Sindikati su i sami iznenađeni potporom koju su im građani dali potpisima na peticiji za organiziranje referenduma protiv izmjena Zakona o radu. Uglednog stručnjaka za područje radnih odnosa, profesora Marinka Učura s riječkog Pravnog fakulteta, među ostalim, upitali smo hoće li referendumsko izjašnjavanje osnažiti sindikate te postaju li oni važan faktor odlučivanja u zemlji ili je njihova akcija tek privremeni bljesak.
- Sindikati su imali veliku hrabrost kad su ušli u ovaj zahtjevan, složen i odgovoran posao. To je za pohvalu svima koji su na bilo koji način sudjelovali u tome. Vrijeme u kome se to dogodilo je turbulentno, sirovo i surovo. Mudrost kaže »kad činjenice govore i bogovi šute«. U pitanju je socijalni nemir kao posljedica stanja kojemu su radnici najmanje krivi. Ne mogu odgovarati za greške koje ugrožavaju svaku poru njihovog života i rada. Poremećen je »statički proračun« u radnim i socijalnim odnosima. Dozvoljavam da tu ima dosta objektivnih razloga, počevši od globalizacije, recesije, pretvorbe i drugih bitnih okolnosti, ali je teško naći opravdanje da se urušilo toliko dobroga u najvećem broju onih koji su stvorili ogromno bogatstvo i, što je još važnije, mogu ga stvarati i dalje, ako im se to omogući. To omogućava država u kojoj mogu pokazati i dokazati da imaju bogatstvo koje nije u strojevima i materijalima, iako bez toga ne mogu, već u radnicima i stručnim sposobnostima i želji i volji da se dokaže svaki koji radi i živi od svoga rada.

Klima neizvjesnosti

Radnici ne traže milostinju i socijalne prestacije. Plače vozač Peveca pun snage i života jer nema čime hraniti i školovati djecu. Ruši mu se obitelj i budućnost. Radnici štrajkom glađu traže minimalna, Ustavom zajamčena prava, stavljaju lokote na kapije tvornica, rade, a ne primaju plaću. Nekakvi nazovi »poslovni ljudi« iz svijeta uništavaju tvornice stare desetljećima pred očima onih koji su tvornicu stvorili i koji nemaju šanse da se u drugoj zaposle. Sve to prati nekoliko stotina tisuća nezaposlenih koji sve više gube nadu da je u pitanju povremena nezaposlenost. Raste broj korisnika socijalne skrbi po svim osnovama. Stvara se klima nesigurnosti i neizvjesnosti.
Rekao bih da je ovo povod i sindikat mora izaći osnažen i postati važan faktor odlučivanja u zemlji. Ovo nije »privremeni bljesak« sindikalnog rada. Ogromno je nasljeđe u sindikalnom organiziranju, u kulturi kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora u svijetu i kod nas. To treba uvažavati. Sindikati u Hrvatskoj udruženi su u brojne europske i međunarodne asocijacije.

Neodgovorna politika

Vodi li se u Hrvatskoj uopće socijalni dijalog?
- U zadnjih nekoliko godina usklađujemo zakonodavstvo u državi s pravnom stečevinom Europske unije. Utrošen je ogromni kapital u svakom pogledu. To se odnosi i na radno i socijalno zakonodavstvo. Posebno, to se odnosi i na Zakon o radu koji je donesen u »najnezgodnije« vrijeme i bilo je bolje kad je to Europska unija zahtijevala napraviti »izmjene i dopune«, odnosno nužne »adaptacije« Zakona koji je važio od 1996. godine, nego napraviti projekt, vozni red, koji je bez kompozicije, putnika i neizvjesnog »dolaska«. Mnogi su rekli da smo uskladili i donijeli propis koji ovom vremenu i prostoru odgovara.
Kako to da se tako kratkovidno, »vatrogasno« i površno došlo do toga projekta, kojega se sada korigira (rekonstruira)? To je skupo, neodgovorno i neoprostivo, mi imamo ogromne kadrove u pravom smislu, takve potencijale da je neshvatljivo da za obrazloženja koja se daju za izmjene Zakona o radu nismo znali prije nekoliko mjeseci.

Ravnopravnost partnera

Dugo se upozorava na neučinkovitost Gospodarsko-socijalnog vijeća, a po Zakonu to je trebalo biti najautoritativnije tripartitno tijelo u socijalnom dijalogu u državi. Rezultat je »nedijalog« i odluka sindikalnih središnjica za »referendum o Zakonu o radu«. To je referendum o radnom odnosu na određeno vrijeme koji je postao pravilo u državi; kao da 80 posto poslodavaca ima registriranu djelatnost koju realizira određeno vrijeme. Pa koja je to izvjesnost? To je referendum o nesigurnim uvjetima rada, o »formi« koja sadržaj uništava.
Kakvo rješenje Vlada može ponuditi?
- Vlada treba poštivati načela socijalnog dijaloga u skladu s Ustavom države. Bez toga nema mira i rezultata. Razlozi za predložene izmjene Zakona o radu su drugoredni. Ispred je poštivanje Ustavom zajamčenih sloboda i prava, a u ovom slučaju načela kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora. To se ne smije zanemariti. Može Vlada predložiti izmjene Zakona o radu, može ih Hrvatski sabor donijeti, ali rezultata nema nego privremeno. To onda nije Zakon o radu, već zakon o »porezu«, o »intervenciji« koja se može postići na drugi način. Snaga autoriteta kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora na taj način se ne smije rušiti. Tek smo nešto naučili o snazi kolektivnih ugovora, a sada se to urušava i upućuje na godine ponovnog školovanja, ali bez dobrih učitelja i zadovoljnih učenika. Na to nemamo pravo.

