SLUŽBENIČKI SUD Saborski službenik koji se požalio zbog rada u WC-u oslobođen odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti

(SDLSN, 8. rujna 2010.) Službenički sud u Zagrebu oslobodio je saborskog službenika Gordana Tomljenovića odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti u postupku koji je pokrenuo tajnik Hrvatskog sabora Josip Sesar zbog navodnog narušavanja ugleda Sabora time što je u emisiji HRT-a „Proces" i prilogu Dnevnika javno progovorio o tome što misli o uvjetima rada u bivšem WC-u Županijskog doma Sabora.
Rješenje o oslobađanju od odgovornosti potvrdio je i Viši službenički sud u Zagrebu, odbivši žalbu Tajništva Hrvatskog sabora izjavljenu protiv rješenja Službeničkog suda.

U obrazloženju presude, Službenički sud navodi kako „Iz javno emitiranih priloga u Emisiji „Proces" HTV-a i u Dnevniku HTV-a pod nazivom „Saborske muke", vidljivo je da državni službenik nije davao izjave u ime državnog tijela, niti je iznosio stavove državnog tijela, već je govorio u svoje ime i u ime svojih radnih kolega, i to isključivo o zajedničkom problemu kojeg su imali tj. o neprikladnom radnom prostoru, što je trajalo već duže razdoblje, i na koju situaciju su službenik Tomljenović i kolege upozoravali nadređene kroz duže razdoblje, s tim da iz prethodno citiranog zapisnika Državnog inspektorata proizlazi neprikladnost sporne prostorije,iz čega se onda ukazuje da je službenik Tomljenović u spornim prilozima govorio o kršenju jednog od temeljnih prava iz Zakona o državnim službenicima (pravo na rad u prikladnim uvjetima), i koji problem je njemu i kolegama otežavao kvalitetno i stručno obavljanje poslova njihovih radnih mjesta, a negativno se odražavao i na psihofizičko stanje službenika Tomljenovića, u kojem smislu je priložio i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju".

 Rješenje Službeničkog suda potvrdio je i Viši službenički sud

Paradoksalno, tajnik Hrvatskog sabora Sesar, koji je službenika Tomljenovića okrivio za tešku povredu službene dužnosti, istovremeno je potpisao ocjenu učinkovitosti rada kojom ga je za razdoblje u kojem se „dogodila" povreda ocijenio najvišom ocjenom „izvanredan" koja podrazumijeva rad i učinkovitost državnog službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe.

Tako je slučaj rada saborskih službenika u WC-u dobio i svoj sudski epilog, a Gordan Tomljenović moralnu zadovoljštinu.
Međutim, postavlja se pitanje etičnosti postupaka tajnika Hrvatskog sabora, koji je odgovoran ne samo za njihov dugogodišnji rad u neprikladnim uvjetima, već i za pokušaj discipliniranja jer su se drznuli javno progovoriti o tome.
Ako već smatra kako je bivši WC prikladan za rad službenika, onda ga može, temeljem Ustavom zagarantirane jednakosti građana RH, koristiti za rad Tajništva ili ga ponuditi kao radni prostor nekome od saborskih zastupnika.

Pročitajte još...

• Sabor: protiv petorice službenika pokrenut disciplinski postupak

Javne službe odrekle se božićnice

Vlada i sindikati javnih službi postigli su dogovor o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), kojim su se sindikati odrekli božićnica za ovu godinu od 1.250 kuna po zaposlenom, izvijestili su nakon sastanka u Vladi predstavnici sindikata.

Dogovor na vidiku?

Zaposleni u javnim službama morat će se zadovoljiti regresom i naknadom za dar za djecu, budući da će sredstva od božićnica biti preusmjerena u fond za nezaposlene. Zauzvrat, Vlada je pristala da novi TKU vrijedi tri godine i da se ne može raskinuti osim u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, odnosno daljnjeg jačanja gospodarske krize i pada BDP-a.

