Sindikalni fond solidarnosti
Odbor Sindikalnog fonda solidarnosti: Iralda Fidušek-član, dr. Rudolf Stanić - predsjednik i Zrinka Babić - član.
Temeljem članka 15. Pravilnika o financiranju i financijsko-materijalnom poslovanju Sindikata i sindikalnih podružnica, Glavno povjereništvo na sjednici održanoj dana 20. veljače 2008. godine i sjednici održanoj 19. lipnja 2008. godine donijelo je tekst, odnosno izmjene i dopune Pravilnika sredstava solidarnosti kako slijedi:
PRAVILNIK SREDSTAVA SOLIDARNOSTI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Pravilnikom sredstava solidarnosti (u nastavku teksta: Pravilnik) utvrđuje se način formiranja i raspoređivanja novčanih sredstava solidarnosti u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Sindikat).
Članak 2.
Izvori za formiranje sredstava solidarnosti su:
- postotak od članarine utvrđen financijskim planom za poslovnu godinu
- kamate na plasmane i depozite sredstava solidarnosti
- drugi dodatni izvori odnosno druga namjenska udružena sredstva.
Članak 3.
Sredstva solidarnosti Sindikata dijele se na:
- Fond solidarnosti
- Štrajkački fond.
II. FOND (SREDSTVA POSEBNE NAMJENE) SOLIDARNOSTI
Članak 4.
Sredstva Fonda solidarnosti utvrđuju se financijskim planom za svaku poslovnu godinu.
Sredstva se izdvajaju najmanje jednom tromjesečno.
Članak 5.
Sredstva Fonda solidarnosti izdvajaju se na poseban žiro račun i koriste se namjenski.
Sredstva fonda solidarnosti oplemenjuju se na najpogodniji način, za što je odgovorno Glavno povjereništvo Sindikata i Predsjednik Sindikata.
Članak 6.
Sredstvima Fonda solidarnosti upravlja Odbor Fonda, osim u slučajevima iz članka 8. ovog Pravilnika.
Odbor Fonda od tri člana bira i razrješuje Glavno povjereništvo, sukladno Statutu Sindikata.
Članovi Odbora Fonda između sebe biraju predsjednika Fonda.
Mandat članova i predsjednika Odbora Fonda traje 4 godine s mogućnošću ponovnog izbora.
Odbor Fonda rukovodi aktivnostima vezanim uz funkcioniranje Fonda, te donosi odluke o dodjeli sredstava sukladno odredbama Pravilnika.
Članak 7.
Sredstva iz Fonda solidarnosti odobravaju se članovima Sindikata i sindikalnim podružnicama.
Sredstva iz Fonda solidarnosti članovima Sindikata odobravaju se u slijedećim slučajevima:
- materijalne pomoći u izvanrednim slučajevima (elementarne nepogode),
- materijalne pomoći socijalno ugroženim članovima,
- materijalne pomoći u slučaju teških bolesti članova,
- materijalne pomoći u slučaju smrti člana Sindikata,
- materijalne pomoći u slučaju invaliditeta,
- druge vrste materijalnih pomoći.
Članak 8.
Sredstva iz Fonda solidarnosti kao pomoć sindikalnim podružnicama odobrava Predsjedništvo glavnog povjereništva u slijedećim slučajevima:
- kod osnivanja podružnice 500,00 kuna,
- kod nedostatka vlastitih sredstava u obnašanju sindikalnih aktivnosti,
- u drugim izvanrednim situacijama
Maksimalni iznos do 10.000,00 kuna ovisi o veličini podružnice i težini problema.
Članak 9.
Pravo na pomoć iz Fonda solidarnosti imaju članovi Sindikata koji redovito plaćaju članarinu, a nakon tri mjeseca članstva.
Pomoći iz sredstava solidarnosti pojedincu se odobravaju jedanput godišnje.
Sredstva solidarnosti su nepovratna.
Članovi kojima je pomoć odobrena i isplaćena mogu tek tri mjeseca nakon isplate istupiti iz članstva.
Članak 10.
Zahtjeve za solidarnu pomoć upućuju sindikalne podružnice uz mišljenje, potpis i ovjeru sindikalnog povjerenika.
Pojedinačne zahtjeve mogu podnijeti samo nezaposleni članovi Sindikata.
Članak 11.
