SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 26.04.2017.

Sindikat protiv povlaštenog položaja "EU službenika"

(HINA, 26. travnja 2017.) Predloženim izmjenama Zakona o državnim službenicima, koje bi Hrvatski sabor u srijedu trebao usvojiti po hitnom postupku, Vlada dodatno utvrđuje podjelu državnih službenika na tzv. "EU službenike" i obične službenike, koja je već uspostavljena u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kroz njihove veće plaće, priopćio je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Sindikat podsjeća da je već 2010. godine postavio pitanje treba li poslove službenika vezane uz upravljanje sredstvima iz EU fondova tretirati kao prvorazredne i bolje plaćene, a poslove kojima se upravlja sredstvima hrvatskih poreznih obveznika kao drugorazredne, kaže se u priopćenju.

Sada Vlada pored većih plaća takvih "EU službenika" predviđa i njihovo zapošljavanje po posebnom postupku i jamči im pravo na rješavanje žalbi na prijam u roku 30 dana, na što ostali "non EU" službenici ne mogu računati, upozorava sindikat.

Postavlja se pitanje je li različito vrednovanje poslova službenika zaposlenih na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno načelu jednake plaće za jednaki rad, odnosno jesu li poslovi upravljanja i nadzora sredstava iz EU fondova doista vredniji od poslova državnih službenika koji obavljaju druge jednako ili više složene poslove.

Sindikat naglašava da drugi službenici rade na izradi i provedbi nacionalnih strategija, resornih politika, zakonskih i podzakonskih akata ili druge poslove u pravosuđu, policiji, zatvorskom sustavu, carini, Poreznoj upravi, kao i one u javnim službama - zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim djelatnostima, koji su ulaskom Hrvatske u EU također postali poslovima EU.

Osim toga, povlašteni položaj "EU službenika" može dovesti do strukturne neravnoteže ljudskih potencijala u državnoj upravi, na koji je svojevremeno upozorila i viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, ukazavši na bijeg najkvalitetnijih kadrova iz državne uprave na bolje plaćena radna mjesta vezana uz povlačenje EU sredstava, navodi se u priopćenju.

 

Sindikati o povlaštenom položaju "službenika EU-a"

  
(HRT, 26. travnja 2017.) Sindikat podsjeća da je već 2010. postavio pitanje treba li poslove službenika vezane uz upravljanje sredstvima iz fondova EU-a tretirati kao prvorazredne i bolje plaćene, a poslove kojima se upravlja sredstvima hrvatskih poreznih obveznika kao drugorazredne, kaže se u priopćenju.

Sada Vlada uz veće plaće takvih "službenika EU-a" predviđa i njihovo zapošljavanje po posebnom postupku i jamči im pravo na rješavanje žalbi na prijem u roku od 30 dana, na što ostali "non EU" službenici ne mogu računati, upozorava sindikat.

Postavlja se pitanje je li različito vrednovanje poslova službenika zaposlenih na poslovima upravljanja i kontrole uporabe europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno načelu jednake plaće za jednaki rad, odnosno jesu li poslovi upravljanja i nadzora sredstava iz fondova EU-a doista vredniji od poslova državnih službenika, koji obavljaju druge jednako ili više složene poslove.

Sindikat naglašava da drugi službenici rade na izradi i provedbi nacionalnih strategija, resornih politika, zakonskih i podzakonskih akata ili druge poslove u pravosuđu, policiji, zatvorskom sustavu, carini, Poreznoj upravi, kao i one u javnim službama - zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim djelatnostima, koji su ulaskom Hrvatske u EU također postali poslovima EU-a.

Osim toga, povlašteni položaj "službenika EU-a" može dovesti do strukturne neravnoteže ljudskih potencijala u državnoj upravi, na koji je svojevremeno upozorila i viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, upozorivši na bijeg najkvalitetnijih kadrova iz državne uprave na bolje plaćena radna mjesta vezana uz povlačenje sredstava EU-a, navodi se u priopćenju.

 

REGIJA

Hrvatski sindikat protiv povlaštenog položaja "EU službenika"

ZAGREB, 26. travnja (FENA) - Predloženim izmjenama Zakona o državnim službenicima, koje bi Hrvatski sabor u srijedu trebao usvojiti po hitnom postupku, Vlada dodatno utvrđuje podjelu državnih službenika na tzv. "EU službenike" i obične službenike, koja je već uspostavljena u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kroz njihove veće plaće, priopćio je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

Sindikat podsjeća da je već 2010. godine postavio pitanje treba li poslove službenika vezane uz upravljanje sredstvima iz EU fondova tretirati kao prvorazredne i bolje plaćene, a poslove kojima se upravlja sredstvima hrvatskih poreznih obveznika kao drugorazredne, kaže se u priopćenju.

Sada Vlada pored većih plaća takvih "EU službenika" predviđa i njihovo zapošljavanje po posebnom postupku i jamči im pravo na rješavanje žalbi na prijam u roku 30 dana, na što ostali "non EU" službenici ne mogu računati, upozorava sindikat.

Postavlja se pitanje je li različito vrednovanje poslova službenika zaposlenih na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno načelu jednake plaće za jednaki rad, odnosno jesu li poslovi upravljanja i nadzora sredstava iz EU fondova doista vredniji od poslova državnih službenika koji obavljaju druge jednako ili više složene poslove, prenosi Hina.

