ZA SKUP SINDIKALNIH POVJERENIKA U OSIJEKU TRAŽILA SE "KARTA VIŠE"  

„Zamislite da carinici, policajci, učitelji, profesori, državne i javne službe stanu"

(SDLSN, 16. travnja 2014.) OSIJEK - „Došli smo vas pozvati na akciju. Jedan od razloga za to moglo bi biti to što nam stalno preko medija poručuju da smo loši radnici, da nas je previše i da smo preskupi. Svako malo tuđa ruka nađe se u našem džepu i vadi iz njega. Povod za okupljanje je tri postotno smanjenja plaća, što nije puno, no rekli su da neće dirati plaće, a sada nam to oduzimaju", poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja na skupu sindikalnih povjerenika 13 sindikata državnih i javnih službi koji je održan u ponedjeljak u Osijeku.

Nakon skupa povjerenika za Zagreb i Zagrebačku županiju, te onog u Splitu, sindikalni čelnici su u Osijeku pozvali oko 330 okupljenih povjerenika da motiviraju članove podružnica da se 1. svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, s kojeg će zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati poruku vlasti. Podrže li članovi prijedloge čelnika, nakon sindikalnog štrajka na Trgu Bana Jelačića, moguć je prosvjed protiv politike uoči lokalnih izbora, možda i na sam dan izborne šutnje, a krajem svibnja i početkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To je vrijeme kada su sindikati najjači i imaju najjače oružje u rukama i ne bi ga trebali propustiti, poručeno je.

Više od 80 posto zaposlenih u sustavu obrazovanja ima visoku ili višu stručnu spremu, a plaće su im ispod državnog prosjeka. I dok se u zemljama EU prosjek izdvajanja za obrazovanje kreće oko 5,6 posto, u Hrvatskoj je to manje od tri posto. „Hoćemo li tako do zemlje znanja", zapitao je Milošević. „Uz brojna smanjenja i ograničenja prava, zaposlenima se svakodnevno nameću nove obaveze i izmišljeni poslovi", zaključio je te pozvao kolege da se zapitaju hoće li i dalje sjediti pred TV i kritizirati Vladu i sindikate ili su spremni „ustati i barem otići na prosvjed".
„U javnim službama imamo 250.000 zaposlenih, čemu treba dodati i članove njihovih obitelji, dio nezaposlenih i dio umirovljenika i došli bismo do dva milijuna građana. Kada bi svaki deseti, petnaesti ili dvadeseti među njima došao na prosvjed, to bi bila slika od koje se smrzneš", poručio je.

„Nedostaje nam liječnika i oko 12.000 medicinskih sestara. Jedna sestra u Hrvatskoj radi za četiri, odnosno na jednog pacijenta u Europi dolaze četiri medicinske sestre, kod nas jedna. Štedi se na uštrb građana. Osim toga, sestrama se ne uvažavaju postignute razine obrazovanja" , poručila je Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Dodala je kako je i u drugim sustavima slično. „Za koga", zapitala se „naši učitelji obrazuju djecu kada obrazovani mladi ljudi bježe iz ove zemlje u Kanadu, Finsku i Švedsku". Izbori za EU parlament pokazali da je građane uhvatila letargija, što je znak da se moramo probuditi i naći načina da odgovorimo, poručila je Prašnjak.

„Kad smo pregovarali s njima, vjerovali smo, no prevarili su nas. Vama je svejedno jesu li na vlasti crveni, zeleni ili žuti jer svoje račune morate platiti. Pokušali su pregovarati s nama odvojeno, najprije s javnim, onda državnim službama, ne bismo li zaboravili jedni na druge. A svi doma imamo nekoga iz državne ili javne službe, nezaposlenog ili umirovljenika. I državne i javne službe, ali i gospodarstvo, 1. svibnja mogu biti zajedno, zajedno sa facebookovcima, umirovljenicima i nezaposlenima. Onaj tko živi od plaće zna kako je teško doći do svake kune i mi znamo da ne postoji razlika između državnih i javnih službi, nego samo između onih koji imaju i onih koji nemaju", kazala je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. „Javnim službama se šalje poruka da smo preskupi. No, možemo održati dvoje izbore kada netko tako odluči. Automobili se mogu mijenjati, za to ima novca, zgrade se moraju graditi, a u ljudski potencijal se ne ulaže. Službenici, medicinske sestre, učitelji i poreznici trebali bi raditi još više za još manju plaću. Morate raditi onako kako nalažu zakoni, morate provoditi ponekad i glupe zakone, jer morate", kazala je Jagar te poručila kolegama da pokažu barem to da im nitko ne može oduzeti dostojanstvo.

„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za državne službenike, odrekli smo se božićnice, regresa i putnih troškova, s obećanjem da neće biti rezanja plaća i otpuštanja viška. Nepunih četiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjela ukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administrativno rezanje plaća. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figom u džepu. I kad smo počeli pregovore, počeli smo ih u srpnju, a proračun za 2012. godinu već je bio donesen, pa nam nije preostalo drugo nego da se pokušamo izboriti da šteta bude što manja", rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

SINDIKALNA SLAVONIJA Za razliku od Zagreba i Splita gdje se skupovima sindikalnih povjerenika odazvalo 20, odnosno 19 sindikalnih povjerenika SDLSN, osječkom skupu je nazočilo njih 46 

„Proteklih godinu i pol državne i javne službe su pod iznimnim pritiskom. Službenike prozivaju da žive u privilegijama, zato što su imali pravo na božićnicu i regres, te dodatak na staž, što su prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepciju javnosti da su državne i javne službe samo teret društva", kazao je Pleša. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnosti ako se na Trgu bana Jelačića skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnosno možda još manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolege da se pridruže prosvjedu.

„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prije krize. Još 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali štrajk jer im plaće nisu rasle tri godine. Tada se to radilo u ime rasterećenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to da svakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne može bagatelizirati, da oni imaju vrijednost rada i cijenu rada i da to ne može biti ostatak ostataka nakon što se ispune sve perverzne potrebe u proračunu, oni koji su po cijeni rada najmanji i dalje će biti prvi za rezanje", poručio je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasne članovima kako imaju ubojito oružje - mogućnost da blokiraju neke sustave u zemlji - što treba koristiti. Ako nisu spremni, sindikati će organizirati sportske igre i čekati, „No moramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanja više nećemo imati u rukama takvo oružje. Tada nećemo moći prestati sa zaključivanjem ocjena i blokadom sustava", poručio je. Oni koji sindikatima spočitavaju da govore jezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovim plaćama poigrava upravo politika te da treba misliti politički, kao što su to činili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izborili najveće poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovljenike se danas nitko ne usudi dirati, kazao je.

„Kad su u pitanju vaši interesi, nema razlike između HDZ-a i SDP-a, to nisu stranke koje rade u vašem interesu i dosta je njihovog monopola", poručio je Ribić. Kazao je kako kriza traje 5 godina, a zaposleni u državnim i javnim službama odrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje četiri godine, no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbog loše ekonomske politike mogu očekivati nova rezanja i zato je u prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremene izbore. „Neću govoriti o političkoj opciji, osim da ćemo zagovarati one koji su drugačiji. Neka to bude poruka svakoj drugoj vladi da će, da znaju da će kada dirnu u prava javnih i državnih službi, doživjeti udar koji će ih ošamutiti", poručio je.
Marijana Matković

 

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi
Nakon lokalnih izbora u nekim gradovima borit ćemo se za golo preživljavanje

„Glavni motiv zbog kojega smo ušli u zajedničku priču s ostalim sindikatima je nepovjerenje. Odnosno poljuljano povjerenje koje je Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi novoj Vladi pokazao, potpisujući Temeljni kolektivni ugovor u nastojanju da se uspostavi jedan korektan socijalni dijalog. Na žalost, morali smo otrpiti to da smo prevareni i sve što se događalo dalje pokazuje da razloga za povjerenje više nema i da moramo raditi na drugi način", odgovara Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, na pitanje zašto su se kulturnjaci odlučili pridružiti sindikalnim kolegama koji ovih dana preispituju spremnost članstva na prosvjede i radikalne akcije, među kojima i blokadu nekih sustava u zemlji te mogućnost da pozovu građane na referendum za prijevremene izbore.

Rekli ste da se posebno bojite toga što će biti nakon lokalnih izbora, s obzirom da veliki broj djelatnika u kulturi ovisi upravo o lokalnim vlastima. Čula sam kako razgovarate s predstavnicima gradske vlasti Virovitice, koji čak ne dozvoljavaju mogućnost da plaće djelatnika u kulturi, koje su bitno manje od ostalih, ne padaju toliko koliko će možda padati u drugim sustavima.

