Sindikat: službenici hrvatskog Podunavlja kažnjeni zbog rada na području posebne državne skrbi

ZAGREB, 18. studenog 2011. (Hina) - Obljetnicu vukovarske tragedije, kao i prethodnih godina, brojni službenici hrvatskog Podunavlja dočekali su u strahu hoće li država sjesti s ovrhama na njihove plaća, upozorio je danas Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Sindikat u priopćenju ističe da Vlada, kao predlagatelj Zakona o područjima posebne državne skrbi, nije na vrijeme razvrstala hrvatsko Podunavlje u jednu od skupina područja posebne državne skrbi i zaposlenima na tom području omogućila ostvarenje prava na naknadu za rad na takvim područjima, dok je hrvatsko pravosuđe prvotno priznalo navedeno pravo, a zatim, temeljem odluke Ustavnog suda, promijenilo stajalište o tome.

U pravnom prometu je takvo postupanje "izrodilo" tri situacije. Jedni su službenici u sudskom postupku ostvarili pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi i Hrvatska nije zatražila u postupku protuovrhe povrat tih sredstava. Drugi su službenici dobili sudske sporove i isplaćeni su im dosuđeni iznosi, ali je RH u postupku protuovrhe od njih tražila i u sudskom postupku ostvarila povrat iznosa isplaćenih prava. Treći su u sudskom postupku dobili presude po kojima ostvaruju pravo na isplatu naknade, ali im ona nikad nije isplaćena.

Sada se od dijela tih službenika traži i naknada parničnog troška Republici Hrvatskoj, što zorno pokazuje nejednakost hrvatskih građana pred zakonom, ali i nespremnost državnih institucija da isprave vlastite propuste koji su i doveli do toga.

Sindikat je od Vlade zatražio odustanak od naplate potraživanja prema službenicima hrvatskog Podunavlja, kao čin restitucije načela pravednosti koje je povrijeđeno različitim tretiranjem građana hrvatskog Podunavlja, unutar samog područja Podunavlja i u odnosu na građane koji su ostvarili pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi u drugim dijelovima Hrvatske.

Međutim, umjesto da problem ovrha plaća riješi kao odgovorno i kolektivno tijelo, Vlada putem svojih ministara upućuje sindikat iz jednog u drugo državno tijelo, pa mu je tako ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković otpisao kako je "potrebno da se o zahtjevu za eventualni otpis dosuđenih parničnih troškova Republici Hrvatskoj očituje i Ministarstvo financija RH na koje Vas ovom prilikom i upućujemo".

Jedan od ovršenika koji je na ime parničnog troška Hrvatskoj dužan 1.156,08 kuna je umirovljenik Petar Lapoš, kojem njegova domovina već usteže 500 kuna od 1.500 kuna mirovine temeljem toga što mu je hrvatsko pravosuđe prvo priznalo, a zatim osporilo pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi, kaže se u priopćenju. 

 

OBLJETNICA STRADANJA VUKOVARA
Službenici hrvatskog Podunavlja kažnjeni zbog rada na području posebne državne skrbi

(SDLSN, 18. studenoga 2011.) Obljetnicu vukovarske tragedije, kao i prethodnih godina, brojni službenici hrvatskog Podunavlja dočekali su u strahu od ovrha plaća od strane Republike Hrvatske.
Naime, Vlada RH kako predlagatelj Zakona o područjima posebne državne skrbi nije na vrijeme razvrstala hrvatsko Podunavlje u jednu od skupina područja posebne državne skrbi i zaposlenima na tom području omogućila ostvarenje prava na naknadu za rad na takvim područjima, dok je hrvatsko pravosuđe prvotno priznalo navedeno pravo, a zatim, temeljem odluke Ustavnog suda RH, promijenilo stajalište o tome.

U pravnom prometu, takvo postupanje je „izrodilo“ tri situacije. Jedni su službenici u sudskom postupku ostvarili pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi i Republika Hrvatska nije zatražila u postupku protuovrhe povrat tih sredstava. Drugi su službenici dobili sudske sporove i isplaćeni su im dosuđeni iznosi, ali je RH u postupku protuovrhe od njih tražila i u sudskom postupku ostvarila povrat iznosa isplaćenih prava. Treći su u sudskom postupku dobili presude po kojima ostvaruju pravo na isplatu naknade, ali im ona nikad nije isplaćena.     

