Sindikalna povjerenica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Tuga Tarle postupila je suprotno odredbama Etičkog kodeksa državnih službenika te je nanijela štetu ugledu službe - stoji u pravorijeku Etičkog povjerenstva koje je potpisala predsjednica ovog tijela dr. sc. Gordana Marčetić.

Pritužbu na kršenje Etičkog kodeksa od Tuge Tarle podnijela je ovome povjerenstvu Tina Krce, načelnica Odjela za ljudske resurse u MVPEI-u, i to zbog otvorenog pisma što ga je Tarle svojedobno uputila ministru Gordanu Jandrokoviću, a kojem je, između ostalog, javno tvrdila da Tina Krce za to radno mjesto nema propisane uvjete, konkretno visoku stručnu spremu pravnoga smjera, predviđenu sistematizacijom u trenutku njezina postavljanja na čelo tog odjela.

Nadalje, čelnica je Sindikata MVPEI-a Tuga Tarle u posljednjem broju sindikalnog biltena objavila da je na njezin upit o slučaju Krce od čelništva MVPEI-a dobila odgovor kako je riječ o državnoj službenici koja je postavljena na tu dužnost temeljem izuzetnih radnih sposobnosti. Taj je odgovor Tarle ocijenila "ispraznom frazom" bez sadržaja.

Smatrajući da se takvi problemi moraju rješavati "unutar kuće", bez javnih prozivki i polemika, te ocijenivši da je Tarle time počinila tešku povredu službene dužnosti, ministar Jandroković je zatražio pokretanje postupka pred Službeničkim sudom protiv sindikalne čelnice.

No, kako je Tuga Tarle zaštićena statusom sindikalne povjerenice, šef nacionalnog Sindikata državnih službenika Boris Pleša odbio je dati Jandrokoviću suglasnost za taj postupak.

U zahtjevu šefa diplomacije sindikalnom čelniku Borisu Pleši stajalo je da je Tuga tarle "neovlašteno iznijela neprovjerene podatke o gospođi Tini Krce, načelnici Odjela za ljudske resurse MVPEI-a, čime je počinila tešku povredu službene dužnosti".

Izbjegavši Službenički sud, sindikalna povjerenica "pala" je na Etičkom povjerentvu koje je na koncu utvrdilo da je svojim otvorenim pismom i javno izrečenim stavovima ipak postupila suprotno odredbama članka 6. Etičkog kodeksa u kojemu stoji da "u obavljanju dužnosti i ponašanjem na javnom mjestu, službenik mora paziti da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu". ŠENOL SELIMOVIĆ

SINDIKAT SLUŽBENIKA TRAŽI POMOĆ MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA

ZAGREB Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika dostavio je Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) novi prigovor na Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi. Kako objašnjava sindikat, tim se dokumentom, koji je stupio na snagu 11. ožujka, i dalje ograničava sloboda sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja na području lokalne i područne, odnosno regionalne, samouprave.

Službenički sindikat, MOR-u je još u listopadu lani uputio prigovor zbog odredbi istog zakona koji je tada bio u postupku donošenja. Prigovor sindikat ponavlja, podsjećajući kako su određene primjedbe sindikata u postupku donošenja zakona usvojene, no osnovna zamjerka - ograničavanje sindikalnog organiziranja - i dalje je aktualna. Odredbom članka 16. Zakona, kako navodi SDLSN, u financijski slabijim jedinicama lokalne i područne samouprave koje kao krajnji korisnici ostvaruju tekuće pomoći iznad 10 posto prihoda poslovanja jedinice, utvrđuje se osnovica za obračun plaće u visini osnovice državnih službenika i namještenika.

Istovremeno se odluka o koeficijentima za obračun plaće stavlja u nadležnost predstavničkog tijela - poslodavca, čime se onemogućava kolektivno pregovaranje o uvjetima rada, odnosno visini plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave. (G. Ga.)

Pročitajte još...

• Prigovor SDLSN Međunarodnoj organizaciji rada zbog ograničavanja prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje u lokalnoj i područnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj od 27. srpnja 2010.g.
• Odgovor Međunarodne organizacije rada od 1. lipnja 2010.g.
• Prigovor SDLSN Međunarodnoj organizaciji rada zbog ograničavanja prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje u lokalnoj i područnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj od 5. listopada 2009. godine

 Dnevnik HRT o ukidanju i spajanju agencija i fondova

Za gledanje videa "klikni" na sliku...

MLAKAROVE KUĆNE ČAROLIJE Vlada ukida što je Vlada osnovala

(SDLSN, 26. srpnja 2010.) Prijedlogom reorganizacije agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima koji je usvojila na svojoj 70. sjednici 23. srpnja, Vlada RH počela je provoditi vlastiti zaključak o potrebi utvrđivanja i ispitivanja djelokruga rada te obveza predlaganja racionalne organizacije agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, njihovim spajanjem, pripajanjem, odnosno preuzimanjem njihovih poslova u središnja tijela državne uprave.
Ova je zadaća povjerena Ministarstvu uprave i njenom ministru Davorinu Mlakaru.
Samozatajni je ministar sa svojim suradnicima u polumraku zgrade Ministarstva uprave, poput profesora Baltazara, razmišljao, razmišljao i konačno smislio koga ukinuti, koga spojiti, a koga pridružiti nekom trećem.
Svoje razmišljanje nije želio podijeliti sa socijalnim partnerima - sindikatima koji zastupaju ljude o čijoj sudbini je pri tome odlučivao, a ni Vlada prilikom usvajanja ministrova prijedloga nije našla za shodno držati se vlastitog poslovnika koji nalaže da se o prijedlogu o kojem raspravlja prethodno treba pribaviti mišljenje udruga u čiji djelokrug spada takav prijedlog.
A jedna od posljedica ambicioznog prijedloga reorganizacije mogla bi biti otkazivanje ugovora o radu ili stavljanje na raspolaganje Vladi RH nepoznatog broja zaposlenika.
Vlada je tako, kad su u pitanju agencije, zavodi, fondovi i drugi paradržavni administrativni organizmi, samo nastavila s praksom netransparentnog, voluntarističkog i ad hoc upravljanja administrativnim resursima, spajajući, ukidajući i pripajajući tijela koja je sama osnovala, po principu "ja sam te ustrojila - ja ću te i rastrojiti".
No, sudeći po medijskim odjecima Mlakarove protuagencijske urote, mediji i javnost zagrizli su mamac i dobili još jednu potvrdu da je „birokracije" previše, natječući se pri tome u dokazivanju kako je svaka kuna koju su agencije, zavodi i fondovi dosad potrošili bila uludo bačen novac.
Činjenica je, međutim, da se državna tijela, javne službe i pravne osobe s javnim ovlastima osnivaju sa svrhom obavljanja poslova koji su im povjereni zakonima i propisima, a te poslove im je dosad i ubuduće će propisivati i dodjeljivati upravo Vlada RH.
Stoga, ako je netko kriv za neracionalnu organizaciju i nedjelotvorno obavljanje zadaća javne uprave u najširem smislu te riječi to su upravo Vlada koja je predlagala osnivanje svih tih agencija, zavoda i fondova i Ministarstvo uprave (bez obzira kako se zvalo) koje se tome nije protivilo, a svoje ovlasti svodilo je na zapisnike i preporuke savjetnika koje nitko nije čitao, a kamoli ih se držao.
Sindikat stoga traži da Ministarstvo uprave i socijalnim partnerima prezentira ne samo prijedlog reorganizacije, nego i njezine posljedice po status zaposlenih, a ministru Mlakaru i Vladi predlaže da osim otkaza neposrednim izvršiteljima razmisle o tome koliko su sami odgovorni za stanje koje rješavaju, kao i o svrsishodnosti (pre)velikog broja politički postavljenih dužnosnika i najviših rukovodećih službenika koji svoj posao očito ne obavljaju kako bi trebali kad se tijela kojima rukovode ukidaju.

Pročitajte još...

• Vladin Prijedlog reorganizacije agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima
• SLOBODNA DALMACIJA: Porezni obveznici platili nerad birokracije 32 milijuna kuna

Pročitajte još...

• 21.07.2010. - SLUŽBENIČKI OKSIMORON: Ministarstvo pravosuđa javnim natječajem legalizira Šimonovićeve kadrove?

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Zaposleni u Županiji zadovoljni dogovorenim

(www.kzz.hr) Kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima Krapinsko-zagorske županije danas su potpisali župan Siniša Hajdaš Dončić, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika te Marina Krog, povjerenica Sindikata u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Nakon konstruktivnih razgovora o tekstu i sadržaju Kolektivnog ugovora za zaposlene u upravnim tijelima Krapinsko-zagorske županije, uslijedilo je i danas održano njegovo potpisivanje. Vidno zadovoljan razumijevanjem zaposlenih na koje je naišao, župan Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako "nakon socijalno prihvatljivih pregovora potpisuje kvalitetan kolektivni ugovor". Kada je riječ o zaposlenicima organiziranim u Sindikat rekao je kako im "zahvaljuje na razumijevanju koje su iskazali, jer se nalazimo u financijski teškoj godini u kojoj će, zbog najnovijih rješenja Vlade Republike Hrvatske, prihodi naše Županije do kraja godine na mjesečenoj bazi pasti i do 10 posto."
Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, istaknuo je kako je ovo dobar primjer suradnje poslodavca i radnika, jer se i u krizno vrijeme, vrijeme recesije, uspijeva pronaći zajednički interes i razumijevanje kada je riječ o pravima zaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Povjerenica Sindikata za Krapinsko-zagorsku županiju, Marina Krog, zahvalila je županu na razumijevanju i uvažavanju sindikalnih zahtjeva, a koji su, uistinu, bili u skladu sa složenom situacijom u kojoj se danas nalaze svi u Hrvatskoj pa tako i naša Županija.

SLUŽBENIČKI OKSIMORON Bošnjaković javnim natječajem legalizira Šimonovićeva nezakonita postavljenja?

(SDLSN, 21. srpnja 2010.) Oksimoron (grč. oxýmōron: oxys = oštar + moros = tup) je jezična figura (posebna vrsta antiteze) u kojoj se spajaju dva nespojiva, kontradiktorna pojma.
Tipičan primjer oksimorona je „drveno željezo".
No, hrvatska državna uprava pobrinula se i od naizgled spojivih i nesuprotnih pojmova napraviti svojevrstan „službenički oksimoron".
Zaslugu za ovo ima Ministarstvo pravosuđa koje je od „javnog natječaja" napravilo oksimoron tako što je u Narodnim novinama raspisalo „javni natječaj" za imenovanje rukovodećih državnih službenika u Ministarstvu pravosuđa i to:
- ravnatelja Uprave za organizaciju pravosuđa,
- ravnatelja Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo,
- ravnatelja Uprave za kazneno pravo,
- ravnatelja Uprave za zatvorski sustav,
- ravnatelja Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima, i
- tajnika ministarstva,
za službenike koji već rade na tim radnim mjestima.
Naime, „javni natječaj" kojim se zainteresirani kandidati za rukovodeće službenike u Ministarstvu pravosuđa pozivaju na prijavu i dostavu dokumentacije vrši se za radna mjesta koja su uglavnom već popunjena „kandidatima" bivšeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, a jedina mu je svrha, kako izgleda, legalizirati skandaloznu službeničku praksu ministra s premijerskim ovlastima po pitanju razrješenja i imenovanja kadrova.
Natječaj je javan utoliko što je raspisan u formi oglasa, a „natjecanje" među kandidatima izvjesno je koliko i nogometne utakmice Hrvatske nogometne lige koje istražuje USKOK.
Ako pogledate web stranicu Ministarstva pravosuđa, moći ćete pročitati kako je tajnik ministarstva Tihomir Kralj, v.d. ravnateljica Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Vesna Žulj, v.d. ravnateljica Uprave za kazneno pravo Sanja Nola, v.d. ravnatelj Uprave za zatvorski sustav mr. sc. Branko Peran, ravnatelj Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima Miroslav Mihoci.
Kada su u pitanju rukovodeći službenici sa i bez prefiksa „v.d.", odnosno „vršitelj dužnosti", postavlja se pitanje zakonskog temelja za rješenje koje Zakon o državnim službenicima ne poznaje kada su u pitanju rukovodeći službenici, jer njih, sukladno odredbi članka 74. citiranog zakona na radna mjesta tajnika ministarstva i ravnatelja u ministarstvu, imenuje Vlada na temelju javnog natječaja, a ona to, u konkretnom slučaju nije učinila.
Zakon o državnim službenicima resornim ministrima ne daje mogućnost da razrješuju ni imenuju rukovodeće službenike, bilo da se radi o privremenim „vršiteljima dužnosti" ili onima koji to nisu.
Također, uvjet za raspored na rukovodeće službeničko radno mjesto je sigurnosna provjera pa bi bilo zanimljivo saznati je li takva provjera već provedena kada su u pitanju Tihomir Kralj, Vesna Žulj, Sanja Nola, Branko Peran i Miroslav Mihoci, ako jest tko ju je naredio, a ako nije kako su onda ovi službenici mogli raditi na radnim mjestima za koje se traži sigurnosna provjera.
Na ovaj službenički „hrkljuš" Sindikat je upozorio Ministarstvo uprave koje je, kako neslužbeno saznajemo, provelo upravni nadzor, rezultat kojeg je, pretpostavljamo i raspisivanje „javnog natječaja" za već popunjena rukovodeća radna mjesta.
Sada nam ostaje za vidjeti koga će novi ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, nakon utvrđivanja udovoljavaju li kandidati formalnim uvjetima i intervjua od strane samog ministra ili osobe koju on ovlasti, predložiti Vladi za imenovanje.
Ukoliko se izbor poklopi sa službenicima koji već rade na mjestima za koja se raspisuje javni natječaj ministar Bošnjaković moći će patentirati posebnu vrstu službeničkog oksimorona i već na početku mandata si osigurati istaknuto mjesto u razvoju službeničke prakse koja ne robuje zakonodavnoj stegi pa makar se radilo i o resoru pravosuđa.

