DRŽAVNE JASLE VEĆI PRIHODI, MANJA POTROŠNJA, ALI ZA PLAĆE SE I DALJE TROŠI VIŠE NEGO LANI

Umjesto koeficijenta, kresati plaće u državnim agencijama

Ujednačavanje plaća će biti, ne može tajnica u nekoj agenciji imati 20 ili 30 posto veću plaću od one u primjerice Ministarstvu pravosuđa, poručuju iz Ministarstva financija. Nereda ima i u državnoj upravi, a sa sindikatima slijede pregovori oko ukidanja božićnice

ZAGREB » Od početaka godine do kraja svibnja država je u proračun skupila 44,45 milijardi kuna, što je 4,5 posto, odnosno 1,9 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su proračunski troškovi bili 49,4 milijarde kuna, što je 570 milijuna kuna manje nego lani. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine proračunska potrošnja bila za gotovo pet milijardi kuna veća nego proračunski prihodi, ali je minus u državnoj blagajni ipak manji nego lani u istom razdoblju kad je iznosio gotovo 7,5 milijardi kuna, odnosno dvije i pol milijarde kuna više.

Nema uredbi

Zarada od poreza u prvih je pet mjeseci iznosila 25,4 milijarde kuna i za milijardu kuna je veća nego lani. Očekivano, zbog povećane stope, ta je razlika uglavnom stvorena na porezu na dodanu vrijednost. Za oko pola milijarde kuna veći su i prihodi od doprinosa koji su u prvih pet mjeseci u državnu blagajnu donijeli više od 16 milijardi kuna. I dalje padaju prihodi od trošarina na naftu, pivo, bezalkoholna pića, a rastu jedino trošarine na duhanske proizvode.
    Što se tiče rashoda država i dalje ne uspijeva smanjiti troškove zaposlenih koji su za 1,9 posto, odnosno za oko 160 milijuna kuna veći nego lani u istom razdoblju, pa će se nastavkom tog trenda teško ostvariti godišnja ušteda na troškovima zaposlenih od dvije milijarde kuna. U prva tri mjeseca uštede nije ni moglo biti jer na snazi nije bio proračun nego privremeno financiranje, koje je značilo nastavak prakse iz prošle godine, ali nakon toga u sljedeća dva mjeseca u pojedinim ministarstvima nije došlo do planiranih ušteda na plaćama.

Uštede na dodacima

U Ministarstvu financija kažu da je problem to što po pojedinim ministarstvima nisu donesene uredbe o sistematizaciji pa su troškovi i dalje iznad planiranih. Kako se doznaje riječ je o ministarstvima obrazovanja, unutarnjih poslova i zdravlja, gdje se tek očekuju sistematizacije, ali u ministrstvu financija priznaju da u svakom resoru, pa i u njihovom još uvijek pokušavaju otkloniti brojne nelogičnosti pogotovu kad su dodaci na plaće u pitanju.
    Osim donošenja uredbi u tim ministarstvima, očekuje se i da će u nekoliko sljedećih tjedana biti postignut i dogovor sa sindikatima oko ušteda na dodacima, prvenstveno božićnici. Ukoliko dogovor ne bude postignut, država uvijek ima mogućnost smanjenja koeficijenta za minuli rad sa sadašnjih 0,5 na 0,3 posto, napominju u Ministarstvu financija. Na taj način ušteda bi bila i do 900 milijuna kuna. Uz to plan je i sve zaposlene koje država plaća iz svog proračuna svesti u okvire koje zadaje Zakon o plaćama, pa bi tako nestale razlike između plaća po pojedinim ministarstvima za iste poslove, ali i razlike između plaća u 64 agencije, zavoda i instituta u odnosu na zaposlene u državnoj upravi. U pojedinim agencijama plaće su i do 30 posto veće nego u državnoj upravi.
    – Ujednačavanje plaća će biti, ne može tajnica u nekoj agenciji imati 20 ili 30 posto veću plaću od one u primjerice Ministarstvu pravosuđa, poručuju iz Ministarstva financija. Zasada se ne želi govoriti o tome kolika bi se ušteda postigla na izjednačavanju plaća u agencijama s onima po ministarstvima ali spominje se da je i tu riječ o decesima milijuna kuna. Jagoda MARIĆ