, splitski zaposlenici koji svoja primanja ostvaruju iz gradskog budžeta nemaju taj problem, jer im se plaće nisu ni dizale, nego su zadržane na prošlogodišnjoj razini bez planiranog povećanja od šest posto.

Tu je odluku Grad donio još u studenom prošle godine, kada su iz Vlade počeli prvi stidljivi apeli da se na svim razinama smanje svi nepotrebni troškovi, uključujući i rast plaća zaposlenih na proračunu.

‘Sačuvati radna mjesta’

Prosječna plaća zaposlenih u Banovini iznosi oko 5600 kuna, što znači da će Grad zbog zamrzavanja plaća na godišnjoj razini uštedjeti u proračunu oko 11 milijuna kuna.

- Sada vidimo da smo dobro učinili, jer su svi ostali digli plaće, koje sada moraju smanjivati na prošlogodišnju razinu. Postigli smo, prije izglasavanja proračuna za 2009. godinu, dogovor sa sindikatima da ćemo tromjesečno pratiti situaciju u Gradu i globalnom ekonomskom tržištu te po potrebi reagirati.

Međutim, s obzirom na to da se globalna ekonomska kriza tek sada počela prelijevati na Hrvatsku, moramo biti svjesni da je u ovom trenutku uistinu važno sačuvati radna mjesta.

Sada je više nego ikad važna uloga gradske administracije, koja mora biti brza i efikasna u servisiranju gospodarstva - kazao nam je gradonačelnik Ivan Kuret.

U samom proračunu na rashode za zaposlene u gradskoj upravi i ostalim ustanovama koje se financiraju iz gradskog budžeta otpalo je 20,2 posto ukupnih proračunskih troškova u prošloj godini. Što se tiče samog izvršenja proračuna u prva četiri mjeseca ove godine, Kuret napominje kako je Grad likvidan i nema problema s punjenjem budžeta, te da u ovom trenutku nema potrebe za njegovim rebalansom.

- Naravno da smo na oprezu i pratimo situaciju - kazao je gradonačelnik. Ipak, upitan da istakne neku kritičnu proračunsku stavku, koja bi mogla dovesti do eventualnog ranijeg rebalansa, Kuret je kazao kako bi problema možda moglo biti po pitanju ubiranja komunalnog doprinosa.

- S obzirom na financiranje poslova i programa, velik dio proračun ovisi o komunalnom doprinosu koji investitori plaćaju Gradu prilikom izgradnje novih objekata. Ako stane nova gradnja, izostat će i gradnja pripadajuće komunalne infrastrukture koja se financira iz doprinosa - ustvrdio je Kuret i dodao da, prema njegovim saznanjima, određeni investitori imaju problema, ali da ipak za sada nema odustajanja od planiranih projekata, osim već znanog odgađanja realizacije velikoga poslovnog tornja uz dvoranu u Lori.

Od srpnja prošle godine 19 službenica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, angažiranih još 2003. godine na sređivanju zemljišnih knjiga, imaju status vrlo blizak nelegalnom: sud s njima, naime, svakoga mjeseca sklapa jednomjesečne ugovore o djelu.

Spomenute ne samo da su suočene s neizvjesnošću proizišlom iz privremenosti svojih ugovora nego su izložene i različitim oblicima šikaniranja kakve je sve teže naći i kod privatnih poslodavaca s izrabljivačkim nagnućima i kakva se ne očekuju od institucije poput suda.

- Plaća nam je sve manja, ispočetka je iznosila između četiri i četiri i pol tisuće i bila je redovita. Sada je oko 2900 kuna i doslovno moramo vući za rukav naše šefove da nam je isplate.

Osim toga, nekim našim kolegicama koje su zatrudnjele jednostavno su odbili produžiti ugovor, a one koje nađu bolji posao, odlaze - priča nam jedna od zaposlenica splitskog zemljišnika koja je zbog razumljivih razloga željela ostati anonimna.

Pravosudna avantura ovih žena počela je 2003. godine u mandatu ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Tada je odlučeno da Ministarstvo privremeno angažira veći broj osoba za ažuriranje desetljećima zapuštanih zemljišnih knjiga.

Od kandidata se tražila srednja stručna sprema ekonomskog, upravnog ili geodetskog smjera, te državni ispit. Akcija je provedena diljem zemlje, u nekim sudovima je privedena kraju, ali u splitskom, zbog opsega posla, još zadugo neće.

Službenice su zaposlene s ciljem ažuriranja desetljećima zapuštenih zemljišnih knjiga, za što će im trebati još 20 godina / MARIO TODORIĆ / CROPIX

‘Dobri ljudi’

- Do veljače 2006. godine sve je bilo u redu, bile smo zaposlenice Ministarstva pravosuđa na određeno vrijeme - veli naša sugovornica. - Međutim, tada nas bez ikakva objašnjenja prebacuju u nekakvu agenciju “Dobri ljudi”. Mi smo, znači, i dalje radile na sudu, a formalno smo vođene kao zaposlenice te agencije - veli naš izvor.

Junakinje ove priče nakon dva-tri mjeseca prebačene su iz fantomskih “Dobrih ljudi“ u Finu. - Tamo smo imale dobar status, a onda su nam u srpnju prošle godine naprasno ponudili jednomjesečne ugovore o djelu, i to s Općinskim sudom kao poslodavcem.

Ovo je neizdržljivo, radimo kao i dosad sa strankama, izdajemo rješenja, tek je 30 posto zemljišnih knjiga sređeno i iskusni referenti kažu da bismo trebali raditi još barem 20 godina dok sve ne bude dovedeno u red - reći će naša sugovornica. Pomalo paradoksalno, ali njezine riječi potvrdio je i Marko Pribisalić, vršitelj dužnosti predsjednika splitskog Općinskog suda.

- Potpuno sam svjestan problema, ali ja sam ga naslijedio. Ministarstvu sam predložio zapošljavanje tih ljudi, jer ovakav je status neizdržljiv, a bez njih ne možemo ni funkcionirati - veli Pribisalić, te pojašnjava da je Općinski sud sada formalni poslodavac ovim ljudima, ali da novac za njihove plaće osiguravaju Grad i Županija.

Uz navedeno, njihov neriješeni status mogao bi imati i dalekosežnije posljedice. Naime, pored ostalih poslova, one rade i sa strankama, te izdaju rješenja: da bi to radile, trebaju biti državne službenice, no po ugovorima koje potpisuju one to nisu. Postoji, dakle, mogućnost postavljanja pitanja valjanosti akata koje donesu.

- Jednostavno ne bi smjele raditi te poslove s takvim ugovorima - tvrdi Marina Haklin, pravnica u Sindikatu državnih službenika i namještenika. - Ugovori koje imaju sadrže sva obilježja ugovora o radu, a zapravo su ugovori o djelu. S druge strane, rade poslove državnih službenika i namještenika, a nemaju takav status - veli sindikalna pravnica.

Ministarstvo pravosuđa ne čini se svjesnim problema koji proizlaze iz neriješenog statusa ovih osoba. Zoran Avramović, načelnik Samostalnog sektora za zemljišnoknjižno pravo, odgovorio nam je da u sustavu rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta nacrte rješenja pripremaju referenti, a odluku donosi ovlašteni referent ili sudac.

Nije važno tko pomaže u pripremi rješenja za stranku u postupku zato što sudsko rješenje donosi ovlaštena osoba uz potpis i pečat... Avramović nema zapravo pojma da djelatnice na ugovoru o djelu ne pripremaju rješenja, nego ih donose kao ovlaštene osobe. Najgore je što to rade gotovo pa “na crno“ u ustanovi zaduženoj za provedbu zakona.