Pročitajte još...

• Javni natječaj za imenovanje rukovodećih službenika i Ministarstvu pravosuđa

DOKUMENTI: Sporazum i Dodatak II Kolektivnom ugovoru od 18. lipnja 2010. godine

Sporazum Vlade RH i sindikata državnih službi od 18. lipnja 2010. godine u PDF formatu (za čitanje "klikni" na sliku)	Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike od 18. lipnja 2010. godine u PDF formatu (za čitanje "klikni" na sliku)

Nasuprot raširenom stavu, udio zaposlenih koji plaću dobivaju iz proračuna u Hrvatskoj je osjetno ispod europskog prosjeka, a i postotak BDP-a koji se izdvaja za njihove plaće također je ispod europskog prosjeka!

Ove pomalo iznenađujuće činjenice predstavio je Institut za javne financije, nakon što su u 30-ak država proveli istraživanje za Maticu hrvatskih sindikata - 'Analizu sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru'.

Hrvatska je za sve naknade zaposlenima (bruto iznosi) koji plaće primaju iz državnog ili lokalnih proračuna izdvajala 9,92 posto BDP-a u razdoblju od 2005. do 2008. godine, što je svrstava na 22. mjesto od 33 europske države, među kojima su i sve članice EU, piše Novi list. To je za više od jednog postotnog poena manje od prosjeka za sve države. Najmanji postotak izdvajaju Slovačka i Njemačka (nešto više od sedam posto), a najviše Danska - više od 17 posto.

Udio zaposlenih u općoj državi u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. godine bio je 17,15 posto od ukupno zaposlenih, što je svrstava na 12. mjesto od 24 države.

U obrazovanju i zdravstvu tek 2% zaposlenih

Hrvatska je također izrazito nisko rangirana po broju zaposlenih u obrazovanju. U tom je sektoru, gleda li se udio u ukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13 posto, a manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska. Gleda li se udio zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj zaposlenosti, situacija je ipak bolja i Hrvatska s 5,62 posto zauzima 29. mjesto, a iza nas su Turska, Rumunjska, Austrija i Španjolska.

Ništa bolje Hrvatska nije rangirana ni u zdravstvenoj zaštiti i socijali. Po udjelu u stanovništvu tu je Hrvatska na 30. mjestu s 2,09 posto (manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska), a po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na 26. mjestu, piše Novi list. U Norveškoj, npr, svaki peti zaposleni radi u tom sektoru.

U Hrvatskoj je, pak, iznimno visok broj zaposlenih u javnim poduzećima, gotovo 14 posto, te ih samo Grčka i Poljska imaju više.

'Trebat ćemo 2000 policajaca'

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša kaže da ovi podaci nisu iznenađujući.

"O viškovima zaposlenih kod nas se više govori u dnevno-političke svrhe nego što je to realnost", kaže Pleša. Bez funkcionalne analize radnih mjesta, tvrdi, ne može se doći do optimalnog broja zaposlenih niti govoriti o eventualnim viškovima. Dapače, postoje i manjkovi, pa tako trenutačno nedostaje oko dvije tisuće policajaca, koliko će ih Hrvatska trebati ulaskom u schengenski režim", kazao je Pleša.