Lokalna razina je priča koja će, po mojoj procjeni, nakon lokalnih izbora biti bolnija nego što je priča na državnoj razini. Na to upućuje sadašnje stanje pregovora. Sva je prilika da će kultura ostati bez šest kolektivnih ugovora koji su do sada važili, što je posljedica primjene Zakona o reprezentativnosti sindikata i produžene primjene, koje više nema, osim tijekom tri mjeseca. A onda i situacije na lokalnoj razini, po kojoj gradonačelnik Varaždina, ili gradonačelnik Šibenika, ili gradonačelnik Virovitice ne žele, zapravo, potpisati kolektivne ugovore i žele imati kulturu na brisanom prostoru i nema nikakve dileme da ćemo mi u tim gradovima sasvim sigurno gubiti i boriti se za golo preživljavanje.

Što zaposleni mogu učiniti za sebe, prije svega preko sindikata?

Kao i uvijek, tamo gdje postoji svijest o tome da se nešto može učiniti, tamo u pravilu i postignemo rezultate, tamo gdje te svijesti nema, vrlo je skučeni prostor, jer nekakav rad sindikata autoritetom profesionalaca u takvim situacijama apsolutno nije dovoljan. Pogotovo nije dovoljan nasuprot sile vlasti koja se u nekim gradovima otvoreno demonstrira. Bez svjesnog članstva sindikat zaista ne može puno napraviti.

Koliko članovima može biti koristan zajednički izlazak s ostalih 12 sindikata državnih i javnih službi na Trg Bana Jelačića, ili podrška ostalim zajedničkim akcijama?

Za svaku djelatnost često volimo isticati da je na neki način posebna, no kultura to zaista jest. Kultura je ipak povezana s umjetnošću i djelomično ne stoji na zemlji čvrsto kao neke druge djelatnosti, pa ponekad imamo dodatni problem objašnjavanja realiteta ljudima, odnosno onoga u čemu jesmo i što se događa u situaciji kada nemamo kolektivnih ugovora i kako se te situacije mogu prevladati. U tome smislu, ovi skupovi služe tome da povjerenici shvate da se na isti način radi i u drugim sindikatima i u drugim djelatnostima te da naš zajednički rad nema alternativu. M.M.

Završeni 18. Športski susreti SDLSN: Grad Zagreb ukupni pobjednik

(15. svibnja 2012.) U nedjelju su završeni 18. Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su po 15. puta održani u turističkom naselju Zaton, omiljenoj destinaciji sportaša iz redova službenika i namještenika.
Tijekom natjecanja u brojnim športskim disciplinama, a još više druženja s kolegicama i kolegama iz istih i različitih državnih, lokalnih i javnih službi, napunjene su „baterije" i „odrađena" je važna sastavnica radničkog života - rekreacija, odnosno jedna trećina formule „osam sati rada, osam sati odmora i osam sati rekreacije".
Potrebu zajedničkog druženja svih koji dijele službenički i namještenički kruh istaknuo je na otvaranju predsjednik SDLSN Boris Pleša i dodao kako nas nakon športskih susreta čeka još jedan „susret" s predstavnicima Vlade u disciplini „kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike", napomenuvši pri tome kako se nada da Vlada kao poslodavac barem neće dirati u slobodne dane namijenjene športskoj rekreaciji svojih zaposlenika.

Potvrdu za to Pleša je pronašao u činjenici da je Vlada već tradicionalno prihvatila pokroviteljstvo nad športskim susretima SDLSN, a u njeno ime sudionike je pozdravio resorni ministar svih službenika i namještenika, ministar uprave Arsen Bauk, koji je tom prigodom potvrdio vijest o formiranju pregovaračkog odbora Vlade za pregovore o novom kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i s njima zapjevao pjesmu „maslina je neobrana".

Ima li u tome kakve dublje simbolike pokazat će vrijeme, odnosno predstojeći pregovori.
Športska natjecanja protekla su u fer i adrenalinom bogatom ozračju, a kad se podvukla crta i zbrojili osvojeni trofeji, ukupnim pobjednikom je proglašen Grad Zagreb, drugo mjesto je zauzela Sisačko- moslavačka županija, a treće Varaždinska županija.

 

OSIJEK Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 

(SDLSN, 6. listopada 2010.) OSIJEK - Jučer je u Višnjevcu kod Osijeka održan prvi od četiri regionalnih seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 60-tak okupljenih sindikalnih povjerenika s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije imalo prigodu čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin, koji su, svatko iz svog diskursa, govorili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući seminar, predsjednik SDLSN Boris Pleša istaknuo je važnost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za bolje razumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih središnjica i sindikata na tom području, posebice onoga u okviru GSV-a i kolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović je, govoreći o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo visoko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguće doći do konsenzusa o gotovo svim važnim društvenim pitanjima, ali i praksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

Begović je naglasio potrebu razvijanja stručnih kapaciteta svih socijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vremenu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proces konzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesionalno ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.   