Sindikat naglašava da drugi službenici rade na izradi i provedbi nacionalnih strategija, resornih politika, zakonskih i podzakonskih akata ili druge poslove u pravosuđu, policiji, zatvorskom sustavu, carini, Poreznoj upravi, kao i one u javnim službama - zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim djelatnostima, koji su ulaskom Hrvatske u EU također postali poslovima EU.

Osim toga, povlašteni položaj "EU službenika" može dovesti do strukturne neravnoteže ljudskih potencijala u državnoj upravi, na koji je svojevremeno upozorila i viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, ukazavši na bijeg najkvalitetnijih kadrova iz državne uprave na bolje plaćena radna mjesta vezana uz povlačenje EU sredstava, navodi se u priopćenju. 

 

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA 

Povlaštenim položajem „EU službenika" Vlada narušava načelo jednake plaće za jednaki rad

Povlašteni položaj „EU službenika" može dovesti do strukturne neravnoteže ljudskih potencijala u državnoj upravi, kroz odljev najkvalitetnijih kadrova iz državne uprave na bolje plaćena radna mjesta vezana uz povlačenje EU sredstava


(SDLSN, 26. travnja 2017.) Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koje bi Hrvatski sabor danas trebao usvojiti po hitnom postupku, Vlada dodatno utvrđuje podjelu državnih službenika na tzv. EU i obične službenike, koja je već uspostavljena u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kroz njihove veće plaće.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske već je 2010. godine postavio pitanje treba li poslove službenika vezane uz upravljanje sredstvima iz EU fondova tretirati kao prvorazredne i bolje plaćene, a poslove kojima se upravlja sredstvima hrvatskih poreznih obveznika kao drugorazredne.
Sada Vlada pored većih plaća takvih „EU službenika" predviđa njihovo zapošljavanje po posebnom postupku i jamči im pravo na rješavanje žalbi na prijam u roku od 30 dana, na koji hitni postupak ostali „non EU" službenici ne mogu računati.
Postavlja se i pitanje je li ovakvo različito vrednovanje poslova službenika zaposlenih na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno načelu jednake plaće za jednaki rad odnosno rad jednake vrijednosti, tj. jesu poslovi upravljanja i nadzora sredstava iz EU fondova doista vredniji od poslova državnih službenika koji obavljaju druge jednako ili više složene poslove izrade i provedbe nacionalnih strategija, resornih politika, izrade zakonskih i podzakonskih akata ili druge jednako složene poslove u pravosuđu, policiji, zatvorskom sustavu, carini, Poreznoj upravi, kao i onih u javnim službama - zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim djelatnostima, koji su ulaskom Hrvatske u EU također postali poslovima EU. 
Pored toga, povlašteni položaj „EU službenika" može dovesti do strukturne neravnoteže ljudskih potencijala u državnoj upravi, na koji je svojevremeno upozorila i Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, ukazavši na bijeg najkvalitetnijih kadrova iz državne uprave na bolje plaćena radna mjesta vezana uz povlačenje EU sredstava. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 26.04.2017.

NASTAVAK SJEDNICE
Sabor o Zakonu o državnim službenicima

 
(GLAS SLAVONIJE, 26. travnja 2017.) Hrvatski sabor u srijedu zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama Zakona o državnim službenicima kojima bi se trebalo ojačati administrativne kapacitete te pojednostaviti i ubrzati zapošljavanje na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova. "Kod zapošljavanja službenika na poslovima vezanim uz europske fondove predlažu se izuzeci u primjeni zakona, a sve u cilju ubrzavanja poslova zapošljavanja službenika na tim poslovima i to tako da zapošljavanje nije potrebno predvidjeti u planu primanja u državnu službu, da postupak po žalbi bude hitan postupak, tako da je Odbor za državnu službu obvezan odlučiti prema žalbi u roku 30 dana od njezina primitka. Služba je na određeno vrijeme za potrebe rada na projektu koji se financira iz EU fondova i EU programa, i može trajati cijelo vrijeme projekta, a ne do godinu dana kako je do sada bilo", pojasnio je predložene izmjene potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić. H

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 26.04.2017.

Stižu reforme: Plaće službenika po učinku

Još prije tri godine Martina Dalić razradila je sustav vrednovanja rada državnih službenika koji je sada ugrađen u program reformi.

AUTOR: Lidija Kiseljak

(VEČERNJI LIST) Objedinjavanje inspekcija i vrednovanje državnih službenika po učinku dvije su najvažnije novine unutar Nacionalnog programa reformi (NPR) koji će s programom konvergencije biti predstavljen ovaj tjedan na sjednici Vlade.

Program konvergencije koji se piše za trogodišnje razdoblje predviđa daljnje smanjenje deficita i javnog duga. Ta dva programa članice EU dužne su do kraja travnja poslati Europskoj komisiji, a na temelju njih će Komisija izraditi prijedlog preporuka, koje potom usvaja i Vijeće Unije. Trenutačno imamo više od pedeset inspekcijskih službi koje bi se trebale objediniti, a nakon što je prije tri godine SDP-ova Vlada ukinula Državni inspektorat i oko 800 inspektora rasporedila u pet ministarstva - Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma - to je dovelo do još više nereda na tržištu koji se sada želi popraviti objedinjavanjem u jedan državni inspektorat koji bi kao i prije radio neovisno.


