Broj posjeta:
6 371 663
ZAPISNIK
sa sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, održane 14. ožujka 2003. godine u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Nazočni članovi: Nenad Vuković, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika,
Vlado Rebić, Nezavisni sindikat MUP-a,
Edgar Franjul, Sindikat policije Hrvatske,
Irena Cvitanović, Ministarstvo rada i socijalne skrbi,
Milka Čeh, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave,
Sanda Pipunić, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
Ostali nazočni: Vesna Šiklić Odak, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Sanja Serdar, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Započeto u 9 sati.
Nakon uvodne rasprave usvojen je:
DNEVNI RED
1. Prihvaćanje zapisnika sa sjednice Zajedničke komisije od 28. 02. 2003.
2. Rješavanje po zahtjevima za tumačenje Kolektivnog ugovora.
3. Razno
Ad. 1. Nakon provedene rasprave s pet glasova za i jedan protiv donijet je
ZAKLJUČAK
Prihvaća se zapisnik sa sjednice Zajedničke komisije od 28. 02. 2002.
Ad. 2. Nakon provedene rasprave i glasovanja jednoglasno je donijet, osim Uz t. 2. za koju je glasovalo 5 članova za i jedan protiv
ZAKLJUČAK
Donijeta su sljedeća tumačenja, odnosno dogovoreni odgovori prema točkama pripremnog materijala:
Uz t. 1.
Pravo na naknadu troškova prijevoza imaju svi službenici i namještenici koji koriste prijevoz za odlazak i dolazak s radnog mjesta.
Mjesni prijevoz
Pod pojmom mjesni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran u mjestu rada službenika i namještenika (autobusne ili tramvajske linije na lokalnoj razini).
U mjestu gdje postoji mogućnost kupnje godišnje karte troškovi prijevoza svim službenicima i namještenicima isplaćuju se na način da se isti, na početku godine za tekuću godinu, trebaju izjasniti o načinu, da li žele da im se osigura godišnja karta za mjesni prijevoz ili da im se svaki mjesec isplaćuje 1/12 cijene godišnje karte.
U mjestu gdje ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte troškovi prijevoza isplaćuju se na način da službenici i namještenici:
a) koji stanuju, odnosno imaju prebivalište ili boravište, više od 1 km od mjesta rada imaju pravo na mjesečnu kartu ili, ovisno o njihovoj želji, pravo na naknadu troškova u visini cijene mjesečne karte, a ako u mjestu rada ne postoji mogućnost kupnje mjesečne karte, već samo dnevne karte, imaju pravo na isplatu naknade troškova u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne ( dnevne) karte.
b) koji stanuju, odnosno imaju prebivalište ili boravište, na udaljenosti manjoj od 1 km imaju pravo na naknadu troškova prijevoza jednom godišnje u visini 1/12 cijene godišnje karte najbližeg mjesta u kojem postoji mogućnost kupnje godišnje karte.
U mjestu rada gdje nije organiziran mjesni prijevoz službenici i namještenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene godišnje karte najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, a isplaćuje se na način da službenici i namještenici:
a) koji stanuju, odnosno imaju prebivalište ili boravište, više od 1 km od mjesta rada imaju pravo na 1/12 cijene godišnje karte najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, koja im se isplaćuje svaki mjesec.
b) koji stanuju, odnosno imaju prebivalište ili boravište, na udaljenosti manjoj od 1 km imaju pravo na naknadu troškova prijevoza jednom godišnje u visini 1/12 cijene godišnje karte najbližeg mjesta u kojem postoji mogućnost kupnje godišnje karte.
Međumjesni prijevoz
Pod pojmom međumjesni javni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran za prijevoz između dva ili više mjesta koji može biti županijski ili međužupanijski ovisno o mjestu prebivališta službenika ili namještenika.
Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz do posla, pored troškova međumjesnog prijevoza isplaćuju im se i troškovi mjesnog prijevoza i to ovisno o mjesnim prilikama i o udaljenosti stanice međumjesnog prijevoza i mjesta rada, odnosno kao i za službenike i namještenike koji koriste samo mjesni prijevoz.