 

Sada se od dijela tih službenika traži i naknada parničnog troška Republici Hrvatskoj, što zorno pokazuje nejednakost hrvatskih građana pred zakonom, ali i nespremnost institucija RH da isprave vlastite propuste koji su i doveli do toga.

Sindikat je od Vlade RH zatražio odustanak  od naplate potraživanja prema službenicima hrvatskog Podunavlja, kao čin restitucije načela pravednosti, koje je povrijeđeno različitim tretiranjem građana hrvatskog Podunavlja, unutar samog područja Podunavlja i u odnosu na građane koji su ostvarili pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi u drugim dijelovima RH. 

Međutim, umjesto da problem ovrha plaća riješi kao odgovorno i kolektivno tijelo, Vlada RH putem svojih ministara Sindikat upućuje iz jednog u drugo državno tijelo pa je tako i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković Sindikatu otpisao kako je „potrebno da se o zahtjevu za eventualni otpis dosuđenih parničnih troškova Republici Hrvatskoj očituje i Ministarstvo financija RH na koje Vas ovom prilikom i upućujemo“.

Jedan od ovršenika, koji je na ime parničnog troška Republici Hrvatskoj „dužan“ 1.156,08 kuna je i umirovljenik Petar Lapoš, kojem njegova domovina već usteže 500 kuna od 1.500 kuna mirovine temeljem činjenice što mu je hrvatsko pravosuđe prvo priznalo, a zatim osporilo pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi. 

Pročitajte još...

• Dopis SDLSN upućen institucijama RH
• Popratna dokumentacija
• Odgovor ministra pravosuđa  
• Odgovor iz Ureda predsjednice Vlade RH 
• Sindikat traži zaustavljanje ovrhe plaća državnih službenika u hrvatskom Podunavlju

PETAR LAPOŠ VRAĆA DODATAK NA PLAĆU ZA RAD NA PODRUČJU POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Zbog ovrhe države mirovina mu 1.100 kn

ILOK - Petar Lapoš 74-godišnji je iločki umirovljenik čija mjesečna mirovna iznosi 1.640 kuna. Od tako male mirovine država mu uzima 546 kuna!
Naime, Lapoš je bio jedan od djelatnika iločke državne uprave kojemu je, odlukom suda nakon podignute tužbe, isplaćen dodatak od 75 posto na plaću jer je radio na području od posebne državne skrbi, no sada je, odlukom istoga suda, dužan državi vratiti više od 70.000 kuna. Dodatak na plaću zapravo je bio stimulacija za 

povratak na područja posebne državne skrbi. Ta je odluka Sabora više puta mijenjana pa je i Vrhovni sud presuđivao malo u korist državnih službenika, malo protiv njih. Zbog toga danas službenici imaju različite presude te će gotovo svi do kraja života vraćati dodatke uvećane za kamate.
- Cijeli sam život radio i normalno živio od toga, a sada kada platim režije, ostane mi 500 kuna. Sramota me je tražiti od drugih. Nisam navikao živjeti s dugovima i nisam zaslužio da nakon toliko godina radnog staža nemam za život. Ne mogu ni u dom za umirovljenike jer nemam novaca. Ne znam koliko ću još dugo ovako izdržati. Jedino mi je preostalo da si skratim muke - kazao nam je kroz suze gospodin Lapoš.
Osim duga državi, Petar Lapoš ima i druge, no najteže mu pada što je suprugu pokopao prije 18 mjeseci, a pokop još nije otplatio.
- Supruga i ja smo se obraćali svima, ali nitko nas nije želio primiti ili nam odgovoriti. Ni

 Jadranka Kosor dok je još bila ministrica, ni ministar Čobanković, bivši predsjednik, nikoga nije zanimao naš problem. Nekoliko nas je televizija snimalo, ali jedini odgovor koji smo dobili jest da bih sigurno dobio tužbu kada bih Hrvatsku tužio Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. No kakve mi koristi od toga kad nemam novaca za tužbu, a kraj spora ne bih ni doživio. Pa da sam ratni zločinac, ne bi se ovako ponašali prema meni - zaključio je Lapoš.

Lidija TOTH

Pročitajte još...

• Država mi vrši ovrhu nad mirovinom, a ja nemam ni za život

Namještenik kojem država ovrhom uzima 550 od 1650 kuna mirovine izlaz vidi u samoubojstvu

Petar Lapoš pokazuje odrezak od mirovine prema kojem mu nakon ovrhe ostaje 1.090 kn  za život

Sindikat moli predsjednicu Vlade i ministra pravosuđa da konačno pronađu rješenje za ovrhe službeničkih plaća u hrvatskom Podunavlju, a jednom žalosnom i ogorčenom umirovljeniku omoguće da smrt dočeka u toplom domu

(SDLSN, 18. veljače 2011.) Umirovljeni namještenik Petar Lapoš iz Iloka, kojem je Republika Hrvatska „sjela" ovrhom od 546,89 kuna mjesečno na neveliku mirovinu od 1640,86 kuna pa mu nakon otplate režija od oko 400 kuna za život preostaje 600 kuna, ovih je dana ostao i bez drva za ogrjev i sve više razmišlja o samoubojstvu kao jedinom izlazu iz situacije u kojoj se nalazi.
Od umirovljenog dostavljača Petra Lapoša država je odlučila ovrhom namiriti "dug" od 70-tak tisuća kuna na ime povrata sudskim putem dobivene naknade za rad na području od posebne državne skrbi koja mu je prvo sudskim putem priznata, a zatim nakon što je Vrhovni sud promijenio stajalište, sudskim putem osporena i zatražena protuovrha.

Lapoš je u lipnju 2008. godine s predstavnicima Sindikata zbog problema ovrha plaća službenika u hrvatskom Podunavlju bio i kod tadašnje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, ali mu ona tada nije mogla pomoći pa se nada da će to moći učiniti sada kad je predsjednica Vlade.
Nakon sastanka s potpredsjednicom Vlade pronađeno je privremeno rješenje u obliku obustavljanja ovrhe mirovine jer mu je supruga bolovala od karcinoma.

No, kako mu je supruga u međuvremenu umrla, Republika Hrvatska i njeno pravosuđe, koje je Petru Lapošu prvo priznalo, a zatim osporilo pravo na dodatak za rad na području od posebne državne skrbi, očito je ocijenilo kako više ne postoje prepreke za naplatu „duga" od umirovljenog namještenika.

Sindikat stoga moli predsjednicu Vlade i ministra pravosuđa da konačno pronađu rješenje za ovrhe službeničkih plaća u hrvatskom Podunavlju, a jednom žalosnom i ogorčenom umirovljeniku omoguće da smrt dočeka u toplom domu.

 

Pročitajte još...

• HRVATSKO PODUNAVLJE Dok jednima plijeni plaću, Vlada drugima predlaže nagodbu
  
• HRVATSKO PODUNAVLJE Država odgodila, ali još uvijek ne odustaje od ovrhe plaće umirovljenog službenika čija supruga boluje od karcinoma
  

Kome je Grinch ukrao Božić: Većini gradova prazne blagajne pa za blagdanske nagrade nema novca

Božićnicu ne dijele Rijeka, Split, Zagreb, u Osijeku bonovi...

Hoće li i kolikim božićnicama zaposlenike svojih uprava počastiti gradonačelnici

autor: Velinka Knežević, dopisnici Večernjeg lista 09.12.2010.

Zagrebački komunalni div Zagrebački holding u prvih pola godine ušao je u minus od 51 milijun kuna, a uprava se trenutačno "navlači" sa sindikatima (kojih ima 56) da radnicima ne isplati božićnicu. Inače razjedinjeni sindikati u ovome imaju čvrst stav - božićnice, zajamčene kolektivnim ugovorom, neće se odreći.