Plaća vezana uz rezultate rada

Pri samoj najavi tog objedinjavanja prije nekoliko mjeseci, SDP je pokazao nezadovoljstvo tvrdeći upravo suprotno - da je inspektorat ukinut upravo zato što je bio leglo korupcije i nepotizma i da su u EU inspekcije također vezane za ministarstva. Još prije tri godine kao saborska zastupnica Martina Dalić, sadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i obrta, predložila je i razradila sustav upravljanja plaćama i vrednovanje rada državnih službenika koji je sada ugrađen u NPR.

Tako bi plaća bila vezana za rezultate rada, mjerene kroz unaprijed definirane mjerljive ciljeve i rezultate rada. Primjerice, u upravi ovisila bi o broju riješenih administrativnih predmeta, zahtjeva, izdanih dozvola...; kada je riječ o zdravstvu, onda o broju obrađenih pacijenata, kod nastavnika o uspješnosti učenika... Ocjene bi bile i kriterij za napredovanje, ali i način za lakši otkaz. Takvim obračunom ukinuli bi se sadašnji dodaci na plaće.

U programu konvergencije, kad je riječ o smanjenju deficita, ide se na tehničko usklađivanje prema pravilima EK koji traži da sve zemlje rade po istoj metodologiji. Nepoštivanje Nacionalnog programa reformi i plana konvergencije može državu koštati sankcija koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU.

Pročitajte još... 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 26.04.2017.

NOVI LIST o "etapama" izrade novog platnog sustava u javnoj upravi

 ... za čitanje klikni na sliku

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 22.04.2017.

NEDOREČENI PROPISI

Uvjeti za odlazak državnih službenika u mirovinu ovisti će i o osobnim odnosima unutar službe?


Autor: Gabrijela Galić
I dok se izmijenjeni zakon ne donese, državnom službeniku služba će prestajati po sili zakona posljednjeg dana godine u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža

(Novilist.hr, 14. travnja 2017.) ZAGREB Kao i prethodne dvije Vlade i aktualna je odlučila promijeniti uvjete za odlazak državnih službenika u mirovinu, ali je za razliku od svojih prethodnika uspjela izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima uputiti u saborsku proceduru.

I dok se izmijenjeni zakon ne donese, državnom službeniku služba će prestajati po sili zakona posljednjeg dana godine u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.U praksi bi tako službenik koji tijekom travnja navrši 65 godina života u mirovinu otišao zadnjeg dana ove godine.

S novim zakonom, pod uvjetom da tijekom rasprave ne dođe do nekih promjena, službenik će u mirovinu odlaziti čim ispuni uvjete za nju. Drugim riječima, ako službenik primjerice 25. travnja napuni 65 godina života i pritom ima najmanje 15 godina mirovinskog staža, u mirovinu odlazi na svoj rođendan.

Međutim, u zakonskom prijedlogu Vlada je unijela i dodatak, kako objašnjava, usklađujući taj dokument s odredbama Zakona o radu (ZOR), pa će službeniku ugovor o radu prestati kada stekne dobne uvjete, »osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe«.

No, i u tom slučaju službenik u mirovinu ide »najkasnije posljednjeg dana godine« u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Drugim riječima, promijenjene su odredbe po kojima službenici odlaze u mirovinu, ali će u konačnici sve biti manje-više isto kao i sada, barem za dio službenika.Takva odredba može biti problematična jer se može dogoditi da odluka o tome tko ostaje raditi do kraja godine ne ovisi samo o potrebi posla kojeg službenik treba odraditi, već i osobnim odnosima unutar službe.

Mijenjajući službenički zakon, Vlada se posve krivo poziva na ZOR, odnosno netočno ga prezentira. Naime, odredba ZOR-a na koju se u objašnjenju zakona poziva, među ostalim, propisuje da ugovor o radu prestaje »kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore«.

ZOR ne propisuje nikakva ograničenja dogovora poslodavca i radnika, pa se zakonodavac netočno poziva na njegove odredbe pri definiranju novih uvjeta za odlazak u mirovinu službenika.

Jedan od razloga jubilarnog 10-tog zadiranja u Zakon o državnim službenicima je i omekšavanje uvjeta za zapošljavanje službenika koji će raditi na privlačenju sredstava iz EU fondova. Sada državna služba na određeno vrijeme može trajati najduže godinu dana.

EU projekti u pravilu traju dulje te će ubuduće zapošljavanja na određeno vrijeme vezana uz EU fondove trajati koliko traje i projekt. I postupci zapošljavanja, ne samo osoba vezanih uz fondove, pojednostavit će se.

Primjerice, ubuduće će se rješenje o zapošljavanju kandidata objavljivati na mrežnim stranicama državnog tijela koje je raspisalo natječaj, odnosno više se neće slati rješenje o zapošljavanju izabranog kandidata svim kandidatima koji su se »borili« za taj posao.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 22.04.2017.