Vlada je odustala od prijedloga da se TKU može otkazati i zbog fiskalnih okolnosti, tj. slabijeg punjenja proračuna, rekla je novinarima pred Banskim dvorima čelnica sindikata zdravstva Spomenka Avberšek. Sindikati su također pristali da se više ne plaćaju troškovi prijevoza (tzv. cipelarina) do jednog kilometra od mjesta stanovanja. Avberšek je izrazila zadovoljstvo postignutim dogovorom ocijenivši kako je prihvaćeno 90 posto sindikalnih zahtjeva

USTAVNI STRUČNJAK PROZIVA BANSKE DVORE ZBOG IZBJEGAVANJA ODLUKE O REFERENDUMU

Smerdel: Vlada treba podnijeti ostavku

ZAGREB Ustavni stručnjak Branko Smerdel, koji će sutra kao vanjski član sudjelovati na sjednici saborskog Odbora za Ustav, slaže se s predsjednikom tog tijela Vladimirom Šeksom da nema smisla raspisivati referendum i trošiti proračunski novac nakon što je Vlada povukla prijedlog izmjena Zakona o radu. Ali, Smerdel smatra da bi Sabor u svojoj odluci trebao konstatirati da će se zahtjev za referendum aktivirati u slučaju da Vlada ZOR ponovno uputi u proceduru. 

- Ne postoji zakonski rok za raspisivanje referenduma, dakle, prikupljeni potpisi ne mogu zastarjeti. Stoga ako za pola godine Vlada vrati ZOR u Sabor morao bi se raspisati referendum slijedom sindikalnog zahtjeva i izražene volje građana. To bi bilo razborito rješenje, rekao nam je Smerdel koji ne sumnja da su potpisi, unatoč eventualnim manjim nepravilnostima, prikupljani na zakonit način. Najviše ga, međutim, zabrinjava činjenica da je Vlada odbila izjasniti se o referendumu, premda joj je to bila ustavna obveza.
- Pa to je početnica parlamentarizma. Vlada je izvršno tijelo i morala je preuzeti odgovornost i predložiti Saboru odluku o referendumu. No, postupila je licemjerno i to je izbjegla. Zato bi Vlada trebala podnijeti ostavku, zaključuje Smerdel. (D. C.)

SINDIKALNE SREDIŠNJICE PORUČUJU: "Referendum ili prijevremeni izbori!"

(SDLSN, 3. rujna 2010.) Pet sindikalnih središnjica - SSSH, NHS, MHS, HUS i URSH, zajedničkim su priopćenjem reagirali na izjave predstavnika Vlade RH u svezi s navodnim nepravilnostima prigodom akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu.

Priopćenje prenosimo u cijelosti...

Jučerašnje izjave članova Vlade o nepravilnostima uočenim pri provjeri potpisa građana za referendum pokušaj su trivijalizacije volje građana, Ustavnih prava i demokratske procedure po kojoj državni organi moraju postupati.

Vlada formirana temeljem potpore približno jednakog broja birača onome koji se potvrdno očitovao o potrebi raspisivanja referenduma grčevito se trudi birokratskim pretjerivanjem ogoliti formu od sadržaja. Tim činom svima jasno daje do znanja da je za njih volja birača formalna pretpostavka četverogodišnje samovolje. Referendum kao instrument neposredne demokracije spada među Ustavna prava koja podsjećaju da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu koji tu vlast ostvaruje izborima i neposrednim odlučivanjem. Ustroj i dioba vlasti, nadležnosti i procedure propisani su upravo zbog zaštite naroda od samovolje politike kao poluge naroda u upravljanju zemljom. Vlada svojim spinom pokušava obrnuti uloge nastojeći svoju volju pretpostaviti narodnoj uz pomoć formalističkog cjepidlačenja. Konačno, Zakon o referendumu ne predviđa nigdje ulogu i nadležnost Vlade u proceduri raspisivanja referenduma pa se pitamo temeljem čega se ministri osjećaju pozvanima na davanje izjava kakve smo jučer čuli.
Nadamo se da će Hrvatski sabor koji je ovlašten raspisati referendum daljnju proceduru lišiti tabloidskih rasprava i da će uvažiti volju hrvatskih birača, jer u protivnom ćemo biti prisiljeni u budućim akcijama uz pomoć neupitne potpore građana natjerati vlast na poštivanje volje naroda makar to vodilo i do prijevremenih izbora.

Pročitajte još...

• Priopćenje sindikalnih središnjica u PDF fomatu 

• Za čitanje cijelog članka klikni na sliku

Vladi važniji HDZ od sprečavanja tragedije

Na otoku Kornatu, na novoizgrađenom memorijalnom području, obilježen je početak četvrte godine otkako je, u nejasnim okolnostima, poginulo 12 vatrogasaca.