Pregovori još traju

Riječ je o 2884 kune, a za više od 12 tisuća zaposlenika trošak je 37 milijuna kuna. No Holdingov stvarni trošak je 82 milijuna kuna jer je dužan, s obzirom na to da i božićnica i regres iznose više od 2500 kuna, koliko je granica ispod koje država ne zaračunava porez, platiti još 45 milijuna kuna poreza. Uprava se nada da će na današnjem sastanku sindikati ipak uzeti u obzir lošu financijsku situaciju tvrtke i popustiti. No predstavnik sindikata Dario Klenberger ustrajan je u stavu da njihove božićnice neće spasiti tvrtku.
- Kad je Holding bio u dobiti, radnici nisu dobili dio. Za iduću godinu otvoreni smo za razgovore, ali uprava mora prvo napraviti racionalizaciju i poboljšati ekonomsku sliku - kaže Klenberger.
Za radnike, Holdingov je kolektivni ugovor jedan od najboljih. Osnovica im je 2884 kune, a prosječna plaća 6300 kuna. Za razliku od gradske tvrtke, sindikat gradske uprave shvatio je loše stanje gradske blagajne i već je prošle godine pristao na kompromis. Tada su dobili cijeli regres od 3100 kuna i polovicu božićnice (1500 kuna).
- Morali smo pristati na manja prava jer su financije loše i da smo ustrajali, pitanje je bi li nam se moglo išta isplatiti. Dogovor je da ove godine nema božićnice, već samo regres od 2500 kuna. U ljeto nam nisu mogli isplatiti sve, dobili smo po 2000 kuna, pa smo usuglasili da nam ostalih 500 isplate pred Božić - kazao je Ivan Katalenić, šef sindikata gradske uprave. Gotovo je sigurno da ni u slavonskobrodskoj upravi božićnicu neće dobiti. Gradonačelnik Mirko Duspara smatra da božićnice ne bi trebalo biti, ali kako u kolektivnom ugovoru stoji obveza o isplati božićnice od 1250 kuna, djelatnici očekuju da će je ipak dobiti. U gradskim tvrtkama još pregovaraju o isplati i visini božićnice, a ishod će se znati idući tjedan.
Ništa od božićnice neće biti ni u pulskoj upravi, a gradonačelnik je preporučio gradskim tvrtkama i ustanovama da regres i božićnica ne budu veći od ukupno 2500 kuna. U Čakovcu, kao i u gradskim tvrtkama Čakom, Ekom i Stanorad, božićne naknade također neće biti. U javnim tvrtkama pregovori još traju.
- Pregovaramo o tome da se radnicima isplati 1250 kuna, što je polovica iznosa na koji imaju pravo po kolektivnom ugovoru - kaže Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda.
U Rijeci su teške financijske prilike pritisle gradonačelnika Vojka Obersnela da odustane od isplate božićnica, a pregovori sa sindikatima još traju. Ista je situacija u tvrtkama u vlasništvu Grada.
Vinkovci ove godine neće ni svojim djelatnicima, a ni umirovljenicima i nezaposlenima isplatiti božićnicu.
Koliko god situacija bila teška, zaposleni u gradskoj upravi Vukovara i većim tvrtkama ove će godine dobiti božićnice.
- Iznosit će tisuću kuna po osobi. Prvi put božićnicu ćemo isplatiti i umirovljenicima slabijeg imovnog stanja te socijalno ugroženim obiteljima - rekao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. I u dvije najveće vukovarske tvrtke, Vupiku i Borovu, zaposleni se mogu nadati božićnici. U Vupiku, koji je u vlasništvu Agrokora, dobit će poklon-bonove vrijedne po 2200 kuna, a koje mogu potrošiti isključivo u Konzumu. Usto, i za svako dijete zaposleni će dobiti poklon-bon u vrijednosti 600 kuna. Prema riječima Mirka Ćavare, glavnog direktora Borova, njihovi zaposlenici mogu se nadati božićnici.

 

Mali gradovi štedljiviji?

- Svaka od tvrtki kćeri Borova isplaćivat će božićnicu koliku, prema rezultatima poslovanja, mogu u ovom trenutku. Bit će tu isplata u novcu, ali i poklon-bonovima. Još nije donesena konačna odluka, ali mislim da će vrijednost isplaćene božićnice iznositi između 500 i 600 kuna - rekao je Ćavara. U Požegi zaposleni u upravi dobit će 1000 kuna, a u Karlovcu i radnici u upravi i gradskim tvrtkama dobit će 1250 kuna. U osječkoj upravi i tvrtkama dobit će od 500 do 1500 kuna. U Varaždinu još nisu odlučili hoće li isplatiti božićnice.