Ako službenik i namještenik koji koristi međumjesni prijevoz, koristi i mjesni prijevoz u mjestu prebivališta, ima pravo na naknadu troškova prijevoza od mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza sukladno stavku 4. i 5. članka 49. Kolektivnog ugovora.
Iznimno, kada red vožnje javnog prijevoznika nije prilagođen radnom vremenu, pa službenik ili namještenik mora pri dolasku na posao koristi jednu vrstu prijevoza ( npr. vlak), a pri odlasku s posla mora koristiti drugu vrstu javnog prijevoza (npr. autobus), naknada troškova prijevoza utvrđuje mu se u visini stvarnih troškova..
Za vrijeme odsutnosti službenika ili namještenika iz službe odnosno s radnog mjesta tijekom godine duljem od jednog kalendarskog mjeseca, službenik ili namještenik nema pravo na naknadu troškova prijevoza za taj mjesec.
Uz t. 2.
Pravo na dodatak na plaću za 8% odnosno 15% imaju službenici koji su završili poslijediplomski sveučilišni znanstveni studij za stjecanje akademskog stupanja magistra znanosti (mr. sc.), odnosno akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.), ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.
Službenici koji su završili poslijediplomski stručni studij i stekli stručni naziv magistar (mr.), kao i službenici koji su završili poslijediplomski sveučilišni umjetnički studij i stekli akademski stupanj magistra umjetnosti (mr. art.) nemaju pravo na dodatak na plaću iz čl. 39. st. 3. Kolektivnog ugovora.
Kod utvrđivanja da li je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta bitno je utvrditi da li akademski stupanj odnosno znanstveno područje iz kojeg je stečen akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti službenik može koristiti u okviru opisa poslova radnog mjesta na koje je raspoređen odnosno u okviru upravnog područja koje njegovo radno mjesto pokriva.
Uz t. 3.
Pravo na otpremninu iz čl. 43. Kolektivnog ugovora ostvaruje službenik ili namještenik kada mu prestaje državna služba zbog odlaska u bilo koju vrstu mirovine.
Uz t. 4.
Pravo na pomoć u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana službenik ili namještenik može ostvariti samo jednom godišnje, pod uvjetom da je kontinuitet od 90 dana neprekidnog bolovanja navršio u tekućoj godini za koju se isplaćuje pomoć.
Uz t. 5.
Neovisno o broju djece rođene nakon jedne trudnoće službenik ili namještenik ima pravo na 5 radnih dana plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini.
Pravo na plaćeni dopust ostvaruje službenik ili namještenik i u slučaju smrti izvanbračnog supružnika pod uvjetom da se radi o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca (izvanbračna zajednica) koja je trajala dulje vrijeme i stvara imovinsko-pravne učinke sukladno čl. 3. i 262. Obiteljskog zakona.
Uz t. 6.
Službenik ili namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti iz čl. 27. i 28. Kolektivnog ugovora. Ako se službenik ili namještenik u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust nalazi na godišnjem odmoru ili bolovanju ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust, niti može prekinuti godišnji odmor ili bolovanje radi korištenja prava na plaćeni dopust i nakon toga nastaviti korištenje godišnjeg odmora ili bolovanja.
Uz t. 7.
Obveza čelnika državnog tijela da osigura uvjete za rad Sindikata iz čl. 77. Kolektivnog ugovora odnosi se samo na osiguranje uvjeta rada sindikalne podružnice u tom državnom tijelu i sindikalnog povjerenika koji je registriran za tu sindikalnu podružnicu.
Uz t. 8.
Upućivanje službenika i namještenika na izobrazbu (seminar) u mjesto izvan sjedišta državnog tijela smatra se službenim putem u smislu čl. 46. Kolektivnog ugovora.
Pitanje, da li službenik može u svojem redovnom radnom vremenu, temeljem kojeg prima plaću svog radnog mjesta, održavati predavanja i s tog osnova ostvarivati i naknadu za predavanja nije predmet Kolektivnog ugovora, pa se ova Komisija o tome ne može očitovati.
Kod obračuna plaće poslodavac je dužan pored osnovne plaće prikazati i sve dodatke na plaću iz čl. 39. Kolektivnog ugovora.
Uz t. 9.
Čelnik tijela dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika ako zbog tehničkih i organizacijskih razloga namjerava u roku od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero radnika.
Namještenici kojima se u roku od mjesec dana od dana donošenja programa zbrinjavanja osigura zaposlenje kod privatnog poslodavca, ostvaruju pravo na otpremninu iz čl. 59. st. 2. Kolektivnog ugovora iz razloga što im je prestala služba u državnom tijelu.
Uz t. 10.
Rad policijskih službenika smatra se u smislu čl. 15. st. 1. toč. 1. al. 1. Kolektivnog ugovora radom na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada. Uvećanje radnih dana godišnjeg odmora iz čl. 15. st. 1. toč. 1. al. 1. i čl. 15. st. 1. toč. 1. al. 2. međusobno se ne isključuje.
Uz t. 11.
Podnositelju upita potrebno je odgovoriti da je tumačenje čl. 39. st.1. al. 5. Kolektivnog ugovora, a koje je dostavljeno Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, dopisom klasa: 120-01/02-01/40, Ur. broj: 514-10-02-02-2, donijeto na sjednici Zajedničke komisije održanoj 6. lipnja 2002. godine i da nije osobno tumačenje predsjednika Zajedničke komisije.
Uz t. 12.
Podnositelju upita potrebno je odgovoriti da pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti djeteta, službenik ili namještenik može ostvariti jednom u životu za pojedinog supružnika i njegovog djeteta, i to u godini u kojoj je invalidnost utvrđena i da navedeno pravo ne isključuje pravo iz čl. 45. st. 1. al. 3. Kolektivnog ugovora na pomoć radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokrića participacije pri liječenju odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini jedne proračunske osnovice.
Ad. 3. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Zaključak Zajedničke komisije sa sjednice održane 28. veljače 2003. godine pod Ad. 3 potrebno je dostaviti predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Ivici Račanu, podpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske Goranu Graniću i predstojniku Ureda za socijalno partnerstvo Vitomiru Begoviću na znanje.
Dovršeno u 13. sati.
PREDSJEDNIK ZAJEDNIČKE KOMISIJE
Sanda Pipunić
"Ako Vlada utvrdi da u javnom sektoru negdje ima određenog viška, procedura za smanjenje broja zaposlenih je jasna propisana." Autor: PolitikaPlus/Hina Sindikati nisu dali "zeleno svjetlo" za otpuštanja u javnom sektoru, ali neće čuvati ni jedno radno mjesto koje nije učinkovito, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
PRVI PAD NAKON 8 MJESECI (www.liderpress.hr) U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo neočekivano pao 0,4 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad potrošnje nakon osam mjeseci neprestanog rasta. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno porastao za 2,5 posto, dok je realno smanjen za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Premijer sa sindikalistima Vlada ne planira otpuštanja u javnim službama već do ušteda želi doći racionalizacijom sustava kojom će se ukinuti prekovremeni rad i rad prema ugovoru o djelu (Novilist.hr) ZAGREB Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o radu (ZOR) niti otpuštati radnike u javnim službama, zaključeno je na današnjem sastanku premijera Zorana Milanovića sa sindikalnim čelnicima.
(SING) U Zagrebu je 31. siječnja 2012. održan prosvjed radnika DIOKI-a s namjerom da se Vladu RH potakne na intenzivnije uključivanje u pronalaženju rješenja za nastavak i održavanje proizvodnje, isplatu zaostalih plaća i vlasničko restrukturiranje poduzeća. Prosvjed je organizirao Stožer za obranu DIOKI-a uz podršku sva tri sindikata koji djeluju u DIOKI-u. Okupilo se oko 400 prosvjednika koji su prvo prosvjedovali na Trgu bana Josipa Jelačića, a potom pred Ministarstvom gospodarstva.
NHS - U Zagrebu se 31. siječnja 2012. godine održao se 10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Republike Hrvatske. Zajednički savjetodavni odbor čine 6 predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, 2 predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, 2 predstavnika sindikalnih središnjica te 2 predstavnika organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
PAO DOGOVOR I jedne i druge radnike primila je Tamara Obradović Mazal, zamjenica ministra gospodarstva Radimira Čačića Piše: Tea Romić/VLM (VEČERNJI LIST) Nekoliko sati nakon što su stigli ispred zgrade ministarstva, radnike Diokija primio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i njegov zamjenik koji im je malo rasvijetlio situaciju.
TRŽIŠTE RADA Autor: Mladen Obrenović Žene s osnovnim ili nižim obrazovanjem srednje i starije dobi čine 60 posto populacije nezaposlenih osoba ženskog spola. Iako se mogućnosti zapošljavanja povećavaju sa stupnjem obrazovanja, probleme sa zapošljavanjem podjednako imaju i žene sa sveučilišnom diplomom, kao i one s niskim stupnjem obrazovanja
(OBJEKTIV) Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze.
Novi udar na građane Autor: Gabrijela Galić ZAGREB Vlada je u svojim izračunima plaća nakon mini porezne reforme uzela naoptimističniju varijantu. Tako je u izračune prema kojima svima s plaćama nižim od osam tisuća kuna bruto (bruto I ili radnički bruto, dakle iznos iz kojeg radnik plaća obavezne doprinose za mirovinski sustav te poreze i prirez) uključila parametre prema kojima takav radnik ima jednog uzdržavanog člana i plaća prosječni prirez od 12 posto.
SBF- početkom mjeseca ove godine, Sindikatu bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske pridružili su se i radnici Generali osiguranja d.d.. Na incijativu radnika sukladno Statutu SBF-a, koji osim radnika u bankarstvu, sindikalno organizira i radnike u osiguranjima te drugim financijskim institucijama, osnovana je nova sindikalna podružnica.
MILANOVIĆ I LINIĆ POJAŠNJAVAJU Autor: Marina Barukčić (T-portal) Nakon prezentacije mjera i smjernica novog proračuna za 2012. godinu, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić pokušali su pojasniti mjere koje su donijeli. Kažu da ovo još nisu drastični rezovi jer nema otpuštanja, ali od radnika se očekuje više efikasnog rada uz stroga ocjenjivanja i smanjenje mase plaća. Kada su u pitanju novi porezni razredi na dohotke, Milanović kaže da će se odraziti i na njega u vidu smanjenja plaće za 270 kuna
Piše: Petar Vidov (Index.hr) PREDLOŽENE mjere koje su danas stigle iz Banskih dvora, zajedno sa smjernicama državnog proračuna za 2012. godinu, podijelile su sindikalne čelnike. Za Krešimira Severa povećanje PDV-a ravno je katastrofi. Vilim Ribić se, s druge strane, poreznom reformom ne opterećuje pretjerano. Više ga brinu neki drugi zahvati, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo ili plana za uštedu dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene u javnom sektoru.
NHS – Trenutačno osnovni osobni odbitak u RH iznosi 1.800,00 kuna. Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 3.600,00 kn), po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (od 3.600,00 kn do 10.800,00 kn) te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (iznad 10.800,00 kn).
SJEDNICA VLADE Premijer Milanović i ministar financija Slavko Linić izjavili su da treba imati hrabrosti za poduzimanje mjera koje su "odavno trebale Hrvatskoj" autor: Marko Špoljar/VLM, Ivana Čičak/VLM (VEČERNJI LIST) Na današnjoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović predstavio je prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Predviđeni prihodi u državnom proračunu za ovu godinu iznose 108 milijardi kuna, a rashodi 117,6 milijardi kuna, što je smanjenje od 4,6 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Milanović je istaknuo da je to najveći posao nakon referenduma te kako se u izradi smjernica Vlada nije vodila mišljenjima vjerovnika.
(HRT) Svjetski gospodarski forum (WEF)na kojem elite tradicionalno raspravljaju o stanju gospodarstva i društva, počeo je raspravom o pitanju razara li kapitalizam 20. stoljeća društvo 21. stoljeća. Forum se održava u švicarskom zimovalištu Davosu.