Izjašnjavanje sindikalnih povjerenika u Splitu

Ako bude potrebno, u rujnu i referendum o prijevremenim izborima

(SDLSN, 12. travnja 2013) Zaposleni u osnovnim školama lani su pretrpjeli smanjenje plaća od tri do devet posto, iako su njihove plaće ispod prosjeka u državi i više od 80 posto zaposlenih ima visoku ili višu stručnu spremu. Nastavi li se takva politika, za desetak godina neće imati tko odgajati djecu, jer će ljudi morati tražiti posao u drugim sektorima, poručio je Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja jučer u Splitu, na skupu na kojem su se okupili sindikalni povjerenici 14 sindikata iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Povod okupljanju je izjašnjavanje povjerenika o spremnosti na organizaciju niza sindikalnih prosvjeda i štrajkova, među ostalim i uoči lokalnih izbora, ali i spremnosti da se i oni i članstvo uključe i u radikalnije akcije - od izjašnjavanja o povjerenju ministrima u pojedinim resorima, do organizacije referenduma o prijevremenim izborima. Ne uspiju li druge akcije, odnosno ako se barem ne uspore neki procesi, referendum za prijevremene izbore mogao bi se održati u rujnu ili listopadu, predlažu sindikalni čelnici.

„Izdvajanja za školstvo u narednim godinama mogla bi i dalje padati i ispod tri posto BDP-a, dok je prosjek EU iznad 6 posto. Naše obaveze su istodobno sve veće i za ono što dobivamo trebali bismo ostvarivati vrhunske rezultate", kaže Milošević. Dodaje kako ljudi mogu i dalje kritizirati Vladu iz naslonjača ispred TV-a, ili sindikate zato što na to ne znaju odgovoriti, ili se mogu pokrenuti. „U sindikatima državnih i javnih službi ima oko 250.000 zaposlenih, dodajte tome članove obitelji, nezaposlene i umirovljenike i imamo oko 1,5 do dva milijuna ljudi koji mogu biti snaga. Kada bi se svaki deseti pojavio na prosvjedu, to bi bila sila, poručio je.

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako zavidi kolegama koji pregovaraju s jednim ministarstvom i jednim ministrom. Kultura osim na nacionalnoj razini pregovara i na razini gradova, a već sada se sa strahom pita što ju očekuje nakon lokalnih izbora. „Na primjer, u Šibeniku, uoči lokalnih izbora, kada se inače motiviraju birači, svejedno ne žele potpisati kolektivni ugovor. To znači da zaposleni u ustanovama u kulturi nemaju nikakva prava, a gradonačelnik nam je sada hrabro ponudio da potpišemo kolektivni ugovor iz - 2006. Godine. I to je - službena ponuda!", kazala je. Ministarstvo kulture, pak, priprema novi granski kolektivni ugovor u kojem predlaže ukidanje svih dodataka i vodi se teška bitka da se oni pokušaju zadržati, kazala je. „Veliki pjesnik Tin Ujević napisao je stihove: Plači bez suza, živi bez psovke i budi mirno nesretan. Zar to ne čitate kao ono što vlast upravo želi", zapitala je Pilić.

Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske podsjetio je da za dva mjeseca ulazimo u Europsku uniju, a carinici „još uvijek ne znaju što će raditi i koliko radnih mjesta za njih uopće ima u toj službi nakon toga datuma".
"Zatvaraju se granice sa zapadnim zemljama, Mađarskom i Slovenijom, što znači da bi moglo doći u pitanje 550 radnih mjesta, a kada tražimo programe zbrinjavanja, kažu da ne moramo brinuti, ili da se - snađemo sami. Jasno nam je poručeno da ne računamo na prava iz kolektivnog ugovora kada budu premještali ljude. I nitko ne kaže što će biti s ljudima na tim granicama", kaže Štorić. Uglavnom je, dodaje, riječ o obiteljskim ljudima, u 50-im godinama, koji bi, valjda, samo trebali spakirati kofere i otići na istok zemlje, ali bez prava iz kolektivnih ugovora. „No, nitko ne kaže što će biti za 6 mjeseci,kad shvate da nismo zaradili tri plaće: za sebe, za državu i za Europu. Hoće li se i tada pojaviti viškovi? Istodobno, na povratku iz Zagreba u Rijeku naletio sam na kolonu u skupocjenim vozilima koja obilazi Hrvatsku uoči lokalnih izbora i ni po čemu se ne vidi da štede", kazao je Štorić, pozivajući kolege da se 1. svibnja odazovu pozivu i pokažu da su spremni zaštititi svoje dostojanstvo.

„Proteklih godinu dana državne i javne službe bile su izložene medijskom linču. Napadali su nas kao one koji žive u privilegiranim uvjetima, a te privilegije su prava u kolektivnim ugovorima koja proizlaze iz Zakona o radu. Ukratko, civilizacijski doseg je proglašavan privilegijama", kazao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika.

Sindikalni povjerenici SDLSN na skupu 

Pokušali su zabiti klin između javnog i privatnog sektora, no oduprijeli smo se tome, nastojeći dokazati da će se sve ono što se događa u javnom sektoru kao domino efekt preliti i u privatne sustave i uspjeli ostati zajedno na zajedničkom putu. Prvi svibnja bit će prilika da pokažemo da među nama nema razlike. Svi smo radnici, i javni i privatni sektor jednako, a u ovoj krizi koja potresa svijet i Europu najviše su pogođeni upravo radnici. Zato promislite kada budete donosili odluku i odlučite da stanemo kao jedan i podržite ono za što ste se založili kada budete ispunjavali anketu", kazao je Boris Pleša sindikalcima uoči izjašnjavanja na anketnom listiću, putem kojega sindikalni čelnici pokušavaju procijeniti spremnost povjerenika i članstva na akcije.

„Ovdje smo svi isti. Objedinjuje nas to što smo svi krivci za to što za svoj rad plaću dobivamo iz državnog proračuna. Objedinjuje nas to što smo svi paraziti,bitange i neradnici, da smo radili manje za tri posto, za koliko će nam smanjiti plaće, što nam poručuju mediji. No, zapitajmo se onda tko je iznio na leđima posao vezan oko pregovora sa Europskom unijom, čiji su to državni službenici predano radili da bi se izborili za ulazak u EU. Ne valjaju znanstvenici, učitelji, carinici... ljude jednostavno treba ogaditi da bi im se lakše oduzelo", poručio je Vilim Ribić.
„Do sada smo bili podijeljeni na sindikate Matice, prosvjete i znanosti, sada širimo krila i do 1. svibnja ćemo zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poletjeti", poručuje Ribić. „Zamislite", dodao je „da carinici ili policija stanu. U Montrealu se to dogodilo, policija je stala i gradske vlasti morale su popustiti u roku od 24 sata. Ako stane školstvo i ne bude zaključivanja ocjena, ako nema upisa na fakultete, uspjet ćemo", kazao je Ribić.
Tri posto smanjenja plaća nije dovoljan razlog za blokadu sustava, no Vlada ima spremne prijedloge zakona po kojima će ići u nova smanjenja od četiri, osam i do 10 posto, s kojima sada ne izlazi jer čeka da prođu lokalni izbori.
„Pitajte ljude žele li se pokrenuti. Možda ne žele zbog tri posto, ali će željeti kada to bude 30 posto. S ovakvom ekonomskom politikom, doći ćemo i do toga jer se i proračun slabije puni", kazao je Ribić. „Iako se 250.000 ljudi odreklo božićnica i regresa, da bi se uštedjele oko dvije milijarde kuna, broj nezaposlenih i dalje raste i oni više nemaju što trošiti. Zbog toga pada proizvodnja, pa imamo novu grupu nezaposlenih, koji više ne troše. Koja je onda bila svrha naših odricanja, ako to nije pomoglo da naši supružnici u privatnom sektoru žive bolje i da se otvaraju nova radna mjesta", zapitao se te dodao kako sindikati moraju natjerati vlast da preispita politiku. Anketa treba pokazati jesu li članovi spremni na štrajk najavljen za 1. svibnja, ali i na to da se uoči lokalnih izbora, na dan izborne šutnje, političarima kojima nije problem dirnuti u kolektivne ugovore „pokaže da ni mi ne poštujemo njihove svetinje", kao i da se krajem svibnja i početkom lipnja blokiraju neki sustavi, poručio je Ribić.

...klikni na sliku za uvećanje 

Nakon ankete među povjerenicima, koja je u utorak provedena u Zagrebu (sa dijelom povjerenika, ostali će se okupiti u četvrtak, 18. travnja), te skupa u Splitu, slijede sindikalni skupovi u Osijeku (za povjerenike iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičke, Požeško-slavonske i Brodskoposavske županije, u ponedjeljak, 15. travnja) te u Rijeci, u srijedu, 17. travnja (za Primorsko-goransku i Istarsku županiju), u planu je i provedba ankete o spremnosti na akcije među sindikalnim članstvom.

Marijana Matković 

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika

Vlada nas je izigrala, nema jamstava da neće opet rezati ionako niske plaće u državnim i javnim službama

(SDLSN, 12. travnja 2013.) Nakon drugog susreta sa sindikalnim povjerenicima 13 sindikalnih udruga koje su zajednički krenule u pripremu prosvjeda i štrajkova i pripremu štrajka povodom 1. svibnja, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika bio je zadovoljan rezultatima inicijative. Naime, još nisu poznati rezultati ankete s prvog skupa s povjerenicima u Zagrebu, no opći je dojam bio da postoji velika spremnost na sindikalnu akciju.

Možete li pretpostaviti kakvo bi moglo biti raspoloženje povjerenika i članova Sindikata državnih službenika i namještenika? Je li ljudima dojadila kampanja po kojoj oni ništa ne rade i samo su teret društva?

Mislim da se skupilo dovoljno negativnih događanja, od kampanje da su državne i javne službe teret društva do smanjenja plaća kao završnog čina te kampanje. Sastanci koje organiziramo sa povjerenicima imaju za cilj da dodatno ukažu na te probleme i da ljudi pokušaju shvatiti da se moraju aktivno uključiti u zaštitu svojih prava. Sindikati su dužni učiniti i čine napore na mobilizaciji članstva i uvjeren sam da će ljudi,unatoč strahovima i prijetnjama, prepoznati trenutak u kojem se nalazimo i podržati one akcije za koje se odlučimo kroz provedenu anketu.

Jesu li ih sindikalni čelnici spremni povesti u akcije? Iznenadila sam se time što 13 sindikata nastupa zajedno, nemate problema s taštinama?

U trenutku kada se napadaju zajedničke vrijednosti, taštine se moraju zaboraviti, iako ih je nemoguće u potpunosti eliminirati. Na taj način šalje se jasna poruka svim našim članovima o potrebi zajedničke akcije, sada u ovom trenutku kako bi zaštitili svoje dostojanstvo. Obveza je sindikalnih čelnika da konzultiraju svoje članove oko mogućih aktivnosti i kada su ciljevi jasni, mislim da provedba nije upitna.

Koji su konkretni sindikalni zahtjevi?

Sindikalni ciljevi su vraćanje otetih prava, povlačenje zakona kojim se derogira kolektivni ugovor, usklađivanje plaća državnih i javnih službi s rastom drugih plaća i inflacije. To su oni ciljevi koji su istakli sindikati državnih i javnih službi i oni trebaju biti motiv našim članovima za dolazak na svesindikalni prosvjed za Prvi svibanj. Tu treba pokazati da sav teret krize ne smiju snositi samo radnici, da ne postoji jaz između zaposlenih u privatnom i javnom sektoru kako se pokušava nametnuti.

Vidjela sam da se povjerenici izjašnjavaju o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, štrajk na 1. svibnja i štrajkove nakon toga, ali i na izjašnjavanje o povjerenju Vladi. Što mislite na kojem će "koraku" Vlada popustiti i dokle ste spremni ići?

Neke od akcija naveli ste u vašem pitanju - anketa će pokazati što ljudi zaista žele. S obzirom da su nas izigrali prilikom potpisivanja kolektivnog ugovora obećavši da neće dirati plaće i radna mjesta ukoliko se odreknemo nekih materijalnih prava, više u ništa ne vjerujemo, a pogotovo u situaciji slabijeg punjenja proračuna. Teško je stoga bilo što prognozirati i ne bih želio spekulirati o našim budućim koracima, ali sam siguran da će trebati dosta vremena da se uspostavi kakvo-takvo povjerenje između sindikata i Vlade. Dok se to ne dogodi,imamo pravo sumnjati da neće tražiti drugi način izlaska iz krize nego rezati već ionako niske plaće u državnim i javnim službama. (M.M.)

Odbor za ravnopravnost spolova SDLSN
Održan okrugli stol „Žene u lokalnim izborima"

(SDLSN, 12. travnja 2013.) U organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH 10. travnja 2013. upriličen je okrugli stol na temu „Žene u loklanim izborima".
Uvodno izlaganje održala je članica Odbora, doc. dr. sc. Meri Maretić, autorica knjige: "Političari, mediji, građani" te brojnih objavljenih stručnih i znanstvenih radova o ulozi komunikacijskih procesa u društvu, govoreći o ulozi i položaju žena na javnoj - političkoj i sindikalnoj sceni u Hrvatskoj.
Maretić je naglasila problem nedovoljne zastupljenosti žena na izbornim listama navodeći primjer Splitsko - dalmatinske županije u kojoj su na posljednjim izborima u 16 gradova i 39 općina samo dvije žene izabrane na funkcije gradonačelnica.
„Isključivanje žena iz demokratskih političkih procesa ima negativne posljedice za razvoj društva u cjelini zbog nedovoljne zastupljenosti pri donošenju važnih političkih odluka", zaključila je Maretić.
U raspravi koja je uslijedila, uz članice Odbora SDLSN-a, sudjelovale su i predstavnice Odbora za ravnopravnost spolova Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Dobitnica "grand PRix-a" za doprinos struci 

Meri Maretić je zajedno s Anom Tkalac Verčić ovogodišnji laureat posebne Grand Prix nagrade za doprinos struci Hrvatske udruge za odnose s javnošću jer je, kako stoji u obrazloženju stručnog žirija za prijedlog ove prestižne strukovne nagrade, „svojom stručnom, znanstvenom i nastavnom aktivnošću pokrenula niz projekata koji predstavljaju trajan doprinos razvoju struke".

...za čitanje klikni na sliku 

SINDIKATI ZAJEDNIČKI U PRIPREMI PROSVJEDA I ŠTRAJKOVA
Ne radi se samo o tome koliko su nam uzeli, nego koliko će nam tek uzeti

(SDLSN, 10. travnja 2013.) "Tri posto smanjenja plaća ili to što smo ostali bez božićnice i regresa sigurno nije dovoljan razlog da idemo u radikalne poteze, ako će to pomoći našoj zemlji da se razvije. No, ovdje se ne radi o tome što su nam uzeli, ili dali, nego o tome što će nam tek oteti. Imamo pouzdane informacije iz Ministarstva znanosti o tome da za isplatu plaća nedostaje oko 700 milijuna kuna, što sigurno nije jedino ministarstvo i jedina javna služba u kojoj nedostaje novca za plaće. Pogledajte ovih dana vijesti u medijima o tome da se proračun slabo puni, što je rezultat katastrofalno loše gospodarske politike. Ljudi sve manje troše, raste štednja u bankama, a time se manje plaća PDV, pa i slabije puni proračun, što pokazuje da je politika štednje i restrikcija bila loša. I jedan od glavnih sindikalnih zahtjeva u štrajku na koji pozivao 1. svibnja bit će upravo promjena ekonomske politike", kazao je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i viskog obrazovanja na jučer održanom skupu sindikalnih povjerenika u kinu Europa u Zagrebu, na kojem se povjerenici trebaju očitovati o spremnosti na organizaciju prosvjeda, štrajkova i drugih radikalnih akcija. Među ostalim, provodi se izjašnjavanje o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, moguće i dan prije lokalnih izbora, bez obzira na predizbornu šutnju, kako bi se pokazalo da sindikati ne podržavaju politiku koja se vodi, zatim spremnost na štrajkove, kao i na višednevno trajanje štrajka, a jedno od pitanja je i spremnost sindikalnih povjerenika da se angažiraju oko pripreme referenduma za organiziranje prijevremenih izbora, ukoliko spomenute metode ne daju rezultata. I to je jedna od metoda političke borbe na koju sindikati moraju biti spremni, budući da se politika poigrava s njima, poručio je Ribić. Prije tih odluka bit će provedene i ankete među članstvom, što uključuje i mogućnost da se organizira izjašnjavanje nepovjerenja prema pojedinim ministrima, u resorima u kojima su smanjenja prava najveća.

Prvi skup održan je u utorak u Zagrebu i na njemu se okupilo oko 230 povjerenika, a idućih desetak dana održat će se skupovi u Splitu, Osijeku i Rijeci te još jedan za Zagreb i županije koje mu gravitiraju. Skup je organiziralo 13 sindikata javnih i državnih službi, koji su, kako je rečeno, unatoč tome što ih je Vlada pokušala posvađati i podijeliti, ovoga puta ipak zajedno. Kako je rekao Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, cilj je provjeriti spremnost povjerenika da motiviraju članove za sveobuhvatnu akciju.

Ona će, smatra Ribić, biti potrebna jer su razgovori s Vladom i prijedlozi zakona koji su već predstavljeni sindikatima pokazali da se nakon lokalnih izbora planiraju nova rezanja, koja bi mogla ići i do osam, odnosno 10 posto. "Mi nismo radili 3 posto manje, niti ćemo raditi 10 posto manje. Politika se poigrava s nama i udara tamo gdje nas najviše boli i na to moramo odgovoriti", kazao je Ribić, dodavši kako bi rezanja bila veća da se sindikati nekim stvarima do sada nisu suprotstavili. Upravo u tom smjeru išle su brojne poruke neovisnih ekonomista, ili medija koji provode harangu u korist kapitala, kao i MMF-a koji od Vlade traži rezanje, kaže Ribić te dodaje kako sindikati zajedno sigurno imaju moć i ako se odluče za radikalne oblike borbe vlada se neće moći oduprijeti. "Niti jedna Vlada ne može si dozvoliti da se ne održe mature, da se ne obavljaju zdravstvene usluge koje nisu o glavu, ili da su redovi na carinama ogromni. A ako u tome uspijemo, sigurno možemo uspjeti i u našoj borbi", poručio je Ribić, naglasivši kako sindikalno članstvo treba pripremati upravo za borbu.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kazao je kako se u zadnje vrijeme šalje poruka kako će plaće pasti svima, osim zaposlenima u obrazovanju, što je - laž. "Ponašaju se kao da smo zaboravili otimačinu iz lipnja prošle godine. Tada je počela otimačina i haranga u njihovim medijima, tekstovi o tome da naši učitelji rade najmanje u Europi, da imamo najviša izdvajanja za obrazovanje u Europi, kao da ne znamo čitati brojke i zbrajati", poručuje Mihalinec. Istaknuo je kako je samo pitanje hoće li se članovi sindikata složiti s time da su se spremni navikavati na nova otimanja i na to da im bude još gore, ili su se spremni suprotstaviti tome. Kao metode borbe spominje nezaključivanje ocjena na kraju školske godine, neodržavanje ispita državne mature, što će onemogućiti i upise na fakultete, ako to bude potrebno te smatra da sindikati moraju reagirati.

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako se kultura nikada nije cijenila, iako čuva biće naroda i u vrijeme kada ulazimo u EU bit će još značajnija. "U razvijenim zemljama kultura daje tri do četiri posto BDP-a, što znači da će nakon ulaska u EU pred nama biti nove zadaće. Istodobno, silno me strah što će se u djelatnosti kuture događati nakon lokalnih izbora, budući da gradonačelnici već sada prekidaju kolektivne pregovore i da smo već sada ostali bez pet kolektivnih ugovora kojima je isteklo trajanje, a nema spremnosti da se potpišu novi", kazala je Pilić. Dodala je kako su zaposleni u javnim službama očito u fazi otrežnjenja u kojoj se nešto mora dogoditi kako bi se izborili za to da radnici mogu dostojanstveno živjeti i da ih nitko ne dijeli na one koji rade u realnom sektoru i one "koji samo troše". "Misle li na primjer naši djedovi i bake da su njihova djeca i unuci koji rade u kulturi, u školstvu ili zdravstvenom sustavu samo trošak, ili vjeruju da pošteno zarađuju svoje plaće", zapitala je Ljubica Pilić, poručivši da je 1. svibnja vrijeme da se pošalje poruka. Ljubica Pilić kazala je kako se boji jedino apatije i depresije koja je zahvatila članove te pozvala povjerenike da ih motiviraju i objasne im da o njima ovisi hoće li barem pokušati promijeniti stvari.

"Probali su nas dijeliti na javne, državne, probali su trgovati kolektivnim ugovorima tako da ne znamo jedni za druge, ali nisu uspjeli. Najvrijednije je to da smo sada zajedno i da nas nisu uspjeli posvađati ni sa realnim sektorom, iako ne znamo koje bi to bile razlike među nama. Mi živimo od svoga rada i od svoje plaće, od koje plaćamo svoje kredite u švicarcima ili dopunsko zdravstveno osiguranje da bismo se mogli liječiti i nitko nema pravo reći da smo teret", poručila je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. Dodala je kako su od 2009. godine padale plaće, zaposleni su ostajali bez božićnice i regresa. Licitiraju s viškovima, proglašavaju nas teretom. "Kad pogledate plaće i materijalna davanja za državne službenike i javne službe koštaju manje od četvrtine proračuna, a kada treba štedjeti, štedi se jedino na nama. I sada je preostalo jedino da se pokaže kako su radnici spremni zaštititi svoje dostojanstvo", smatra Jagar.

Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske kratko je poručio kako je razočaran i odazivom sindikalnih povjerenika te kazao kako nije točno da u državi nema novca, nego je pitanje kako se on raspoređuje. "Stalno nam smanjuju prava, a mi stalno zabijamo glave u pijesak kao nojevi", kaže Jagić te dodaje kako sindikati moraju poslati poruku da je nedopustivo da Vlada donosi uredbe o smanjenju plaća, a da oni o tome - čitaju u novinama.
Uz "vraćanje otetog", sindikati će pred Vladu u svibnju postaviti zahtjev za promjenom ekonomske politike, za podizanjem razine socijalnog dijaloga i većim uvažavanjem sindikata, kao i ukidanjem Zakona o reprezentativnosti, kojim se samo željelo posvađati sindikate, poručeno je. Izjašnjavanje povjerenika provodi se tajno, na pripremljenim anketnim listićima, no opći je dojam u dvorani bio da postoji značajna spremnost na akciju. Sljedeće će izjašnjavanje biti održano u četvrtak, 11. travnja, u Splitu, za povjerenike Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Od 70 sindikalnih povjerenika SDLSN iz grada Zagreba i 26 iz Zagrebačke županije skupu je prisustvovalo njih 20 ili 21 posto. Priliku za "popravni" imat će 18. travnja kada se u Zagrebu organizira drugi skup sindikalnih povjerenika za županije koje gravitiraju gradu Zagrebu... 

Inače, oko inicijative sindikata javnih i državnih službi okupili su se Carinski sindikat Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Radnički sindikat HZMO-a, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat policije Hrvatske, Sindikat porezne uprave, Sindikat zaposlenika u školstvu "Preporod" i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH. Većina tih sindikata nije spremna financijski izdržati troškove duljih štrajkova, što treba pošteno reći članstvu, no uspjeha sigurno neće biti ako ljudi ne budu spremni i na to, rečeno je.  
Marijana Matković

ODBOR PRAVOSUĐA SDLSN

Nagomilane probleme zaposlenika pravosuđa nitko ne rješava

(SDLSN, 10. travnja 2013.) U Zagrebu je 5.travnja 2013. godine održana sjednica Odbora pravosuđa na kojoj se raspravljalo o problemima u pravosuđu.

Odbor je zaključio da Ministarstvo pravosuđa ne poduzima ništa da bi riješilo nagomilane probleme koji godinama tište zaposlenike u pravosuđu. Unatoč malim plaćama koje debelo zaostaju od republičkog prosjeka, posegnulo se za još jednim neopravdanim rezanjem primanja sudskih službenika.
Zaključeno je da je potrebno u Uredbi o nazivima radnih mjesta u državnoj službi u članku 9. pod općim i administrativnim poslovima utvrditi novo radno mjesto „administrativni referent -upisničar" s koeficijentom 0,844.
Obrazloženje za predloženu izmjenu Odbor nalazi u činjenici da je radno mjesto administrativni referent-upisničar regulirano Sudskim poslovnikom, Pravilnikom o sudskim službenicima i namještenicima (NN 55/01), Pravilnicima o unutarnjem redu, a vrlo često i godišnjim rasporedom poslova.
Evidentno je da sudski službenici-upisničari, ne postoje jedino u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.
Nadalje, Odbor predlaže da se u čl. 10. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, gdje su utvrđeni jedinstveni nazivi radnih mjesta u državnim odvjetništvima, pod općim i administrativnim poslovima utvrde nova radna mjesta
-administrativni referent.državno-odvjetnički zapisničar s koeficijentom 0,844
-administrativni referent upisničar s koeficijentom 0,844
-državno-odvjetnički zapisničar-daktilograf s koeficijentom 0,795

Obrazloženje za predloženu izmjenu je da su se znatno promijenili poslovi daktilografa u Državnim odvjetništvima tj. postali su složeniji, opsežniji, a samim time nema niti potrebe za različitim koeficijentima u odnosu na daktilografe u sudovima.

Odbor upozorava Ministarstvo na težak položaj državnih službenika i namještenika u pravosuđu, te poziva da se poduzmu konkretne mjere na poboljšanju teških životnih uvjeta svojih zaposlenika, koji obavljaju vrlo odgovorne poslove. Darko Lesar

BIZARNI DOPIS DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA POZIVA NA REKLAMACIJU
Javite nam ako smo vam zaboravili smanjiti plaću

Jesu li službenici reklamacijama zasuli »gospodina koji vrši obračun plaća«, kako se to navodi u dopisu Uprave, zasad nije poznato, ali je svakako - vrlo neobično

(NOVI LIST, 6. travnja 2013.) ZAGREB » Reklamacija kao pojam dosad se vezivala uz nezadovoljstvo funkcioniranjem plaćenog proizvoda, no čini se da je Državna geodetska uprava nakanila tom već pomalo izlizanom pojmu iz potrošačkog vokabulara dodati zrno novog značenja.
Naime, prekjučer je voditeljima odjela od šefa službe stigao dopis kojim ih se upozorava, odnosno upućuje, da obavezno dojave računovodstvu ako im osnovica plaće nije umanjena za tri posto. Plaće za ožujak su isplaćene, odnosno, trebale su biti isplaćene, s umanjenom osnovnicom za tri posto na osnovnom koeficijentu, a službenike se dopisom moli da provjere je li im doista osnovni koeficijent umanjen za tri posto. »Ako umanjenje nije izvršeno za navedeni postotak (ili možda uopće provedeno, ili je možda koeficijent veći u odnosu na isplatu plaća do sada) molim vas da takvu reklamaciju OBAVEZNO (riječ je verzalom napisana i u originalu) javite u računovodstvo kod gospodina koji vrši obračun plaća«, kaže se u dopisu.
Dakle, ako smo vam isplatili veću plaću nego što smo trebali, morate uložiti reklamaciju. Da je možemo smanjiti.
Jesu li službenici reklamacijama zasuli »gospodina koji vrši obračun plaća« zasad nije poznato. (J. K.)

Kad se vlast ponaša po onoj „drži vodu dok majstori ne odu", onda se događaju i ovakve stvari. Samo da predugo ne ostanu pa da poslije njih ne nastane potop.

Piše: Linda Draškić Perak

(VEČERNJI LIST, 5. travnja 2013.) Državna geodetska uprava od svojih je službenika jučer zatražila da „obavezno " reklamiraju ukoliko im plaća za ožujak nije umanjena za tri posto, odnosno ukoliko je umanjenje manje od tri posto ili im je isplaćena veća plaća od dosadašnje.

Preduvjet za isplatu plaće po novim smanjenim koeficijentima, kako piše u obavijesti, može se provesti tek nakon što se o visini plaće za svakog službenika donese odgovarajuće rješenje o plaći, a to se u Državnoj geodetskoj upravi još nije dogodilo, premda ju na to obvezuje i Zakon o državnim službenicima i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, koji izrijekom navode da se o pravima i obvezama državnih službenika odlučuje u upravnom postupku, te se o odluci donosi rješenje s poukom o pravnom lijeku.

Stoga je takvo umanjenje plaće za ožujak u konkretnom slučaju nezakonito i utuživo, smatraju u Sindikatu drfžavnih i lokalnih službenika i namještenika, a poziv da eventualni pogrešni obračun plaće službenici sami provjere ciničan je i neprofesionalan, no pokazuje u kojoj mjeri Vladina odluka o smanjenju koeficijenata predstavlja „silovanje" pravnog poretka, navodi se u priopćenju.

Tamo, pak, gdje rješenja nisu ni donijeta, plaće se mogu isplaćivati samo prema postojećim rješenjima o plaći, a u njima su utvrđene prema starim koeficijentima, te će Sindikat stoga i plaće koje su isplaćene prema rješenjima, ali retroaktivnom primjenom koeficijenata i plaće koje su isplaćene bez donošenja rješenja, osporavati pred sudovima, a to bi državu moglo koštati puno više od „uštede" koju su postigli umanjenjem koeficijenata, navodi glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar.

No, kad se vlast ponaša po onoj „drži vodu dok majstori ne odu", onda se događaju i ovakve stvari. Samo da predugo ne ostanu pa da poslije njih ne nastane potop. 

Državna geodetska uprava od svojih službenika jučer je zatražila da svome poslodavcu obavezno prijave višak na plaći. Naime svim je državnim službenicima plaća za ožujak smanjena za tri posto, a ako im je umanjenje manje od tri posto ili im je isplaćena veća plaća od dosadašnje, propust moraju prijaviti državi

(tportal.hr, 5. travnja 2013.) Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, upozorava da se isplata plaće po sniženim koeficijentima može provesti tek nakon što se o visini plaće za svakog službenika donese odgovarajuće rješenje o plaći, a to se u Državnoj geodetskoj upravi još nije dogodilo.

"Stoga je takvo umanjenje plaće za ožujak u konkretnom slučaju nezakonito i utuživo, a poziv da eventualni pogrešni obračun plaće službenici sami provjere ciničan i neprofesionalan, no pokazuje u kojoj mjeri Vladina odluka o smanjenju koeficijenata predstavlja silovanje", smatra Kuhar.

Najavljuje da će sindikat ovakve plaće osporavati pred sudovima, što bi državu moglo koštati puno više od uštede postignute umanjenjem koeficijenata. 

(POSLOVNI DNEVNIK, 5. travnja 2013.) Državna geodetska uprava od svojih službenika zatražila je jučer da poslodavcu, odnosno državi, obavezno prijave višak na plaći. Naime, djelatnicima te institucije, kao i svim državnim službenicima, plaća za ožujak trebala bi biti manja za tri posto. No, kako u Državnoj geodetskoj upravi upozoravaju svoje zaposlenike, ako im je isplaćena veća plaća od dosadašnje, moraju je prijaviti.

Kako kaže Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, isplata plaća po novim, smanjenim koeficijentima može se provesti tek nakon što se za svakog službenika donese odgovarajuće rješenje o visini plaće, a to se u Državnoj geodetskoj upravi još nije dogodilo. Kako Upravu na to obvezuje i Zakon o državnim službenicima i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Kuhar smatra kako je ovo umanjenje i nezakonito i utuživo, "dok je poziv da eventualni pogrešni obračun plaće službenici sami provjere ciničan i neprofesionalan".

"Ovo pokazuje u kojoj mjeri Vladina odluka o smanjenju koeficijenata silovanje pravnog poretka", kazao je Kuhar dodavši da će njegov sindikat ovakve plaće osporavati pred sudovima, što bi državu moglo koštati puno više od „uštede" koju su postigli umanjenjem koeficijenata.

BISER DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE
Od službenika traže da „reklamiraju" ako im plaća nije dovoljno umanjena

...za uvećanje klikni na sliku 

(SDLSN, 5. travnja 2013.) Državna geodetska uprava od svojih službenika jučer je zatražila da „OBAVEZNO" reklamiraju ukoliko im plaća za ožujak nije umanjena za tri posto, odnosno ukoliko je umanjenje manje od tri posto, ili im je isplaćena veća plaća od dosadašnje.
Obavijest je garnirana „lijepim pozdravom svima iz sunčanog Zagreba", čime je ovo nepropisno postupanje trebalo dobiti i toplu ljudsku notu.
Preduvjet za isplatu plaće po novim smanjenim „koeficjentima" (kako piše u obavijesti), može se provesti tek nakon što se o visini plaće za svakog službenika donese odgovarajuće rješenje o plaći, a to se u Državnoj geodetskoj upravi još nije dogodilo, premda ju na to obvezuje i Zakon o državnim službenicima i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, koji izrijekom navode da se o pravima i obvezama državnih službenika odlučuje u upravnom postupku, te se o odluci donosi rješenje s poukom o pravnom lijeku.
Stoga je takvo umanjenje plaće za ožujak u konkretnom slučaju nezakonito i utuživo, a poziv da eventualni pogrešni obračun plaće službenici sami provjere ciničan i neprofesionalan, no pokazuje u kojoj mjeri Vladina odluka o smanjenju koeficijenata predstavlja „silovanje" pravnog poretka.
Naime, u državnim tijelima u kojima su donijeta rješenja o plaći, donijeta su na način da se njima utvrđuje retroaktivna primjena novih koeficijenata, iako rješenje o plaći, kao upravni akt, prema stranci djeluje od trenutka pravilno obavljene dostave, odnosno može proizvoditi pravne učinke samo ubuduće, a ne od dana stupanja na snagu Vladine uredbe.
Tamo, pak, gdje rješenja nisu ni donijeta, plaće se mogu isplaćivati samo prema postojećim rješenjima o plaći, a u njima su utvrđene prema starim koeficijentima, te će Sindikat stoga i plaće koje su isplaćene prema rješenjima, ali retroaktivnom primjenom koeficijenata i plaće koje su isplaćene bez donošenja rješenja, osporavati pred sudovima, a to bi državu moglo koštati puno više od „uštede" koju su postigli umanjenjem koeficijenata.
No, kad se vlast ponaša po onoj „drži vodu dok majstori ne odu", onda se događaju i ovakve stvari.
Samo da predugo ne ostanu pa da poslije njih ne nastane potop. S. Kuhar

"Tko je stvorio 1,3 milijuna umirovljenika?"

(HRT, 4. travnja 2013.) Ministar financija Slavko Linić potvrdio je da se državni proračun u prvom tromjesečju puni slabije od planiranog, ali i naglasio da očekuje bolje rezultate u idućim kvartalima te da slabije punjenje u prvom tromjesečju ne znači da će biti potreban još jedan rebalans proračuna.
Proračun se u odnosu na planirano puni negdje 3 do 4 posto niže, ali to je prvi kvartal, koji je bio s masu problema i manjim prihodima. Vjerujem da će ostali kvartali pokazati daleko bolje rezultate, rekao je Linić pred početak današnje sjednice Vlade.
Suglasan je da je porezno opterećenje veliko, no tumači da građani plaćaju cijenu neuspješne tranzicije. Poslodavci danas pričaju o preskupoj državi. Pa gdje su bili u posljednje 22 godine i tko je stvorio 1,3 milijuna umirovljenika? Najvećim dijelom poslovni sektor koji je neuspješno privatizirao i zatvarao poduzeća. Bitno im je bilo preuzeti imovinu i otpustiti radnike. Oni su sudjelovali u ovako skupoj državi i koga to oni sada optužuju, poručio je Linić.

(VEČERNJI LIST, 4. travnja 2013.) Iako su ispred zgrade Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije postavljene ploče koje vlasnicima pasa zabranjuju da ih izvode u šetnju na tim zelenih površinama, to ne sprječava državne dužnosnike da svoje limene ljubimce parkiraju na travi.

Upozorava na tu činjenicu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koji s ironijom zaključuje da je posrijedi sigurno bio neki važan državni posao kada je vozač crnog Citroena bio prisiljen "zajahati" travnjak.

– Barem nije srušio drvo – zaključuju ogorčeni članovi SDLSN-a.

FOTO PRIČA

Gdje vlast parkira tu trava ne raste

(SDLSN, 3. travnja 2013.) Iako su ispred zgrade Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije postavljene table koje vlasnicima pasa zabranjuju "oskvnuće" zelenih površina od strane njihovih četveronožnih ljubimaca, to ne sprječava državne dužnosnike da svoje limene četverokotačkaše parkiraju na travi.

No, sigurno je posrijedi bio neki važan državni posao kad je vozač crnog Citroena morao "zajahati" travnjak. Barem nije srušio drvo...

Prema podacima Sindikata u Oružanim snagama na radnim mjestima službenika i namještenika već je „privremeno raspoređeno" oko 200 djelatnih vojnih osoba

(Civilnodruštvo.hr, 2. travnja 2013.) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove, prvi je stavak članka 6. u novom nacrtu konačnog prijedloga Zakona o službi u oružanim snagama RH, a na kojega su reagirali u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

U SDLSN kažu kako se na taj način poskupljuje sustav obrane, ali i "otima kruh" službenicima i namještenicima na poslovima za obavljanje kojih nisu zaposleni u Oružanim snagama što u ovome trenutku nikome nije potrebno.

Narušen službenički sustav

- Ovim zakonskim prijedlogom narušava se službenički sustav u Republici Hrvatskoj jer se upravni i stručni poslovi koje su dosad mogli obavljati službenici prenose u djelokrug djelatnih vojnih osoba te tako poskupljuju izdaci za zaposlene u Oružanim snagama, odnosno smanjuju financijski resursi koji su mogli biti uloženi u razvoj sustava obrane - upozorava Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a.

Naime, odredbom članka 6. Zakona službenik se opisuje kao „osoba koja u Oružanim snagama obavlja informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove", za razliku od članka 7. važećeg Zakona o službi u OSRH koji službenika opisuje kao osobu „visoke, više ili srednje stručne spreme koja kao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informatičke, opće i administrativne poslove, planske i upravno-pravne poslove, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove".

Time se službenici, odnosno civilne osobe, isključuju od mogućnosti obavljanja poslova iz djelokruga OSRH utvrđenih Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, odnosno obavljanje stručnih i upravnih poslova koje državni službenici obavljaju sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o državnim službenicima.

Ovakvo zakonsko rješenje znači da se službenicima u Oružanim snagama zaprječuje mogućnost obavljanja složenih stručnih i upravnih poslova, a „profesionalizacija" sustava obrane provodi na način kojim se narušavaju administrativni i stručni kapaciteti Oružanih snaga - upozoravaju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Dočasnici i časnici kao službenici

- Umjesto da se na radnim mjestima zapošljavaju stručne civilne osobe, koje će složene stručne i upravne poslove obavljati profesionalno i jeftino, ti se poslovi sada rezerviraju za djelatne vojne osobe u rangu dočasnika i časnika koje su za obavljanje istih stručnih i upravnih poslova daleko više plaćene od službenika.

Dodatno, odredbom članka 53. Zakona, djelatnim vojnim osobama se omogućava „privremeni raspored" na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika i to na način da takva osoba zadržava plaću djelatne vojne osobe - pojašnjava Kuhar nelogičnosti nacrta prijedloga Zakona koji će ovih dana u Saborsku proceduru.

Otimaju kruh

- Prema podacima Sindikata u Oružanim snagama na radnim mjestima službenika i namještenika već je „privremeno raspoređeno" oko 200 djelatnih vojnih osoba, koje na taj način „otimaju kruh" službenicima i namještenicima na poslovima za obavljanje kojih nisu zaposleni u Oružanim snagama, a to znači i toliko više otkaza službenicima i namještenicima, budući da tijekom preustroja Oružanih snaga ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta koja se već „zaposjele" djelatne vojne osobe - kaže Kuhar upozorivši da se ovakvim zakonskim rješenjima smanjuje profesionalni stručni i administrativni kapacitet Oružanih snaga, nepotrebno poskupljuje obavljanje složenih stručnih i upravnih poslova njihovim stavljanjem u isključivu nadležnost djelatnih vojnih osoba, narušava službenički sustav utvrđen Zakonom o državnim službenicima, a zbrinjavanje neperspektivnih i neodgovarajućih kadrova u dijelu djelatnih vojnih osoba rješava na štetu civila u sustavu obrane. Maja Celing Celić

Pročitajte još... 

•  Dopis SDLSN upućen ministru obrane