OSIJEK Seminar o socijalnom partnerstvu za povjerenike Sindikata 

(SDLSN, 6. listopada 2010.) OSIJEK - Jučer je u Višnjevcu kod Osijeka održan prvi od četiri regionalnih seminara za sindikalne povjerenike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na temu "Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje".

Na seminaru je 60-tak okupljenih sindikalnih povjerenika s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije imalo prigodu čuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske Vitomira Begovića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa i pravne savjetnice SDLSN Marine Haklin, koji su, svatko iz svog diskursa, govorili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanju u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući seminar, predsjednik SDLSN Boris Pleša istaknuo je važnost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za bolje razumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih središnjica i sindikata na tom području, posebice onoga u okviru GSV-a i kolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović je, govoreći o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo visoko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguće doći do konsenzusa o gotovo svim važnim društvenim pitanjima, ali i praksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

Begović je naglasio potrebu razvijanja stručnih kapaciteta svih socijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vremenu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proces konzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesionalno ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.   

Govoreči o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnih središnjica, predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je potrebu da on postane mjesto na kojem će ravnopravni i reprezentativni socijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moći raditi u uvjetima bez mogućnosti preglasavanja i stvaranja interesnih ad hoc koalicija između Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u kojem će se oblikovati nova i bolja društvena stvarnost hrvatskih građana.

Nakon najviše nacionalne razine razine tripartitnog dijaloga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je seminariste s međunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, domaćim pravnim vrelima i primjerima kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na području javnog sektora.

Počevši od razine kolektivnih ugovora za područje državnih službi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da bi zatim prešla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti i kućnih kolektivnih ugovora za pojedine javne službe, Haklin je ukazala na njihov različit sadržaj iz kojeg se generira nejednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na području lokalne samouprave, posebice u svjetlu ograničenja koja je nametnuo Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo na kolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumirati u punom opsegu.  

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara, sudjelujuću u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, a pored toga posebno ih je zanimala reforma državne uprave i budući zakon o plaćama.

SRAMOTA Do novca za božićnice ovrhama službeničkih mirovina?

 

Sindikat poziva premijerku Jadranku Kosor da pronađe druge izvore sredstava za isplatu službeničkih božićnica od ovrhe njihovih mirovina

(SDLSN, 15. prosinca 2009.) Državna administracija je kotač koji se teško zaustavlja kad se jednom pokrene, bilo da se radi o građanima ili njenim službenicima.
A kako je to kad upadneš u žrvanj pravosuđa na svojoj je koži najbolje osjetio umirovljeni službenik Petar Lapoš iz Iloka, kojem je Republika Hrvatska, ovih dana ovrhom uzela 546,89 kuna nevelike mirovine od 1.640,86 kuna.
Lapoš je jedan od tisuća službenika koji su povjerovali Vrhovnom sudu koji im je svojim stajalištem priznao pravo na naknadu plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi i tužbom izborio uvećanje plaće.

Međutim, Vrhovni sud je nakon toga promijenio svoje pravno stajalište, a Republika Hrvatska brže bolje pokrenula parnice protiv svojih službenika kako bi im oduzela „nezakonito" stečen novac, premda je glavni krivac zbog toga što im u razdoblju veljača 1998. do srpnja 2000. godine nije isplaćivan dodatak na plaću bila Vlada RH koja je hrvatsko Podunavlje zaboravila razvrstati u jednu od kategorija područja posebne državne skrbi.
Naravno, prve su na udar došle plaće malih službenika, dok su suci i druge krupne ribe od ovrhe izostavljeni.
Tako je Petar Lapoš „dug" državi od oko 50.000 kuna koje je odavno potrošio na preživljavanje trebao vratiti ovrhom jedne trećine mirovine. Ovrha je 2008. godine krenula, a zatim je, nakon što je Sindikat Lapoša i njegove kolege odveo na razgovor kod tadašnje potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor i u Ministarstvo pravosuđa, pronađeno solomonsko rješenje kojim je slučaj privremeno „riješen", a čitava stvar gurnuta pod tepih.