Sabor nije prihvatio izvješće HAKOM-a za 2015. godinu

Sindikat se nada da čelnik HAKOMA kojem nije prihvaćeno izvješće o radu neće dobiti novi mandat Hrvatskog sabora kako bi provodio svoju agendu protiv sindikalnog organiziranja u jednom tijelu javne vlasti

(SDLSN, 22. travnja 2017.) U medijskoj sjeni ovoga se tjedna dogodilo ne prihvaćanje izvješća o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu.
Izvješće nije prihvaćeno na 3. sjednici 21. travnja 2017. sa 40 glasova "za", 69 "protiv" i 3 "suzdržana" glasa, usprkos mišljenju Vlade Republike Hrvatske upućenom predsjedniku Hrvatskog sabora (doduše još od 16. studenoga 2016. godine) u kojem se Saboru predlaže prihvaćanje izvješća o radu HAKOM-a, kao i zaključka Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, koji je 29. studenoga 2016. godine većinom glasova (8 "za", 2 "protiv") odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu.
Nakon ovog ne prihvaćanja izvješća o radu logičnim se nameće pitanje rasprave o smjeni predsjednika Upravnog vijeća HAKOM-a Dražena Lučića, koji očito više ne uživa povjerenje Hrvatskog sabora.
Ako se pogledaju rezultati glasovanja, za prihvaćanje HAKOM-ovog izvješća glasovali su zastupnici političke opcije koja ga je i instalirala na mjesto na kojem je „zaradio" nemali broj pritužbi zbog gušenja rada sindikata, od kojih je jedna upućena i Međunarodnoj organizaciji rada, a Prekršajni sud u Zagrebu ga je nepravomoćnom presudom zbog toga i kaznio novčanom kaznom, sudskih presuda i izrečenih kazni zbog kršenja odredbi o privatnosti njemu nepoćudnih radnika HAKOM-a i nemalog broja sudskih sporova koje putem skupih odvjetničkih društava vodi protiv radnika.
Sindikat se nada da čelnik regulatornog tijela kojem nije prihvaćeno izvješće o radu neće dobiti novi mandat Hrvatskog sabora kako bi nastavio maltretirati radnike agencije kojoj je na čelu, sukladno poruci koju je napisao članu vijeća HAKOM-a: „,... samoupravljanje je na ovim prostorima odavno odumrlo. Sindikalnih povjerenika još ima, no nemaju što tražiti u HAKOM-u, barem dok sam ja predsjednik.". S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 20.04.2017.

JAVNI SEKTOR 

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona

Autor: Gabrijela Galić

(Novilist.hr, 20. travnja 2017.) ZAGREB -Nakon što se tri godine radilo na izradi jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, odustaje se od takvog jedinstvenog zakonskog rješenja koje bi obuhvatilo zaposlene u obrazovanju, znanosti, kulturi, socijali, zdravstvu, policiji, carini, zatvorskom sustavu, kao i državnim tijelima. 

Naime, Vlada Nacionalnim planom refomi kojeg priprema i kojeg bi do kraja travnja trebala uputiti Europskoj komisiji, ne odustaje od novog zakona o plaćama, međutim odustaje od jedinstvenog zakona. Tako će se donijeti dva dokumenta - jedan koji će regulirati plaće u državnoj upravi te drugi koji će se odnositi na javnu upravu. Cilj je redividirati sustav plaća u državnoj i javnoj upravi, a prema šturim informacijama koje su za sada poznate, Vlada kani promovirati stimulativan, objektivan i pravedan sustav nagrađivanja, napredovanja i zapošljavanja službenika.

 

Pravedan sustav

Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona. Iako je i njegova namjera bila uvesti objektivan i pravedan sustav nagrađivanja i napredovanja, iz tada predloženih ideja nije bila vidljiva mogućnost nekih velikih skokova unutar sustava, pa i prelazaka iz jednog u drugi platni razred. Naime, tada je predlagano deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda, a bila je otvorena i mogućnost uvođenja još dva dodatna platna razreda za vojsku i policiju.

Ujednačavanje cijene rada u cijelom javnom sektoru, misao je vodilja Vlade zbog kojih se ulazi u kreiranje novih zakonskih rješenja, koja nikako da ugledaju svjetlo dana. Tako je ideju jedinstvenog zakona prihvatila i bivša vlada Tihomira Oreškovića te je dodatno razradila, namjeravajući jedinstvenim zakonom obuhvatiti oko 390 tisuća zaposlenih.

Osim državnih i javnih službi u kojima je oko 250 tisuća zaposlenih, planirali su u jedinstveni zakonodavni okvir uključiti i agencije, zavode, fondove, javne ustanove, a u drugoj fazi i zaposlene na lokalnoj i regionalnoj razini u tijelima uprave, ali i komunalnim poduzećima. Planovi dviju bivših vlada bili su i kontrola kolektivnih pregovora u javnim poduzećima. SDP-ova koalicijska Vlada planirala je ujednačiti opće odredbe kolektivnih ugovora, primjerice njihovo trajanje, dok je bivša HDZ-Most Vlada najavljivala kako neće kontrolirati sadržaj kolektivnih ugovora, nego njihove financijske učinke. No, ta je Vlada prekratko trajala da bi iznjedrila zakonodavna rješenja. Za sada nije posve jasno planira li aktualna Vlada kontrolirati pregovaračke procese u javnim poduzećima, što je još kod prvih najava izazvalo revolt predstavnika radnika javnih poduzeća.

