Broj posjeta:
6 371 500

Odbor Sindikalnog fonda solidarnosti: Iralda Fidušek-član, dr. Rudolf Stanić - predsjednik i Zrinka Babić - član.
Temeljem članka 15. Pravilnika o financiranju i financijsko-materijalnom poslovanju Sindikata i sindikalnih podružnica, Glavno povjereništvo na sjednici održanoj dana 20. veljače 2008. godine i sjednici održanoj 19. lipnja 2008. godine donijelo je tekst, odnosno izmjene i dopune Pravilnika sredstava solidarnosti kako slijedi:
PRAVILNIK SREDSTAVA SOLIDARNOSTI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Pravilnikom sredstava solidarnosti (u nastavku teksta: Pravilnik) utvrđuje se način formiranja i raspoređivanja novčanih sredstava solidarnosti u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Sindikat).
Članak 2.
Izvori za formiranje sredstava solidarnosti su:
Članak 3.
Sredstva solidarnosti Sindikata dijele se na:
II. FOND (SREDSTVA POSEBNE NAMJENE) SOLIDARNOSTI
Članak 4.
Sredstva Fonda solidarnosti utvrđuju se financijskim planom za svaku poslovnu godinu.
Sredstva se izdvajaju najmanje jednom tromjesečno.
Članak 5.
Sredstva Fonda solidarnosti izdvajaju se na poseban žiro račun i koriste se namjenski.
Sredstva fonda solidarnosti oplemenjuju se na najpogodniji način, za što je odgovorno Glavno povjereništvo Sindikata i Predsjednik Sindikata.
Članak 6.
Sredstvima Fonda solidarnosti upravlja Odbor Fonda, osim u slučajevima iz članka 8. ovog Pravilnika.
Odbor Fonda od tri člana bira i razrješuje Glavno povjereništvo, sukladno Statutu Sindikata.
Članovi Odbora Fonda između sebe biraju predsjednika Fonda.
Mandat članova i predsjednika Odbora Fonda traje 4 godine s mogućnošću ponovnog izbora.
Odbor Fonda rukovodi aktivnostima vezanim uz funkcioniranje Fonda, te donosi odluke o dodjeli sredstava sukladno odredbama Pravilnika.
Članak 7.
Sredstva iz Fonda solidarnosti odobravaju se članovima Sindikata i sindikalnim podružnicama.
Sredstva iz Fonda solidarnosti članovima Sindikata odobravaju se u slijedećim slučajevima:
Članak 8.
Sredstva iz Fonda solidarnosti kao pomoć sindikalnim podružnicama odobrava Predsjedništvo glavnog povjereništva u slijedećim slučajevima:
Maksimalni iznos do 10.000,00 kuna ovisi o veličini podružnice i težini problema.
Članak 9.
Pravo na pomoć iz Fonda solidarnosti imaju članovi Sindikata koji redovito plaćaju članarinu, a nakon tri mjeseca članstva.
Pomoći iz sredstava solidarnosti pojedincu se odobravaju jedanput godišnje.
Sredstva solidarnosti su nepovratna.
Članovi kojima je pomoć odobrena i isplaćena mogu tek tri mjeseca nakon isplate istupiti iz članstva.
Članak 10.
Zahtjeve za solidarnu pomoć upućuju sindikalne podružnice uz mišljenje, potpis i ovjeru sindikalnog povjerenika.
Pojedinačne zahtjeve mogu podnijeti samo nezaposleni članovi Sindikata.
Članak 11.
Zahtjevi za odobrenje pomoći članovima Sindikata dostavljaju se Sindikatu na propisanom obrascu koji mora potpisati sindikalni povjerenik te isti mora sadržavati slijedeće elemente:
Zahtjev za pomoć treba biti dostavljen na propisanom obrascu.
Nepotpuni zahtjevi za pomoć, u skladu s Pravilnikom, bit će odbijeni ili će se tražiti dopuna dokumenata u određenom roku.
Članak 12.
Potrebna dodatna dokumentacija koja se dostavlja:
u slučaju invaliditeta dostavlja se:
u slučaju smrti:
za potrebe liječenja, liječničkih operacija, nabavu medicinskih pomagala i lijekova:
u drugim slučajevima pomoći:
III. ŠTRAJKAŠKI FOND
Članak 13.
U štrajkaški fond izdvaja se ukupan iznos sredstava iz članka 2. umanjen za utrošeni iznos iz članka 4. ovog Pravilnika.
Sindikat je obvezan formirati štrajkaški fond za potrebe materijalne podrške štrajku i sudionicima u štrajku.
Glavno povjereništvo odlučuje o formiranju štrajkaškoga fonda i o proporcijama izdvajanja sredstava iz članarine za potrebe Fonda.
O načinu namjenskoga trošenja sredstava, o očuvanju njegove vrijednosti i oplodnji sredstava Fonda odlučuje Glavno povjereništvo.
Sredstva štrajkaškoga fonda mogu se upotrijebiti samo iznimno za druge namjene, ako tako odluči Glavno povjereništvo dvotrećinskom većinom članova, uz suglasnost predsjednika Sindikata i Nadzornoga Odbora.
Informacije o stanju štrajkaškog fonda tajna su Sindikata i dostupne su, pod uvjetima Pravilnika o štrajkaškom fondu, isključivo Glavnom povjereništvu i Nadzornom odboru, te Tajniku i stručno financijskom osoblju u Sindikatu po određenju Predsjednika Sindikata.
Nadzorni odbor osobito brine da se štrajkaški fond formira i da se njime raspolaže na zakonit i statutaran način te s pažnjom dobroga domaćina.
Sredstva štrajkaškog Fonda izdvajaju se najmanje jednom tromjesečno.
Članak 14.
Sredstva štrajkaškog fonda izdvajaju se na poseban žiro račun i koriste se namjenski.
Sredstva štrajkaškog fonda oplemenjuju se na najpogodniji način, za što je odgovorno Glavno povjereništvo i Predsjednik Sindikata.
Članak 15.
Sredstvima Štrajkaškog fonda se osigurava jednokratna solidarna pomoć članovima Sindikata za vrijeme štrajka koji traje duže od deset dana, a koji organizira Sindikat.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, članovima Sindikata – štrajkašima, dodjeljuje se pomoć do 40% visine osnovice za izračun plaća državnih službenika i namještenika određene Kolektivnim ugovorom, a razmjerno broju dana provedenih u štrajku.
Iznos naknade od poslodavca za dane provedene u štrajku zajedno sa iznosom dobivenim od Sindikata ne smiju prelaziti visinu pomoći određenu u stavku 2. ovoga članka.
Iznos sredstava pomoći iz stavka 2. ovog članka ovisi o mogućnosti i osiguranim sredstvima u štrajkaškom fondu.
IV. NADZOR NAD MATERIJALNO-FINANCIJSKIM POSLOVANJEM FONDOVA
Članak 16.
Nadzor nad materijalno-financijskim poslovanjem fondova obavlja Nadzorni odbor Sindikata u skladu sa ovim Pravilnikom, aktima Sindikata i važećim zakonskim propisima.
V. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se po postupku koji je predviđen za njegovo donošenje.
Članak 18.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik sredstava solidarnosti od 17. veljače 2005. godine.
| Pravilnik sredstava solidarnosti Download: |
| Zahtjev za pomoć kod osnivanja podružnice Download: |
| Zahtjev za dodjelu sredstava iz sindikalnog fonda solidarnosti Download: |
"Ako Vlada utvrdi da u javnom sektoru negdje ima određenog viška, procedura za smanjenje broja zaposlenih je jasna propisana." Autor: PolitikaPlus/Hina Sindikati nisu dali "zeleno svjetlo" za otpuštanja u javnom sektoru, ali neće čuvati ni jedno radno mjesto koje nije učinkovito, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
PRVI PAD NAKON 8 MJESECI (www.liderpress.hr) U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo neočekivano pao 0,4 posto na godišnjoj razini, što je prvi pad potrošnje nakon osam mjeseci neprestanog rasta. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno porastao za 2,5 posto, dok je realno smanjen za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Premijer sa sindikalistima Vlada ne planira otpuštanja u javnim službama već do ušteda želi doći racionalizacijom sustava kojom će se ukinuti prekovremeni rad i rad prema ugovoru o djelu (Novilist.hr) ZAGREB Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o radu (ZOR) niti otpuštati radnike u javnim službama, zaključeno je na današnjem sastanku premijera Zorana Milanovića sa sindikalnim čelnicima.
(SING) U Zagrebu je 31. siječnja 2012. održan prosvjed radnika DIOKI-a s namjerom da se Vladu RH potakne na intenzivnije uključivanje u pronalaženju rješenja za nastavak i održavanje proizvodnje, isplatu zaostalih plaća i vlasničko restrukturiranje poduzeća. Prosvjed je organizirao Stožer za obranu DIOKI-a uz podršku sva tri sindikata koji djeluju u DIOKI-u. Okupilo se oko 400 prosvjednika koji su prvo prosvjedovali na Trgu bana Josipa Jelačića, a potom pred Ministarstvom gospodarstva.