Ovrha je odgođena zbog maligne bolesti supruge Petra Lapoša i to na rok od dva puta po šest mjeseci.
Međutim, od studenoga ove godine Petru Lapošu država više „ne gleda kroz prste" i državni proračun puni jednom trećinom njegove mirovine.
Činjenica da njegova supruga i nadalje boluje od raka te da je zbog toga trenutno i hospitalizirana hrvatsko pravosuđe ne zanima.
Sindikat zato poziva sada premijerku Jadranku Kosor da se kod ministra pravosuđa Ivana Šimonovića zauzme za Petra Lapoša, kojeg je i osobno upoznala, te pronađe druge izvore sredstava za isplatu službeničkih božićnica od ovrhe njihovih mirovina.

Pročitajte još...

• 18.11.2009. - VUKOVAR JUČER, DANAS, SUTRA Država ustrajna u ovrhama plaća državnih službenika
• HRVATSKO PODUNAVLJE Država odgodila, ali još uvijek ne odustaje od ovrhe plaće umirovljenog službenika čija supruga boluje od karcinoma
• Zbog državne aljkavosti ostao bez trećine mirovine

Predstavnici SDLSN s ministrom Šimonovićem o problemu ovrha službeničkih plaća u Podunavlju

 

(SDLSN, 2. prosinca 2009.) Predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH razgovarali su danas s ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem o problemu ovrha službeničkih plaća u hrvatskom Podunavlju.
Radi se o iznosima koje su državni službenici dobili u sudskim sporovima radi isplate naknade od 50 posto uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi, za razdoblje od veljače 1998. do srpnja 2000. godine, čiji povrat država traži temeljem izmijenjenog stajališta Vrhovnog suda, koji je prvotno zauzeo stav da službenici imaju pravo na ovu naknadu, da bi zatim zauzeo suprotan stav, nakon negativnog očitovanja Ustavnog suda o tome.
Predsjednik Sindikata Boris Pleša istaknuo je kako povrat iznosa od 100 i više tisuća kuna za ove službenike, koji su dobiveni novac utrošili za poboljšanje životnog standarda, za njih znači dugogodišnje dužničko ropstvo i dovodi u pitanje egzistenciju njihovih obitelji, dodavši kako sudske postupke ne bi ni pokrenuli da im svojim pravnim stajalištem nije za pravo dala vrhovna sudska instanca.
Ministar Ivan Šimonović odgovorio je kako Ministarstvo pravosuđa poduzima korake za rješenje ovog problema i na tome surađuje s Državnim odvjetništvom kako bi Vladi RH predložili rješenje koje će sve službenike hrvatskog Podunavlja staviti u jednakopravan položaj.

Pročitajte još...

• 18.11.2009. - VUKOVAR JUČER, DANAS, SUTRA Država ustrajna u ovrhama plaća državnih službenika

VUKOVAR JUČER, DANAS, SUTRA Država ustrajna u ovrhama plaća državnih službenika

SDLSN na dan sjećanja na Vukovarsku tragediju podsjeća odgovorne u Vladi RH, ali i predsjedničke kandidate koji ovih dana hodočaste u Vukovar, da za neke žitelje hrvatskog Podunavlja stradanje nije prestalo, samo što ovoga puta to nije od ruke četničkih okupatora, već vlastite države