 

Kontrola pregovora

Ujednačavanje plaća, pod geslom »jednaka plaća za jednak rad« tako je nešto što na tragu svojih prethodnika namjerava provesti aktualna Vlada. Premda, još nije posve jasno kako će se postaviti prema javnim poduzećima i namjerava li i tamo kontrolirati pregovaračke procese ili samo plaća članova Uprava. Naime, plan je njihova primanja povezati s rezultatima srednjoročnih strateških planova, posebno kada je riječ o strateškim trgovačkim društvima.

I aktualna Vlada je prihvatila SDP-ovu ideju o osnivanju središnjeg koordinacijskog tijela za pregovore u javnom sektoru, kojim bi, prema ranijim planovima, trebalo držati pod kontrolom pregovore na svim razinama.

 

Novi sustav plaća proširit će se na sve zaposlenike

Na naš upit zbog čega se odustalo od donošenja jedinstvenog zakona o plaćama te se pripremaju dva, u resornom ministarstvu rada odgovaraju:

- Revidiranje sustava određivanja plaća provodit će se u dvije etape. Polazeći od načela jednakosti plaća (jednaka plaća za jednaki rad odnosno rad jednake vrijednosti), neovisno u kojem sektoru zaposlenik radi, novi će se sustav plaća proširiti na sve zaposlenike. 

 

... za čitanje klikni na sliku  

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 18.04.2017.

Obrazloženjem izmjena Zakona o državnim službenicima Vlada vrijeđa saborske zastupnike

Sindikat od saborskih zastupnika traži da ne dopuste predlagatelju Zakona da im u njihovom visokom domu „prodaje" zakonske prijedloge zaražene „salmonelom" i pobune se protiv obrazloženja koja njihov zdrav razum i dužnosnički integritet svode na „kilo mozga za dvije marke"


(SDLSN, 18. travnja 2017.) Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 13. travnja 2017. godine usvojila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s konačnim prijedlogom Zakona, koji propisuje jednostavniji i brži postupak prijma u državnu službu službenika koji rade na poslovima vezanim uz europske strukturne i investicijske (ESI) fondove.
Naravno, Zakon bi se trebao donijeti po hitnom postupku, koji je ionako postao „redovitiji" od onog redovnog u kojem se o zakonu raspravlja u dva pa čak i tri čitanja, budući da se radi o tzv. EU zakonu, po čemu ispada da sve što se odnosi na Europsku uniju treba donijeti po krnjim demokratskim standardima.
Međutim, pored ovog važnog pitanja, Zakonom se propisuje i raniji prestanak državne službe po sili zakona, kad državni službenik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a ne kao dosad, posljednjeg dana godine u kojoj su navršeni ti uvjeti.
Ovo nije prvi puta da je Vlada predložila takvo rješenje, no, po prvi puta je ono obrazloženo razlozima koji ne samo da ne postoje, nego su i suprotni samoj svrsi koja se ovim rješenjem navodno želi postići.

Papir trpi sve - najbolje ilustrira obrazloženje Ministarstva uprave, koje je Vlada na sjednici prihvatila kao svoje 

Naime, Vlada ranije umirovljenje državnih službenika opravdava potrebom usklađivanja sa Zakonom o radu, kojim je propisano da ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore i stoga predlaže da i državna služba prestane državnom službeniku kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe (zadržavanje stručnjaka, rad na projektima, dovršenje započetih poslova i sl.), u kojem slučaju služba prestaje posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti.
To znači da Republika Hrvatska, u situaciji u kojoj Europska komisija u „Izvješću za Hrvatsku 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža" navodi kako je potrebno „poduzeti mjere za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrzati prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje", kao i da „najavljene mjere kojima se potiče dulji radni vijek i racionalizacija odredbi o mirovinama nisu provedene", donosi propis kojim se silom zakona ranije umirovljuju njezini državni službenici.

 

Usklađenje sa ZOR-om koje to nije

Također, ovim se rješenjem Zakon o državnim službenicima ni na koji način ne usklađuje sa Zakonom o radu jer ZOR ne predviđa prestanak eventualnog novosklopljenog ugovora o radu posljednjeg dana godine u kojoj je radnik navršio 65 godina, već takav radni odnos može trajati dok god to odgovara jednoj i drugoj strani.
No, vrhunac cinizma je tvrdnja da se dogovorom čelnika tijela i državnog službenika o ostanku u službi do kraja godine u kojoj je službenik navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osigurava zadržavanje stručnjaka, rad na projektima, dovršenje započetih poslova i sl.
Na koji se način postiže zadržavanje stručnjaka, nastavak rada na projektima, dovršenje započetih poslova i sl., kako navodi predlagatelj, ukoliko se, npr., radi o stručnjaku koji radi na projektu u trajanju od dvije godine, a on navršava 65 godina u listopadu tekuće godine i prema predloženoj odredbi može nastaviti raditi samo do kraja te godine, ali ne i tijekom sljedeće, premda projekt ili započeti posao traje dulje od dva mjeseca koliko takav službenik može nastaviti s radom u državnom tijelu.
Vlada je time poslala uvredljivu i nedvosmislenu poruku saborskim zastupnicima kako računa na viski prag tolerancije na gluposti koje pišu u ocjeni stanja i obrazloženjima zakona koje im upućuje na usvajanje, činjenicu da je i sadašnja oporba predlagala slična rješenja (iako nije posezala za jednako bedastim obrazloženjima) te hitni postupak kao efikasno sredstvo za gušenje kvalitetne saborske rasprave.
Sindikat stoga od saborskih zastupnika traži da ne dopuste predlagatelju Zakona da im u njihovom visokom domu „prodaje" zakonske prijedloge zaražene „salmonelom" i pobune se protiv obrazloženja koja njihov zdrav razum i dužnosnički integritet svode na „kilo mozga za dvije marke". S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 13.04.2017.