Nakon ovoga treba sjesti i dogovoriti, a predložene izmjene Zakona o radu povući iz »procedure«. To se može riješiti »Aneksima kolektivnih ugovora« određenog trajanja i točno određenog sadržaja. Inače, neće biti kraja sporovima i troškovima ili bolje reći nezadovoljstva koje nikome neće koristiti. Ovo je sad rezultat brojnih okolnosti, pa kako narodna mudrost kaže »sirotinja na vrata, ljubav na prozor«.
Što mislite kakva je regulativa oko kolektivnih ugovora danas adekvatna?
- U Zakonu o radu ne treba mijenjati ništa što se odnosi na kolektivne ugovore. Ugovori su »zakon« za njihove subjekte. U »ugovornim odredbama« kolektivnih ugovora ima mjesta za sve što se »predlaže« i dogovori kad nije protivno Zakonu. Kulturi našeg čovjeka treba vjerovati i omogućiti mu da kolektivno pregovara. Radnici nisu izvan ovog vremena i prostora i treba ih uvažavati.
Je li ZOR doista rigidan?
- Nema govora o rigidnom Zakonu kad su njegove odredbe prepisane iz konvencija Međunarodne organizacije rada, iz direktiva EU, iz Ustava Države Hrvatske... Istraživanje bi pokazalo da tako ne misle poslodavci koji poštuju Zakon i kolektivne ugovore i kojima smeta protupravno ponašanje i nelojalna utakmica onih koji »imaju leđa«, ali tako ne misle niti brojni subjekti u državi. To »protežiraju« oni koji su spremni da »optuže« svaku normu, a koju oni nisu »postavili«. Mi zatvaramo lokale za jednu neevidentiranu bocu alkohola, s druge strane dozvoljavamo da tvornice rade godinama, a da poslodavci ne isplaćuju radnicima plaće. Gabrijela Galić

Sindikat traži magareću klupu u Saboru za ministre koji ne provode zakone

(SDLSN, 29. lipnja 2010.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske predlaže da se u Hrvatskom saboru postavi „magareća klupa" za ministre koji ne provode zakone iz svoje nadležnosti, odnosno ne izrade zakonske i podzakonske akte koje su dužni izraditi temeljem zakona koje donosi Hrvatski sabor, a sami su ih predložili.
Ministar koji bi svojim neradom zaslužio sjedenje u „magarećoj klupi" tamo bi sjedio za vrijeme saborske rasprave o stanju na području primjene zakona za koji je odgovoran i odgovarao na pitanja zastupnika s „magarećim ušima" na glavi.
Ipak, ovaj neozbiljni prijedlog samo je alternativa prijedloga izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora koje je SDLSN danas uputio predsjedniku Sabora Luki Bebiću i klubovima zastupnika.
Sindikat predlaže da, ukoliko se prijedlogom zakona propisuje pojedina pitanja urediti drugim zakonima i podzakonskim aktima (uredbe, odluke, rješenja), predlagatelj je dužan navesti konkretne rokove i nositelje izrade takvih zakona i podzakonskih akata te, u slučaju da se zakon usvoji, Hrvatski sabor izvijestiti o ne izvršenim obvezama po isteku roka za donošenje zakona i podzakonskih akata, bilo da se radi o onima koje proistječu iz samog zakona ili njegovih provedbenih propisa.
Također, predlaže se da, u slučaju ne donošenja zakona i podzakonskih akata u rokovima navedenim u zakonskom prijedlogu i njegovim provedbenim propisima, Hrvatski sabor raspravi stanje na području primjene zakona i o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske radi izvršenja zakonskih obveza u svezi s donošenjem podzakonskih akata predviđenih određenim zakonom i njegovim provedbenim propisima.
Pri tome Sindikat navodi čitav niz obveza iz Zakona o državnim službenicima iz 2006. godine, koje predlagatelj zakona nije izvršio, a odnose se na obvezu donošenja zakona o plaćama službenika, uredbe o plaćama namještenika, propisivanja visine naknade za mentore, posrednike u državnoj službi, etičke povjerenike, osobe koje sudjeluju u programima izobrazbe državnih službenika...
Sindikat smatra da se ovakvom (ne)provedbom zakona koje donosi Hrvatski sabor potkopava autoritet jedne od tri sastavnica vlasti u Republici Hrvatskoj, one zakonodavne i drži kako bi Hrvatski sabor i njegovi zastupnici trebali pokazati interes za sudbinu zakona izglasanih u ovom visokom domu te im u toj vjeri dostavlja prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskog sabora.

Pročitajte još...

• Prijedlog SDLSN u PDF formatu
  

 

Premijerka Jadranka Kosor razgovarala je o na sastanku u Banskim dvorima o rebalansu državnog proračuna i stanju državnih financija s čelnicima koalicijskih partnera.

Najavljen je prvi ovogodišnji rebalans, i to zbog troškova sindikalnog referenduma i štete od poplava. Premijerka je ponovila da je stanje u državnom proračunu ozbiljno.

Teška pitanja tek slijede

Rekla je da teška pitanja tek slijede, misleći na ozbiljno provođenje teških mjera za oporavak gospodarstva. Jedna od njih je smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi za 5%. O tome također želi razgovarati sa sindikatima državnih službi.

Kosor je navela da je sastanak bio kvalitetan i da će se sudionici ponovno sastati za dva tjedna. Opet je pozvala sindikate na razgovore, ne navodeći bi li Vlada mogla odustati od svojeg prijedloga Zakona o radu.

O rebalansu je prethodno četiri sata raspravljalo i Predsjedništvo HDZ-a. Nakon zatvorene sjednice Kosor je izjavila kako se razgovaralo o rebalansu proračuna.
Rebalans je prije svega nužan kako bi se osigurala sredstva za raspisivanje referenduma. Glavne dvije stavke u tom rebalansu bit će osiguravanje novca za provedbu referenduma i naknade štete seljacima i svima onima koje su pogodile poplave. To će biti dvije glavne stavke rebalansa za koji se pripremamo, rekla je predsjednica Vlade RH.

 

Koliko zapravo stoji referendum?

