SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Četvrtak, 06.07.2017.

Plenković: Regres od 1.250 kn u javnim i državnim službama

 

(HRT, 6. srpnja 2017.) Sjednicu Vlade premijer Andrej Plenković počeo je s najavom kako se želi zahvaliti ministru financija Zdravku Mariću jer će se ove godine isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora svim službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama u iznosu od 1.250 kuna. Isplata će početi 14. srpnja.

Ministarstvo financija je jučer u skladu s proračunskim planiranjem izdalo obveznice u iznosu od 3 milijarde kuna s ročnošću od 15 godina. Prinos je 3,3%, a godišnja kamata 3,25%. Obveznice su kupili mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, kazao je Plenković.  

Govoreći o djeci koja boluju od neuroblastoma premijer je kazao da je Povjerenstvo, kojega je osnovao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, analiziralo situaciju te da su u komunikaciji s ministarstvima osigurana sredstva za dvoje pacijenata koja su u situaciji da je indicirana primjena lijeka.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 05.07.2017.

Hoće li novi sustav plaća u državnoj službi generirati nove nepravde


(ADMINISTRATIO PUBLICA - BLOG O JAVNOJ UPRAVI, 5. srpnja 2017.) Vlada Republike Hrvatske je u dokumentu pomalo nezgrapnog naziva - „Nacionalni program reformi 2017." (NPR), zacrtala donošenje novog sustava plaća za državne službenike u 2017. godini, „koji će se proširiti i na šire javne službe do kraja 2018. godine", nadam se ne zbog svojih zaraznih svojstava, već kvalitete rješenja koja će ponuditi.

„Novi model određivanja plaća, koji podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada", navodi se u NPR i dodaje: „Praćenje kvalitete rada i učinkovitosti zaposlenika u ostvarivanju radnih zadataka predstavljaju temelj za odlučivanje o napredovanju i nagrađivanju zaposlenih i imaju za cilj motiviranje za bolji i učinkovitiji rad".

 

„Prijelazni režim" na novi platni sustav od 12 godina

No, obveza izrade novog platnog sustava datira još iz 2005. godine odnosno posljedica je donošenja Zakona o državnim službenicima iste godine, kojim je do „dana stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika" uveden prijelazni režim tijekom kojeg su na snazi odredbe članka 108. - 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima su regulirane plaće državnih službenika i namještenika.

Ovaj „prijelazni režim", dakle, traje već 12 godina i predstavlja sedam godina duži period od trajanja Zakona o državnim službenicima i namještenicima čiji je sastavni dio, a koji je bio na snazi od 2001. do 2005. godine i daje novo značenje prijelaznim i završnim odredbama koje se ugrađuju u hrvatske zakone, budući da takve odredbe ne osiguravaju kratkotrajni prijelazni režim do donošenja novih propisa, već predstavljaju trajno stanje, dugovječnije od samih zakona iz kojih su preuzete.

 

Nedostaci postojećeg platnog sustava

Od 2001. godine u državnoj upravi plaće se temelje na statičnom sustavu koeficijenata utvrđenih Uredbom o nazivima radnih mjesta i složenosti poslova u državnoj službi, a rast plaća prevladavajućeg dijela državnih službenika i namještenika moguć je isključivo temeljem uvećanja od 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža.

Povećanje plaće moguće je i napredovanjem u službi odnosno mogućnošću rasporeda državnog službenika temeljem ostvarenih rezultata u radu unutar iste kategorije ili prelaskom u višu kategoriju radnog mjesta, no ta je mogućnost ograničena raspoloživim radnim mjestima na koja se takvi službenici mogu rasporediti i ovisi o dobroj volji rukovodećih službenika, koji često nisu dovoljno samostalni, motivirani i dugovječni, da bi o tome uopće vodili računa.

Zakon o državnim službenicima predviđa i mogućnost promicanja i nagrađivanja za natprosječne rezultate rada, ali promicanje u sustavu koeficijenata koji za pojedino radno mjesto nisu određeni u odgovarajućem rasponu nije moguće, a zakon kojim bi se uveli platni razredi koji bi to omogućili nije donijet, dok je za nemogućnost nagrađivanja službenika za natprosječne rezultate rada odgovorna Vlada Republike Hrvatske, koja od 2001. godine ne ispunjava obvezu donošenja uredbe kojom bi utvrdila kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu.

Zbog toga je postojeći platni sustav u državnoj službi nedovoljno osjetljiv kada je u pitanju vrednovanje individualnog učinka državnih službenika, a razlozi za to nisu samo u nedovoljnoj kvaliteti i nedorečenosti postojećih propisa, već i u njihovom nepoštivanju.

Plaće zaposlenih u državnoj službi svake se godine uvećavaju za 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža, neovisno o ocjeni službenika i činjenici da je njegov individualni učinak ocijenjen kao ne zadovoljavajući, zadovoljavajući, uspješan, primjeran ili izuzetan.

Pri tome se nameće logično pitanje predstavlja li jedinstveno uvećanje od 0,5 posto odgovarajući dodatak za akumulirano iskustvo i osobni doprinos u radu službenika ukoliko se dodjeljuje službenicima čiji rad ne zadovoljava ili jedva zadovoljava u odnosu na službenike „čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe" (ocjena „uspješan"), koji osiguravaju prvorazredno obavljanje službe (ocjena „primjeran") i pored toga „daju korisne prijedloge za unaprjeđenje službe ili iznimnu motivaciju za rad" te postižu bolje rezultate od predviđenih za to radno mjesto ili, pored toga, obavljaju poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili su inovativni i kreativni te aktivno sudjeluju u unaprjeđenju upravnog područja u kojem rade (ocjena „izuzetan").
Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu kako je postojeći sustav ocjenjivanja opterećen mnogim subjektivnim i objektivnim slabostima i takav kakav jest teško može biti adekvatna podloga za prelazak na plaću prema učinku.

 

Može li se postojeći sustav unaprijediti ili je potrebna izgradnja novog platnog sustava

Uz pretpostavku podizanja kvalitete mjerenja individualnog učinka i ocjenjivanja službenika te neovisnog vanjskog vrednovanja takvog sustava, kao podloge za povećanje plaće i u okviru postojećeg sustava moguće je, uz manje izmjene, sustav plaća urediti tako da plaća službenika odražava njegov individualni doprinos državnoj službi na godišnjoj razini.

Naime, postojeće se koeficijente može urediti u rasponu do visine prvog većeg koeficijenta i na taj način otvoriti mogućnost „klizajućih" osobnih koeficijenata unutar zadanog raspona, pri čemu je kretanje moguće u oba smjera, ovisno o oscilacijama u kvaliteti rada i radnog učinka.

Drugi mogući način je da se dodatak na staž isplaćuje u ovisnosti o radnom učinku izraženom ocjenom službenika pa bi tako moguća visina dodatka, sukladno dobivenoj ocjeni službenicima ocjenjenima ocjenom „uspješan" iznosila, npr., 0,5 posto, „primjeran" 1 posto, „izuzetan" 2 posto, „zadovoljava" 0,2 posto, a „ne zadovoljava" 0 posto (uz izlazak iz državne službe koji je već predviđen Zakonom o državnim službenicima).

Naravno, sustav bi trebalo dograditi i konačnim donošenje uredbe kojom bi se utvrdili kriteriji utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodataka za uspješnost u radu i tako omogućilo vrednovanje rada na mjesečnoj razini kroz isplatu povremenih (zasluženih) dodataka.

 

Hoće li novi platni sustav ispuniti zadane ciljeve

Iako postojeći platni sustav Vlada kao poslodavac ni jednog trenutka nije dovela u stanje dovršenosti, donošenjem propisa za njegovu punu provedbu, Vlada u Nacionalnom programu reformi hrabro i nadobudno poručuje kako će novim zakonom o plaćama koji podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda i počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada službenike motivirati za bolji i učinkovitiji rad.

Kako Vlada državnu službu namjerava depolitizirati razvidno je već iz prijedloga Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi u kojem Ministarstvo uprave i nadalje ustraje u odabiru rukovoditelja temeljem krnjeg natječajnog postupka, predviđajući testiranje i provjeru znanja za „obične" ali ne i rukovodeće službenike, za koje se i nadalje predviđa samo intervju kao metoda odabira najboljeg kandidata, dok je primjena postupka predviđenog za ostale službenike ostavljena tek kao alternativna mogućnost.

Također, iz dosad izrađenih zakonskih prijedloga, od kojih je prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika 2009. godine čak prošao prvo čitanje u Saboru, ali nikada nije upućen u drugo čitanje ili iz recentnijih prijedloga Zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakona o sustavu plaća u javnim službama koje je u Hrvatskom saboru 2014. godine predložila saborska zastupnica, a danas potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr. sc. Martina Dalić, ne može se zaključiti da će taj ambiciozni cilj biti ispunjen.

Dapače, iz ovih zakonskih prijedloga mogu se iščitati i neki drugi, skriveni ciljevi, koji su prekriveni oblakom nagrađivanja za rezultate rada i motiviranjem službenika za bolji i učinkovitiji rad.

 

Odgođena isplata plaće po učinku

Naime, ovi zakonski prijedlozi kroz uvođenje većeg broja platnih razreda i platnih stupnjeva unutar platnih razreda, pored mogućnosti kretanja unutar platnih razreda i njemu posljedičnog uvećanja plaće, predviđaju, za razliku od sadašnjeg rasta plaće od 0,5 posto na godišnjoj razini, i odgodu bilo kakvog rasta plaće za dvije, tri, pet i više godina, ovisno o ocjeni rada konkretnog službenika, uz određivanje ocjenskih kvota i limitiranje mase sredstava za takvo povećanje plaća.

Konkretno, plaće za više od 80 posto službenika ocijenjenih srednjom ocjenom (ekvivalent današnje ocjene „uspješan") i nižim ocjenama ne bi rasle najmanje pet i više godina, odnosno uopće, dok bi plaće službenika ocijenjenih višim ocjenom „primjeran" (12 posto službenika) i „izuzetan" (6 posto službenika) rasle nakon dvije, odnosno tri godine.

Dakle, službenici koji marljivo i pouzdano obavljaju svoj posao i o kojima u najvećoj mjeri ovisi predvidljivost i pouzdanost državnog administrativnog aparata, prvo povećanje plaća dočekali bi, prema zakonskom prijedlogu Martine Dalić, nakon šest godina od početka primjene zakona, dok bi im prema današnjim propisima plaća porasla za 2,5 posto, a postavlja se i pitanje učinka ovakve odgođene povišice na motivaciju za bolji i učinkovitiji rad službenika.
Logičnije i svrsi nagrađivanja za rezultate rada primjerenije rješenje godišnjeg promicanja, pri kojem bi se, npr., „uspješni" službenici promicali za 1/5 platnog stupnja (ekvivalent današnjih 0,5 posto po godini staža), a „primjerni" i „izvanredni" službenici za 2/5 i 3/5 platnog stupnja ne predviđa niti jedan od navedenih platnih sustava, premda je Svjetska banka u svom dopisu od 23. siječnja 2007. godine upućenom tadašnjem državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za upravu povodom Nacrta Zakona o plaćama u državnoj službi primijetila sljedeće: „Zbog slabosti postojećeg sustava ocjenjivanja učinka, slažemo se s određivanjem vremenskog odmaka za ocjenjivanje učinka uključenog u ovaj nacrt zakona (to znači da učinak mora biti kontinuiran tijekom dvije godine prije no što bude moguće dati povišicu), ali u skoroj budućnosti sustav ocjenjivanja učinka trebati će poboljšati tako da se plaće mogu povećati godišnje za one službenike koji imaju dobar učinak.".

 

Pravi cilj proračunska ušteda, a ne nagrađivanje onih koji dobro rade

Stvarni razlozi za odgođeno nagrađivanje službenika koji dobro i iznadprosječno dobro rade svoj posao mogu se iščitati iz glave „III OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU", Prijedloga zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojem Dalić navodi i sljedeće: „Uza nepromijenjen broj zaposlenih i nepromijenjenu masu plaća kao krajem 2013., u prvoj godini primjene očekuje se ušteda od cca 57 milijuna kuna u državnom proračunu i oko 18 milijuna kuna u proračunima JLS zbog ukidanja automatskog dodatka na staž od 0,5% - sveukupno 75 milijuna kuna.".

Dalić nadalje predviđa uštedu dodatnih 60 milijuna kuna u drugoj i 40 milijuna kuna u trećoj godini primjene zakona (ušteda je manja zbog početka isplate jednokratnih nagrada za izniman učinak, a u trećoj jer prve „izuzetne" službenike treba promaknuti).

Puni trošak primjene zakona koji je predložila, prema Dalić, u šestoj godini iznosi 255 milijuna kuna, a njime je propisano i da plaća kod prvog razvrstavanja u platne razrede „zaposlenik ne može ostvariti veću plaću od one koju ima na dan stupanja ovog Zakona na snagu".

Dakle, dok se prema „van" naizgled postiže proklamirani cilj razdvajanja službeničkog „žita od kukolja", ovakvim zakonskim prijedlogom Vlada ostvaruje milijunske uštede i kupuje si „grace period", unutar kojeg će najviše kažnjeni biti upravo oni koji ostvaruju najveći učinak u državnoj službi, jer im plaća neće rasti dvije, tri ili pet godina.

Moguće daljnje proračunske uštede skrivaju se i u mogućnosti manipuliranja ocjenama, budući da je prema prijedlogu Dalić uvjet za promicanje u viši platni stupanj uzastopno dobivanje ocjene „izuzetan" (dva puta), „primjeran" (tri puta), „dobar" (pet puta), što znači da ovaj uvjet nije moguće ispuniti ukoliko poslodavac službeniku u traženi uzastopni ocjenski niz ubaci nižu ocjenu.
Ovako što moguće je očekivati u državnoj upravi u kojoj se rukovodeće garniture više ne smjenjuju svake četvrte godine, već i nakon godinu ili dvije, a koje onda i putem sustava ocjena vrednuju službenike ovisno o tome jesu li „njihovi" ili od „onih prije", tj. više ocjene rezerviraju za nagrađivanje „svojih" službenika.

Zaključno, ukoliko se službenika želi nagraditi za kvalitetan i učinkovit rad, onda to treba omogućiti po isteku godine u kojoj se njegov rad ocjenjuje, a nagrada za takav rad treba biti različita i odgovarajuća visini ocjene kojom je ocijenjen, čime bi se nagrada i njezina visina doveli u izravnu vezu s rezultatima rada u prethodnoj godini, a kumulativni učinci takvog povećanja plaće u obliku različitog pozicioniranja službenika ovisno o radnom učinku pokazali bi se već nakon dvije, tri godine.

Autor: Siniša Kuhar, dipl. socijalni radnik, dugogodišnji državni službenik i glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 03.07.2017.

Ustavni sud samoga sebe ocijenio nevažnim

Činjenicom da je zanemario dokument kojim je sam priznao da od strane Vlade nije konzultiran u situaciji kada je to izrijekom propisano zakonom, Ustavni sud je samoga sebe ocijenio nevažnim 

Za uvećanje klikni na sliku...

(SDLSN, 3. srpnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zaprimio je 30. lipnja rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske o ne prihvaćanju prijedloga Sindikata za pokretanje ocjene ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi iz 2013. godine, kojom su koeficijenti za obračun plaća državnih službenika smanjeni za tri posto.
U svom prijedlogu upućenom Ustavnom sudu SDLSN je, između ostalog, naveo i činjenicu da Vlada RH nije, sukladno članku 109. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, dostavila prijedlog Uredbe na mišljenje 15 dana prije njezina donošenja Stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Stručnoj službi Ustavnog suda RH, Stručnoj službi Vlade, Stručnoj službi Ureda Pučkog pravobranitelja, Državnom uredu za reviziju, Uredu predsjednika RH i sindikatima.
Kao potkrijepu svojih navoda Sindikat je Ustavnom sudu dostavio odgovore navedenih državnih tijela, uključujući i odgovor Ustavnog suda, iz kojih je razvidno da im Vlada osporavanu Uredbu uopće nije dostavila na mišljenje, a kamoli ostavila 15 dana da se o njoj očituju. 
Odgovori državnih tijela kojima Vlada nije dostavila prijedlog uredbe o koeficijentima na prethodno mišljenje, a koje je Ustavni sud također zanemario pri odlučivanju 

Za uvećanje klikni na sliku... 

Međutim, Ustavni sud je pri razmatranju ustavnosti i zakonitosti Uredbe u potpunosti zanemario dostavljenu dokumentaciju i dokaze o ne postojanju formalnih preduvjeta za donošenje Uredbe i očitovao se samo o činjenici ne dostavljanja prijedloga Uredbe Sindikatu.
Time je Ustavni sud još jednom pokazao da pri razmatranju prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti selektivno i neobjektivno uzima u obzir prijedloge i dokumente koje mu upućuju građani i pravne osobe, a činjenicom da je zanemario dokaz kojim je sam priznao da od strane Vlade nije konzultiran u situaciji kada je to izrijekom propisano zakonom, Ustavni sud je samoga sebe ocijenio nevažnim.
Sindikat stoga od Hrvatskog sabora traži da kandidatima za suce Ustavnog suda postavi jednostavno pitanje hoće li se pridržavati Ustava i zakona ili će nastaviti s gore opisanom praksom, kao i da razmisli mogu li dosadašnji suci Ustavnog suda uopće udovoljiti ovom jednostavnom zahtjevu, s obzirom na već formirane navike i ponašanje. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 09.06.2017.

ZATVORSKI SUSTAV
Pravosudnim policajcima ponovno omogućeno napredovanje

Uprava za zatvorski sustav svojim je uputama, po logici toplo-hladno, pravosudne policajce čas ohrabrivala na karijerni uzlet, a čas ih prizemljivala ako bi nasjeli na prethodnu uputu

 

(SDLSN, 9. lipnja 2017.) Pravosudnim policajcima - službenicima Odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima ponovno je omogućeno napredovanje u službi postavljenjem u više zvanje, koje za sobom povlači viši koeficijent i plaću.
Tako, naime proizlazi iz upute Uprave za zatvorski sustav od 5. lipnja, u kojoj stoji: „Dana 23. siječnja 2017. godine dostavili smo vam uputu o postupanju sa molbama službenika za postavljenje u zvanje službenika Odjela osiguranja. Budući da su prestali razlozi zbog kojih je upućena, nalažemo da nadalje postupate na način koji će omogućiti postavljenje u zvanje službenika Odjela osiguranja, ako ispunjava uvjete".
Najsvježija uputa zamijenila je uputu od 23. siječnja kojom su kaznena tijela upozorena „da je u postupku donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, a na temelju koje će se donijeti novi Pravilnik o unutarnjem redu za svako kazneno tijelo,, te da „postoji potreba stalnog praćenja napredovanja službenika Odjela osiguranja i broja izvršitelja po pojedinom radnom mjestu. Slijedom navedenog upućujemo Vas da sve buduće molbe službenika osiguranja za postavljenje u zvanje dostavite Središnjem uredu uz Vaš negativan prijedlog koji ćete obrazložiti organizacijskim razlozima".
Ova je pak uputa zamijenila onu od 7. prosinca 2016. godine kojom su isti adresati upozoreni „da je u postupku donošenje nove Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa na temelju kojeg će se donijeti novi Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa" pa se stoga kaznena tijela pozivaju da izvrše „detaljnu analizu temeljem koje ćete utvrditi koji službenici pravosudne policije ispunjavaju uvjete za polaganje stručnog ispita za više zvanje, putem oglasne ploče upoznati ih s mogućnošću napredovanja i eventualno ih motivirati na podnošenje prijave za polaganje stručnog ispita za više zvanje, sve radi svrsishodnijeg utvrđivanja radnih mjesta Pravilnikom o unutarnjem redu,...".
Uprava za zatvorski sustav ovim je uputama, po logici toplo-hladno, pravosudne policajce čas ohrabrivala na karijerni uzlet, a čas ih prizemljivala ako bi nasjeli na prethodnu uputu.
Najluđe je to što se u posljednjoj uputi navodi kako su prestali razlozi zbog kojih je upućena (donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva pravosuđa), premda ni uredba ni pravilnik nisu donijeti, iako su ih Vlada i Ministarstvo pravosuđa, sukladno članku 41. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave od 16. listopada 2016. godine trebali donijeti u roku od 60 (uredba) i daljnjih 30 (pravilnik) dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Donošenje ili ne donošenje uredbe i pravilnika ne bi smjeli biti prepreka za napredovanje u službeničkoj karijeri, posebice u državi u kojoj se državna tijela svako malo prekrajaju po mjeri trenutnih političkih partnera na vlasti, budući da Uredba o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima daje pravo pristupanja ispitu za neposredno više zvanje nakon što je pravosudni policajac u prethodnom zvanju proveo najmanje pet godina, odnosno četiri godine ukoliko je ocijenjen kao „naročito uspješan".
Ovakvim izmišljenim razlozima za ograničavanje prava na napredovanje pripadnika pravosudne policije Uprava za zatvorski sustav ne samo da krši navedenu Uredbu, nego i njihovo pravo na napredovanje kao državnih službenika. S. Kuhar     

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 31.05.2017.

FINANCIJSKI PROBLEMI

Sindikat se pučkoj pravobraniteljici žali na diskriminaciju državnih službenika u Hrvatskom podunavlju


Sindikat svojim podneskom ne osporava pravomoćne presude temeljem kojih se provodi ovrha nad plaćama već ukazuje na okolnost različitog postupanja države po pitanju pokretanja protuovrha kada su u pitanju državni službenici i namještenici i pravosudni dužnosnici - suci, tražeći od prvih povrat sredstava "stečenih bez osnove", a od drugih ne.

(PolitikaPlus/Hina, 31. svibnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu intervenciju pučke pravobraniteljice Lore Vidović zbog diskriminacije državnih službenika i namještenika Hrvatskog podunavlja.

Sindikat u priopćenju podsjeća da se u više navrata obraćao različitim državnim i pravosudnim tijelima zbog ovrhe plaća i mirovina državnih službenika i namještenika u Podunavlju, od kojih Hrvatska temeljem protuovrhe zbog "stečenog bez osnove" potražuje sredstva koja su im isplaćena na ime uvećanja plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Međutim, kada su u pitanju pravosudni dužnosnici - suci, kojima je kao i državnim službenicima i namještenicima temeljem pravomoćnih sudskih presuda isplaćeno uvećanje plaća od 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi, Hrvatska nije pokrenula postupak protuovrhe zbog "stečenog bez osnove". Time je, smatra sindikat, službenike i namještenike diskriminirala na osnovi društvenog položaja.

Sindikat svojim podneskom ne osporava pravomoćne presude temeljem kojih se provodi ovrha nad plaćama već ukazuje na okolnost različitog postupanja države po pitanju pokretanja protuovrha kada su u pitanju državni službenici i namještenici i pravosudni dužnosnici - suci, tražeći od prvih povrat sredstava "stečenih bez osnove", a od drugih ne.

Sindikat posebno naglašava činjenicu da su sredstva koja su državni službenici pojedinačno ostvarili kudikamo manja od sredstava koja su u istovrsnim sudskim postupcima stekli suci, ali država je svejedno pokazala interes za pokretanje protuovrhe samo protiv službenika i namještenika.

Kao posebno dojmljivu manifestaciju posljedica takvog postupanja sindikat navodi slučaj Petra Lapoša, kojem se od nevelike mirovine od oko 1500 kuna ovrhom uzima trećina, odnosno 500 kuna, dok se pravosudnim dužnosnicima ne uzima ništa.

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 30.05.2017.

KAOS U ZATVORSKOM SUSTAVU

Inspektori zaštite na radu šokirani nakon nadzora rada u kaznionicama

 

Autor: Gabrijela Galić

Priča o provođenju zaštite na radu u zatvorskom sustavu zakotrljala se prije nekoliko mjeseci kad je neregistrirani traktor kojim je upravljao zatvorenik sudjelovao u prometnoj nesreći, što je rezultiralo pokretanjem postupka protiv zatvorskog službenika zbog povrede službene dužnosti

(Novilist.hr, 30. svibnja 2017.) ZAGREB - Inspektori rada, odnosno zaštite na radu, kaznili su dio zatvorskog sustava zbog nezakonitosti u provođenju mjera zaštite na radu, pa je Ministarstvo pravosuđa, odnosno Uprava za zatvorski sustav kao poslodavac u proračun uplatilo gotovo 60 tisuća kuna kazne. Cijela priča o provođenju zaštite na radu u zatvorskom sustavu zakotrljala se prije nekoliko mjeseci kad je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) upozorio na pomalo bizaran slučaj iz kaznionice u Lipovači-Popovači koji je »otkrio« kako se u domaćim kaznionicam rukuje neispravnom mehanizacijom i strojevima.

 

Procjena rizika

Naime, u tom slučaju, neregistrirani traktor kojim je upravljao zatvorenik sudjelovao je u prometnoj nesreći, što je rezultiralo pokretanjem postupka protiv zatvorskog službenika zbog povrede službene dužnosti. Tada je sindikat upozorio kako se godinama u zatvorskom sustavu rukuje neispravnom mehanizacijom i strojevima. Od Inspektorata rada su, pak, zatražili informacije vezane uz obavezu izrade procjene rizika na rad ustanova koje djeluju u Upravi za zatvorski sustav, a u kojima na različitim poslovima rade zatvorenici. Podsjetio je SDLSN tada Inspektorat i na devet godina staro izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u kojem se navodi da procjenu opasnosti radnih mjesta zatvorenika nemaju zatvori u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Puli, Rijeci, Šibeniku, Varaždinu i Zadru, navodeći pritom kako »u izvješćima za naredne godine nisu pronašli navode kojima se opisuje stanje glede procjene opasnosti odnosno rizika radnih mjesta zatvorenika«.

Tek nakon što su inspektori u proteklim mjesecima pročešljali osam zatvora i dijelu njih naplatili kaznu zbog nepoštovanja zakona, Uprava za zatvorski sustav upozorila je kaznionice da moraju izraditi procjenu rizika radnih mjesta. A inspektori su utvrdili da od osam ustanova koje se navode u predstavci sindikata, njih pet još uvijek nije usklađeno sa zakonskim odredbama, dok nezakonitosti vezane uz zaštitu na radu nisu pronađene u zatvorima u Bjelovaru, Šibeniku i Zadru.

 

Osposobljenost

S druge strane, zatvori u Puli, Rijeci, Varaždinu i Dubrovniku nemaju izrađenu procjenu rizika na mjestima rada koje obavljaju zatvorenici i zbog toga je svaki poslodavac dobio kaznu od po 10 tisuća kuna, odnosno odgovorna osoba poslodavca kaznu od 1,9 tisuća kuna. Drugim riječima Ministarstvo pravosuđa, odnosno Uprava za zatvorski sustav platila je viši iznos kazne, a niži ravnatelji zatvora. U Puli, Rijeci i Varaždinu inspektori su utvrdili i da zatvorenike nisu osposobili za rad na siguran način, zbog čega su inspektori naredili da se zatvorenici udalje s mjesta rada »dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak«. U zatvoru Karlovac, pak, poslodavac nije za zatvorenike predočio dokaze o osposobljenosti za poslove koje su radili, te su i oni udaljeni s mjesta rada.

 

Izrečene i upravne mjere

Inspekcijski nadzor potvrdio je i navode sindikata prema kojima se godinama u zatvorskom sustavu rukuje s neispravnim strojevima i mehanizacijom. Tijekom izvida u osam zatvora, inspektori su utvrdili i druge nepravilnosti, kao što je neupućivanje službenika s posebnim uvjetima rada na pregled specijalisti medicine rada, »neobavljanje propisanih ispitivanja sredstava rada (strojeva uređaja, elektroinstalacija i instalacija zaštite od munje)«, neobavljanja ispitivanja parametara radnog okoliša na mjestima rada.

Tako su inspektori u dva slučaja zabranili upotrebu sredstava rada i udaljili službenika koji ne ispunjava zakonom propisane uvjete, a u šest slučajeva izrečene su upravne mjere, odnosno naložen je rok za ispitivanje sredstava rada, odnosno parametara radnog okoliša. Osim toga, kako navodi inspektorat u informaciji sindikatu o obavljenim nadzorima, u jednom slučaju je poslodavcu zbog neorganiziranja zaštite na radu u skladu sa zakonskim okviru izrečena i prekršajna kazna od 10 tisuća kuna, odnosno 1,9 tisuća odgovornoj osobi poslodavca.  

 

... za čitanje klikni na sliku  

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 29.05.2017.

Završeni 23. Športski susreti SDLSN, ukupni pobjednik Sisačko-moslavačka županija

 

(SDLSN, 29. svibnja 2017.) Jučer su u Zatonu kraj Nina završili tradicionalni, 23. po redu Športski susreti Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, na kojima je oko 600 učesnika - članova Sindikata, tijekom trodnevnih športskih nadmetanja pokazalo svoje vještine u malom nogometu, uličnoj košarci, tenisu, stolnom tenisu, odbojci na pijesku, kuglanju, šahu, belotu, streljaštvu, pikadu i potezanju užeta.
Oni koji se nisu natjecali, bodrili su svoje kolege i uživali u druženju, pjesmi, moru i ugodnom okruženju Turističkog naselja ZATON.

Ministar Ćorić na susretima SDLSN nije "propjevao" već je sudionicima ispred Vlade RH zaželio uspješno i fer nadmetanje 

Športske susrete otvorio je, u ime pokrovitelja - Vlade Republike Hrvatske, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić, koji je pri tome izrazio žaljene što je pozvan na svečano otvaranje, a ne i na natjecanje u spremanju „fiša" odnosno ribljeg paprikaša i čobanca od divljači koje se održalo u petak i dobio obećanje organizatora da ga dogodine na 24. susretima čeka kotlić i natjecateljsko mjesto u ovoj zahtjevnoj športsko-gurmanskoj disciplini.

Sudionik natjecanja u spravljanju "fiša" briše znoj dok se riba krčka u kotliću

Susreti su uspješno privedeni kraju podjelom priznanja i pehara najuspješnijim natjecateljima, a za ukupnog pobjednika proglašena je Sisačko-moslavačka županija, dok je drugo mjesto pripalo Gradu Zagrebu, a treće Osječko-baranjskoj županiji.
Nakon športskih nadmetanja i druženja službenici i namještenici vraćaju se svojim redovnim poslovima i zadaćama, obogaćeni iskustvom športske rekreacije i druženja s kolegama iz cijele Hrvatske.

Tko je sve pobijedio i u kojim disciplinama možete pogledati ovdjeS. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 19.05.2017.

VIŠEGODIŠNJA NEPRAVDA
Država ih dovela do ruba: "Pokrali su me ko lopovi, nisam imao novca ni da ženu sahranim..."

Državnim službenicima iz Podunavlja, koji su se na posao vratili još za vrijeme okupacije, i dalje stižu ovrhe zbog uvećanih plaća na koje su najprije imali pravo, a onda im je to pravo naknadno poništeno.

Piše Marina Bešić Đukarić/D.B.  

(Dnevnik.hr, 19. svibnja 2017.) Iako je Vlada još prije dvije godine priznala da se radi o svojevrsnoj nepravdi, zbog čega je i donijela odluku o otpisu kamata, Ministarstvo financija tek sada se sprema - provesti je u djelo.

Deset godina ovrhe umirovljenog državnog službenika Petra Lapoša dovele su do ruba života. "Nemojte me pitati, nemojte. Pokrali su me ko lopovi, žena mi je umrla, da ne kažem - nisam imao novaca da je sahranim, sramota..."

Hrvatska je bila u postupku mirne reintegracije kad se u Ilok vratio na posao dostavljača. "Došao sam 1997., s policijom, jer sam morao početi raditi." Zakonom o područjima od posebne državne skrbi iz 1996. državnim službenicima plaće su uvećane za 50 odnosno 25 posto. U Podunavlju su do novca došli tek četiri godine kasnije, nakon tužbi.

 

Da državni službenici imaju pravo na uvećane plaće potvrdili su i općinski i županijski, a potom i Vrhovni sud. No, godinama kasnije Ustavni sud odlučuje suprotno pa odluku mijenja i Vrhovni sud. Sud je smatrao da se pravo nije steklo povratkom na posao, nego tek 2000. godine, nakon podjele Podunavlja u 1. i 2. skupinu. Novac su morali vratiti, i to s kamatama, a ovrhe stižu i danas.

Josip Kustura, član Sindikata državnih službenika, kaže: "Mi vraćamo, ne znamo što vraćamo. Ne znamo jesu li to kamate, je li to glavnica, ne znamo koliko još". Dvije godine staru odluku Vlade o otpisu kamata Ministarstvo financija konačno je stavilo na stol.

 

"Ministarstvo financija je od nadležnih državnih odvjetništava zaprimilo dokumentaciju vezanu za odlučivanje po pojedinačnim zahtjevima te će najkasnije do lipnja 2017. godine donijeti rješenja temeljem Odluke o otpisu zakonskih zateznih kamata."

Ostaju vrtoglave glavnice te sudski i troškovi odvjetnika. Petar Lapoš, koji u lipnju puni 80 godina, morat će poživjeti još barem 10 godina da vrati nagradu koju mu je država dala, a sud uzeo.

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 17.05.2017.

TIHI "OUTSOURCING"
Vlada državne namještenike odlukom o zabrani zapošljavanja osudila na nestajanje


Trend smanjenja broja pomoćno-tehničkog osoblja potrajat će dok državni namještenici ne o(p)stanu samo u Uredu za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, kao dva rezervata namijenjena ovoj „vrsti" zaposlenika državne uprave

(SDLSN, 17. svibnja 2017.) Odlukom Vlade o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske, iz kolovoza 2016. godine, novo zapošljavanje namještenika u državnoj upravi moguće je jedino u Uredu za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, dok je u drugim državnim tijelima namještenike moguće zaposliti samo na temelju odobrenja Vlade.
S druge strane, Odluka se ne primjenjuje na novo zapošljavanje državnih službenika na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, na radnim mjestima u funkciji ispunjenja mjera iz Nacionalnog programa reformi 2016., radi povećanog opsega redovnih poslova koji se odnose na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza RH, kao i na novo zapošljavanje koje je u skladu s planom prijma u državnu službu, ako su ispunjeni uvjeti za primjenu „klauzule 2 za 1" (na 2 otišla 1 novi zaposleni) i na određeno vrijeme, radi zamjene duže odsutnih službenika.

 

Za namještenike nema klauzule "2 za 1"

No, kada su u pitanju namještenici, koji prema Zakonu o državnim službenicima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela, ne postoji mogućnost novog zapošljavanja primjenom „klauzule 2 za 1", već se obavljanje poslova radnog mjesta namještenika koje ostane upražnjeno zbog prestanka ugovora o radu treba osigurati preraspodjelom poslova između postojećih zaposlenika.
Ako to nije moguće, obavljanje poslova povjerit će se vanjskim pružateljima usluga, ukoliko je to financijski povoljnije, a ako to nije moguće ni angažiranjem privatnika - dozvoljeno je zapošljavanje na temelju odobrenja Vlade Republike Hrvatske.
Budući da je plaća namještenika bez radnog iskustva (staža) zbog izuzetno malog koeficijenta (0,601) trenutno manja od minimalne plaće od 3.276,00 kuna bruto i iznosi 3.131,82 kune, postavlja se pitanje kako je moguće naći vanjskog pružatelja usluga koji će posao namještenika obavljati za manji iznos od iznosa koji je već manji od minimalne plaće, kao i hoće li se u tom slučaju čelnik kakvog manjeg državnog tijela „drznuti" od Vlade Republike Hrvatske zatražiti da na sjednici Vlade, pored važnih državnih pitanja, odlučuje i o novom zapošljavanju čistačice u nekom uredu državne uprave.
Time je Vlada praktično zatvorila vrata zapošljavanju namještenika u državnoj upravi i osudila ih na nestajanje, a da nikad nije donijela odluku o privatizaciji („outsourcingu") takvih poslova.

 

Budućnost - namještenici samo u Vladi u Saboru

Izuzetak su, naravno, namještenici koji servisiraju Vladu i saborske zastupnike, jer Vlada model koji onemogućava novo zapošljavanje namještenika ne želi primijeniti na sebi i u Saboru, podijelivši tako namještenike na „naše" i ostale namještenike.
Takva politika već je, prema podacima Ministarstva uprave, rezultirala smanjenjem broja namještenika sa 4.176, koliko ih je bilo 31. prosinca 2015. godine na 4.032 na dan 31. prosinca 2016. godine, a uz nemogućnost novog zapošljavanja trend smanjenja potrajat će dok državni namještenici ne ostanu samo u Uredu za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, kao dva rezervata namijenjena ovoj „vrsti" zaposlenika državne uprave.
Sindikat stoga od Vlade traži da i kad su u pitanju državni namještenici omogući primjenu „klauzule 2 za 1", ali i izradi plan zapošljavanja namještenika u državnoj upravi koji će sačuvati njihova radna mjesta i izvan prostorija Vlade i Sabora i podsjeća da sukladno Zakonu o državnim službenicima, poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici, a tek izuzetno vanjski pružatelji usluga, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 12.05.2017.

Protjerivanje sindikalista

HAKOM kažnjen, no nastavlja po starom: Nakon pravomoćne presude za ostvarivanje zabranjenog nadzora nad djelovanjem sindikata HAKOM pokazuje namjeru čak i sindikalnom povjereniku otkazati ugovor o radu



(NOVOSTI, 11. svibnja 2017.) Visoki prekršajni sud proglasio je neosnovanom žalbu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i pravomoćnom učinio prvostupanjsku presudu iz 2015. po kojoj su navedena institucija, njezin ravnatelj Mario Weber i predsjednik Vijeća HAKOM-a Dražen Lučić proglašeni krivima za ostvarivanje zabranjenog nadzora nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata u tom državnom tijelu. Zaključno, HAKOM je novčano kažnjen sa 33.000, a potonji dvojac s po 4.200 kuna.
Ovakva bi presuda zbog davanja otkaza četvorma zaposlenicima koji su bili članovi sindikata mogla dati vjetar u leđa i drugim sindikalno organiziranim radnicima, čijim poslodavcima obrana radnih prava nije po volji. O ovom slučaju za komentar smo upitali Peru Tabaka, povjerenika Sindikalne podružnice HAKOM-a, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN).
- Je li pravda u ovom slučaju spora ali dostižna trebalo bi pitati dvadesetak radnika, članova sindikata i simpatizera, od njih ukupno tridesetak koliko ih je otišlo iz HAKOM-a u mandatu ovog Vijeća. Zapravo, više je članova sindikata otišlo iz HAKOM-a nego što ih je ostalo, a četvero ih je, podsjećam, dobilo otkaz. Ne vjerujem da bi se ti radnici složili s konstatacijom o sporosti ali dostižnosti pravde, a ni ja ne vjerujem da će se nakon ove presude bilo što promijeniti jer uzrok je i dalje isti - kaže Tabak.
Podsjeća da su iz ovog sindikata u više navrata tražili smjenu čelnih ljudi HAKOM-a jer je apsurdno da rad sindikatu zabranjuje pravna osoba s javnim ovlastima koju ustrojavaju Vlada i Hrvatski sabor, što očito nije prihvaćeno kao dovoljno dobar argument.
- Pravomoćnu smo presudu priložili dopisu koji smo upravo poslali ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću. Uskoro ćemo doznati hoće li ona ovaj put biti dovoljno dobar argument za smjenu ili ćemo ugasiti našu podružnicu i čekati otkaze ugovora o radu - oprezan je Tabak.
Nakon pravomoćne presude HAKOM pokazuje namjeru čak i sindikalnom povjereniku otkazati ugovor o radu. Dodaje da ni u drugim radnim sporovima nije bolje.
- Kolegica koja je pokušala osnovati sindikat i već sljedećeg radnog dana dobila otkaz ugovora o radu već tri godine čeka prvostupanjsku presudu, ali što je najgore, i posao u struci. Isto je sa svim drugim tužbama zbog, recimo to kolokvijalno, mobbinga. S druge strane HAKOM, koji je tužio čak i SDLSN jer se ne slaže s njegovim stavom o mom otkazu, prvo je ročište dobio nakon tri mjeseca od podizanja tužbe - upozorava Pero Tabak.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


NUDI SE KVALIFICIRANI RADNIK, POVOLJNO I ODMAH! Otkrivamo kako funkcionira agencija za privremeno zapošljavanje radnika. I što to točno znači...

NUDI SE KVALIFICIRANI RADNIK, POVOLJNO I ODMAH! Otkrivamo kako funkcionira agencija za privremeno zapošljavanje radnika. I što to točno znači...

PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE RADNIKA AUTOR: Jasmina Trstenjak (JUTARNJI LIST) Amerikanci žele biti freelanceri pa im privremeni poslovi odgovaraju. Žele fleksibilnost i slobodu. Hrvati, pak, žele sigurnost. Ali do nje teško dolaze. Stoga pristaju na privremene poslove ili, kako ih najčešće klasificiraju, one nesigurne. I to, čini se, sve više. Tržište privremenog zapošljavanja, koje se otvorilo 2003., raste.

Opširnije

'Država mjerama SOR-a vara samu sebe'

'Država mjerama SOR-a vara samu sebe'

Piše: Ana Blašković Izaslanstvo EP-a o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u Hrvatskoj. (POSLOVNI DNEVNIK) Izaslanstvo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta stiglo je u Zagreb kako bi ocijenilo provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih.

Opširnije

KOLUMNA Eksplozija plaća, ali ne kod nas

KOLUMNA Eksplozija plaća, ali ne kod nas

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik Ako Hrvatska bude zaostajala za trendom povećavanja plaća, mladi i stručni ljudi nastavit će napuštati zemlju, a poduzetnici neće moći nabaviti radnike iz susjednih zemalja (Novilist.hr) Kažu da se plaće u Hrvatskoj i Europi otimaju kontroli. U Hrvatskoj, trenutačno, one prosječno rastu po stopi od 4 do 5 posto godišnje.

Opširnije

Radnici u Hrvatskoj na poslu gotovo 10 godina kraće nego u Švedskoj

Radnici u Hrvatskoj na poslu gotovo 10 godina kraće nego u Švedskoj

OČEKIVANI RADNI VIJEK U EUROPI (GLAS SLAVONIJE) Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina. Hrvatska je daleko od toga, s očekivanih 32,1 godinu radnog vijeka treći smo od dna u Europskoj uniji.

Opširnije

528. plenarno zasjedanje EGSO-a

528. plenarno zasjedanje EGSO-a

NHS - U Bruxellesu je 20. i 21. rujna 2017. godine održana 528. plenarna sjednica Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Plenarnoj sjednici uvijek prethodi sastanak radničke skupine (Skupina II) na kojem se uobičajeno raspravljaju prijedlozi mišljenja o kojima će se glasovati na plenarnoj sjednici te trenutačni problemi s kojima su suočeni radnici u zemljama EU. Tijekom sastanka radničke skupine održana je opća rasprava o govoru o stanju Unije 2017. godine, koji je u Europskom parlamentu održao Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije.

Opširnije

CETA privremeno stupila na snagu – Od danas se ukida 98 posto carina na trgovinu između Kanade i EU

CETA privremeno stupila na snagu – Od danas se ukida 98 posto carina na trgovinu između Kanade i EU

Autor: Astrid Elizabeth Pavleković (LIDER) U četvrtak na snagu privremeno stupa CETA, sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i Europske unije, što znači da će se od 21. rujna primjenjivati svi trgovinski značajni elementi sporazuma, uključujući ukidanje 98 posto carina na trgovinu između Kanade i EU, pristup tržištu i regulatornu suradnju.

Opširnije

Razlike u plaćama između zemalja članica EU

Razlike u plaćama između zemalja članica EU

NHS/ETUC - Ako se u obzir uzmu troškovi života, radnici u 11 EU zemalja središnje i istočne Europe plaćeni su mjesečno 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, kaže se u studiji koju je danas objavio Europski sindikalni institut (ETUI). Razlika u neto mjesečnim plaćama prilagođenim za sastav radne snage i strukturu gospodarstva je veća nego kad se u obzir uzimaju samo troškovi života.

Opširnije

Pola milijuna građana ne može si priuštiti meso ni tri puta tjedno

Pola milijuna građana ne može si priuštiti meso ni tri puta tjedno

PORAŽAVAJUĆI POKAZATELJI SIROMAŠTVA Prag rizika od siromaštva za četveročlanu obitelj je 4491 kunu mjesečno (GLAS SLAVONIJE) Prema novim podacima Državnoga zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,9 posto.

Opširnije

EUROPLJANI U PROSJEKU RADE 35,6 GODINA Građani jedne skandinavske zemlje rade najduže, saznajte kakva je situacija u Hrvatskoj

EUROPLJANI U PROSJEKU RADE 35,6 GODINA Građani jedne skandinavske zemlje rade najduže, saznajte kakva je situacija u Hrvatskoj

TRAJANJE RADNOG VIJEKA (JUTARNJI LIST) Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina, a za Hrvatsku se ta brojka u prosjeku kreće ispod 33 godine, pokazalo je izvješće Eurostata.

Opširnije

Restrukturiranje HŽ-a propalo je zbog neodgovornih uprava

Restrukturiranje HŽ-a propalo je zbog neodgovornih uprava

Institut za javne financije: 'HŽ Cargo, Infrastruktura i Putnički prijevoz unatoč pomoći sve su nelikvidniji'. (POSLOVNI DNEVNIK) Ciljevi restrukturiranja državnih željezničkih poduzeća, provedenog od 2012. do 2016. nisu ostvareni, te je likvidnost tvrtki HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz slabija nego prije restrukturiranja.

Opširnije

Studijski posjet Kraljevini Švedskoj

Studijski posjet Kraljevini Švedskoj

NHS - U sklopu projekta „Unapređenje sustava pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere jačanjem uloge Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj“, koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava organiziralo je studijski posjet Kraljevini Švedskoj za članove Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere, u razdoblju od 11. do 15. rujna. 2017. godine.

Opširnije

Više od 40 milijuna ljudi u svijetu lani je robovalo, neki su proizvodili odjeću koju nosimo

Više od 40 milijuna ljudi u svijetu lani je robovalo, neki su proizvodili odjeću koju nosimo

GLOBALNI PROBLEM Više od 40 milijuna ljudi u svijetu prošle je godine provelo u ropstvu, na prisilnom radu ili u prisilnim brakovima, navodi se u prvoj zajedničkoj procjeni skupina za borbu protiv ropstva (Tportal.hr) Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Zaklada 'Walk Free' procjenjuju da je u modernom ropstvu prošle godine bilo 40,3 milijuna ljudi i napominju da se radi o konzervativnoj procjeni.

Opširnije

Božinović: Veći koeficijent za 7.655 policijskih službenika

Božinović: Veći koeficijent za 7.655 policijskih službenika

(HRT) Ravnateljstvo policije sazvalo je konferenciju za novinare na kojoj je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao da je njegov tim jutros imao sastanak s predstavnicima reprezentativnih sindikata u MUP-u. Ministar Božinović zahvalio je na suradnji čelnicima sindikata, Dubravku Jagiću iz Sindikata policije Hrvatske, Zdravku Lončaru iz Nezavisnoga sindikata MUP-a RH i Borisu Pleši iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Opširnije

Sve više ljudi bez krova nad glavom: Novi podaci o porazu beskućništva u Europi su - alarmantni

Sve više ljudi bez krova nad glavom: Novi podaci o porazu beskućništva u Europi su - alarmantni

NA MARGINI DRUŠTVA Autor: Kim Cuculić Zabrinjavajući je porast mladih beskućnika u Hrvatskoj, a radi se uglavnom o osobama koje su izišle iz drugih institucija, poput domova za odgoj, zatvora i slično. Njih sustav prati, ali ništa ne poduzima da bi im osigurao posao

Opširnije

Seminar o tehnikama organiziranja

Seminar o tehnikama organiziranja

NHS - Dana 15. rujna 2017. godine Rafal Tomasiak, Direktor Centra za organiziranje za Središnju Europu u UNI Grafičkom sektoru, održao je poludnevni seminar/trening članovima Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske. Rafal Tomasiak ima dugogodišnje iskustvo rada u sindikatima, a trenutno je zaposlen u novotvorenom centru za organiziranje u Poljskoj, te je njegov rad prvenstveno usmjeren na poboljšanje rada sindikata u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Ministar Marko Pavić sindikatima je poručio kako intencija Vlade u pregovorima za novi kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike nije smanjivanje prava. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja