Zapisnici sa sjednica Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike / Zapisnik od 17. rujna 2002.
ZAPISNIK
sa sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, održane 17. rujna 2002. godine u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Nazočni članovi: Nenad Vuković, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika,
Vlado Rebić, Nezavisni sindikat MUP-a,
Edgar Franjul, Sindikat policije Hrvatske,
Irena Cvitanović, Ministarstvo rada i socijalne skrbi,
Milka Čeh, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave,
Sanda Pipunić, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
Ostali nazočni: Vesna Šiklić Odak, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Započeto u 10 sati.
Nakon uvodne rasprave usvojen je:
DNEVNI RED
1. 1. Prihvaćanje zapisnika sa sjednice Zajedničke komisije od 16. 06. 2002.
2. 2. Rješavanje po zahtjevima za tumačenje Kolektivnog ugovora.
Ad. 1. Nakon provedene rasprave i glasovanja jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Prihvaća se zapisnik sa sjednice Zajedničke komisije od 16. 06. 2002.
Ad. 2. Daju se mišljenja po zahtjevima za tumačenje Kolektivnog ugovora, kako slijedi:
- Na upit Uprave za zatvorski sustav, Zatvor u Rijeci jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora imaju svi službenici i namještenici koji u obavljanju posla, odnosno službe trpe štetne utjecaje koje nije moguće otkloniti ni uz primjenu mjere zaštite na radu. Međutim, još nije sukladno čl. 16. st. 2. Kolektivnog ugovora donesen dodatak ugovora kojim bi se utvrdili poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće otkloniti štetne utjecaje.
2. 2. Na upit Krešimira Topličan i Željke Dubenik, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Ostvarenje prava iz članka 64. Kolektivnog ugovora, odnosno pravo na razliku plaće odnosi se na one službenike i namještenike, prijašnje korisnike prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugim odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja a čija invalidnost je utvrđena zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine.
U odnosu na konkretan upit potrebno je dopisom odgovoriti da navedeni djelatnici imaju pravo na razliku plaće iz navedenog članka Kolektivnog ugovora.
3. 3. Na upit Državnog zavoda za statistiku, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Službenik ili namještenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja u visini jedne proračunske osnovice neovisno o tome gdje su dotični imali prebivalište i gdje su umrli, odnosno neovisno o tome dali su imali prebivalište i umrli u Republici Hrvatskoj ili nekoj stranoj državi.
4. Na upit Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Kod isplate otpremnine službenicima i namještenicima u slučajevima propisanim člankom 59. stavkom 1. i 2. Kolektivnog ugovora kao osnovica za izračun otpremnine uzima se neto plaća i to neto plaća po odbitku doprinosa, poreza i prireza.
Službenik ili namještenik sa skraćenim radnim vremenom (čl. 64. Kolektivnog ugovora) ima pravo na otpremninu iz čl. 59. sukladno dužini ostvarenog radnog staža u tijelima državne vlasti a kao osnovica za izračun otpremnine uzima se neto plaća ostvarena za skraćeno radno vrijeme i razlika između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
Ostali invalidi rada sa skraćenim radnim vremenom imaju pravo na otpremninu sukladno dužini ostvarenog radnog staža u tijelima državne vlasti a kao osnovica za izračun otpremnine uzima se neto plaća ostvarena za skraćeno radno vrijeme.
Službeniku ili namješteniku koji je prije stavljanja na raspolaganje bio na porodiljnom dopustu ili dužem bolovanju kao prosjek za izračun otpremnine iz čl. 59. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora uzima se osnovna plaća radnog mjesta koju bi primio da je radio (bez dodataka).
5. Na upit Mirka Kropek, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Pod poslovno uvjetovanim otkazom podrazumijeva se prestanak radnog odnosa namještenika uslijed toga što je prestala potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, a pod osobno uvjetovanim otkazom podrazumijeva se prestanak radnog odnosa namještenika uslijed nemogućnosti namještenika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnost (čl. 59. st. 2. Kolektivnog ugovora).
U slučaju prestanka radnog odnosa zbog poslovno uvjetovanog otkaza ili osobnog uvjetovanog otkaza namještenik ima pravo na ostvarenje materijalne naknade pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Podnositelju upita potrebno je odgovoriti da isti nije namještenik nego službenik, pa se navedene odredbe ne primjenjuju u njegovu slučaju, već odredba čl. 59. st. 1. Kolektivnog ugovora temeljem koje može ostvariti pravo na otpremninu samo u slučaju prestanka službe istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi.
6. Na upit Carinske uprave, Carinarnice Zadar, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Službenik ili namještenik koji po naravi službe radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, a koji je prije korištenja godišnjeg odmora bio na dužem bolovanju, ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca prije odlaska na bolovanje (čl. 10. st. 2. Kolektivnog ugovora).
7. Na upit Uprave za zatvorski sustav, Zatvor u Zagrebu, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi 12 sati, a poslije toga ima odmor od najmanje 24 sata ili duže, nije smjenski rad već je to rad u turnusu pa isti nemaju pravo na dodatak na plaću za smjenski rad iz čl. 39. st. 1. al. 5.
8. Na upit MUP-a, PU Varaždinska, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi 12 sati na način da prvi dan rade od 08,00 h do 20,00 h, te drugi dan od 20,00 h do 08,00 h a poslije toga ima odmor od najmanje 24 sata ili duže, nije smjenski rad već je to rad u turnusu pa isti nemaju pravo na dodatak na plaću za smjenski rad iz čl. 39. st. 1. al. 5. Kolektivnog ugovora.
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi 6 radnih dana na način da 2 dana rade od 06,00 do 14,00 h, druga 2 dana od 14,00 do 22,00 h i treća dva dana od 22,00 h do 06,00 smatra se smjenskim radom pa isti imaju pravo na dodatak na plaću za smjenski rad iz čl. 39. st. 1. al. 5. Kolektivnog ugovora.
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi u dežurstvu od 07,00 h do 07,00 h a poslije toga ima odmor od najmanje 24 sata ili duže nije smjenski rad već je to rad u turnusu pa isti nemaju pravo na dodatak na plaću za smjenski rad iz čl. 39. st. 1. al. 5. Kolektivnog ugovora.
Rad u drugoj smjeni smatra se rad od 14,00 do 22,00 sati a dodatak na plaću za smjenski rad isplaćuje se samo za stvarno odrađene sate u drugoj smjeni.
Dodaci na plaću za smjenski rad i za rad noću međusobno se ne isključuju.
9. Na upit Lučke kapetanije Šibenik, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi na način da prvi dan radi od 14,00 h do 20,00 h, te drugi dan od 08,00 h do 14,00 h a poslije toga je slobodan do 20,00 h od kada nastavlja raditi do 24,00 h i treći dan od 24,00 h do 08,00 h dok četvrti i peti dan ima odmor odnosno slobodne dane, nije smjenski rad već je to rad u turnusu pa isti nemaju pravo na dodatak na plaću za smjenski rad iz čl. 39. st. 1. al. 5. Kolektivnog ugovora, već imaju pravo na dodatak na plaću za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata iz čl. 39. st. 1. al. 6 i to samo za rad u drugom danu.
10. Na upit MUP-a, PU Međimurska, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Smjenski rad podrazumijeva naizmjenični rad u različitim smjenama, a dodatak na plaću za smjenski rad iz članka 39. stavka 1. alineja 5. Kolektivnog ugovora službenik ili namještenik ostvaruje samo za stvarno odrađene sate u drugoj smjeni. U slučaju da službenik ili namještenik stalno radi u drugoj smjeni ne radi se o smjenskom radu i nema pravo na dodatak za smjenski rad u drugoj smjeni.Rad u turnusima ne smatra se smjenskim radom pa službenici i namještenici koji rade u turnusima nemaju pravo na dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni.
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi 12 sati, a poslije toga ima odmor od najmanje 24 sata ili duže, nije smjenski rad već je to rad u turnusu pa isti nemaju pravo na dodatak na plaću za smjenski rad iz čl. 39. st. 1. al. 5.
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik po nalogu čelnika radi dva dana u tjednu u drugoj smjeni nije smjenski rad već od čelnika tijela državne vlasti utvrđen raspored radnog vremena.
Dodaci na plaću iz čl. 39. Kolektivnog ugovora međusobno se ne isključuju što znači da i u slučaju prekovremenog rada subotom i nedjeljom službenik ili namještenik ima pravo na dodatak na plaću za rad subotom i nedjeljom iako je umjesto dodatka na plaću za prekovremeni rad uzeo slobodne dane.
Službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u slučajevima navedenim u čl. 27. st. 1. Kolektivnog ugovora neovisno o broju dana koje je tijekom godine iskoristio po drugim osnovama.
Godišnji odmor (čl. 22. Kolektivnog ugovora) odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga službenik ili namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine bez uvjeta propisanog čl. 47. ZOR, odnosno da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. Naime, kako Kolektivnim ugovorom nije predviđen navedeni uvjet primjenjuje se onaj propis koji je za radnika povoljniji sukladno čl. 7. st. 1. ZOR.
11. Na upit Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Pravo na pomoć i troškove pogreba u slučaju smrti službenika ili namještenika može ostvariti njegova obitelj samo kad je isti izgubio život u obavljanju službe odnosno rada a ne i u slučaju smrti na radnom mjestu odnosno smrti koja nije nastupila uslijed obavljanja službe ili rada.
U troškove pogreba ulaze svi nužni troškovi potrebni da se izvrši ukop pokojnika prema priloženim računima.
Podnositelju upita potrebno je konkretno odgovoriti da podnositelj zamolbe ima pravo na pomoć u slučaju smrti službenika i namještenika u visini dvije proračunske osnovice iz čl. 44. st.1. al. 2.
12. Na upit Uprave za zatvorski sustav, Zatvor u Splitu, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Dopisom odgovoriti podnositelju upita da su kod izračuna naknade plaće zbog bolovanja do 42 dana u obvezi primijeniti čl. 41. Kolektivnog ugovora a ne Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja.
13. Na upit Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Vukovarsko-srijemske županije, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Za određivanje dužine trajanja otkaznog roka odnosno roka raspolaganja i visine otpremnine ne računaju se konvalidirani akti iz radnog odnosa doneseni temeljem Zakona o konvalidaciji iz razloga što se sukladno čl. 104 st.2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima za određivanje dužine trajanja otkaznog roka odnosno roka raspolaganja i visine otpremnine ne računa radni staž (koji se temeljem konvalidiranih akata uzima u obzir kod ostvarivanja određenih prava iz službe, kada ista ovise o dužini radnog staža kao što su raspored na radno mjesto, dužina godišnjeg odmora, uvećanje plaće od 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i sl.) nego neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske odnosno sukladno čl. 59. st. 4. Kolektivnog ugovora neprekidni radni staž ostvaren u državnoj službi (državnim tijelima).
14. Na upit Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, PU Karlovačka jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Smjenski rad podrazumijeva naizmjenični rad u različitim smjenama, a dodatak na plaću za smjenski rad iz članka 39. stavka 1. alineja 5. Kolektivnog ugovora službenik ili namještenik ostvaruje samo za stvarno odrađene sate u drugoj smjeni u vremenu od 14,00 h do 22,00 h. U slučaju da službenik ili namještenik stalno radi u drugoj smjeni ne radi se o smjenskom radu i nema pravo na dodatak za smjenski rad u drugoj smjeni. Rad u turnusima ne smatra se smjenskim radom pa službenici i namještenici koji rade u turnusima nemaju pravo na dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni.
Rad organiziran na način da službenik ili namještenik radi naizmjenično jedan tjedan od 07,00 h do 15,00 h a slijedeći tjedan od 15,00 h do 23,00 h smatra se smjenskim radom pa isti ima pravo na dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni iz čl. 39. st. 1. al. 5. Kolektivnog ugovora.
15. Na upit Branka Šimunjak, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
U slučaju bolovanja u trajanju kraćem od cijelog kalendarskog mjeseca službeniku ili namješteniku ne odbija se naknada za prijevoz za dane koje je proveo na bolovanju, odnosno ima pravo na punu mjesečnu naknadu putnih troškova.
Ukoliko, u mjestu u kojem službenik ili namještenik obavlja svoj redovni posao, nema godišnje karte za mjesni prijevoz, službeniku ili namješteniku osigurava se mjesečna karta ili naknada u visini mjesečne karte, ovisno o njegovom izboru, što znači da u slučaju da službenik ili namještenik izabere naknadu u visini mjesečne karte ima pravo na istu bez predočavanja mjesečne karte kao dokaz da je imao stvarni trošak prijevoza.
16. Na upit Uprave za zatvorski sustav, Središnji ured, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Porodni dopust ne smatra se bolovanjem pa službenik, namještenik ili njegova obitelj ne mogu s osnova korištenja porodnog dopusta ostvariti pomoć u slučaju predviđenim čankom 45. stavkom 1. alinejom 1. Kolektivnog ugovora.
17. Na upit Ministarstva unutarnjih poslova, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Čl.16..
Podnositelju upita odgovoriti kao pod Ad 2.točkom 1. ovog Zapisnika.
Čl. 27.
Službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u slučajevima navedenim u čl. 27. st. 1. Kolektivnog ugovora neovisno o broju dana koje je tijekom godine iskoristio po drugim osnovama odnosno ne postoji ograničenje broja dana koje službenik ili namještenik može koristiti u jednoj kalendarskoj godini.
Pod «ostali članovi obitelji» u smislu članka 27. stavka 1. alineje 4. smatraju se braća, sestre, baka i djed, te roditelji supružnika.
Čl. 45. st. 1. al. 2.
Teška invalidnost iz čl. 45. st. 1. al. 2. Kolektivnog ugovora je konačno i nepopravljivo teško pogoršanje zdravstvenog stanja koje ima za posljedicu smanjenje životnih i radnih aktivnosti nakon završenog liječenja, utvrđeno konačnim nalazom i mišljenjem nadležnog tijela medicinskog vještačenja u postupcima ostvarivanja prava iz invalidskog osiguranja, ili iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (liječničko povjerenstvo Ministarstva obrane).
Čl. 45. st. 1. al. 3
Pod medicinskim pomagalima i prijeko potrebnim lijekovima iz čl. 45. st. 1. al. 3. Kolektivnog ugovora smatraju se:
1. 1. 1.Ortopedska i druga pomagala s popisa iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima («Narodne novine», br. 63/00-pročišćeni tekst), koje je propisao nadležni liječnik,
2. 2. Lijekovi utvrđeni Odlukom o utvrđivanju liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje («Narodne novine», br. 20/02), koje je propisao nadležni liječnik.
Pravo na pomoć ostvaruje se podnošenjem pismenog zahtjeva poslodavcu, kojem je priložen dokaz o iznosu plaćene participacije, odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova koje je propisao nadležni liječnik, kao i liječnik koji obavlja privatnu praksu ako ima sklopljen ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, ali ukupno godišnje do visine jedne proračunske osnovice.
ČL. 50.
Sukladno čl. 50. Kolektivnog ugovora svi službenici i namještenici kolektivno su osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu , tijekom 24 sata a koju policu osiguranja je u ime korisnika Državnog proračuna sa Croatia osiguranjem sklopilo Ministarstvo financija za vrijeme od 01. 01. 2002. do 31. 12. 2002. Temeljem police osiguranja svi službenici i namještenici osigurani su za slučaj: smrti uslijed nezgode u iznosu od 30.000,00 kn, smrti uslijed bolesti u iznosu od 15.000,00 kn i trajnog invaliditeta do 60.000,00 kn. Korisnici u slučaju smrti su bračni drug, ako ga nema osiguranikova djeca, ako nema djece osiguranikovi roditelji, a ako nema ni roditelja ostali zakonski nasljednici.
Čl. 71.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti a koju naknadu isplaćuje poslodavac na način i u visini osnovne plaće radnog mjesta na koji je raspoređen za puno radno vrijeme neovisno o broju sati provedenih u obavljanju sindikalnih aktivnosti sukladno čl. 71. st. 1. i st. 2. Kolektivnog ugovora i broja sati provedenih na radnom mjestu.
ČL. 77.
Čelnik tijela dužan je, bez naknade osigurati uvjete za rad Sindikata a sukladno čl. 77. st. 1. al. 2. Kolektivnog ugovora i pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala pri čemu poslodavac ne snosi troškove Sindikata nastale korištenjem istih.
Čl. 104.
Umanjenje sredstava u državnom proračunu za rad javnih vatrogasnih postrojbi odnosno profesionalnih vatrogasaca ne utječe na smanjenje njihovih prava koja im pripadaju po odredbama Kolektivnog ugovora.
18. Na upit Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Dopisom obavijestiti podnositelja upita da službenik kojem je prestao radni odnos dana 31. srpnja 2002. a za vrijeme trajanja službe bio je na bolovanju dužem od 90 dana ima pravo na pomoć iz čl. 45. st. 1. al. 1. Kolektivnog ugovora jer novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju istekom tri godine od dana prestanka radnog odnosa.
19. Na upit MUP-a, PU istarska, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji pripada službeniku ili namješteniku ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji i ako je:
a) a) bio primljen u službu u mjesto rada u koje i iz kojeg nije mogao svakodnevno dolaziti i vraćati se iz mjesta prebivališta obitelji, ili
b) b) ako je tijekom službe u tijelu državne vlasti temeljem odredaba čl. 97. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ili odredbama drugog zakona, bio premješten u drugo mjesto rada.
U slučaju da je pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji po odredbama nekog drugog zakona ili općeg akta regulirano na način koje je povoljnije za službenika ili namještenika primijenit će se odredbe istih (čl. 3. Kolektivnog ugovora) i obrnuto ako su nepovoljnije primijenit će se odredbe Kolektivnog ugovora (čl. 7. a Zakona o radu).
20. Na upit Sindikata policije Hrvatske, PU Istarska, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
čl. 48.
Podnositelju upita odgovoriti kao pod Ad. 2 točkom 19. ovog Zapisnika.
čl. 49.
Tumačenje Zajedničke komisije čl. 49. Kolektivnog ugovora dato na sjednici od 26. veljače 2002. a koje glasi: «Službenici i namještenici, koji pješače više od tri stanice do radnog mjesta i nazad u mjestu u kojem je organiziran javni prijevoz, ali isti nije prilagođen svim službenicima i namještenicima, imaju pravo na cijenu karte mjesečnog prijevoza sukladno članku 49. Kolektivnog ugovora.» odnosi se na konkretan slučaj i to kada javni prijevoz nije prilagođen svim službenicima i namještenicima pa isti moraju pješačiti ili se voziti (automobilom) više od tri stanice što ne znači da oni službenici i namještenici koji imaju do mjesta rada manje od tri stanice nemaju pravo na troškove mjesnog prijevoza.
21. Na upit Ministarstva unutarnjih poslova, PU Istarska, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Podnositelju upita odgovoriti kao pod Ad. 2. točkom 20. ovog Zapisnika, te konkretno odgovoriti da djelatnici PU istarske u Puli imaju pravo na isplatu putnih troškova ako se voze ili pješače manje od tri stanice od kuće ili glavnog kolodvora do mjesta rada i to bez obzira da li koriste samo mjesni prijevoz, mjesni i međumjesni prijevoz ili mjesni, međumjesni i razdaljinu bez javnog prijevoza.
22. Na upit Ministarstva unutarnjih poslova, PU Vukovarsko-srijemska, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Službenici i namještenici koji koriste međumjesni javni prijevoz na posao i s posla imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini stvarnih izdataka za prijevoz prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte i to prema potvrdi prijevoznika o cijeni mjesečne ili pojedinačne karte za određenu relaciju u slučaju ako razdaljina do njegovog mjesta rada nije veća od 100 kilometara. Ako je razdaljina veća od 100 kilometara odluku o visini naknade troškova prijevoza donosi čelnik državnog tijela.
U konkretnom slučaju potrebno je podnositelju upita odgovoriti da navedeni službenik ima pravo na naknadu putnih troškova u iznosu od 980,00 kn prema potvrdi prijevoznika.
23. Na upit Carinske uprave, Središnji ured, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Pod pojmom mjesni prijevoz u smislu čl. 49. Kolektivnog ugovora podrazumijeva se javni prijevoz organiziran u mjestu rada službenika ili namještenika (autobusne ili tramvajske linije na lokalnoj razini), a pod pojmom međumjesni javni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran za prijevoz između dva ili više mjesta koji može biti županijski ili međužupanijski ovisno o mjestu prebivališta službenika ili namještenika.
Službenicima i namještenicima isplaćuju se troškovi mjesnog i međumjesnog prijevoza ako je uobičajeno da sa stanice međumjesnog prijevoza treba (mora) koristiti i mjesni prijevoz do mjesta rada, odnosno ako postoji stvarni trošak korištenja navedenog prijevoza.
24. Na upit Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Ispostava Daruvar, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Službenik ili namještenik koji ima prebivalište u dijelu grada u kojem nije organiziran nikakav javni prijevoz, dok u ostalom dijelu grada postoji organiziran javni međumjesni prijevoz, a do mjesta rada u istom gradu ima izdatke za troškove prijevoza, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini mjesečne karte korištenja javnog međumjesnog prijevoza za tu razdaljinu prema nekom drugom smjeru koji se odvija po gradu.
25. Na upit Trgovačkog suda u Zagrebu, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Zajednička komisija ostaje kod svog tumačenja članka 49. Kolektivnog ugovora koji je dala na svojoj sjednici od 26. 02. 2002. a koje glasi:
» Službenici i namještenici, kojima se svaki mjesec isplaćuje 1/12 cijene godišnje karte, ne ostvaruju pravo na naknadu za prijevoz u vrijeme kada se nalaze na godišnjem odmoru (imaju pravo na naknadu za 11 mjeseci godišnje ) i kada su na bolovanju cijeli kalendarski mjesec. U slučaju bolovanja u trajanju kraćem od cijelog kalendarskog mjeseca službeniku ili namješteniku ne odbija se naknada za prijevoz za dane koje je proveo na bolovanju, odnosno ima pravo na punu mjesečnu naknadu putnih troškova. Službenicima i namještenicima kojima je osigurana godišnja karta za prijevoz ne odbija se naknada za vrijeme bolovanja.»
26. Na upit Nedjeljka Đerek, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Službenik ili namještenik nema pravo na pomoć iz čl.44. st. 1. al. 3 Kolektivnog ugovora u slučaju smrti roditelja nakon prestanka državne službe iz razloga što je s danom prestanka državne službe izgubio status službenika ili namještenika.
Podnositelju upita potrebno je i konkretno odgovoriti da nema pravo na pomoć u slučaju smrti roditelja jer mu je s danom 20. 06. 2002. godine temeljem pravomoćnog rješenja HZMO priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad na osnovu kojeg mu je po sili zakona prestao radni odnos sukladno čl. 118. st. 1. toč. b). Zakona o državnim službenicima i namještenicima, (unatoč tome što mu poslodavac nije uručio rješenje o prestanku radnog odnosa i što ga nije odjavio sa HZZO), dok je smrtni slučaj nastupio 09. 08. 2002. -
27. Na upit Ministarstva turizma, jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Podnositelju upita potrebno je odgovoriti kao pod Ad. 2.točkom 4. ovog Zapisnika.
Dovršeno u 12. sati.
PREDSJEDNIK ZAJEDNIČKE KOMISIJE
Nenad Vuković
Ispis Pošalji na mail
GSV Sindikati: Nema zelenog svjetla za otpuštanja, ali nećemo čuvati neučinkovita radna mjesta
"Ako Vlada utvrdi da u javnom sektoru negdje ima određenog viška, procedura za smanjenje broja zaposlenih je jasna propisana." Autor: PolitikaPlus/Hina Sindikati nisu dali "zeleno svjetlo" za otpuštanja u javnom sektoru, ali neće čuvati ni jedno radno mjesto koje nije učinkovito, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Očekivao se rast, a potrošnja u prosincu pala
PRVI PAD NAKON 8 MJESECI (www.liderpress.hr) U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo neočekivano pao 0,4 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad potrošnje nakon osam mjeseci neprestanog rasta. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno porastao za 2,5 posto, dok je realno smanjen za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Milanović: Vlada neće mijenjati ZOR ni otpuštati javne službenike
Premijer sa sindikalistima Vlada ne planira otpuštanja u javnim službama već do ušteda želi doći racionalizacijom sustava kojom će se ukinuti prekovremeni rad i rad prema ugovoru o djelu (Novilist.hr) ZAGREB Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o radu (ZOR) niti otpuštati radnike u javnim službama, zaključeno je na današnjem sastanku premijera Zorana Milanovića sa sindikalnim čelnicima.
USPIO PROSVJED
(SING) U Zagrebu je 31. siječnja 2012. održan prosvjed radnika DIOKI-a s namjerom da se Vladu RH potakne na intenzivnije uključivanje u pronalaženju rješenja za nastavak i održavanje proizvodnje, isplatu zaostalih plaća i vlasničko restrukturiranje poduzeća. Prosvjed je organizirao Stožer za obranu DIOKI-a uz podršku sva tri sindikata koji djeluju u DIOKI-u. Okupilo se oko 400 prosvjednika koji su prvo prosvjedovali na Trgu bana Josipa Jelačića, a potom pred Ministarstvom gospodarstva.
10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora EU i RH
NHS - U Zagrebu se 31. siječnja 2012. godine održao se 10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Republike Hrvatske. Zajednički savjetodavni odbor čine 6 predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, 2 predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, 2 predstavnika sindikalnih središnjica te 2 predstavnika organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
Proizvodnja u Diokiju će se pokrenuti, a zaostale plaće isplatiti
PAO DOGOVOR I jedne i druge radnike primila je Tamara Obradović Mazal, zamjenica ministra gospodarstva Radimira Čačića Piše: Tea Romić/VLM (VEČERNJI LIST) Nekoliko sati nakon što su stigli ispred zgrade ministarstva, radnike Diokija primio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i njegov zamjenik koji im je malo rasvijetlio situaciju.
Do posla teško i neškolovanima, ali i ženama s diplomom
TRŽIŠTE RADA Autor: Mladen Obrenović Žene s osnovnim ili nižim obrazovanjem srednje i starije dobi čine 60 posto populacije nezaposlenih osoba ženskog spola. Iako se mogućnosti zapošljavanja povećavaju sa stupnjem obrazovanja, probleme sa zapošljavanjem podjednako imaju i žene sa sveučilišnom diplomom, kao i one s niskim stupnjem obrazovanja
HT-ov recept za profit: Milijarde zarađuju na masovnim otkazima i jeftinoj studentskoj radnoj snazi
(OBJEKTIV) Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze.
Što u stvarnom životu znači vladina mini reforma?
Novi udar na građane Autor: Gabrijela Galić ZAGREB Vlada je u svojim izračunima plaća nakon mini porezne reforme uzela naoptimističniju varijantu. Tako je u izračune prema kojima svima s plaćama nižim od osam tisuća kuna bruto (bruto I ili radnički bruto, dakle iznos iz kojeg radnik plaća obavezne doprinose za mirovinski sustav te poreze i prirez) uključila parametre prema kojima takav radnik ima jednog uzdržavanog člana i plaća prosječni prirez od 12 posto.
Osnovana podružnica SBF-a u Generali osiguranju d.d.
SBF- početkom mjeseca ove godine, Sindikatu bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske pridružili su se i radnici Generali osiguranja d.d.. Na incijativu radnika sukladno Statutu SBF-a, koji osim radnika u bankarstvu, sindikalno organizira i radnike u osiguranjima te drugim financijskim institucijama, osnovana je nova sindikalna podružnica.
'Neće biti otpuštanja, ali morat će se smanjiti masa plaća'
MILANOVIĆ I LINIĆ POJAŠNJAVAJU Autor: Marina Barukčić (T-portal) Nakon prezentacije mjera i smjernica novog proračuna za 2012. godinu, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić pokušali su pojasniti mjere koje su donijeli. Kažu da ovo još nisu drastični rezovi jer nema otpuštanja, ali od radnika se očekuje više efikasnog rada uz stroga ocjenjivanja i smanjenje mase plaća. Kada su u pitanju novi porezni razredi na dohotke, Milanović kaže da će se odraziti i na njega u vidu smanjenja plaće za 270 kuna
Gospodo ministri, ovo nije srednja klasa!
Piše: Petar Vidov (Index.hr) PREDLOŽENE mjere koje su danas stigle iz Banskih dvora, zajedno sa smjernicama državnog proračuna za 2012. godinu, podijelile su sindikalne čelnike. Za Krešimira Severa povećanje PDV-a ravno je katastrofi. Vilim Ribić se, s druge strane, poreznom reformom ne opterećuje pretjerano. Više ga brinu neki drugi zahvati, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo ili plana za uštedu dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene u javnom sektoru.
Rast i pad plaća
NHS – Trenutačno osnovni osobni odbitak u RH iznosi 1.800,00 kuna. Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 3.600,00 kn), po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (od 3.600,00 kn do 10.800,00 kn) te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (iznad 10.800,00 kn).
Smanjuje se PDV na dječju hranu, ulja i račune za vodu
SJEDNICA VLADE Premijer Milanović i ministar financija Slavko Linić izjavili su da treba imati hrabrosti za poduzimanje mjera koje su "odavno trebale Hrvatskoj" autor: Marko Špoljar/VLM, Ivana Čičak/VLM (VEČERNJI LIST) Na današnjoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović predstavio je prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Predviđeni prihodi u državnom proračunu za ovu godinu iznose 108 milijardi kuna, a rashodi 117,6 milijardi kuna, što je smanjenje od 4,6 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Milanović je istaknuo da je to najveći posao nakon referenduma te kako se u izradi smjernica Vlada nije vodila mišljenjima vjerovnika.
Razara li kapitalizam društvo
(HRT) Svjetski gospodarski forum (WEF)na kojem elite tradicionalno raspravljaju o stanju gospodarstva i društva, počeo je raspravom o pitanju razara li kapitalizam 20. stoljeća društvo 21. stoljeća. Forum se održava u švicarskom zimovalištu Davosu.