Okupila se rodbina i prijatelji poginulih iz Šibenika, Vodica i Tisnog, vatrogasci, te predstavnici državnog vrha. Dok ne počne glavna rasprava na suđenju na kojem će konačno u javnost izići svi nalazi i svjedočenja, to što se u međuvremenu nije ponovila slična tragedija, rezultat je samo - više sile.

"Ove godine nas je vrijeme spasilo da nije bilo većih požara, ali da se ponovila 2007. s onim požarima - jednostavno, naš sustav bi popucao po svim šavovima«, kaže Mladen Magdić, predsjednik Sindikata profesionalnih vatrogasaca, koji za status quo u sustavu vatrogastva okrivljuje Vladu. "Sve je prepustila državnoj upravi", kaže Magdić i nabraja: "nesposobnog prijašnjeg ravnatelja Đuru Poldrugača zamijenila je još nesposobnijim ravnateljem Damirom Trutom koji je bio niži oficir u Ministarstvu obrane. On jednostavno nema sluha za vatrogastvo, a svojim ponašanjem i radom samo uništava vatrogastvo i cijeli sustav zaštite i spašavanja."

Je li riječ o korupciji ili banalnijim razlozima, Mladen Magdić ne želi spekulirati - jedino što zna je da nema prave političke volje za promjenama: «svake godine, i prije i poslije sezone, sjednemo i razgovaramo. Vlada obećava brda i doline, ali ništa nije učinjeno - to su samo prazna obećanja». Svemu je uzrok, kako zaključuje Magdić, to što Vlada na čelu sustava «i dalje drži svog čovjeka, HDZ-ovog poslušnika Damira Truta», a dok je tako, pomaka neće biti.

No, Sindikat profesionalnih vatrogasaca neće samo sjediti i čekati - u zadnja četiri mjeseca Vladi je uputio pet dopisa, na koji nije dobio niti jedan odgovor. Stoga, kako najavljuje Magdić, "spremamo veliki prosvjed na Markovom trgu i blokirat ćemo rad Vlade, ako bude potrebno". (Foto:Pixsell)

Ministar financija Ivan Šuker za Dnevnik 3 HRT-a o rebalansu i plaćama u upravi

Za gledanje videa klikni gore na sliku... 

Vlada: rebalansom deficit sa 2,6 na 4,2 posto BDP-a

ZAGREB, 24. kolovoza 2010. (www.vlada.hr) - Hrvatska vlada s današnje sjednice Saboru je uputila prijedlog rebalansa proračuna kojim se proračunski prihodi smanjuju za 4,5 milijardi kuna, na 108,3 milijarde kuna, dok se proračunski rashodi povećavaju za 898,2 milijuna kuna, na 122,3 milijarde kuna.

Deficit proračuna tako se s originalno planiranih 8,6 milijardi kuna povećava za 5,4 milijarde kuna, na 14 milijardi kuna. Deficit opće konsolidirane države tako se povećava sa 2,6 posto BDP-a na 4,2 posto BDP, ali i većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.

Rebalans ovogodišnjeg proračuna rađen je na projekciji realnog pada BDP-a u ovoj godini za 1,6 posto, a premijerka Jadranka Kosor ističe kako predloženi rebalans nije predizborni.

"Rebalans nije predizborni i nije mu svrha održavanje na vlasti, već zaštita životnog standarda i snaženje gospodarstva", istaknula je premijerka.

Vlada je od Sabora zatražila i izvanredno zasjedanje kako bi parlament u četvrtak, 26. kolovoza raspravio predloženi rebalans, a Vlada mu predlaže i da donese odluku da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ostanu na razini ovogodišnjeg rebalansiranog proračuna.

Zamrzavanjem rashodne strane proračuna u sljedeće dvije godine pokazujemo da vodimo brigu što se tiče rashoda proračuna, ističe i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Premijerka je naglasila da se "češljanjem proračunskih stavki" u ministarstvima uštedjelo 1,5 milijardi kuna, ali za neke se rashode morao odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja rashoda za 898,2 milijuna kuna.

Rebalansom se, istaknula je, osigurava dodatnih 356 milijuna kuna za mirovine, 386 milijuna kuna za nezaposlene i 50 milijuna kuna za aktivnu politiku zapošljavanja, potom dodatnih 600 milijuna kuna za subvencije poljoprivredi, 300 milijuna kuna za štete zbog elementarnih nepogoda, 100 milijuna kuna za rodiljne naknade i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.

Premijerka je ponovila kako je odlučeno da se u ovom trenutku ne smanjuju plaće korisnicima proračuna, ne smanjuju rodiljne naknade ni doplatak na djecu, kao i da se ne smanjuju mirovine.

Iznijela je i projekcije o tome koliko bi se uštedjelo smanjenjem plaća ili mirovina - smanjenjem plaća za 10 posto uštedjelo bi se 490 milijuna kuna, a smanjenjem mirovina iznad 3.000 kuna dobilo bi se 260 milijuna kuna.

Da smo išli na smanjenje plaća i mirovina, smatram da bi smo iznimno negativno utjecali na prihodovnu stranu proračuna, na gospodarstvo, kazala je Kosor.

Napomenula je da se predloženim rebalansom povećava deficit, ali i da većina europskih zemalja ima veće deficite od Hrvatske.

"To naravno ne znači da nismo svjesni situacije u kojoj jesmo", naglasila je premijerka poručujući kako će se mjere iz Programa gospodarskog oporavka i dalje zdušno provoditi i tu se neće odustati.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako se vezano za prihode i deficit u Hrvatskoj ne događa ništa što se ne događa i u ostalim zemljama.

Uzimajući za usporedbu 2008. godinu, Šuker je kazao kako su proračunski rashodi porasli za četiri milijarde kuna, a na to su ponajviše utjecale mirovine, plaće i kamate.

Prihodi su pak u odnosu na 2008. godinu smanjeni za 7,8 milijardi kuna, pri čemu su najviše smanjeni prihodi od poreza na dobit, za 4 milijarde kuna, od PDV-a za 3,8 milijardi, od doprinosa za oko 2 milijarde kuna.

Potpredsjednik Vlade u dodatnim je objašnjenjima novinarima kazao kako se s obzirom na trenutnu situaciju na burzi ne očekuju veće privatizacije.

U ovoj se godini, kazao je, umjesto ranije planiranih nešto više od 28 milijardi kuna, država planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna za otplatu dospjelih obveza i financiranje deficita, a do sada se zadužila za oko 25,1 milijardu kuna.

Uz prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu Vlada je prihvatila uredbu kojom se trošarine na cigarete od 1. listopada povećavaju u proporcionalnom dijelu s 30 na 33 posto maloprodajne cijene, što bi proračunu u ovoj godini donijelo 60 milijuna kuna.

Uredbom je Vlada od 1. rujna povećala i trošarinu na bezolovni benzin sa 1,65 kuna na 1,90 kuna po litri (kada se tomu doda i naknada za ceste i autoceste od 1,20 kuna, povećanje sa 2,85 kuna na 3,10 kuna), a to bi do kraja godine proračunu trebalo donijeti 70 milijuna kuna.

Povećanje tih dviju trošarina na godišnjoj bi razini proračunu pak trebalo donijeti oko 500 milijuna kuna.

Vlada je danas zaključkom Ministarstvo financija zadužila da nastavi razgovore s predstavnicima financijskog sektora oko uvjeta kreditiranja i investicijskih aktivnosti države, gospodarstva i građana.

Ne možemo očekivati jači gospodarski ciklus ako ne dođe kapital, a ako ga banke imaju, neka daju novac i investiraju, kazao je Šuker.(Hina)

DOK HRVATSKI POLITIČARI GRADE LJETNIKOVCE I KRSTARE JAHTAMA, DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA JEDINA PRILIKA ZA ODMOR JE TROŠAN SINDIKALNI OBJEKT U OMIŠLJU

Ljetovanje u Vili Mirna za 20 kuna i nije tako loše

Hranu sami donosimo, a na raspolaganju nam je kuhinja. Super je, gdje ćeš bolje i jeftinije. Istina, objekt je trošan, no da nismo ovdje, bili bismo kod kuće, iskren je Milan Mlađenović, umirovljeni pravosudni policajac

Mladen TRINAJSTIĆ

Turističku sezonu koja je upravo dosegnula svoj vrhunac, obilježavaju »dobre brojke«, odnosno statistički pokazatelji koji govore o odličnoj popunjenosti svih, pa tako i kvarnerskih turističkih centara. U isto vrijeme, zajedno s poplavom inozemnih gostiju na Jadranu, što nameću lokalne turističke zajednice, za oko zapinju i one nešto manje vedre statistike; domaćih je posjetitelja sve manje, a mnogim je građanima Hrvatske uživanje u čarima »tako lijepe i tako naše« postalo jednostavno preskupo.
No, da i u takvim okolnostima postoje »šeme« za pronalazak svog dijela morskoga raja, svjedočili smo ovog tjedna u Omišlju, u odmaralištu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. U Vili Mirna, kako se pomalo pretenciozno zove taj već pomalo derutan, ali ipak još uvijek funkcionalan objekt smješten u idiličnom okružju uvale Pesja, i ovo ljeto provode brojni članovi tog sindikata.

Pristupačne cijene

Službenici i namještenici, doznali smo od domaćice Vile Mirna, Mare Magdić, pravo desetodnevnog boravka u odmaralištu »izborili« su sukladno redovnom natječajnom postupku, odnosno proceduri utvrđivanja reda prvenstva koja se provodi u svibnju.
- Postoji čitav niz elemenata koji se boduju i vrednuju. Prvenstvo u stjecanju prava boravka u Vili Mirna imaju članovi sindikata koji do sada nisu imali priliku ovdje boraviti, oni koji su članovi sindikalne organizacije dulji niz godina, oni koji imaju više djece ili su pak samohrani roditelji, ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima, kao i oni koji u obitelji imaju članove koji boluju od kakve bolesti - naglašava Magdić.
Kako smo se tijekom obilaska odmarališta smještenog u šumovitom i tihom dijelu Omišlja uvjerili, svi korisnici Vile Mirna vrlo su zadovoljni uslugom koju ondje dobivaju, ali i cijenom boravka.
- Nemamo primjedbi. Istina za volju, da nema ovoga, vjerojatno veći dio nas o moru i ljetovanju ne bi mogao ni sanjati - rekla nam je Ivanka Falat iz Križevaca.

Žestoka konkurencija

Zapisničarka križevačkog Općinskog suda ističe kako je prosječnom hrvatskom građaninu u okolnostima kakve već neko vrijeme vladaju ljetovanje postalo nedostižan luksuz.
- Nije lako »upasti« na listu. Mnogo je onih koji žele boraviti u ovom objektu, a kapacitet je ograničen. Kako stvari stoje, čini se da će konkurencija u nadolazećim godinama biti

 još žešća i brojnija. Najviše je ovdje obitelji s više djece, onih čija su djeca bolesna, kao i ljudi koji žive u težim socijalnim uvjetima. Većina nas smo podstanari, imamo slabija primanja i malo je onih koji imaju nešto svoje. Imam dijete na studiju, druga kći je srednjoškolka. Rashodi su nam, kao većini stanovnika ove zemlje, veći od prihoda i možete misliti kad bih ja vidjela more - zaključuje Ivanka.
- U cijeloj Hrvatskoj vjerojatno nema jeftinijeg smještaja od ovog, posebice ne na Jadranu - konstatirao je Milan Mlađenović.
Umirovljeni zagrebački pravosudni policajac koji u Omišlju ljetuje već petu godinu zaredom, uživa sa svojom suprugom i četvero djece. Otkrio nam je i kako boravak ondje plaća po cijeni od 20 kuna dnevno po osobi.

Uživanje u ljepotama

- Hranu, naravno, sami donosimo, a na raspolaganju nam je dobro opremljena kuhinja. Ma super je, gdje ćeš bolje i jeftinije od toga. Istina je da je objekt već pomalo trošan, ali ipak, nije loše. Da nismo ovdje, bili bismo kod kuće. Tko danas od penzije može platiti ljetovanje za šesteročlanu obitelj. Ja sigurno ne, a ovo nam je, kao i većini ljudi s kojima dijelimo ovaj objekt, jedini način da se i mi malo odmorimo i nauživamo ovih ljepota. Društvo je fantastično. Svi smo se zbližili i sprijateljili. Družimo se danonoćno. Klinci se zajedno kupaju, mi dečki dane provodimo u ribolovu. Uvečer se roštilja, svi kuhamo, peremo, čistimo... Prava komuna - smije se Milan Mlađenović i dodaje kako je jedina stvar koja mu sad već pomalo kvari ljetovanje spoznaja kako za koji dan odlazi kući.
- Tako brzo prođe tih naših dugo čekanih deset dana. Red je da i netko drugi proživi svoje ljeto u ovom prekrasnom ambijentu i mjestu koje nam se svima tako sviđa - zaključio je Milan Mlađenović.