Komu će se još uzeti, nije poznato jer se o tome još razgovara. Prema najavama, u rebalans će se ići svakako tijekom ljetnih mjeseci. Vlada RH neće se odmarati cijelo ljeto, a radit će i Hrvatski sabor, istaknula je Kosor.

Kosor očekuje i da sindikati što prije predaju potpise prikupljane za održavanje referenduma kako bi se oni provjerili te organizirale daljnje pripreme referenduma.

 

Premijerka zove, sindikati odbijaju

Na novinarsko pitanje razmišlja li o povlačenju prijedloga dopuna i izmjena Zakona o radu, pa time i izbjegavanju referenduma, Kosor je kratko dodala kako Zakon o radu nije uvršten u dnevni red te da je prva zadaća poštovati odluku o referendumu.

Do novca za referendum smanjivanjem prava

Sindikati su na konferenciji za novinare objavili kako su, prema do sada prebrojenim listama, skupili 720.078 potpisa, a kažu da će broj potpisa i dalje rasti. Vrlo su ponosni što je toliko ljudi prepoznalo važnost ovog referenduma. Nije vrijeme, kažu, za euforiju jer imaju još mnogo posla, a konačan broj objavit će u srijedu. Tada će više govoriti i o daljnjim aktivnostima i o proceduralnim problemima zbog neusklađenih zakonskih rješenja vezanih uz referendum.

A da nije vrijeme za euforiju potvrđuje i premijerka Jadranka Kosor koja je rekla kako treba poštovati volju građana, no da referendum košta. A za njega u proračunu nema novca. Stoga je najavila i sjednicu Sabora na kojoj će tema biti rebalans proračuna da se namakne novac za koji bi, prema procjeni Banskih dvora, trebalo izdvojiti 170 milijuna kuna.

U proračunu nisu polanirana sredstva za održavanje referenduma niti izbora u ovoj godini. Vlada mora osigurati sredstva. Budući da je situacija u proračunu iznimno ozbiljna, na tragu te odluke morat ćemo ići sa smanjivanjima još nekih prava jer ne vidim otkuda bi se drugdje ta sredstva namaknula, rekla je Kosor.

Sindikate je pozvala na nastavak socijalnog dijaloga, a one oporbene stranke, koje su prema njezinim riječima aktivno sudjelovale u prikupljanju potpisa da se uključe u razgovor - koja prava smanjiti kako bi se u proračunu našlo novca za referendum.

Rezultate referenduma komentirao je i predsjednik RH Ivo Josipović. Mislim da je veliki broj građana koji su se izjasnili za referendum takav da pokazuje želju građana za socijalnom pravdom i da tu poruku treba razumjeti, rekao je Josipović.

Povijesni trenutak za Hrvatsku

Koordinator sindikalnih središnjica za prikupljanje potpisa i predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević rekao je kako je ovo povijesni trenutak za Hrvatsku. Ovo je pobjeda građana hrvatske države, iako će prava pobjeda biti tek kada dođemo do Zakona o radu po mjeri radnika i vlast natjeramo na zaokret u načinu vladanja, rekao je Matijašević.

Više od 720 tisuća potpisa jasna je poruka hrvatskoj političkoj eliti - upisujemo vas u školu demokracije, a podučavat će vas hrvatski građani, ustvrdio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ohrabreni skupljenim potpisima, kažu da ih više ne zanimaju pregovori o Vladinu prijedlogu izmjena ZOR-a niti amandmani na taj prijedlog, nego da su spremni pregovarati samo o svojim prijedlozima izmjena zakona. Sindikati smatraju da bi Vladin prijedlog izmjena ZOR-a mogao uništiti sustav kolektivnih ugovora.

Hoće li biti referenduma?

Svjesni su da tek sada slijedi prava bitka. Naime, nije jasno hoće li se referendum održati prema starom Ustavu, koji propisuje da na referendum mora izaći natpolovična većina svih upisanih birača, ili prema novom koji ne uvjetuje koliko birača mora izaći na referendum.

Vladajući su svoje rekli - postupak je počeo prema postojećem Zakonu o referendumu i tako će se i dovršiti.

U razgovoru za HTV profesor ustavnog prava Branko Smerdel ustvrdio je da je Ustav iznad zakona. Rekao je da bi način provedbe referenduma trebao regulirati Ustavni zakon o provedbi ustavnih promjena koji je, nažalost, odlukom Sabora odgođen za šest mjeseci.

Problem bi se mogao riješiti hitnim donošenjem novog Zakona o referendumu koji bi bio u skladu s Ustavom. Za to bi Sabor prije raspisivanja referenduma imao dovoljno vremena. Potrebna je samo politička volja.

Premijerka Kosor spremna je oko Zakona o radu popustiti sindikatima. Amandmani koje je Vlada pripremila na izmjene Zakona o radu, a do kojih je došao Jutarnji list, pokazuju kako su Banski dvori poboljšali svoj prvotni prijedlog i to na tragu nekih zahtjeva sindikata. Sindikati tvrde kako je prihvaćen samo jedan dio njihovih prijedloga.

No, čak i da je Vlada više popustila, sindikati ne bi sjeli za pregovarački stol. Poručuju, naime, kako se na pregovore o amandmanima ne misle odazvati i to zbog građana koji su rekli što žele.

- Nakon što se 10 posto birača izjasnilo da hoće referendum, izmjene Zakona o radu su postale predmet javnog dobra i o njima trebaju odlučiti građani na referendumu. Pregovori s Vladom više nisu u rukama sindikata - kaže šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Bilo bi dobro, dodaje, da je Vlada s amandmanima došla prije nego što je počelo skupljanje potpisa. To ipak ne znači da se izmjene ZOR-a neće riješiti dogovorom jer su sindikati i na prvi dan skupljanja potpisa bili na pregovorima u Vladi.

Vlada najnovijim izmjenama predlaže da produžena primjena prava iz Kolektivnih ugovora koji su istekli ostane najduže 6 mjeseci, ali ostavlja mogućnost da to bude i duže ako se poslodavac i sindikat dogovore.