NHS - U Zagrebu se 31. siječnja 2012. godine održao se 10. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Republike Hrvatske. Zajednički savjetodavni odbor čine 6 predstavnika Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, 2 predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, 2 predstavnika sindikalnih središnjica te 2 predstavnika organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
PAO DOGOVOR I jedne i druge radnike primila je Tamara Obradović Mazal, zamjenica ministra gospodarstva Radimira Čačića Piše: Tea Romić/VLM (VEČERNJI LIST) Nekoliko sati nakon što su stigli ispred zgrade ministarstva, radnike Diokija primio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i njegov zamjenik koji im je malo rasvijetlio situaciju.
TRŽIŠTE RADA Autor: Mladen Obrenović Žene s osnovnim ili nižim obrazovanjem srednje i starije dobi čine 60 posto populacije nezaposlenih osoba ženskog spola. Iako se mogućnosti zapošljavanja povećavaju sa stupnjem obrazovanja, probleme sa zapošljavanjem podjednako imaju i žene sa sveučilišnom diplomom, kao i one s niskim stupnjem obrazovanja
(OBJEKTIV) Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze.
Novi udar na građane Autor: Gabrijela Galić ZAGREB Vlada je u svojim izračunima plaća nakon mini porezne reforme uzela naoptimističniju varijantu. Tako je u izračune prema kojima svima s plaćama nižim od osam tisuća kuna bruto (bruto I ili radnički bruto, dakle iznos iz kojeg radnik plaća obavezne doprinose za mirovinski sustav te poreze i prirez) uključila parametre prema kojima takav radnik ima jednog uzdržavanog člana i plaća prosječni prirez od 12 posto.
SBF- početkom mjeseca ove godine, Sindikatu bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske pridružili su se i radnici Generali osiguranja d.d.. Na incijativu radnika sukladno Statutu SBF-a, koji osim radnika u bankarstvu, sindikalno organizira i radnike u osiguranjima te drugim financijskim institucijama, osnovana je nova sindikalna podružnica.
MILANOVIĆ I LINIĆ POJAŠNJAVAJU Autor: Marina Barukčić (T-portal) Nakon prezentacije mjera i smjernica novog proračuna za 2012. godinu, premijer Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić pokušali su pojasniti mjere koje su donijeli. Kažu da ovo još nisu drastični rezovi jer nema otpuštanja, ali od radnika se očekuje više efikasnog rada uz stroga ocjenjivanja i smanjenje mase plaća. Kada su u pitanju novi porezni razredi na dohotke, Milanović kaže da će se odraziti i na njega u vidu smanjenja plaće za 270 kuna
Piše: Petar Vidov (Index.hr) PREDLOŽENE mjere koje su danas stigle iz Banskih dvora, zajedno sa smjernicama državnog proračuna za 2012. godinu, podijelile su sindikalne čelnike. Za Krešimira Severa povećanje PDV-a ravno je katastrofi. Vilim Ribić se, s druge strane, poreznom reformom ne opterećuje pretjerano. Više ga brinu neki drugi zahvati, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo ili plana za uštedu dvije milijarde kuna na rashodima za zaposlene u javnom sektoru.
NHS – Trenutačno osnovni osobni odbitak u RH iznosi 1.800,00 kuna. Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 3.600,00 kn), po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (od 3.600,00 kn do 10.800,00 kn) te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (iznad 10.800,00 kn).
SJEDNICA VLADE Premijer Milanović i ministar financija Slavko Linić izjavili su da treba imati hrabrosti za poduzimanje mjera koje su "odavno trebale Hrvatskoj" autor: Marko Špoljar/VLM, Ivana Čičak/VLM (VEČERNJI LIST) Na današnjoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović predstavio je prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu. Predviđeni prihodi u državnom proračunu za ovu godinu iznose 108 milijardi kuna, a rashodi 117,6 milijardi kuna, što je smanjenje od 4,6 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Milanović je istaknuo da je to najveći posao nakon referenduma te kako se u izradi smjernica Vlada nije vodila mišljenjima vjerovnika.
(HRT) Svjetski gospodarski forum (WEF)na kojem elite tradicionalno raspravljaju o stanju gospodarstva i društva, počeo je raspravom o pitanju razara li kapitalizam 20. stoljeća društvo 21. stoljeća. Forum se održava u švicarskom zimovalištu Davosu.