(SDLSN, 18. studenoga 2009.) Službenici Ureda državne uprave Vukovarsko-srijemske županije drugu godinu za redom obljetnicu pada Vukovara provode u strahu od ovrha plaća kojima im prijeti Državno odvjetništvo, obilježavajući tako na svoj način ovogodišnji slogan prisjećanja na žrtvu grada mučenika „Vukovar jučer, danas, sutra“, želeći im valjda poručiti kako „sutra“ za njih znači mračnu budućnost.
Tako je Državno odvjetništvo jednoj od službenica poslalo tužbu kojom se od nje traži povrat 50.541,53 kune, uvećano za zakonske zatezne kamate, što u konačnici iznosi 113.154,55 kuna, uvećano za trošak sastavljanja tužbe od 2.500 kuna.
Drugog službenika odvjetništvo je pozvalo na podmirenje duga od 103.052,86 kuna pod prijetnjom ovrhe.
Radi se o službenicima koji su sudskim putem ostvarili pravo na uvećanje plaće od 50% zbog rada na području od posebne državne skrbi za razdoblje od veljače 1998. do srpnja 2000. godine utemeljeno na stajalištu Vrhovnog suda da im naknada pripada bez obzira što u tom razdoblju Vlada još nije razvrstala hrvatsko Podunavlje u jednu od skupina područja posebne državne skrbi.
Nakon što je Vrhovni sud promijenio svoje stajalište Državno odvjetništvo je brže-bolje krenulo u akciju i zatražilo reviziju sudskih postupaka te u konačnici povrat dosuđenih iznosa uvećanih za zakonske zatezne kamate.
Međutim, iako je Državno odvjetništvo po saznanju činjenica koje su razlog za reviziju moglo pokrenuti postupak povrata dosuđenog uvećanja plaće u svim slučajevima koji su utemeljeni na prvotnom stajalištu Vrhovnog suda, ono to nije učinilo, već je selektivno zatražilo povrat sredstava samo od nekih državnih službenika, uključujući i umirovljenog Petra Lapoša kojem je država htjela oduzeti 500 od 1.500 kuna mirovine, ali mu je ovrha mirovine odgođena zbog maligne bolesti supruge.

Službenici kojima je Vrhovni sud svojim stajalištem omogućio isplatu uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi, a zatim ga svojim novim stajalištem osporio, dosuđeni novac utrošili su za poboljšanje životnih i materijalnih uvjeta po povratku na okupirana područja, a povrat tog novca uvećan za kamate za njih bi značio cjeloživotnu zaduženost i financijsko opterećenje koje bi ugrozilo egzistenciju njihovih obitelji.
Sindikat je u više navrata od Vlade, uključujući i tadašnju potpredsjednicu Jadranku Kosor, ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu Antuna Palarića tražio zaustavljanje postupaka protuovrhe od strane Državnog odvjetništva, na način da se Republika Hrvatska odrekne ovih sramotnih i nemoralnih potraživanja, ali to dosad nije urodilo plodom.
Stoga SDLSN na dan sjećanja na Vukovarsku tragediju podsjeća odgovorne u Vladi RH, ali i predsjedničke kandidate koji ovih dana hodočaste u Vukovar, da za neke žitelje hrvatskog Podunavlja stradanje nije prestalo, samo što ovoga puta to nije od ruke četničkih okupatora, već vlastite države.

Pročitajte još...

• 21.10.2008. - HRVATSKO PODUNAVLJE Dok jednima plijeni plaću, Vlada drugima predlaže nagodbu

HRVATSKO PODUNAVLJE SDLSN od Šimonovića traži da zaustavi pravosudnu „flajšmašinu“

Umirovljenog službenika Petra Lapoša od ovrhe trećine mirovine "spasila" je činjenica što mu žena boluje od karcinoma

(SDLSN, 19. svibnja 2009.) Nakon što je hrvatsko Podunavlje poharao rat i okupacija, mirna reintegracija u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske trebala je pokazati sve prednosti građanstva u pravno uređenoj i prosperitetnoj mladoj demokratskoj državi.
Kao jednu od mjera pomoći ratom stradalim područjima Republika Hrvatska donijela je Zakon o područjima od posebne državne skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak i to još davne 1996. godine i područjima posebne državne skrbi proglasila i tada još uvijek okupirano hrvatsko Podunavlje.
Zbog okupacije općine, gradovi i naselja hrvatskog Podunavlja nisu razvrstani u prvu ili drugu skupinu područja posebne državne skrbi, već je zakonodavac to odgodio do trenutka kad se za to steknu uvjeti.
Nakon mirne reintegracije 1998. godine, Vlada je propustila općine, gradove i naselja hrvatskog Podunavlja razvrstati u jednu od skupina područja posebne državne skrbi i to je učinila tek u srpnju 2000. godine, razvrstavši ih u prvu skupinu područja posebne državne skrbi.
Kako su temeljem citiranog zakona plaće državnih službenika i namještenika na području posebne državne skrbi razvrstane u prvu skupinu trebale biti uvećane za 50 posto, zaposleni u državnim tijelima koji su se odlučili vratiti u hrvatsko Podunavlje trebali su biti nagrađeni i potaknuti za rad na dotad okupiranom i devastiranom području uvećanim dohotkom.

Iako iz Ministarstva pravosuđa SDLSN uvjeravaju kako su "poduzeli sve potrebne korake i započeli sve postupke potrebne za konačno otklanjanje nastalih problema", službenik Goran Lazarević ovih bi dana trebao platiti 2.780 kuna

Do srpnja 2000. godine država im kao poslodavac na ime rada na području posebne državne skrbi nije isplatila ni lipe, a kako je 2004. godine Vrhovni sud zauzeo stajalište da državnim službenicima pripada naknada za uvećanje plaće i za razdoblje u kojem hrvatsko Podunavlje još nije bilo razvrstano u jednu od skupina područja posebne državne skrbi jer to proizlazi iz samog zakona, uvećanje plaće zatražili su u sudskom postupku i dobili sudski spor.
Nakon toga su Ustavni i Vrhovni sud 2006. godine zauzeli drugačija stajališta i zanijekali pravo službenika da potražuju uvećanje plaće za razdoblje u kojem Vlada nije razvrstala hrvatsko Podunavlje u jednu od skupina područja posebne državne skrbi.
Preokret u stajalištu najviših sudskih instanci imao je različite posljedice. Jedni su službenici dobili sporove i naknadu uvećanu za kamate, drugi su dobili sporove, ali im dosuđeni iznos nikad nije isplaćen, a od trećih, kojima je naknada isplaćena u sudskom postupku država je zatražila povrat sredstava, sporove dobila i naložila protuovrhu isplaćenih iznosa uvećanih za zakonske zatezne kamate.
Sindikat je u trenutku kad je zaprijetila opasnost da država od službenika protuovrhom naplati sume koje su zbog kamata narasle i do 370.000 kuna reagirao i ukazao na pravnu i moralnu dvojbenost sudske prakse, ali i politike koja dopušta da se hvalevrijedna pomoć zaposlenima na područjima posebne državne skrbi pomogne uvećanjem plaće poništi.
Tako je npr. Republika Hrvatska sudskim putem ishodila ovrhu jedne trećine mirovine umirovljenika iz Iloka i neveliku mu mirovinu od 1.500 kuna smanjila za 500 kuna.
Nakon intervencije SDLSN protuovrhe su zaustavljene, a iz Ministarstva pravosuđa dobili smo uvjeravanja kako se na rješenju ovoga pitanja radi  te kako su „poduzeli sve potrebne korake i započeli sve postupke potrebne za konačno otklanjanje nastalih problema“, a u rješenje problema se uključio i sam ministar pravosuđa Ivan Šimonović.
Međutim, pravosudna „flajšmašina“ i dalje melje, bez obzira na sva uvjeravanja kako se poduzimaju mjere za rješavanje ove sramotne situacije.
Tako je ovih dana vukovarski službenik Goran Lazarević dobio nalog Općinskog suda u Osijeku da u roku 8 dana plati sudsku pristojbu na tužbu i presudu u iznosu od 2.780,00 kuna u korist Državnog proračuna RH u predmetu protuovrhe.
To znači da Republika Hrvatska i dalje nastavlja kažnjavati svoje građane koji su povjerovali da temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi i stajališta Vrhovnog suda imaju pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi.
Stoga SDLSN traži od ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, ali i hrvatske vlade da konačno riješi pitanje ovrha službeničkih plaća u hrvatskom Podunavlju i donese mjere kako bi se Zakon o područjima posebne državne skrbi mogao provesti u njihovu korist odnosno ostvariti svrha njegova donošenja.
Ukoliko se ovaj problem konačno ne započne rješavati Sindikatu neće preostati drugo negoli pozvati oštećene službenike da ponovno posjete Zagreb i najviše vladine i pravosudne dužnosnike i podsjete ih na data obećanja. 

Pročitajte još...

• 18.11.2008. - SDLSN poziva Vladu na ispunjenje obveza prema službenicima u Vukovaru i Hrvatskom Podunavlju