Ilustracija: SDLSN 

Dosadašnji prijedlog nije predviđao da ugovorne strane same mogu dogovoriti duži rok, na čemu su inzistirali sindikati.

No, Vlada nije uvažila sindikalne primjedbe da bi rok trebao biti i duži od 6 mjeseci. Na tragu zahtjeva sindikata je i Vladin amandman da se kod otkazivanja Kolektivnih ugovora otkazni rok s jednog produži na tri mjeseca.

No, kada sindikati sljedeći tjedan odnesu zahtjev za raspisivanje referenduma i potpise predsjedniku Sabora Luki Bebiću, on ih neće imati kome predati na provjeru. Naime, Ustavni sud već četiri godine nema ovlasti provjeravati zakonitost referendumskog pitanja ni jesu li inicijatori prikupili dovoljno potpisa.

Ustavni sud je još 2006. ukinuo dijelove Zakona o referendumu koji su određivali da Sabor od Ustavnog suda u roku 30 dana može zatražiti mišljenje o potpisima te je li pitanje na referendumu formulirano sukladno zakonu.

U međuvremenu, Sabor dok su vodili Luka Bebić i Vladimir Šeks nije izmijenio Zakon o referendumu, koji bi za kontrolu ovlastio neku drugu instituciju. Dakle, zakonodavno tijelo oglušilo se na odluku Ustavnog suda što bi moglo ugroziti održavanje referenduma.

- To je grozna kaša. Postupak se neće moći provesti bez izmjene Zakona o referendumu. Sabor na to još uvijek nije reagirao, pa nije jasno tko će kontrolirati postoje li uopće preduvjeti za referendum - ogorčen je naš sugovornik, stručnjak za ustavno pravo.

Ustavni sud je prije tri godine ukinuo i odredbu da na referendumu pravo sudjelovanja imaju samo oni koji žive u Hrvatskoj. Ocijenjeno je da je ta odredba neustavna jer je dovodila do nejednakosti građana te da bi na referendumu trebala glasati i tzv. dijaspora. I to je Sabor propustio izmijeniti.

Nejasno je i koliko će građana trebati izaći na referendum da on bude valjan. Dio stručnjaka tumači da je procedura prikupljanja potpisa počela po starom Ustavu i da se tako mora i nastaviti, pa bi na referendum moralo izaći najmanje 2,25 milijuna birača da on bude valjan.

Po drugima, trebale bi se primjenjivati odredbe novog Ustava, pa više ne bi bio važan broj izašlih, nego samo da za odluku glasa većina.

Na Ustavnom sudu nemaju komentara, ali neslužbeno se moglo čuti da se ne može "malo čupkati po jednim pravilima, pa onda po drugim".

Propust je i što istodobno s izmjenama Ustava Sabor nije donio i Ustavni zakon za provedbu Ustava, pa bi se onda točno znalo koje se nove odredbe primjenjuju odmah, a koje ne. (JL)

Naši aktivisti u akciji "REFERENDUM"

(SDLSN, 21. lipnja 2010.) Iako je prvi dan ljeta obećavao ugodno druženje s građanima željnima potpisivanja peticije za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, slučaj je htio da dežurstvo aktivista SDLSN na okretištu tramvaja na Črnomercu bude sve prije nego ugodno.

Kiša koja nemilice pljušti i vjetar koji svako malo ruši štand ipak nisu spriječili brojne Zagrepčane u potpisivanju podrške sindikalnoj inicijativi.

Uostalom, pogledajte...

 

SDLSN: Svi pregovaraju sa svojim poslodavcima, a jedino se sindikatima državnih službi to zamjera

(SDLSN, 21. lipnja 2010.) Premda brojni sindikati iz različitih sindikalnih središnjica u vrijeme provedbe prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu pregovaraju sa svojim poslodavcima o interesnim pitanjima te o tome zaključuju kolektivne ugovore, za pregovore sa svojim poslodavcem - Vladom i "sindikalnu izdaju" optužuju se jedino sindikati državnih službi.

Kako to izgleda u praksi pogledajte sami pa prosudite tko je tu kriv, a tko nevin...

Vijesti o pregovorima su brojne...

...pri tome obratite pozornost na datume i sindikate...

...koji svoj sindikalni posao rade neovisno o...

...tome pregovaraju li u malim...

...ili velikim skupinama i usprkos...

...akciji prikupljanja potpisa za referendum i zapitajte se jesu li i oni sindikalni brabonjci?

ZAGREB - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) priopćio je danas da to što jučer nisu potpisali Sporazum i dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ne znači da to neće učiniti.

Činjenica da se pregovori zbivaju istovremeno kad se provodi akcija prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, obvezu i pravo sindikata da pregovaraju u dobroj vjeri i interesu svojih članova ne umanjuje niti stavlja izvan snage.

Naprotiv, kako ističu, činjenica da sindikati koji pregovaraju i zaključuju kolektivne ugovore istovremeno sudjeluju u prikupljanju potpisa za referendum o ZOR-u samo govori o tome da pored interesa vlastitih članova podržavaju i demokratsko izjašnjavanje građana u interesu svih radnika.

SDLSN stoga osuđuje "objede pojedinih sindikalnih lidera na račun sindikata državnih službi koji nisu zaboravili svoje statutarne obveze o pregovaranju u korist svojih članova" i podsjeća da se radi o sindikatima koji djeluju upravo u okviru njihovih središnjica.

Sindikati državnih službi i državni službenici i namještenici odazvali su se pozivu svojih središnjica i zajedno prikupili desetke tisuća potpisa za raspisivanje referenduma protiv izmjena ZOR-a koje, kako ističu središnjice, dovode u pitanje sve kolektivne ugovore, ali su u pregovorima sa svojim poslodavcem Vladom, ugovorili jamstvo da im kolektivni ugovor neće biti otkazan prije isteka važenja.

SDLSN se pita ne bi li bilo nerazborito boriti se za sve kolektivne ugovore, a propustiti priliku za očuvanje vlastitog te pozivaju svoje članstvo na podršku najvišem demokratskom obliku izjašnjavanja o važnom društvenom pitanju poput Zakon o radu, a čelnike sindikalnih središnjica koji im osporavaju pravo na pregovore upozorava da ne brkaju ulogu središnjica i sindikata.

Vlada i većina sindikata državnih službi potpisali su jučer sporazum kojim se sindikati odriču božićnice za ovu godinu, ali osiguravaju isplatu regresa i dara za djecu.

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) priopćio je danas da to što jučer nisu potpisali Sporazum i dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, ne znači da to neće učiniti.

Činjenica da se pregovori zbivaju istovremeno kad se provodi akcija prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, obvezu i pravo sindikata da pregovaraju u dobroj vjeri i interesu svojih članova ne umanjuje niti stavlja izvan snage.

Naprotiv, kako ističu, činjenica da sindikati koji pregovaraju i zaključuju kolektivne ugovore istovremeno sudjeluju u prikupljanju potpisa za referendum o ZOR-u samo govori o tome da pored interesa vlastitih članova podržavaju i demokratsko izjašnjavanje građana u interesu svih radnika.

SDLSN stoga osuđuje "objede pojedinih sindikalnih lidera na račun sindikata državnih službi koji nisu zaboravili svoje statutarne obveze o pregovaranju u korist svojih članova" i podsjeća da se radi o sindikatima koji djeluju upravo u okviru njihovih središnjica.

Uključeni u inicijativu za referendum

Sindikati državnih službi i državni službenici i namještenici odazvali su se pozivu svojih središnjica i zajedno prikupili desetke tisuća potpisa za raspisivanje referenduma protiv izmjena ZOR-a koje, kako ističu središnjice, dovode u pitanje sve kolektivne ugovore, ali su u pregovorima sa svojim poslodavcem Vladom, ugovorili jamstvo da im kolektivni ugovor neće biti otkazan prije isteka važenja.

SDLSN se pita ne bi li bilo nerazborito boriti se za sve kolektivne ugovore, a propustiti priliku za očuvanje vlastitog te pozivaju svoje članstvo na podršku najvišem demokratskom obliku izjašnjavanja o važnom društvenom pitanju poput Zakon o radu, a čelnike sindikalnih središnjica koji im osporavaju pravo na pregovore upozorava da ne brkaju ulogu središnjica i sindikata.

Vlada i većina sindikata državnih službi potpisali su jučer sporazum kojim se sindikati odriču božićnice za ovu godinu, ali osiguravaju isplatu regresa i dara za djecu. (H)

 

SDLSN: Pregovaramo i potpisujemo peticiju za referendum

(SDLSN, 19. lipnja 2010.) Iako Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH jučer nije potpisao Sporazum i Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike to ne znači da ih neće potpisati.
Radi se o rezultatu pregovora u kojima je SDLSN imao odlučnu ulogu u definiranju konačne verzije oba dokumenta, kojima se pitanja o kojima se vode višemjesečni pregovori razrješavaju na društveno odgovoran i za socijalne partnere prihvatljiv način.
Činjenica da se pregovori zbivaju istovremeno kad se provodi akcija prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, obvezu i pravo sindikata da pregovaraju u dobroj vjeri i interesu svojih članova ne umanjuje niti stavlja izvan snage.
Naprotiv, činjenica da sindikati koji pregovaraju i zaključuju kolektivne ugovore istovremeno sudjeluju u prikupljanju potpisa za referendum o ZOR-u samo govori o tome da pored interesa vlastitih članova podržavaju i demokratsko izjašnjavanje građana u interesu svih radnika.
SDLSN stoga osuđuje objede pojedinih sindikalnih lidera na račun sindikata državnih službi koji nisu zaboravili svoje statutarne obveze o pregovaranju u korist svojih članova i podsjeća da se radi o sindikatima koji djeluju upravo u okviru njihovih središnjica.
Sindikati državnih službi i državni službenici i namještenici odazvali su se pozivu svojih središnjica i zajedno prikupili desetke tisuća potpisa za raspisivanje referenduma protiv izmjena ZOR-a koje, kako ističu središnjice, dovode u pitanje sve kolektivne ugovore, ali su u pregovorima sa svojim poslodavcem - Vladom, ugovorili jamstvo da im kolektivni ugovor neće biti otkazan prije isteka važenja.
Ne bi li bilo nerazborito boriti se za sve kolektivne ugovore, a propustiti priliku za očuvanje vlastitog?
SDLSN stoga još jednom poziva svoje članstvo na podršku najvišem demokratskom obliku izjašnjavanja o važnom društvenom pitanju poput Zakon o radu, a čelnike sindikalnih središnjica koji im osporavaju pravo na pregovore upozorava da ne brkaju ulogu središnjica i sindikata.

 

 

To su sindikalni brabonjci i prodani sindikati, jer nisu smjeli započinjati pregovore i sklapati sporazume s Vladom u vezi s kolektivnim ugovorima dok traje potpisivanje zahtjeva za raspisivanje referenduma zbog izmjena Zakona o radu.
Riječ je o doista katastrofalnom ponašanju sindikata državnih službi, ali već je uobičajeno da se oni tako ponašaju u kriznim situacijama. Ovaj put se nadam samo da to neće izazvati pomutnju u javnosti kada je u pitanju nastavak potpisivanja zahtjeva za referendum - prokomentirao je Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti, činjenicu da je šest sindikata državnih službi potpisalo sporazum s Vladom u kojem se odriču božićnice za ovu godinu, ali dobivaju dar za djecu i jamstvo da im Vlada do 2012. neće otkazati kolektivni ugovor.

Vilim Ribić u SEEbiz-u

- Zaključak koordinacije sindikata, ali i HUS-a jest da se do završetka prikupljanja potpisa ništa ne potpisuje s Vladom. Jedan od sindikata koji su potpisali sporazum je i u našoj središnjici i mi ćemo znati kako ćemo postupiti - rekao nam je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, dodavši kako je riječ o iznimno nekorektnom potezu nekolicine pojedinaca koji nemaju širu potporu u članstvu.

Sporazum su potpisali Sindikat policije, Sindikat carine, Nezavisni sindikat djelatnika u MUP-u, Sindikat porezne uprave, Sindikat djelatnika u vojnim i državnim službama i Sindikat djelatnika u zrakoplovstvu, koji okupljaju oko 25 tisuća članova, a nije ga potpisao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) koji ima oko 20 tisuća članova.

- Osobno sam sudjelovao u pregovorima, ali, na žalost, sporazum nije prihvaćen na glavnim sindikalnim tijelima našeg sindikata, no unatoč tome sporazum će se odnositi na svih 65 tisuća zaposlenika u državnim službama - kazao nam je u povodu toga Boris Pleša, predsjednik SDLSN-a. FRENKI LAUŠIĆ

 

Dar za djecu

Na temelju ukidanja božićnice, 65 tisuća ljudi u državnim službama će ostati bez 1250 kuna, odnosno bez ukupno 82 milijuna kuna. Ostajem im ipak dar za djecu u iznosu od 400 kuna, a jednako kao i zaposlenici u javnim službama dobit će regres za godišnji odmor. U javnim službama ima oko 180 tisuća zaposlenih, a u državnim službama 65 tisuća.

ZAGREB - Od božićnica su odustali, ali ne od i od regresa i dara za djecu. Nakon teških pregovora većina sindikata državnih službi potpisala je s Vladom sporazum kojima pristaju na to da im se ove godine ne isplati božićnica.

S današnjeg potpisivanja u Vladi izostao je samo Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske. Potpisanim sporazumom dogovoreno je da se iznos predviđen za božićnice preusmjeri za pomoć nezaposlenima.

S današnjeg potpisivanja u Vladi izostao je samo Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske. Potpisanim sporazumom dogovoreno je da se iznos predviđen za božićnice preusmjeri za pomoć nezaposlenima.

Osim što su uspjeli izboriti 1250 kuna regresa i dar za djecu od 400 kuna, sindikati koji su ga potpisali sporazumom su dobili i garanciju kako do 31. srpnja 2012. godine Vlada neće jednostrano otkazati Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Kolektivni ugovor im pak garantira isplatu božićnica u 2011. i 2012. godini.

Sporazumom je dogovoreno i sudjelovanje sindikata državnih službi u izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru, Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.

Inače, u državnim službama je trenutačno zaposleno oko 65.000 djelatnika.

Osim što su uspjeli izboriti 1250 kuna regresa i dar za djecu od 400 kuna, sindikati koji su ga potpisali sporazumom su dobili i garanciju kako do 31. srpnja 2012. godina Vlada neće jednostrano otkazati Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Kolektivni ugovor im pak garantira isplatu božićnica u 2011. i 2012. godini.

Sporazumom je dogovoreno i sudjelovanje sindikata državnih službi u izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru, Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.

Inače, u državnim službama je trenutačno zaposleno oko 65.000 djelatnika.

 

 

Sindikalni predstavnici odustali su od zahtijevanja božićnice te se ona tako u 2010. neće isplatiti zaposlenicima u javnom sektoru. No, regres će ipak ostati, kao i tradicionalni darovi za djecu. Nakon teških pregovora, većina sindikata državnih službi potpisala je s Vladom sporazum kojima pristaju na to da im se ove godine ne isplati božićnica.
Samo je jedan sindikat izostao s potpisivanja u Vladi održanog u petak - Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske. Potpisanim sporazumom dogovoreno je da se iznos predviđen za božićnice preusmjeri za pomoć nezaposlenima.
Osim što su uspjeli izboriti 1250 kuna regresa i dar za djecu od 400 kuna, sindikati koji su ga potpisali sporazumom su dobili i garanciju kako do 31. srpnja 2012. godine Vlada neće jednostrano otkazati Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike. No, kolektivni ugovor im jamči isplatu božićnica u 2011.i 2012. godini, pišu hrvatski mediji.

Nadalje, sporazumom je dogovoreno i sudjelovanje sindikata državnih službi u izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru, Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.
Na ovaj je način oko 65.000 zaposlenika, koliko ih broji javni sektor, izvojevalo ostvarenje barem dijela svojih ciljeva.

 

Božićnicu nezaposlenima

Pregovarački odbor Sindikata državnih službi potpisao je s Vladom sporazum kojim se iskazuje suglasnost da se u ovoj godini ne isplati božićnica, nego da se sredstva preusmjere odgovarajućom preraspodjelom za pomoć nezaposlenima.
No ostaje odredba o isplati regresa od 1250 kuna i dara za djecu od 400 kuna. Također je riješeno pitanje naknade troškova za prijevoz.

Istodobno je dogovoreno zajedničko sudjelovanje Sindikata državnih službi i Vlade u izradi zakona o plaćama u javnom sektoru, izradi plana optimalnog broja zaposlenih i plana zbrinjavanja viška zaposlenih prema načelu dva za jedan.

Svoj potpis na to nisu dali predstavnici Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske.

Osim toga, Vlada se obvezala da neće jednostrano otkazati kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike do isteka roka na koji je zaključen, odnosno do 31. srpnja 2012. To znači da su za oko 65.000 zaposlenih u državnim službama zajamčena sva prava iz kolektivnog ugovora, uključujući i božićnice, još dvije godine.

Potpisivanje sporazuma dokaz je da Vlada kao poslodavac ne želi raskidati kolektivne ugovore, već želi pregovarati sa socijalnim partnerima i zajednički dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora u skladu s trenutačnim gospodarskim i financijskim okolnostima, ističe Vlada u priopćenju.

 

 

PRIOPĆENJE VLADE: Potpisan sporazum između Vlade i većine sindikata državnih službi

(Vlada RH) Kako bi se ojačala suradnja socijalnih partnera u provedbi Programa gospodarskog oporavka, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor s članovima Pregovaračkog odbora sindikata državnih službi potpisala je Dodatak II Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te odgovarajući Sporazum (za čitanje dokumenta klikni na sliku sporazuma),danas, u Banskim dvorima.

Sporazumom Vlada i sindikati državnih službi iskazuju suglasnost da se u 2010. godini ne isplati božićnica te da se sredstva preusmjere odgovarajućom preraspodjelom u okviru državnog proračuna za 2010. godinu za pomoć nezaposlenima. Dogovoreno je zajedničko sudjelovanje sindikata državnih službi i Vlade u izradi Zakona o plaćama u javnom sektoru, izradi Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po načelu dva za jedan.

Vlada i sindikati redovito će se informirati o učincima provedbe Programa gospodarskog oporavka te će u okviru ostvarenih rezultata, rasta BDP-a i fiskalnih mogućnosti putem socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovora dogovarati razinu pojedinih prava državnih službenika i namještenika.

Potpisivanje Dodataka II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te pripadajućeg Sporazuma jasno je opredjeljenje te djelotvorniji način konzultacija i pripreme rješenja od jednostranog donošenja odluka.

Današnje potpisivanje dokaz je da Vlada i kao poslodavac ne želi raskidati kolektivne ugovore, već želi sa socijalnim partnerima razgovarati i pregovarati te zajednički dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora sukladno trenutnim gospodarskim i financijskim okolnostima.

Klikni na plakat za print verziju... 

 

Preuzmi dokumentaciju o prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma protiv izmjena Zakona o radu u PDF formatu...

• Mišljenje sindikalnih središnjica o predloženim izmjenama Zakona o radu
• Odluka o pristupanju izjašnjavanju birača o raspisivanju referenduma
• Upute za provedbu izjašnjavanja birača o raspisivanju referenduma
• Popis mjesta za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma
• Lista županijskih koordinatora za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma
• Plakat
• Lista potpisa (NAPOMENA: potpisi se prikupljaju isključivo na mjestima predviđenim za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma)
• HRVATSKI LABURISTI - STRANKA RADA - upute o prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma i popis mjesta za prikupljanje potpisa

Još 90.000 potpisa za ZOR

(HRT) Za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu (ZOR) dosad je prikupljeno nešto više od 81% potrebnih potpisa, pa nedostaje još oko 90.000 potpisa, izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Tih 90-ak tisuća itekako je dostižno ako se svi potrudimo. Sada je prilika koja se ne smije propustiti, rekao je pozivajući sve koji do sada nisu potpisali. Dodao je kako tih pola koraka treba odraditi snažno te prikupiti i više od 450.000 potrebnih potpisa. Naime, možda se među potpisima umjesto jedinstvenog matičnog broja građana, kao što traži zakon, ponegdje nalazi OIB ili broj osobne iskaznice, a liste će se dodatno provjeravati.

Sever je Vladi ponovno poručio da se sindikati u ovom trenutku ne mogu odazvati na pozive za pregovore jer je i Svesindikalni sabor zaključio da nema nikakvih pregovora dok traje prikupljanje potpisa. Mudra vlast treba prepoznati da im narod šalje poruku - gospodo, napravili ste krivi korak, možete ga ispraviti ako povučete ovaj prijedlog izmjena ZOR-a, poručio je.

Istodobno, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, koji koordinira napore sindikalnih središnjica na prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu, izvijestio je na konferenciji za novinare da je dosad prikupljeno 84% potrebnih potpisa, dakle još 3% više od onog što je izjavio Sever.

  

Datum objave: 16.6.2010 u 15:28h

Sindikati ne posustaju

Prikupljeno 72 posto potpisa za referendum o izmjenama ZOR-a

(Novilist.hr) ZAGREB - Sindikati su dosad prikupili oko 320.000 od potrebnih 450.000 potpisa za referendum o izmjenama Zakona o radu (ZOR), odnosno u tjedan dana 72 posto, doznaje se od sindikalaca.

Pozivamo građane, koji su u proteklih tjedan dana masovno podržali našu akciju prikupljanja potpisa diljem Hrvatske, da ne posustanu i u što većem broju se nastave potpisivati na našim štandovima, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Jučerašnje poruke s radnog ručka premijerke Jadranke Kosor kod Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pokazuju da je za zaštitu radničkih prava, koja bi bila ugrožena predloženim izmjenama ZOR-a, nužno jedinstvo sindikata, svih radnika i građana, jer su na drugoj strani Vlada i HUP stvorili koaliciju, ustvrdio je Sever.

Premijerka Kosor jučer je pozvala sindikate na nastavak pregovora o izmjenama ZOR-a poručivši da je Vlada pripremila amandmane na ZOR koji su na tragu njihovih zahtjeva, a predsjednik HUP-a Damir Kuštrak ustvrdio je da zahtjev za referendumom nema nikakve veze s radničkim pravima.

Sindikati trebaju do iduće srijede, 23. lipnja, prikupiti potpise 10 posto od ukupnog broja birača, tj. točno 449.506 potpisa, kako bi natjerali vlast na raspisivanje referenduma o izmjenama ZOR-a. (Hina) 

 

SKUPLJENO 62 POSTO POTPISA
'Ovo je buđenje hrvatskih građana!' 

 

Prikupljanje potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu (ZOR) i drugi Svesindikalni Sabor predstavljaju "buđenje hrvatskih građana" koji ponovno počinju vjerovati u sebe, poručili su danas sindikalni čelnici na skupu pred tisuću sindikalaca u Studentskom centru.

U prvih pet dana prikupili smo već 62 posto od potrebnih 450 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma, a naša akcija poprima razmjere plebiscita građana koji jasno iskazuju nezadovoljstvo stanjem u društvu, ustvrdio je koordinator sindikalnih središnjica Ozren Matijašević.

Velik odaziv građana, koji po velikoj vrućini u redovima stoje da bi se potpisali na zahtjev za referendumom, poruka je Vladi i poslodavcima da napokon preuzmu odgovornost za rezultate svojega rada, rekao je Matijašević.

 

Fotografije: SDLSN 

Zatražio je od predsjednika Republike Ive Josipovića da potpiše 'opravdane zahtjeve radnika' jer će tako ispuniti dio svojeg predizbornog programa o 'pravdi i pravednosti', a predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću priprijetio da se 'ne usudi staviti na dnevni red Sabora' Vladin prijedlog izmjena ZOR-a dok traje akcija prikupljanja potpisa.

Ljudi koji potpisuju zahtjev za referendumom daju svoj doprinos demokratskom razvoju zemlje i ne može ih se optuživati da su izmanipulirani, ustvrdio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i poručio političkoj eliti: 'Ne zaboravite da ćemo zaokruživati i glasačke listiće, na redovnim ili prijevremenim izborima'.

 

Velika potpora javnosti akciji protiv izmjena ZOR-a, kojima Vlada i poslodavci nastoje 'slomiti sustav kolektivnih ugovora', ujedno je poruka sindikatima da se ujedine u borbi za zaštitu radničkih prava, tako da se pet središnjica ujedini u jednu ili dvije središnjice, istaknuli su neki govornici na skupu.

Poruke sindikalnih čelnika često su prekidane pljeskom i povicima odobravanja dok su gromoglasne zvižduke 'pobrali' Vlada, ministri Đuro Popijač i Božidar Kalmeta te saborski zastupnik HDZ-a i bivši sindikalac Boris Kunst.

 

Na veliko odobravanje naišao je prijedlog predsjednika Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske Ivana Tomca za organiziranjem općeg štrajka u zemlji.

"Generalnim štrajkom trebamo poručiti nekompetetnoj Vladi, pohlepnim vlasnicima i bankarima i nesposobnim poslodavcima - 'Ili bolje ili dolje'", rekao je Tomac.

 

Na Saboru je provedena anketa među prisutnim članovima sindikata udruženih u središnjice o spremnosti za organiziranje općeg štrajka, a prije eventualnog generalnog štrajka o njemu bi se trebalo izjasniti i sveukupno sindikalno članstvo.

 

Poneseni dosadašnjom podrškom građana neki su sindikalni vođe poručili da sindikati trebaju tražiti i više od ukidanja predloženih izmjena ZOR-a, pa se tako Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, založio za jače sindikalno organiziranje u privatnom sektoru, gdje su sindikalci često šikanirani i zabranjuje im se djelovanje.

Na 2. Svesindikalnom saboru usvojene su rezolucije o kolektivnim ugovorima, radno-socijalnom zakonodavstvu, odgovornosti vlasti i financijskog sustava, obrazovnom sustavu, javnom sektoru i jačanju hrvatskog sindikalnog pokreta.

Sindikati su samo 30 minuta prije početka pregovora s Vladom, objavili da nema razgovora i da će razloge objaviti zajedno u Radničkom domu. Neslužbeno doznajemo da je razlog jučerašnja izjava premijerke Kosor sa sjednice Vlade

Predsjendik HUS-a Ozren Matijašević kaže da su u drugi dan skupljanja potpisa za raspisivanje referenduma ušli s 33 posto potrebnih potpisa građana, a nije htio otkrivati razloge istupanja iz pregovora s Vladom koji su trebali početi u 13 sati u Ministarstvu gospodarstva.

Dosad se na poziv sindikata odazvalo više od 100.000 građana koji se ne slažu s Vladinom najavom izmjena Zakona o radu u člancima koji definiraju kolektivne ugovore, čime bi se poslodavcima omogućile manipulacije u slučaju da se istekom kolektivnih ugovora ne dogovore sa sindikatima o novima u roku od šest mjeseci.

Podatak da je od potrebnih 450.000 potpisa već skupljeno 33 posto, očito je bio ohrabrujući za sindikate da 'otkantaju' Vladu. Prema neslužbenim informacijama tportala, glavni razlog odustajanja od pregovora je jučerašnja izjava premijerke Jadranke Kosor.

Kosor je, naime, sa sjednice Vlade jučer poručila da 'neke izmjene ZOR-a idu na tragu prijedloga sindikata' te da je uvjerena da će se već danas dogovoriti sa sindikatima, Matijašević i predsjednik NHS-a Krešimir Sever tu izjavu smatraju neprimjerenima jer su se pregovaračke strane već ranije dogovorile da neće davati izjave.

'To je neprimjerena izjava jer smo se obavezali da nećemo ništa komentirati, a potez premijerke Kosor je marketinški trik jer je narod za referendum!', rekao je Matijašević prije odluke o odustajanju od pregovora i dodao da bi volio da se pokaže istinitim to da su sindikalni prijedlozi prihvatljivi.

Šef NHS-a Krešimir Sever je ispričao da je nakon jučerašnje sjednice Vlade na mobitelu imao hrpu propuštenih poziva: 'Svi su se zapitali što se događa, ali se zapravo ništa nije dogodilo. Dogovorili smo da nećemo davati izjave da se ne bi licitiralo. Ministar Đuro Popijač i državni tajnik Krešimir Rožman su rekli svoje i dogovor je bio danas početi razgovore. Kosoričina reakcija je ni s čime izazvana te je to čisti pokušaj manipuliranja javnosti, što se takvim i pokazalo, jer je zbunjujuće djelovalo na ljude.'

Sever je jutros oko 10 sati bio i najavio da će se sindikati prije, sada propalih pregovora u Ministarstvu gospodarstva u 13 sati, sastati da bi zauzeli stav o premijerkinoj 'nekorektnoj' izjavi: 'Ta je premijerkina poruka izrečena tendenciozno, s ciljem da zbuni ljude koji će zatim reći - koga vraga ćemo sada stajati u redovima na suncu da bismo se potpisali kada će se oni ionako dogovoriti!', kaže Sever i dodaje:

'Ali ne! Sad građani trebaju pokazati da nisu nasjeli na poruke iz Vlade te izaći u još većem broju i dati svoj potpis za referendum', rekao je Sever.