SRETAN USKRS!

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 13.04.2017.

Udri po sindikalistima

Sindikalno organizirano radništvo na udaru i u privatnom i u državnom sektoru: Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao je točno 488 članova, a danas ih je svega 75

PIŠE Dragan Grozdanić
(NOVOSTI, 13. travnja 2017.) Strepe za posao, plaću i uopće za budućnost, koju članstvo u sindikatu čini još neizvjesnijom. Sve se to odvija na dokovima Brodosplita: otkako je 2013. preuzeo splitski škver, njegov vlasnik Tomislav Debeljak neprestano je u sukobu s trima sindikatima i njihovim članovima koji ondje djeluju i upozoravaju na poslovne anomalije u ovoj tvrtki. Ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović je na temelju nalaza Inspekcije rada upravo okončao ispitni postupak u kojem je, između ostalog, utvrđena sumnja na diskriminaciju radnika temeljem članstva u sindikatima Brodosplita, o čemu je obaviješten i Debeljak.
Pravobraniteljica je tako zabilježila da je uprava Brodosplita višekratno radnicima davala do znanja da je nepoželjno njihovo sindikalno članstvo, pa je velik broj radnika iz sindikata istupio. Na šalteru protokola tvrtke dijeljeni su formulari za ispis radnika iz sindikata. Uprava Brodosplita negira te pojave. U brodogradilištu diskriminiraju i radnike narušenog zdravlja: ne isplaćuju im božićnicu jer radnici na dugotrajnom bolovanju ne doprinose produktivnosti Brodosplita. Joška Franića, povjerenika Sindikata metalaca u Brodosplitu, pitamo je li Debeljak obećao i dvostruko vrednije poklon pakete za Uskrs i Božić te stipendije za djecu onim radnicima koji nisu članovi sindikata.
- U svojim poslanicama koje je pisao u sitnim noćnim satima Debeljak je obećavao svašta, ali od toga nije bilo ništa. Osim što nam je još lani provaljeno u sindikalne prostorije, pa spor s vlasnikom oko toga vodimo na sudu - kazao nam je Franić.
Otkriva nam da je Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao točno 488 članova, a danas ih je svega 75.
- Strah za radna mjesta se uvukao u ljude i to im ne zamjeram, ali je činjenica da su nakon iščlanjivanja iz sindikata prije i lakše dobili otkaze. Vlada i državne institucije morali su spriječiti te pojave jer je riječ o kršenju osnovnih ljudskih prava - kaže Franić.
Međutim, nije Brodosplit jedini koji krši radnička i ljudska prava. Nasrtaje na sindikalno organizirane radnike bilježimo i u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM), čiji je osnivač Republika Hrvatska. Ravnatelj Mario Weber i Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, još su u srpnju 2015. nepravomoćno proglašeni krivima zbog "zabranjenog nadzora nad utemeljenim djelovanjem sindikata" i prekršajno osuđeni na novčane kazne od 4.200 kuna.
Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, kaže za "Novosti" da se protiv njihovog sindikalnog povjerenika u HAKOM-u vodi čitav niz sudskih postupaka jer mu Agencija namjerava otkazati ugovor o radu. Lučić je pak odavno uputio jasnu poruku kako ne namjerava tolerirati nikakav sindikat u HAKOM-u: "samoupravljanje na ovim prostorima je odavno odumrlo", poručio je radnicima putem političke fraze kakve smo se naslušali milijun puta.
- Po samom osnivanju sindikalne podružnice HAKOM je inscenirao kašnjenje isplate plaća zbog nedostavljanja popisa članova kojima treba ustezati sindikalnu članarinu, kako bi saznao imena članova sindikata. Sindikat to nije dužan učiniti, pa je time zaposlenicima poslana poruka da im zbog sindikata kasni plaća - kazao nam je Kuhar.
Dalo bi se toga još nabrojati, ali čujmo i Sinišu Miličića, predsjednika varaždinskog Regionalnog industrijskog sindikata (RIS), koji je nedavno doživio nezamislivo: uprava tvrtke Autoprijevoz Varaždin održala je konferenciju za štampu jer je bila užasnuta sazivanjem sindikalnog sastanka! To je ocijenjeno nedopustivim miješanjem poslodavca u rad sindikata i pritiskom na njegove članove. Od 350 zaposlenih u AP Varaždinu njih 120 su članovi RIS-a.
- Sumnjamo da radnike (vozače) varaju na satnicama, odnosno ne isplaćuju im sve zarađene sate. Poslodavac bi trebao dati radniku ispis radnog vremena za prethodni mjesec. Direktor AP-a Franc Harapin, inače bivši sudac Županijskog suda Varaždin, poručio je da se taj ispis može dobiti samo na zahtjev radnika. No sindikat u ime radnika ima pravo zahtijevati ovakav ispis. On i dalje želi da mu svaki radnik ponaosob dođe zatražiti ispis - kaže Miličić.
Da je u AP-u nepoželjno biti sindikalno organiziran govori i sljedeći slučaj. Ondje radi jedan mladi vozač autobusa, pouzdan, "lagane noge", što znači da istančanim osjećajem za vožnju u prosjeku troši manje benzina, pa čak i od tvornički propisane količine - tko ne bi takvog radnika volio imati? Vozio je europske turističke ture, ali je odnedavno prebačen na lokalne linije. Razlog?
- Kao sindikalni povjerenik nije pristao dati pozitivno mišljenje o otkazu sedmorici svojih kolega - objasnio je Miličić.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Potpisan kolektivni ugovor za Hrvatski Telekom

