Zapisnici sa sjednica Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike / Zapisnik od 28. veljače 2003.
ZAPISNIK
sa sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, održane 28. veljače 2003. godine u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Nazočni članovi:
- Nenad Vuković,
- Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika,
- Vlado Rebić, Nezavisni sindikat MUP-a,
- Edgar Franjul, Sindikat policije Hrvatske,
- Irena Cvitanović, Ministarstvo rada i socijalne skrbi,
- Milka Čeh, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave,
- Sanda Pipunić, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
Ostali nazočni:
- Vesna Šiklić Odak, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
- Sanja Serdar, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Započeto u 9 sati.
Nakon uvodne rasprave usvojen je:
DNEVNI RED
- Prihvaćanje zapisnika sa sjednice Zajedničke komisije od 17. 12. 2002.
- Razrješenje predsjednika i zamjenika predsjednika Zajedničke komisije i imenovanje novog predsjednika i zamjenika predsjednika Zajedničke komisije.
- Primjena i tumačenje Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
- Rješavanje po zahtjevima za tumačenje Kolektivnog ugovora.
Ad. 1. Nakon provedene rasprave i glasovanja jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Prihvaća se zapisnik sa sjednice Zajedničke komisije od 17. 12. 2002.
Ad 2. Nakon provedene rasprave i glasovanja jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Razrješuje se Nenad Vuković dužnosti predsjednika Zajedničke komisije i Sanda Pipunić dužnosti zamjenika predsjednika Zajedničke komisije.
Za predsjednika Zajedničke komisije izabrana je Sanda Pipunić, a za zamjenika predsjednika Nenad Vuković.
Ad. 3. Nakon provedene rasprave i glasovanja jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
U vezi primjene i tumačenja Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike Zajednička komisija je mišljenja da je Dodatak I. donesen protivno članka 101. Kolektivnog ugovora, obzirom da Vlada nije pristupila usaglašavanju teksta koji je podnio pregovarački odbor sindikata državnih službenika i namještenika.
Ad. 4. Nakon provedene rasprave i glasovanja jednoglasno je donijet
ZAKLJUČAK
Donijeta su sljedeća tumačenja, odnosno dogovoreni odgovori prema točkama pripremnog materijala:
Uz t. 1.
Službeniku ili namješteniku upućenom na službeni put pripada pravo na isplatu pune dnevnice ako je na službenom putu bio duže od 12 sati. Ako je službeni put trajao između 8 i 12 sati ima pravo na isplatu pola dnevnice. Pored dnevnice službeniku i namješteniku pripada i pravo na naknadu prijevoznih troškova i naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Dnevnica i terenski dodatak iz čl. 47. Kolektivnog ugovora međusobno se isključuju. Dnevnica i dodaci na plaću iz čl. 39. Kolektivnog ugovora međusobno se isključuju.
Uz t. 2.
Službenici i namještenici koji rade u turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za rad u turnusu iz čl. 39. st.1. al. 7. Kolektivnog ugovora od 5% na ukupan broj odrađenih sati u turnusu tijekom mjeseca.
Službenici i namještenici koji rade u turnusima imaju pravo na dodatak za rad u drugoj smjeni ali za samo za onaj dio sati turnusa odrađenih u drugoj smjeni.
Dodatak na plaću za rad u turnusu od 5% i ostali dodaci na plaću propisani čl. 39. međusobno se ne isključuju.
Kod rada u turnusu svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati smatra se prekovremenim radom.
Uz t. 3.
Smjenski rad podrazumijeva naizmjenični rad u različitim smjenama tijekom jednog mjeseca odnosno tjedni naizmjenični rad u I smjeni (prije podne), II smjeni (poslije podne) i III smjeni (noću).
Smjenskim radom smatra se i naizmjenični rad u I i II smjeni tijekom jednog mjeseca kao i rad službenika i namještenika koji naizmjenično ili najmanje 2 radna dana u tjednu obavljaju poslove u I. i II. smjeni.
Rad u drugoj smjeni smatra se rad od 14,00 do 22,00 sata.
Dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni iz članka 39. stavka 1. alineja 5. Kolektivnog ugovora službenik ili namještenik ostvaruje samo za stvarno odrađene sate u drugoj smjeni.
U slučaju da službenik ili namještenik stalno radi u drugoj smjeni ne radi se o smjenskom radu i nema pravo na dodatak za rad u drugoj smjeni.
Službenici i namještenici koji rade u turnusima imaju pravo na dodatak za rad u drugoj smjeni ali za samo za onaj dio sati turnusa odrađenih u drugoj smjeni.
Uz t. 4.
Kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, prekovremenim radom se smatra svaki rad duži od 8 sati dnevno, kao i svaki ostvareni sat rada subotom i nedjeljom. Ako je radni tjedan organiziran na drugačiji način prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.
Kod nepunog radnog vremena, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, prekovremenim radom se smatra svaki rad duži od utvrđenog broja sati nepunog radnog vremena dnevno, kao i svaki ostvareni sat rada subotom i nedjeljom. Ako je radni tjedan organiziran na drugačiji način prekovremeni rad je rad duži od ukupno određenog broja sati nepunog radnog vremena tjedno.
Kod rada u turnusu, rada u smjenama i rada sa ostalim sličnim rasporedom radnog vremena svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda sati smatra se prekovremenim radom.
Pasivno dežurstvo (pripravnost kod kuće) ne smatra se radom pa tako ni prekovremenim radom. U slučaju da službenik ili namještenik bude pozvan na izvršenje radnih zadataka za vrijeme pasivnog dežurstva, ostvaruje prekovremeni rad za vrijeme (aktivnog) radnog angažmana.
Dodaci na plaću iz članka 39. stavka 1. međusobno se ne isključuju, što znači da ako službenici ili namještenici prilikom rada noću ili subotom ili nedjeljom ili u drugoj smjeni ostvare i prekovremene sate imaju pravo na uvećanje plaće i za prekovremeni rad ali za samo stvarno odrađene sate prekovremenog rada.
Pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad iz članka 39. Kolektivnog ugovora i pravo na dnevnicu iz članka 46. Kolektivnog ugovora međusobno se isključuju, što znači da službenicima i namještenicima za vrijeme službenog puta pripada isključivo dnevnica a ne i naknada za prekovremeni rad.
Sudjelovanje na stručnom skupu subotom i nedjeljom ne smatra se prekovremenim radom u smislu članka 39. Kolektivnog ugovora, već službenim putom.
Pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad iz članka 39. Kolektivnog ugovora i pravo na terenski dodatak iz članka 47. Kolektivnog ugovora međusobno se ne isključuju, što znači da službenicima i namještenicima pripada pravo na uvećanje plaće u slučaju ostvarenih prekovremenih sati za vrijeme rada na terenu odnosno za vrijeme rada izvan sjedišta tijela državne vlasti i izvan mjesta stalnog boravka.
Da li će službenik ili namještenik tražiti uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad (čl. 39. st. 4. Kolektivnog ugovora) ili će umjesto toga koristiti slobodne dane osobni je izbor službenika ili namještenika, a ne pravo čelnika tijela da samostalno određuje.
U korištenje slobodnih radnih dana ostvarenih po osnovi prekovremenog rada ne ubrajaju se neradni dani odnosno subote, nedjelje, blagdani odnosno zakonom predviđeni neradni dani.
Naknada plaće službeniku i namješteniku za vrijeme korištenja slobodnih dana obračunava se na način da se zbroj sati prekovremenog rada pretvara u slobodne dane prema broju sati redovnog radnog vremena za pojedini radni dan, odnosno kao da je na taj dan redovno radio, bez dodataka na plaću, vodeći računa o omjeru 1 sat prekovremenog rada=1 sat i 30 min. redovnog sata rada.
Uz t. 5.
a)
Podnositelju upita potrebno je odgovoriti da se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike odnosi samo na potpisnike istog. Ako je gradsko vijeće donijelo odluku prema kojoj se na zaposlene u upravnim tijelima grada primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, grad nije u obvezi pristupanja Kolektivnom ugovoru, jer se odredbe tog Kolektivnog ugovora primjenjuju temeljem odluke gradskog vijeća, a ne potpisivanjem Kolektivnog ugovora.
b)
Pravo na isplatu jubilarne nagrade službenik i namještenik stječe kada navrši (jubilej) 5, ili 10, ili 15, ili 20, ili 25, ili 30, ili 35, ili 40 godina neprekidne službe odnosno rada u državnim tijelima. Pravo na isplatu jubilarne nagrade ne pripada službeniku ili namješteniku koji je navršio više, a ne točno onoliko godina neprekidne službe koliko je navedeno u čl. 51. st. 1. Kolektivnog ugovora.
Pod neprekidnom službom odnosno radom u državnim tijelima smatra se ukupan neprekidan rad u svim tijelima državne vlasti.
Neprekidnom službom, odnosno neprekidnim radnim stažem u državnim tijelima smatra se i raniji neprekidni radni odnos u organima uprave, pravosudnim tijelima i drugim državnim tijelima na području Republike Hrvatske na čije se službenike primjenjivao Zakon o upravi i posebni zakoni za pojedina pravosudna i druga državna tijela (stručne službe skupština i izvršnih vijeća, općinski organi uprave odnosno sekretarijati, komiteti i drugi oblici organa uprave na svim razinama), a ne smatra se rad u ustanovama, javnim službama, samoupravnim interesnim zajednicama svih razina, fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, bivšoj Službi društvenog knjigovodstva i sl.
Pod neprekidnom službom, odnosno neprekidnim radnim stažem u državnim tijelima smatra se i raniji neprekidni radni odnos u Skupštini općine ali do 01. 01. 1994.godine, a ne smatra se rad u mjesnim zajednicama i rad u općinskom poglavarstvu.
Rad u ranijim Zavodima za urbanizam i komunalne poslove smatra se radom u tijelima državne vlasti iz razloga što su se u njima kao u organizaciji obavljali poslovi iz oblasti urbanizma prenijeti od strane općinske skupštine a za koje je poslove prema odredbama Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (NN br. 14/73) bio nadležan općinski organ uprave, što znači da se na službenike zavoda primjenjivao Zakon o upravi.
Radni staž ostvaren u tijelima državne vlasti u drugim republikama i autonomnim pokrajinama bivše SFRJ ne smatra se radnim stažem iz članka 51. Kolektivnog ugovora.
Prekidom službe u državnim tijelima smatra se svaki prekid dulji od 8 dana, pa se raniji rad u državnim tijelima s prekidom duljim od 8 dana i kasniji rad u državnim tijelima ne mogu zbrojiti kao neprekidni radni staž za ostvarenje prava na isplatu jubilarne nagrade.
Odsluženje vojnog roka ne smatra se za stjecanje prava na jubilarnu nagradu iz čl. 51 Kolektivnog ugovora prekidom službe u državnom tijelu, već mirovanjem radnog odnosa, ali se period tog mirovanja ne uračunava u ukupne godine neprekidne službe.
Razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatraju se za stjecanje prava na jubilarnu nagradu iz čl.51. Kolektivnog ugovora radom u punom radnom vremenu (čl. 31. Zakona o radu).
Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu (čl.51 st. 4.) za neprekidnu službu u trajanju propisanu čl. 51 st. 1. Kolektivnog ugovora.
Službenik ili namještenik kojemu nije isplaćena jubilarna nagrada a ispunio je uvjete za isplatu jubilarne nagrade, ima pravo u roku od tri godine tražiti isplatu iste.
Uz t. 6.
a)
Podnositelju upita dopisom odgovoriti da ova Komisija nije nadležna za tumačenja odredbi ranijih Kolektivnih ugovora.
b)
Službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust u slučajevima predviđenim u čl. 27. Kolektivnog ugovora, pri čemu se plaćeni dopust koristi u radne dane. Ako su zbog specifičnosti službe, iznimno od čl. 5. Kolektivnog ugovora, subota i nedjelja određeni kao radni dani, službeniku i namješteniku se u plaćeni dopust ubrajaju i subote i nedjelje.
Uz t. 7.
Temeljem čl. 43.Kolektivnog ugovora službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u neto iznosu u visini tri proračunske osnovice.
Uz t. 8.
Sindikalnom povjereniku kojem je utvrđeno pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti za puno radno vrijeme, pripada naknada troškova prijevoza koje je taj zaposlenik ostvarivao po svom zadnjem rješenju o rasporedu prije profesionalizacije.
Uz t. 9.
Sukladno čl. 2. Sporazuma o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade, visini dara za djecu, božićnice i regresa, za 2002. godinu pravo na dar za djecu u iznosu od 400, 00 kn pripada svakom djetetu službenika ili namještenika do 15 godina starosti.
Uz t. 10.
Dopisom odgovoriti da Zajednička komisija nije nadležna za tumačenje naputaka čelnika državnog tijela.
Uz t. 11.
Službenik ili namještenik koji je bio na bolovanju zbog sebe i zbog njege djeteta u kontinuitetu duljem od 90 dana ima pravo na pomoć iz čl. 45. st. 1. al. 1. Kolektivnog ugovora.
Pod prekidom kontinuiteta bolovanja smatra se prekid bolovanja od najmanje jednog dana i to bez obzira da li je taj dan radni ili neradni dan, odnosno subota, nedjelja ili blagdan.
Dovršeno u 13. sati.
PREDSJEDNIK ZAJEDNIČKE KOMISIJE
Sanda Pipunić
Ispis Pošalji na mail
GSV Sindikati: Nema zelenog svjetla za otpuštanja, ali nećemo čuvati neučinkovita radna mjesta
"Ako Vlada utvrdi da u javnom sektoru negdje ima određenog viška, procedura za smanjenje broja zaposlenih je jasna propisana." Autor: PolitikaPlus/Hina Sindikati nisu dali "zeleno svjetlo" za otpuštanja u javnom sektoru, ali neće čuvati ni jedno radno mjesto koje nije učinkovito, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Očekivao se rast, a potrošnja u prosincu pala
PRVI PAD NAKON 8 MJESECI (www.liderpress.hr) U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo neočekivano pao 0,4 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad potrošnje nakon osam mjeseci neprestanog rasta. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno porastao za 2,5 posto, dok je realno smanjen za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Milanović: Vlada neće mijenjati ZOR ni otpuštati javne službenike
Premijer sa sindikalistima Vlada ne planira otpuštanja u javnim službama već do ušteda želi doći racionalizacijom sustava kojom će se ukinuti prekovremeni rad i rad prema ugovoru o djelu (Novilist.hr) ZAGREB Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o radu (ZOR) niti otpuštati radnike u javnim službama, zaključeno je na današnjem sastanku premijera Zorana Milanovića sa sindikalnim čelnicima.
USPIO PROSVJED
(SING) U Zagrebu je 31. siječnja 2012. održan prosvjed radnika DIOKI-a s namjerom da se Vladu RH potakne na intenzivnije uključivanje u pronalaženju rješenja za nastavak i održavanje proizvodnje, isplatu zaostalih plaća i vlasničko restrukturiranje poduzeća. Prosvjed je organizirao Stožer za obranu DIOKI-a uz podršku sva tri sindikata koji djeluju u DIOKI-u. Okupilo se oko 400 prosvjednika koji su prvo prosvjedovali na Trgu bana Josipa Jelačića, a potom pred Ministarstvom gospodarstva.
10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora EU i RH
NHS - U Zagrebu se 31. siječnja 2012. godine održao se 10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Republike Hrvatske. Zajednički savjetodavni odbor čine 6 predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, 2 predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, 2 predstavnika sindikalnih središnjica te 2 predstavnika organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
Proizvodnja u Diokiju će se pokrenuti, a zaostale plaće isplatiti
PAO DOGOVOR I jedne i druge radnike primila je Tamara Obradović Mazal, zamjenica ministra gospodarstva Radimira Čačića Piše: Tea Romić/VLM (VEČERNJI LIST) Nekoliko sati nakon što su stigli ispred zgrade ministarstva, radnike Diokija primio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i njegov zamjenik koji im je malo rasvijetlio situaciju.
Do posla teško i neškolovanima, ali i ženama s diplomom
TRŽIŠTE RADA Autor: Mladen Obrenović Žene s osnovnim ili nižim obrazovanjem srednje i starije dobi čine 60 posto populacije nezaposlenih osoba ženskog spola. Iako se mogućnosti zapošljavanja povećavaju sa stupnjem obrazovanja, probleme sa zapošljavanjem podjednako imaju i žene sa sveučilišnom diplomom, kao i one s niskim stupnjem obrazovanja
HT-ov recept za profit: Milijarde zarađuju na masovnim otkazima i jeftinoj studentskoj radnoj snazi
(OBJEKTIV) Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze.
Što u stvarnom životu znači vladina mini reforma?
Novi udar na građane Autor: Gabrijela Galić ZAGREB Vlada je u svojim izračunima plaća nakon mini porezne reforme uzela naoptimističniju varijantu. Tako je u izračune prema kojima svima s plaćama nižim od osam tisuća kuna bruto (bruto I ili radnički bruto, dakle iznos iz kojeg radnik plaća obavezne doprinose za mirovinski sustav te poreze i prirez) uključila parametre prema kojima takav radnik ima jednog uzdržavanog člana i plaća prosječni prirez od 12 posto.
Osnovana podružnica SBF-a u Generali osiguranju d.d.
SBF- početkom mjeseca ove godine, Sindikatu bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske pridružili su se i radnici Generali osiguranja d.d.. Na incijativu radnika sukladno Statutu SBF-a, koji osim radnika u bankarstvu, sindikalno organizira i radnike u osiguranjima te drugim financijskim institucijama, osnovana je nova sindikalna podružnica.
'Neće biti otpuštanja, ali morat će se smanjiti masa plaća'
MILANOVIĆ I LINIĆ POJAŠNJAVAJU Autor: Marina Barukčić (T-portal) Nakon prezentacije mjera i smjernica novog proračuna za 2012. godinu, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić pokušali su pojasniti mjere koje su donijeli. Kažu da ovo još nisu drastični rezovi jer nema otpuštanja, ali od radnika se očekuje više efikasnog rada uz stroga ocjenjivanja i smanjenje mase plaća. Kada su u pitanju novi porezni razredi na dohotke, Milanović kaže da će se odraziti i na njega u vidu smanjenja plaće za 270 kuna
Gospodo ministri, ovo nije srednja klasa!
Piše: Petar Vidov (Index.hr) PREDLOŽENE mjere koje su danas stigle iz Banskih dvora, zajedno sa smjernicama državnog proračuna za 2012. godinu, podijelile su sindikalne čelnike. Za Krešimira Severa povećanje PDV-a ravno je katastrofi. Vilim Ribić se, s druge strane, poreznom reformom ne opterećuje pretjerano. Više ga brinu neki drugi zahvati, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo ili plana za uštedu dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene u javnom sektoru.
Rast i pad plaća
NHS – Trenutačno osnovni osobni odbitak u RH iznosi 1.800,00 kuna. Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 3.600,00 kn), po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (od 3.600,00 kn do 10.800,00 kn) te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (iznad 10.800,00 kn).
Smanjuje se PDV na dječju hranu, ulja i račune za vodu
SJEDNICA VLADE Premijer Milanović i ministar financija Slavko Linić izjavili su da treba imati hrabrosti za poduzimanje mjera koje su "odavno trebale Hrvatskoj" autor: Marko Špoljar/VLM, Ivana Čičak/VLM (VEČERNJI LIST) Na današnjoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović predstavio je prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Predviđeni prihodi u državnom proračunu za ovu godinu iznose 108 milijardi kuna, a rashodi 117,6 milijardi kuna, što je smanjenje od 4,6 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Milanović je istaknuo da je to najveći posao nakon referenduma te kako se u izradi smjernica Vlada nije vodila mišljenjima vjerovnika.
Razara li kapitalizam društvo
(HRT) Svjetski gospodarski forum (WEF)na kojem elite tradicionalno raspravljaju o stanju gospodarstva i društva, počeo je raspravom o pitanju razara li kapitalizam 20. stoljeća društvo 21. stoljeća. Forum se održava u švicarskom zimovalištu Davosu.