Govoreči o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnih središnjica, predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je potrebu da on postane mjesto na kojem će ravnopravni i reprezentativni socijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moći raditi u uvjetima bez mogućnosti preglasavanja i stvaranja interesnih ad hoc koalicija između Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u kojem će se oblikovati nova i bolja društvena stvarnost hrvatskih građana.

Nakon najviše nacionalne razine razine tripartitnog dijaloga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je seminariste s međunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, domaćim pravnim vrelima i primjerima kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na području javnog sektora.

Počevši od razine kolektivnih ugovora za područje državnih službi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da bi zatim prešla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti i kućnih kolektivnih ugovora za pojedine javne službe, Haklin je ukazala na njihov različit sadržaj iz kojeg se generira nejednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na području lokalne samouprave, posebice u svjetlu ograničenja koja je nametnuo Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo na kolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumirati u punom opsegu.  

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara, sudjelujuću u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, a pored toga posebno ih je zanimala reforma državne uprave i budući zakon o plaćama.

Potpisan kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije

 
(web stranice VPZ) Župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Republici Hrvatskoj, Boris Pleša te sindikalna povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u RH - Podružnica zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji Melita Sirovica, potpisali su Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije.  Kolektivnim ugovorom utvrđena su međusobna prava i obveze iz rada i po osnovi rada djelatnika zaposlenih u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije. 

Potpisan Aneks Kolektivnog ugovora za zaposlenike Virovitičko-podravske županije

Župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Republici Hrvatskoj, Boris Pleša, potpisali su Aneks Kolektivnog ugovora za zaposlenike Virovitičko-podravske županije. Potpisivanje će održano uz nazočnost Povjereništva podružnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Virovitičko-podravske županije. Aneks Kolektivnog ugovora odnosi se na sredstva koja zaposlenicima pripadaju po osnovi rođenja djeteta. Tom prigodom, župan Tomislav Tolušić, izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom, jer je Virovitičko-podravska županija, prva županija koja je potpisala navedeni aneks, te naglasio da je u zaštiti prava radnika, najvažnije poštovati prava koja radnicima pripadaju. 

Izvor: Web portal Virovitičko-podravske županije / Objavljeno 27.01.2009. | 14:39 

VIROVITICA: Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije

(SDLSN, 10. siječnja 2008.) Danas su u Virovitici svoje potpise na Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije stavili župan Stjepan Feketić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša i županijska povjerenica SDLSN Iralda Fidušek.

Predstavnici socijalnih partnera ovom prigodom nisu krili zadovoljstvo razinom socijalnog dijaloga i zaposleničkih prava u Virovitičko-podravskoj županiji i to ne zato jer prava ne bi mogla biti bolja i veća, već stoga što su ona rezultat aktualnog gospodarskog trenutka.

Župan Stjepan Feketić naglasio je kako je za Županiju važno da se dogovorena prava zaposlenika u potpunosti poštuju, dok je Boris Pleša dodao kako je potpisivanje kolektivnog ugovora uvijek važan događaj u životu sindikata, posebice kad je on rezultat osjećaja društvene odgovornosti poslodavca i sindikata da položaj i prava zaposlenika reguliraju kroz dvostrani i zakonski kudikamo "teži" akt od jednostrano donijetih pravilnika.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA: Iralda Fidušek ponovno županijska povjerenica, Boris Pleša kandidat za predsjednika Sindikata

(SDLSN, 14. rujna) VIROVITICA - Na danas održanoj izbornoj skupštini Povjereništva SDLSN Virovitičko-podravske županije županije sindikalni povjerenici izabrali su između sebe novo županijsko sindikalno vodstvo.

Županijski povjerenik u idućem četverogodišnjem mandatu ponovno će biti Iralda Fidušek, a njen zamjenik Tomislav Tolušić.

Za izbore za Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Sindikata na predstojećem Saboru SDLSN istaknuti su kandidati Branimir Kalanj i Anka Kelečić.

Zastupnici na Saboru bit će Iralda Fidušek, Branimir Kalanj, Tomislav Tolušić, Anka Kelečić i Ivanka Weiss.

Kao kandidat za predsjednika Sindikata istaknut je Boris Pleša, zamjenik predsjednika Sindikata.

KOLEKTIVNI PREGOVORI: HSP pouzdan socijalni partner

(SDLSN, 5. siječnja) VIROVITICA – U rekordnih sedam dana kolektivnih pregovora Ivica Ihas u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i virovitički župan Zvonimir Šimić u ime Virovitičko-podravske županije zaključili su novi Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije.

Ugovor je potpisan na dvije godine, a njime su zadržana sva stečena prava zaposlenika i nastavljena tradicija kolektivnih pregovora u dobroj vjeri i na dobrobit službenika i namještenika koji rade u upravnim tijelima ove županije.

Pored toga, pokazalo se da je Hrvatska stranka prava pouzdan socijalni partner u što se Sindikat uvjerio već u nekoliko navrata kad je tražio razumijevanje od predstavnika političkih stranaka za probleme državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Tako je i u slučaju masovnog otpuštanja državnih službenika i namještenika u MORH-u i OSRH Sindikatu vrata kluba saborskih zastupnika otvorio jedino HSP, koji je nakon razgovora o tom problemu zatražio tematsku sjednicu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Počitajte još:

• HRVATSKI SABOR: Predstavnici SDLSN informirali Klub zastupnika HSP-a o problemima u zbrinjavanju državnih službenika u MORH i OSRH
• HSP zatražio sjednicu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na temu zbrinjavanja službenika MORH i OSRH

 

Zaključen Kolektivni ugovor za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije

Župan Ivan Begović omogućio je uspostavu socijalnog mira na dvije godine u  Virovitičko-podravskoj županiji

(SDLSN, 15. siječnja) Današnjim potpisivom Kolektivnog ugovora za djelatnike u upravnim tijelima Virovitičko-podravske županije od strane predsjednika Sindikata Ivice Ihasa završeni su kratkotrajni i uspješni kolektivni pregovori kojima su međusobna prava i obveze poslodavca i zaposlenika Županije riješena sukladno najvišim standardima na području radnih odnosa. Županijska povjerenica SDLSN Iralda Fidušek izrazila je zadovoljstvo razumijevanjem župana Ivana Begovića za socijalni dijalog i rješavanje međusobnih odnosa kroz dvostrani akt - kolektivni ugovor. Ugovorne strane sporazumno su uredile pitanja prijama u službu, radnog vremena, odmora i dopusta, zdravlja i sigurnosti na radu, plaća, dodataka na plaću i naknada, ostala materijalna prava djelatnika i dr. Ono što je posebno za ovaj kolektivni ugovor jest činjenica da je u njega ugrađena odredba o doprinosu solidarnosti, kojom se određuje da će djelatnici koji nisu članovi Sindikata imati obvezu plaćanja naknade za povoljnosti koje su njime ugovorene za vrijeme važenja Ugovora. To znači i da će ugovor stupiti na snagu tek ako ga referendumom prihvate djelatnici na području za koje se sklapa Kolektivni ugovor, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.

Održana sjednica Županijskog povjereništva

(SDLSN, 18. rujna) Na danas održanoj sjednici Županijskog povjereništva Virovitičko-podravske županije u Virovitici razmatrane su izborne aktivnosti po podružnicama, izbor županijskog povjerenika i nejgovog zamjenika, prijedlog zastupnika za Sabor Sindikata 20. studenoga, isticanje kandidata za tijela Sindikata na državnoj razini i aktualna sindikalna problematika.

Konstatirano je da su u većini sindikalnih podružnica održane izborne skupštine, na kojima su izabrani novi ili potvrđeni postojeći sindikalni povjerenici.

Za županijskog povjerenika izabrana je ponovno Iralda Fidušek, a za njezinu zamjenicu Andreja Gačeša, dugogodišnji istaknuti članovi Sindikata.

Zastupnici na Saboru Sindikata bit će

• Anka Kelečić, porezna uprava
• Mandica Boloban, državna uprava
• Goran Koštić, sudstvo
• Dragomir Rončević, gradska uprava

 Za tijela Sindikata na državnoj razini predloženi su Branimir Kalanj za Statutarnu komisiju, Anka Kelečić za Nadzorni odbor i Ivica Ihas za predsjednika Sindikata.

Informaciju o sindikalnim aktivnostima i predstojećim zadaćama Sindikata u kontekstu kolektivnog pregovaranja na državnoj i lokalnoj razini nazočne je izvjestio predsjednik Ihas.