Zahtjevi za odobrenje pomoći članovima Sindikata dostavljaju se Sindikatu na propisanom obrascu koji mora potpisati sindikalni povjerenik te isti mora sadržavati slijedeće elemente:
- naziv sindikalne podružnice,
- prezime i ime člana,
- adresa stanovanja – prebivalište,
- jedinstveni matični broj građana,
- broj članske iskaznice,
- potvrdu o plaćanju sindikalne članarine (priložiti kopiju zadnjeg obračuna plaće),
- broj tekućeg računa, banka u kojoj se vodi račun i poslovna jedinica banke (s obzirom na mjesto),
- ovjeru i mišljenje sindikalnog povjerenika.
Zahtjev za pomoć treba biti dostavljen na propisanom obrascu.
Nepotpuni zahtjevi za pomoć, u skladu s Pravilnikom, bit će odbijeni ili će se tražiti dopuna dokumenata u određenom roku.
Članak 12.
Potrebna dodatna dokumentacija koja se dostavlja:
u slučaju invaliditeta dostavlja se:
- medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno rješenje liječničke komisije o invaliditetu, dokaz o načinu nastanka bolesti ili invaliditeta,
visina pomoći određuje se u postotku od maksimalnog iznosa od 35.000,00 kuna, a sukladno pozitivnim propisima HZZ-a;
u slučaju smrti:
- zamolba obitelji umrlog člana, smrtni list ili izvod iz matice umrlih, uz pisanu naznaku povjerenika podružnice,
visina pomoći iznosi najviše 5.000,00 kuna;
za potrebe liječenja, liječničkih operacija, nabavu medicinskih pomagala i lijekova:
- liječnička dokumentacija, predračun…,
visina pomoći iznosi najviše 3.000,00 kuna;
u drugim slučajevima pomoći:
- obrazloženu zamolbu, priložiti dokaz opravdanosti zahtjeva, uz pisanu naznaku povjerenika podružnice.
Bez priložene dokumentacije zamolbe se neće rješavati.
Visina pomoći iznosi najviše 1.500,00 kuna.
III. ŠTRAJKAŠKI FOND
Članak 13.
U štrajkaški fond izdvaja se ukupan iznos sredstava iz članka 2. umanjen za utrošeni iznos iz članka 4. ovog Pravilnika.
Sindikat je obvezan formirati štrajkaški fond za potrebe materijalne podrške štrajku i sudionicima u štrajku.
Glavno povjereništvo odlučuje o formiranju štrajkaškoga fonda i o proporcijama izdvajanja sredstava iz članarine za potrebe Fonda.
O načinu namjenskoga trošenja sredstava, o očuvanju njegove vrijednosti i oplodnji sredstava Fonda odlučuje Glavno povjereništvo.
Sredstva štrajkaškoga fonda mogu se upotrijebiti samo iznimno za druge namjene, ako tako odluči Glavno povjereništvo dvotrećinskom većinom članova, uz suglasnost predsjednika Sindikata i Nadzornoga Odbora.
Informacije o stanju štrajkaškog fonda tajna su Sindikata i dostupne su, pod uvjetima Pravilnika o štrajkaškom fondu, isključivo Glavnom povjereništvu i Nadzornom odboru, te Tajniku i stručno financijskom osoblju u Sindikatu po određenju Predsjednika Sindikata.
Nadzorni odbor osobito brine da se štrajkaški fond formira i da se njime raspolaže na zakonit i statutaran način te s pažnjom dobroga domaćina.
Sredstva štrajkaškog Fonda izdvajaju se najmanje jednom tromjesečno.
Članak 14.
Sredstva štrajkaškog fonda izdvajaju se na poseban žiro račun i koriste se namjenski.
Sredstva štrajkaškog fonda oplemenjuju se na najpogodniji način, za što je odgovorno Glavno povjereništvo i Predsjednik Sindikata.
Članak 15.
Sredstvima Štrajkaškog fonda se osigurava jednokratna solidarna pomoć članovima Sindikata za vrijeme štrajka koji traje duže od deset dana, a koji organizira Sindikat.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, članovima Sindikata – štrajkašima, dodjeljuje se pomoć do 40% visine osnovice za izračun plaća državnih službenika i namještenika određene Kolektivnim ugovorom, a razmjerno broju dana provedenih u štrajku.
Iznos naknade od poslodavca za dane provedene u štrajku zajedno sa iznosom dobivenim od Sindikata ne smiju prelaziti visinu pomoći određenu u stavku 2. ovoga članka.
Iznos sredstava pomoći iz stavka 2. ovog članka ovisi o mogućnosti i osiguranim sredstvima u štrajkaškom fondu.
IV. NADZOR NAD MATERIJALNO-FINANCIJSKIM POSLOVANJEM FONDOVA
Članak 16.
Nadzor nad materijalno-financijskim poslovanjem fondova obavlja Nadzorni odbor Sindikata u skladu sa ovim Pravilnikom, aktima Sindikata i važećim zakonskim propisima.
V. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se po postupku koji je predviđen za njegovo donošenje.
Članak 18.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik sredstava solidarnosti od 17. veljače 2005. godine.
| Pravilnik sredstava solidarnosti Download: |
| Zahtjev za pomoć kod osnivanja podružnice Download: |
| Zahtjev za dodjelu sredstava iz sindikalnog fonda solidarnosti Download: |
Ispis Pošalji na mail
Zlostavljači na poslu uništavaju živote isto kao i obiteljski nasilnici
Mijenjajte zakon! Žrtve najčešće zlostavljanje trpe i godinama prije nego što odluče progovoriti i reagirati, a kada i istupe, najčešće su same. autor: Marija Lovrenc/VLM06.09.2010. (VEČERNJI LIST) Strah od odlaska na posao, grč u želucu, drhtanje ruku, nada da će smjena na poslu proći bez konflikata – osjećaj je koji proživljava stotine žrtava zlostavljanja šefova ili kolega, a njima bi mogla pomoći nova inicijativa Udruge mobbing.
Francuska: Prosvjedi zbog reforme mirovinskog sustava
Francuski parlament u utorak, 7. rujna, raspravlja o novoj reformi mirovinskog sustava koja previđa podizanje minimalne dobi za odlazak u mirovinu sa 60 na 62 godine Bankamagazin / Tportal.hr - Zbog nove reforme mirovinskog sustava koja predviđa podizanje minimalne dobi za stupanje u mirovinu sa 60 na 62 godine, u Francuskoj je za ponedjeljak u 20 sati najavljen niz prosvjeda.
Josipović: o ZOR-u potrebna saborska deklaracija
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je jučer kako je s obzirom na pitanje referenduma o izmjenama ZOR-a potreban nastavak dijaloga vlade i sindikata te svojevrsna deklaracija Hrvatskoga sabora kojom će se reći da provođenje referenduma nije potrebno, ali i da će se on provesti ako se pitanje promjene statusa kolektivnih ugovora ponovno aktualizira.
Odbor za Ustav odgodio odluku o raspisivanju referenduma o ZOR-u
Zakon o radu Prikupljen je dovoljan broj potpisa birača, a MUP i Ministarstvo uprave u analizi su utvrdili da je valjano 717.149 potpisa te 92.229 nevaljano. autor: Anita Malenica (VEČERNJI LIST) Prikupljen je dovoljan broj potpisa birača, a MUP i Ministarstvo uprave u analizi su utvrdili da je valjano 717.149 potpisa, a 92.229 nevaljano.
Sarajevo – Projekt „Doprinosi sindikata mirovinskim reformama"
NHS - U Sarajevu, Bosna i Hercegovina, od 1. do 3. rujna 2010. godine održan je regionalni sastanak stručnjaka uključenih u projekt „Doprinosi sindikata mirovinskim reformama“, na kojem su sudjelovali predstavnici sindikalnih središnjica iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Projekt provodi Paneuropsko regionalno vijeće Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC/PERC) i norveška sindikalna središnjica LO.
Referendum enigma
NEIZVJESNA SUDBINA PREMIJERKA POVUKLA ZAKON O RADU IZ SABORA Time što smo osigurali novac, jasno smo rekli da nemamo ništa protiv referenduma, kazala je Kosor ističući da su daljnje odluke na Saboru (NOVI LIST) ZAGREB Premijerka Jadranka Kosor odlučila je iz Sabora povući izmjene Zakona o radu, ali i nakon te njezine objave još uvijek je neizvjesna sudbina referenduma za koji su sindikati prikupili potpise više od 800 tisuća građana.
Kosor: Zakon o radu nije naglo povučen
ŽELI PREGOVORE SA SINDIKATIMA (Tportal) Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor izjavila je danas u Otočcu da je Zakon o radu (ZOR) povučen iz saborske rasprave, ali da se to nije dogodilo naglo te da su o namjeri povlačenja ZOR-a ranije bili izvješćeni sindikati.
Vlada povukla prijedlog izmjena Zakona o radu!
NIŠTA OD REFERENDUMA Vlada je u petak poslijepodne po hitnom postupku iz saborske procedure povukla prijedlog izmjena Zakona o radu (Tportal) To znači da neće biti ni referenduma jer on se ne može provesti za nešto čega nema. 'Moj je stav da više nema osnove za raspisivanje referenduma, a ako Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav to prihvati, takva će odluka biti predložena Saboru, izjavio je za subotnje izdanje Vjesnika predsjednik Odbora i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji je sjednicu Odbora sazvao za ponedjeljak u 13 sati.
Smerdel: Nebitne proceduralne greške
PROFESOR USTAVNOG PRAVA SA ZAGREBAČKOG PRAVNOG FAKULETA IZNENAĐEN VLADINIM IZVJEŠĆEM (NOVI LIST) ZAGREB Profesor Branko Smerdel sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, jedan od najuglednijih domaćih stručnjaka za ustavno pravo i dugogodišnji vanjski član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, nije mogao vjerovati vlastitim ušima kada je na koji su način ministri na sjednici Vlade osporavali zakonitost prikupljenih potpisa za referendum o Zakonu o radu.
Vlada ruši radnički referendum
DEMOKRACIJA NA LEDU: BANSKI DVORI SECIRALI IZJAŠNJAVANJE GRAĐANA O ZAKONU O RADU – UPITNIM SMATRAJU ČAK 90 POSTO POTPISA UKLJUČUJUĆI I ONE PRIKUPLJENE IZVAN MJESTA PREBIVALIŠTA S obzirom na uočene nepravilnosti teško je utvrditi koliko je potpisa prikupljeno u skladu sa Zakonom, kazao je ministar Karamarko, dok je premijerka poručila da će o referendumu odlučiti Sabor. Sindikati prijete prosvjedima i potpisima za prijevremene izbore
Zajedničko priopćenje sindikalnih središnjica
NHS (3. rujna 2010) - Jučerašnje izjave članova Vlade o nepravilnostima uočenim pri provjeri potpisa građana za referendum pokušaj su trivijalizacije volje građana, Ustavnih prava i demokratske procedure po kojoj državni organi moraju postupati. Vlada formirana temeljem potpore približno jednakog broja birača onome koji se potvrdno očitovao o potrebi raspisivanja referenduma grčevito se trudi birokratskim pretjerivanjem ogoliti formu od sadržaja.
PLAĆE UČITELJA REKORDNO ZAOSTAJU
(NOVI LIST) ZAGREB Nova školska godina za učitelje i nastavnike neće početi u sjajnom ozračju jer njihove plaće rekordno zaostaju za prosječnim plaćama u državi, ali i za plaćama u drugim javnim službama, upozoreno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Hrvatskog sindikata zaposlenika u školstvu Preporod.
Sindikati prijete Vladi prosvjedima, općim štrajkom i prijevremenim izborima!
Piše: P.Vidov Index.hr - HRVATSKA vlada pokušava srušiti referendum za promjenu Zakona o radu - na tehnikalijama! Jadranka Kosor i njeni ministri su se svojski potrudili da pronađu rupe u zakonu koje bi im omogućile neodržavanje referenduma za kojeg je skupljeno više od 800.000 potpisa, što im je, kako sada stvari stoje, pošlo za rukom.
U EU 23 milijuna nezaposlenih
Nezaposlenost u Austriji tek 3,8 posto Business.hr/ Hina - Nezaposlenost u 16-članoj eurozoni zadržala se u srpnju na razini iz prethodnog mjeseca od 10 posto, uz smanjenje broja nezaposlenih za blagih 8000, objavio je statistički ured Europske unije.
TEŽAK POLOŽAJ RADNIKA
Otvoreni radio - Prodaja Crobenza Lukoilu ulazi u završnu fazu, radnici bi već sutra mogli ostati bez zaštite, a neki i bez posla, rekao je predsjednik Sindikata naftnog gospodarstva Božo Mikuš. Trenutno stanje je takvo da INA tvrdi da je Crobez prodan, a Lukoil kaže da ga još nije kupio. Mikuš dodaje: `ako se već tvrtka morala prodati, da se trebalo voditi više računa o radnicima`. Sindikat zahjeva uvid u kupoprodajni ugovor, da se u ugovor ugradi socijalna klauzula poput one za radnike INA-e, te da INA zbrine i preuzme radnike koji nisu potrebni u Crobenzu.