Potpisan kolektivni ugovor za Hrvatski Telekom

NHS - Predstavnici poslodavca i reprezentativnih sindikata (HST i RSRH) potpisali su u petak, 28. srpnja 2017., novi Kolektivni ugovor za Hrvatski Telekom, koji će se primjenjivati do 30. lipnja 2018. Ovim je Kolektivnom ugovorom zaposlenicima HT-a zajamčena visoka razina radnih i materijalnih prava. Zadržana su sva dosadašnja prava zaposlenika, a neka su prava i povećana. Tako je, primjerice, iznos otpremnine po godini neprekinutog radnog staža u HT-u povećan sa 6.400 na 6.500 kn, a naknada za pasivno dežurstvo povećana je s 5 na 10% od osnovne mjesečne bruto plaće radnika.

Opširnije

Podigne li se kvaliteta života obitelji, porast će i njihov broj

Podigne li se kvaliteta života obitelji, porast će i njihov broj

Pri usklađivanju privatnog i poslovnog života treba voditi računa o smjernicama EU koje u prvi plan stavljaju fleksibilne oblike radnog vremena, tzv. family friendly policies. No, tržište rada sustavno razvija nesigurne oblike rada koji su, uz niska primanja, glavni razlog odlazaka mladih, što izravno ugrožava obiteljsku politiku

Opširnije

Bliži se kraj ere jeftine radne snage u srednjoj i istočnoj Europi

Bliži se kraj ere jeftine radne snage u srednjoj i istočnoj Europi

Radnici u srednjoj i istočnoj Europi manje su financijski produktivni. (POSLOVNI DNEVNIK) Srednja i istočna Europa suočene su sa završetkom jedne gospodarske ere koju je obilježila uz ostalo i jeftina radna snaga, pa bi strana ulaganja u dugoročnoj perspektivi mogla sve više odlaziti u zemlje dalje na istoku i jugu, pokazala je najnovija analiza agencije Reuters.

Opširnije

Vlada ostala pri rastu BDP-a od 3,2 posto

Vlada ostala pri rastu BDP-a od 3,2 posto

Deficit proračuna mogao bi biti i manji od 1,3 posto BDP-a, odnosno manji od 4,5 milijarde kuna u ovoj godini, a iduće gotovo upola manji AUTOR Marina Šunjerga (VEČERNJI LIST) Smjernice ekonomske i fiskalne politike, dokument na temelju kojeg Vlada izrađuje proračun i planira prihode i rashode države, usuglašene su na užem kabinetu Vlade, a Ministarstvo financija, kako saznajemo, ostalo je pri prognozi rasta BDP-a od 3,2 posto.

Opširnije

Jesen u znaku trnovitih pregovora o kolektivnim ugovorima

Jesen u znaku trnovitih pregovora o kolektivnim ugovorima

Vlada odbila zahtjev sindikata državnih službi za produženom primjenom KU-a, koji istječe za pet dana Autor: Gabrijela Galić (NOVI LIST) ZAGREB - Pregovarački odbori Vlade i sindikata državnih službi početkom rujna trebali bi otvoriti pregovore za novi kolektivni ugovor. Naime, Kolektivni ugovor za državne službenike istječe za pet dana i prelazi u fazu tromjesečne produžene primjene.

Opširnije

NHS od predsjednika Vlade traži rješavanje problema isplate regresa profesionalnim vatrogascima

NHS od predsjednika Vlade traži rješavanje problema isplate regresa profesionalnim vatrogascima

Poštovani gospodine Plenkoviću! U Nezavisnim hrvatskim sindikatima sa zabrinutošću pratimo situaciju u svezi s ostvarivanjem materijalnih prava profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u javnim vatrogasnim postrojbama (JVP), na koju je ukazao Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, a koja prava ova Vlada, po prvi puta od kada je to pitanje regulirano Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, dovodi u pitanje.

Opširnije

KOMENTAR: KONAČNA PRETVORBA HRVATSKE Stan i plaća su ionako - komunistička pretjerivanja

KOMENTAR: KONAČNA PRETVORBA HRVATSKE Stan i plaća su ionako - komunistička pretjerivanja

BEZ ZAŠTITE JASMINA KLARIĆA Autor: Jasmin Klarić Radnička klasa je iznijela cijeli teret krize i njena ugrožena pozicija jedan je od glavnih razloga što se masovno pohrlilo u sve te Dubline (Novilist.hr) Nema, izgleda, kraja ljetnjim radostima i ljepotama vrlog novog svijeta koje se već naziru kao hrvatska stvarnost. Poželjna, čak, tako nam je predstavljaju – stvarnost koja će se zapravo opredmetiti provođenjem čuvenih reformi, stvarnost koja će nas, poput Zlatka Hasanbegovića na simboličkoj razini, konačno i u opipljivijim sferama izvući iz ralja mrskog jugokomunističkog nasljeđa.

Opširnije

Prosječna neto plaća za svibanj probila razinu od 6.000 kuna

Prosječna neto plaća za svibanj probila razinu od 6.000 kuna

Poslovni.hr/Hina U odnosu na svibanj 2016. godine, pak, prosječna je neto plaća za peti mjesec ove godine bila viša za 339 kuna. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 6.025 kuna, što je na mjesečnoj razini nominalno više za 1,8 posto, a na godišnjoj za 5,9 posto, pokazuju prvi podaci koji je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Opširnije

DZS: Stopa nezaposlenosti u lipnju ponovno srušila rekorde

DZS: Stopa nezaposlenosti u lipnju ponovno srušila rekorde

Autor: Lider/Hina Državni zavod za statistiku u petak je objavio kako je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u lipnju pala s prethodnih 11,7 na 10,8 posto, spustivši se peti mjesec za redom, i to na najnižu razinu od 2000. godine,od kada službena statistika prati ovaj pokazatelj.

Opširnije

Izmjenom Zakona o vatrogastvu do većih prava vatrogasaca

Izmjenom Zakona o vatrogastvu do većih prava vatrogasaca

(N1) Vlada će pitanje plaća vatrogasaca riješiti izmjenama Zakona o vatrogastvu, najavio je u četvrtak ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističući kako će se time riješiti nelogičnosti decentraliziranog načina plaćanja, kojim je uređeno da se novac za isplatu plaća i materijalnih prava ne osigurava u državnom proračunu već iz onih gradskih.

Opširnije

Hrvatska među članicama EU s najvećim kvartalnim rastom javnog duga

Hrvatska među članicama EU s najvećim kvartalnim rastom javnog duga

Autor: Lider/Hina Krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug Hrvatske dosegnuo je 300,14 milijardi kuna ili 86,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa se Hrvatska našla među članicama Europske unije s najvećim rastom tog duga, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Eurostata.

Opširnije

Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo ljude onda smo heroji i vitezovi, a kada tražimo regres onda nas ignoriraju

Sindikat vatrogasaca: Kada spašavamo ljude onda smo heroji i vitezovi, a kada tražimo regres onda nas ignoriraju

TRAŽE SREĐIVANJE STANJA Piše: Hina Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od Vlade žurno sređivanje stanja u vatrogastvu zbog problematičnog financiranja javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), ističući kako ih se, kada gase vatru i spašavaju ljude i imovinu proglašava "hrvatskim vitezovima"i herojima, a kada traže isplatu regresa ili povećanje osnovice svi ih ignoriraju.

Opširnije

Javno savjetovanje o Nacrtu Iskaza o procjeni učinaka propisa na Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Javno savjetovanje o Nacrtu Iskaza o procjeni učinaka propisa na Zakon o zdravstvenoj zaštiti

NHS - Na portalu e-Savjetovanja otvoreno je javno savjetovanje o Prijedlogu nacrta Iskaza o procjeni učinaka propisa na Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Javno savjetovanje završava 16. kolovoza 2017. godine. U prijedlogu materijala predlagač navodi kako je temeljni cilj Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. na području zdravstva osiguranje takvog zdravstvenog sustava koji će biti moderan i financijski održiv te koji će građanima pružati zdravstvenu sigurnost, kao i osigurati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu na teritoriju Republike Hrvatske.

Opširnije

IZMJENE ZAKONA O RADU Arbitraža kao zamjena za uskraćenu suglasnost za otkaz odlazi u povijest

IZMJENE ZAKONA O RADU Arbitraža kao zamjena za uskraćenu suglasnost za otkaz odlazi u povijest

POSTUPAK SAVJETOVANJA Autor: Gabrijela Galić Pomorci kao i ostali radnici imaju pravo održavati skupove radnika i imati predstavnika radnika u »organu poslodavca«. Poslodavci su pak i za pomorce u slučaju kolektivnih otkaza dužni izvjestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja te joj dostaviti sve relevantne podatke vezane uz kolektivni višak i postupak savjetovanja s radničkim vijećem. Dio država članica EU-a pomorce su »isključivala« iz primjene tih prava, no više neće moći

Opširnije

Svakih desetak minuta u Hrvatskoj jedna ozljeda na radu

Svakih desetak minuta u Hrvatskoj jedna ozljeda na radu

POVEĆAN BROJ NESREĆA TIJEKOM RADA Autor: Gabrijela Galić Statistika HZZZSR-a kazuje kako se prošle godine najveći broj ozljeda na radu dogodio u Gradu Zagrebu – 27,77 posto svih ozljeda prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Potom slijedi Primorsko-goranska županija sa 9,21 posto lani zabilježenih ozljeda

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja