SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Nedjelja, 09.10.2016.

Od 1. siječnja državnim službenicima plaće automatski rastu

Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine.

(POSLOVNI DNEVNIK, 9. listopada 2016.) Sindikati javnih službi podići će tužbe protiv države, vjerojatno do kraja godine, ne isplati li se razlika nastala rastom osnovice plaća slijedom porasta BDP-a za više od dva posto u dva kvartala uzastopno, dok sindikati državnih službi očekuju automatsko povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici u idućem razdoblju.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je Hini da zaposlenima u javnim službama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaće treba biti vraćena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaće trebaju biti usklađene s rastom plaća u gospodarstvu u tom razdoblju.

 

Sindikati sigurni u dobivanje sporova

Stoga od nove Vlade očekuje ispunjenje tih obveza, a tužbe nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj državi s normalnim pravosuđem, kaže Ribić. "To nikome nije u interesu jer ćemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Našim članovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud", ističe Ribić.

Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići realni dogovor i vidjeti koje su mogućnosti, poručuje Ribić koji trenutno ne može reći kada očekuje početak pregovora, ali neke informacije ne ulijevaju mu optimizam.

Što se tiče ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaćen javnim službenicima, a spominje se između 1,8 milijardi kuna i čak 7 milijardi kuna, to ovisi o metodologiji po kojoj se računa kada je rast BDP-a iznosio 2 ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.

Po njegovim riječima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vraćanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklađivanje plaća u javnim službama i gospodarstvu, a treći dostizanje pravedne cijene rada za javne službenike.

 

Pomogli državi u krizi

Ribić podsjeća da je još 2009. godine, prema sporazumu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaća od 6 posto, no država tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgođeno, a sporazumom je isplata razlike plaća odgođena za vrijeme kada bude dovoljno novca u proračunu.

Smatramo da smo time pomogli državi u krizi, rekao je Ribić i upozorio kako, dođe li do rasta plaća u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim službama ne bi bili oštećeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak nešto raslo, a javnim službama su plaće zamrznute ili su čak smanjene, kaže Ribić.

Kada je sporazum potpisan očekivalo se da će Hrvatska iz krize izaći 2012. ili 2013., no recesija se produžila do 2015. S obzirom da je tek sada došlo do gospodarskog oporavka sva su se potraživanja skupila u vrlo kratkom roku, pa je to sada jako puno novaca, priznaje Ribić.

Također je podsjetio da kolektivni ugovor za javne službe, po kojem treba provesti obveze iz sporazuma, vrijedi do 26. listopada, a s tri mjeseca produžene primjene istječe 26. siječnja. Ne ispuni li do tada Vlada svoje obveze ili bar ne pokaže zainteresiranost za rješavanje problema, tužit ćemo državu hrvatskim sudovima, najavljuje Ribić.

 

Državnim službenicima plaće automatski rastu od 1. siječnja

Što se tiče zaposlenih u državnim službama, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Siniša Kuhar napominje da je, prema njihovom sporazumu s Vladom, osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5415 kuna bruto.

Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine, tako da od Nove godine plaće zaposlenih u državnim službama moraju porasti za šest posto, a također predstavnici Vlade i sindikata trebaju otvoriti pregovore o osnovici u idućem razdoblju, kaže Kuhar.

Stoga su sadašnje prijetnje tužbama nekih manjih sindikata preuranjene i deplasirane, jer osnovica nije trebala porasti od početka ove godine, a tužitelji koji izgube spor morat će platiti troškove. 

 

HOĆE LI BITI DOGOVORA?
Državnim službenicima rast plaća, dok sindikati javnih službi dižu tužbu

Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići dogovor

 

(Direktno.hr, 9. listopada 2016.) Sindikati javnih službi podići će tužbe protiv države, vjerojatno do kraja godine, ne isplati li se razlika nastala rastom osnovice plaća slijedom porasta BDP-a za više od dva posto u dva kvartala uzastopno, dok sindikati državnih službi očekuju automatsko povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja 2017. godine, uz obvezu novih pregovora o osnovici u idućem razdoblju.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je Hini da zaposlenima u javnim službama, na temelju sporazuma iz 2009. godine, osnovica za plaće treba biti vraćena na razinu od 5415 kuna bruto (sada iznosi 5108 kuna), te im plaće trebaju biti usklađene s rastom plaća u gospodarstvu u tom razdoblju. 


Sindikati sigurni u dobivanje sporova

Stoga od nove Vlade očekuje ispunjenje tih obveza, a tužbe nisu u fokusu i ne bi trebale biti u normalnoj državi s normalnim pravosuđem, kaže Ribić. "To nikome nije u interesu jer ćemo sigurno dobiti sporove, ako ne u politiziranom i korumpiranom hrvatskom pravosudnom sustavu, onda sigurno na europskoj razini za 7 do 8 godina. Našim članovima odgovara da sada dobiju novac, pa bi suludo bilo da to ide na sud", ističe Ribić.

Dobiju li sindikati spor, hrvatske javne financije pretrpjet će velik udarac, što sindikati ne žele, pa bi najbolje bilo postići realni dogovor i vidjeti koje su mogućnosti, poručuje Ribić koji trenutno ne može reći kada očekuje početak pregovora, ali neke informacije ne ulijevaju mu optimizam.

Što se tiče ukupnog iznosa koji bi trebao biti isplaćen javnim službenicima, a spominje se između 1,8 milijardi kuna i čak 7 milijardi kuna, to ovisi o metodologiji po kojoj se računa kada je rast BDP-a iznosio 2 ili više posto, odnosno kada stupa na snagu obveza povećanja plaća.

Po njegovim riječima radi se zapravo o tri koraka - prvi je vraćanje osnovice na razinu iz 2009., drugi usklađivanje plaća u javnim službama i gospodarstvu, a treći dostizanje pravedne cijene rada za javne službenike.

 

Pomogli državi u krizi

Ribić podsjeća da je još 2009. godine, prema sporazumu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom iz 2006., trebao uslijediti rast plaća od 6 posto, no država tada nije imala novaca pa je ispunjenje te obveze odgođeno, a sporazumom je isplata razlike plaća odgođena za vrijeme kada bude dovoljno novca u proračunu.

Smatramo da smo time pomogli državi u krizi, rekao je Ribić i upozorio kako, dođe li do rasta plaća u gospodarstvu, treba uskladiti odnose kakvi su bili prije krize, kako zaposleni u javnim službama ne bi bili oštećeni. U proteklih sedam godina gospodarstvo je ipak nešto raslo, a javnim službama su plaće zamrznute ili su čak smanjene, kaže Ribić.

Kada je sporazum potpisan očekivalo se da će Hrvatska iz krize izaći 2012. ili 2013., no recesija se produžila do 2015. S obzirom da je tek sada došlo do gospodarskog oporavka sva su se potraživanja skupila u vrlo kratkom roku, pa je to sada jako puno novaca, priznaje Ribić.

Također je podsjetio da kolektivni ugovor za javne službe, po kojem treba provesti obveze iz sporazuma, vrijedi do 26. listopada, a s tri mjeseca produžene primjene istječe 26. siječnja. Ne ispuni li do tada Vlada svoje obveze ili bar ne pokaže zainteresiranost za rješavanje problema, tužit ćemo državu hrvatskim sudovima, najavljuje Ribić.

 

Državnim službenicima plaće automatski rastu od 1. siječnja

Što se tiče zaposlenih u državnim službama, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Siniša Kuhar napominje da je, prema njihovom sporazumu s Vladom, osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5415 kuna bruto.

Rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine za 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine, tako da od Nove godine plaće zaposlenih u državnim službama moraju porasti za šest posto, a također predstavnici Vlade i sindikata trebaju otvoriti pregovore o osnovici u idućem razdoblju, kaže Kuhar.

Stoga su sadašnje prijetnje tužbama nekih manjih sindikata preuranjene i deplasirane, jer osnovica nije trebala porasti od početka ove godine, a tužitelji koji izgube spor morat će platiti troškove.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 08.10.2016.

VIJEST U SLICI Budući premijer Andrej Plenković sa sindikatima

Izvor: NOVI LIST 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 05.10.2016.

 

(GLAS ISTRE, 5. listopada 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske poručio je u srijedu da su prijetnje Vladi tužbama u slučaju nepoštivanja Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama preuranjene i deplasirane, budući da je osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5.415 kuna.

Sindikat u priopćenju podsjeća da su se rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju ove godine za 2,7 i 2,8 posto stekli uvjeti iz sporazuma o automatskom povećanju osnovice za šest posto, na 5415 kuna bruto od prvog siječnja iduće godine, uz obvezu započinjanja pregovora o osnovici u idućem razdoblju.

Stoga se pregovori o osnovici o kojima govori Zdravko Marić, sadašnji i potencijalni ministar financija u Vladi Andreja Plenkovića, mogu voditi samo oko osnovice u idućem razdoblju, ali ne i oko toga da se viša osnovica primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, upozorava sindikat.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade, čiji je vjerojatni mandatar Andrej Plenković u visoku politiku ušao sa sloganom "vjerodostojno", ne očekuje ništa manje ni više nego da se tako ponaša i kad je u pitanju sporazum o osnovici za plaće.

"Ako su za Vladu neupitni ugovori i preuzete obveze s kreditorima ili Vatikanom, ne vidimo zašto bi s ugovorima koje je potpisala sa sindikatima postupala drugačije nego vjerodostojno", ističe sindikat.

Slično navodi i Sindikat policije Hrvatske, koji u svojem priopćenju upozorava članstvo da bude oprezno s pozivima da podnesu tužbe jer im osnovica za plaće nije porasla za šest posto. Naime, Sindikat policijskih službenika najavio je u ponedjeljak da će uskoro početi podizati tužbe tvrdeći da je osnovica za plaću u državnim službama trebala još u siječnju ove godine automatski porasti za šest posto.

No, Sindikat policije Hrvatske naglašava da su podaci o rastu realnog BDP-a od dva i više posto službeno objavljeni u prvoj polovici ove godine, pa će se osnovica od 5415 kuna primijeniti tek s 1. siječnjem 2017. Obzirom na to, svaka preuranjena tužba mogla bi prouzrokovati gubitak na sudu, a samim time i troškove za tužitelja, napominje sindikat. 

 

(Direktno.hr, 5. listopada 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske poručio je u srijedu da su prijetnje Vladi tužbama u slučaju nepoštivanja Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama preuranjene i deplasirane, budući da je osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5415 kuna.

Sindikat u priopćenju podsjeća da su se rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju ove godine za 2,7 i 2,8 posto stekli uvjeti iz sporazuma o automatskom povećanju osnovice za šest posto, na 5415 kuna bruto od prvog siječnja iduće godine, uz obvezu započinjanja pregovora o osnovici u idućem razdoblju.

Stoga se pregovori o osnovici o kojima govori Zdravko Marić, sadašnji i potencijalni ministar financija u Vladi Andreja Plenkovića, mogu voditi samo oko osnovice u idućem razdoblju, ali ne i oko toga da se viša osnovica primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, upozorava sindikat.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske od Vlade, čiji je vjerojatni mandatar Andrej Plenković u visoku politiku ušao sa sloganom "vjerodostojno", ne očekuje ništa manje ni više nego da se tako ponaša i kad je u pitanju sporazum o osnovici za plaće.

"Ako su za Vladu neupitni ugovori i preuzete obveze s kreditorima ili Vatikanom, ne vidimo zašto bi s ugovorima koje je potpisala sa sindikatima postupala drugačije nego vjerodostojno", ističe sindikat.

Slično navodi i Sindikat policije Hrvatske, koji u svojem priopćenju upozorava članstvo da bude oprezno s pozivima da podnesu tužbe jer im osnovica za plaće nije porasla za šest posto. Naime, Sindikat policijskih službenika najavio je u ponedjeljak da će uskoro početi podizati tužbe tvrdeći da je osnovica za plaću u državnim službama trebala još u siječnju ove godine automatski porasti za šest posto.

No, Sindikat policije Hrvatske naglašava da su podaci o rastu realnog BDP-a od dva i više posto službeno objavljeni u prvoj polovici ove godine, pa će se osnovica od 5415 kuna primijeniti tek s 1. siječnjem 2017. Obzirom na to, svaka preuranjena tužba mogla bi prouzrokovati gubitak na sudu, a samim time i troškove za tužitelja, napominje sindikat. 

 

SPORAZUM O OSNOVICI
Prijetnje vladi u formiranju deplasirane, osnovica u 2017. godini 5.415,37 kuna

Ako su za Vladu RH neupitni ugovori i njima preuzete obveze s kreditorima ili Vatikanom, ne vidimo zašto bi s ugovorima koje je potpisala sa sindikatima postupala drugačije nego - vjerodostojno


(SDLSN, 5. listopada 2016.) Vlada je sa sindikatima državnih službi potpisala tri dokumenta kojima se utvrđuje kretanje visine osnovice za plaće.
Prvim dokumentom - Sporazumom o osnovici za plaće od 23. studenoga 2006. godine dogovoren je rast osnovice po stopi od šest posto u 2007., 2008. i 2009. godini, kako bi plaće državnih službenika i namještenika uhvatile korak s rastućim plaćama u privredi. Temeljem tog sporazuma osnovica je u 2009. godini dostigla visinu od 5.415, 37 kuna.
Drugim dokumentom, dodatkom Sporazumu od 23. ožujka 2009. godine sindikati su, uslijed gospodarske krize, prihvatili Vladin zahtjev za vraćanjem osnovice za izračun plaće na razinu iz 2008. godine, dogovorivši pri tome i mehanizam njezina povrata na razinu dostignutu u 2009. godini - „u trenutku kada službeni pokazatelji ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja, nakon službene objave, automatski će se početi primjenjivati osnovica za obračun plaća iz siječnja 2009. godine, odnosno u visini 5.415,37 kuna bruto".
Njime je predviđeno i to da, kada se dogodi povratak na osnovicu iz siječnja 2009. godine, započnu i pregovori o osnovici za obračun plaća u narednom razdoblju.

 

U slučaju rasta BDP-a od dva i više posto, povrat na osnovicu od 5.415,37 kuna od 1. siječnja iduće godine

Trećim dokumentom, Sporazumom o izmjenama Sporazuma od 2. kolovoza 2012. godine, sindikati državnih službi prihvatili su Vladin argument kako u slučaju rasta BDP-a za dva uzastopna tromjesečja automatsko vraćanje osnovice na razinu iz siječnja 2009. godine na razini fiskalne godine predstavlja problem za državni proračun i zahtijeva njegov rebalans, zbog čega je dogovoren automatski povrat na osnovicu od 5.415,37 kuna od prvog siječnja iduće godine, a ne već od prvog dana idućeg mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je utvrđen rast BDP-a 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja.
Sindikati državnih službi ovime su s Vladom Ive Sanadera, ali i Zorana Milanovića dogovorili kretanje (smanjenje na razinu iz 2008. godine) visine osnovice u vrijeme krize, odnosno njezin povrat na razinu iz siječnja 2009. godine u slučaju poboljšanja gospodarskih prilika, prihvaćajući Vladine prijedloge i apel za dogovorom oko uređenja osnovice kao sastavnice plaće.

 

Milanovićeva Vlada smanjila i koeficijente

Vlada Zorana Milanovića je pri tome u ožujku 2013. godine smanjila koeficijente državnih službenika i namještenika za tri posto, čime su upravo za toliko posto smanjeni i učinci eventualnog povrata visine osnovice za plaće na razinu iz 2009. godine, jer će se u takvoj situaciji osnovica množiti s tri posto umanjenim koeficijentima pa stoga čak i u slučaju visine osnovice od 5.415,37 kuna plaća državnih službenika i namještenika neće biti ista kao i 1. siječnja 2009. godine, već tri posto manja.
Ovom jednostranom smanjenju plaća Milanovićeva Vlada dodala je i presedan u objavi rasta BDP-a, koji je u slučaju zadnjeg tromjesečja u 2015. godini „zaokružen" na pet decimala, kako bi se izbjeglo aktiviranje Sporazuma u 2016. godini.
Međutim, rastom realnog BDP-a u prvom i drugom tromjesečju 2016. godine 2,7 i 2,8 posto stekli su se uvjeti iz Sporazuma o automatskoj primjeni osnovice iz siječnja 2009. godine, odnosno u visini 5.415,37 kuna bruto, od prvog siječnja iduće, tj. 2017. godine, uz obvezu započinjanja pregovora o osnovici u narednom razdoblju.

 

Sindikat očekuje vjerodostojno ponašanje Vlade

Stoga se pregovori o osnovici o kojima govori Zdravko Marić, sadašnji i potencijalni ministar financija u Vladi Andreja Plenkovića, koji je kao državni tajnik u ministarstvu financija sudjelovao i u pregovorima koji su doveli do zaključenja Sporazuma o osnovici 2009. godine, mogu voditi samo oko „osnovice u narednom razdoblju", ali ne i činjenice koja osnovica se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od Vlade Republike Hrvatske, čiji vjerojatni mandatar Andrej Plenković je u visoku politiku ušao sa sloganom „vjerodostojno", ne očekuje ništa manje ni više nego da se tako ponaša i kad je u pitanju sporazum o osnovici za plaće. Ako su za Vladu RH neupitni ugovori i njima preuzete obveze s kreditorima ili Vatikanom, ne vidimo zašto bi s ugovorima koje je potpisala sa sindikatima postupala drugačije nego - vjerodostojno.
Stoga su i prijetnje tužbama u slučaju nepoštivanja Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama jednostavno preuranjene i deplasirane, budući da je osnovica za plaće u 2017. godini već utvrđena u visini od 5.415,37 kuna i, za sada, nema naznaka da se takva osnovica neće primijeniti. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 05.10.2016.

Svjetska banka očekuje od nove vlade reforme - odmah


(HRT, 5. listopada 2016.) U Svjetskoj banci podigli su svoja očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. rasti na 2,4 posto, s ranije procijenjenih 1,9 posto, i zadržali procjenu rasta u 2017. na 2 posto. Poručili su budućoj hrvatskoj vladi da na početku novog političkog ciklusa pokrene nužne strukturne reforme sa ciljem jačanja konkurentnosti i stabilizacije javnih financija.

Viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster na predstavljanju "Redovnog ekonomskog izvješća Europske unije: Rast, radna mjesta i integracija: Usluge za spašavanje", navela je da bi prvi koraci nove vlade trebali biti usmjereni ka fiskalnoj konsolidaciji te jačanju konkurentnosti gospodarstva kroz mjere poput reforme regulative, jačanje sustava pravosuđa i upravljanje javnim poduzećima.

Madžarević-Šujster ističe da uvjeti za snažniji rast još nisu ostvareni, pogotovo s obzirom na rizike koji se već reflektiraju na gospodarstvo EU-a kao cjeline - Brexita, potencijalnog zaoštravanja geopolitičkih tenzija te skretanja politike Feda ka monetarnom zaoštravanju. "To su rizici koje će osjetiti naši vanjskotrgovinski partneri i koji će se preliti i na hrvatsko gospodarstvo", kaže Madžarević-Šujster te ističe da su vanjski čimbenici samo dio rizika za hrvatsko gospodarstvo.

Potencijala da se materijaliziraju u slijedećoj godini imaju i unutarnji rizici, poput mogućih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaća u javnom sektoru za 6 posto ili arbitraža oko konverzije kredita u "švicarcima", navela je. "To bi značilo da Hrvatska neće moći izaći iz Procedure prekomjernog deficita i to bi bila izgubljena prilika. Dobra poruka bi bila da se u godini kada imamo povećane rizike radi intenzivno na smanjenju ranjivosti i mislim da bi to trebale biti neke od prvih stvari kojima bi se trebala nova vlada pozabaviti", rekla je Madžarević-Šujster.

Istaknula je i kako u slijedećoj godini brine veliki iznos refinanciranja duga središnje države, samo inozemnog više od 3,5 milijarde eura. Navela je i da u cestarskom sektoru dolazi na naplatu velik iznos. No, kako smatra, te tvrtke imaju dosta prostora za smanjenje svojih neučinkovitosti kako bi olakšale refinanciranje svog duga. Stoga očekuje da će se nova vlada ozbiljnije pozabaviti konsolidacijom javnih financija.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 01.10.2016.

SINDIKALCI UPOZORAVAJU:
Most s dva resora pokriva 60,5 posto državne uprave

 
(GLAS SLAVONIJE, 31. rujna 2016.)Važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, ali za zaposlene u državnoj upravi najveći i najutjecajniji politički čimbenik, odnosno "poslodavac", nije HDZ već Most nezavisnih lista, koji utjecaj je to veći ako i Ministarstvo uprave ostane u njihovim rukama, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
- Iako to raspodjela ministarstava o kojoj se u pregovorima Hrvatske demokratske zajednice i Mosta nezavisnih lista oko sastavljanja nove vlade razgovara ne sugerira, jer se Mostu pripisuju četiri do pet ministarstava, dok bi HDZ trebao imati odlučujući utjecaj u preostalih 14 do 15 ministarstava, Most sa samo dva resora - MUP-om i Ministarstvom pravosuđa, pokriva više od 60 posto svih zaposlenika u državnim tijelima. Prema podacima Ministarstva uprave, u državnoj upravi na dan 30. lipnja 2016. bilo je zaposleno 59.456 državnih službenika i namještenika, od čega samo na Ministarstvo unutarnjih poslova s oko 25 tisuća zaposlenih i Ministarstvo pravosuđa, u čijem se resoru s kaznenim i pravosudnim tijelima nalazi 10.945 zaposlenika, otpada njih 35.945, odnosno 60,5 posto ukupnog broja državnih službenika i namještenika - kaže predsjednik ovoga sindikata Siniša Kuhar. E.S.

 

GAZDE
Most samo s dva ministarstva kontrolira 60,5 % zaposlenih u upravi

 

Naravno, važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, posebice stoga što se, npr. nadležnošću nad Ministarstvom zdravlja, u "miraz" dobiva i 70 tisuća zaposlenika u zdravstvu

(Direktno.hr, 1. listopada 2016.) Iako to raspodjela ministarstava o kojoj se u pregovorima Hrvatske demokratske zajednice i MOST-a nezavisnih lista oko sastavljanja nove vlade razgovara ne sugerira, jer se MOST-u pripisuje četiri do pet ministarstava, dok bi HDZ trebao imati odlučujući utjecaj (čitaj: ministra) u preostalih 14 do 15 ministarstava, MOST sa samo dva resora - MUP-om i Ministarstvom pravosuđa, pokriva više od 60 posto svih zaposlenika u državnim tijelima.

Naime, prema podacima iz Statističkog prikaza Ministarstva uprave, u državnoj upravi na dan 30. lipnja 2016. godine bilo je zaposleno 59.456 državnih službenika i namještenika, od čega samo na Ministarstvo unutarnjih poslova s oko 25 tisuća zaposlenih i Ministarstvo pravosuđa, u čijem se resoru s kaznenim i pravosudnim tijelima nalazi 10.945 zaposlenika, otpada njih 35.945 odnosno 60,5 posto ukupnog broja državnih službenika i namještenika.

Dakle, MOST nezavisnih lista bi bez resora uprave, regionalnog razvoja i energetike koji se također spominju kao "njegovi" u pregovorima, pod svojom ingerencijom imao 60,5 posto zaposlenih u državnoj upravi, koji bi se udjel sa svakim "osvojenim" dodatnim ministarstvom povećao.

 

Naravno, važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, posebice stoga što se, npr. nadležnošću nad Ministarstvom zdravlja, u "miraz" dobiva i 70 tisuća zaposlenika u zdravstvu u statusu javnih službenika i namještenika, ali za zaposlene u državnoj upravi najveći i najutjecajniji politički čimbenik odnosno "poslodavac" nije HDZ već MOST nezavisnih lista, koji utjecaj je tim veći ukoliko i Ministarstvo uprave ostane u njihovim rukama, napisao je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 30.09.2016.

Dobije li Most resor pravosuđa i unutarnjih poslova postaje najutjecajniji politički čimbenik u državnim tijelima!

Piše: Siniša Kuhar

 

(Narod.hr, 30. rujna 2016.) Važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, ali za zaposlene u državnoj upravi najveći i najutjecajniji politički čimbenik odnosno "poslodavac" nije HDZ već MOST nezavisnih lista. Njegov utjecaj je tim veći ukoliko i Ministarstvo uprave ostane u njihovim rukama.

Iako to raspodjela ministarstava o kojoj se u pregovorima Hrvatske demokratske zajednice i MOST-a nezavisnih lista oko sastavljanja nove vlade razgovara ne sugerira, jer se MOST-u pripisuje četiri do pet ministarstava, dok bi HDZ trebao imati odlučujući utjecaj (čitaj: ministra) u preostalih 14 do 15 ministarstava, MOST sa samo dva resora - MUP-om i Ministarstvom pravosuđa, pokriva više od 60 posto svih zaposlenika u državnim tijelima.

 

Naime, prema podacima iz Statističkog prikaza Ministarstva uprave, u državnoj upravi na dan 30. lipnja 2016. godine bilo je zaposleno 59.456 državnih službenika i namještenika, od čega samo na Ministarstvo unutarnjih poslova s oko 25 tisuća zaposlenih i Ministarstvo pravosuđa, u čijem se resoru s kaznenim i pravosudnim tijelima nalazi 10.945 zaposlenika, otpada njih 35.945 odnosno 60,5 posto ukupnog broja državnih službenika i namještenika.

Dakle, MOST nezavisnih lista bi bez resora uprave, regionalnog razvoja i energetike koji se također spominju kao "njegovi" u pregovorima, pod svojom inegerenicijom imao 60,5 posto zaposlenih u državnoj upravi, koji bi se udjel sa svakim "osvojenim" dodatnim ministarstvom povećao.

Naravno, važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, posebice stoga što se, npr. nadležnošću nad Ministarstvom zdravlja, u "miraz" dobiva i 70 tisuća zaposlenika u zdravstvu u statusu javnih službenika i namještenika, ali za zaposlene u državnoj upravi najveći i najutjecajniji politički čimbenik odnosno "poslodavac" nije HDZ već MOST nezavisnih lista, koji utjecaj je tim veći ukoliko i Ministarstvo uprave ostane u njihovim rukama. 

 

MAPIRANJE DRŽAVNE UPRAVE

MOST sa samo dva resora pokriva 60,5 posto zaposlenih u državnoj upravi

Važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, ali za zaposlene u državnoj upravi najveći i najutjecajniji politički čimbenik odnosno "poslodavac" nije HDZ već MOST nezavisnih lista, koji utjecaj je tim veći ukoliko i Ministarstvo uprave ostane u njihovim rukama

(SDLSN, 30. rujna 2016.) Iako to raspodjela ministarstava o kojoj se u pregovorima Hrvatske demokratske zajednice i MOST-a nezavisnih lista oko sastavljanja nove vlade razgovara ne sugerira, jer se MOST-u pripisuje četiri do pet ministarstava, dok bi HDZ trebao imati odlučujući utjecaj (čitaj: ministra) u preostalih 14 do 15 ministarstava, MOST sa samo dva resora - MUP-om i Ministarstvom pravosuđa, pokriva više od 60 posto svih zaposlenika u državnim tijelima.

Naime, prema podacima iz Statističkog prikaza Ministarstva uprave, u državnoj upravi na dan 30. lipnja 2016. godine bilo je zaposleno 59.456 državnih službenika i namještenika, od čega samo na Ministarstvo unutarnjih poslova s oko 25 tisuća zaposlenih i Ministarstvo pravosuđa, u čijem se resoru s kaznenim i pravosudnim tijelima nalazi 10.945 zaposlenika, otpada njih 35.945 odnosno 60,5 posto ukupnog broja državnih službenika i namještenika.

Dakle, MOST nezavisnih lista bi bez resora uprave, regionalnog razvoja i energetike koji se također spominju kao "njegovi" u pregovorima, pod svojom inegerenicijom imao 60,5 posto zaposlenih u državnoj upravi, koji bi se udjel sa svakim "osvojenim" dodatnim ministarstvom povećao.

Naravno, važnost pojedinih resora ne mjeri se brojem državnih službenika i namještenika koji u njima rade, posebice stoga što se, npr. nadležnošću nad Ministarstvom zdravlja, u "miraz" dobiva i 70 tisuća zaposlenika u zdravstvu u statusu javnih službenika i namještenika, ali za zaposlene u državnoj upravi najveći i najutjecajniji politički čimbenik odnosno "poslodavac" nije HDZ već MOST nezavisnih lista, koji utjecaj je tim veći ukoliko i Ministarstvo uprave ostane u njihovim rukama. S. Kuhar    

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 29.09.2016.

VRGORAC U FOKUSU 

Sindikat: "Pranić je nezakonito smanjio plaće gradskim službenicima"

 

Piše Branko Radonić

(Kronika.hr, 29. rujna 2016.) Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Siniša Kuhar objavio je 16. rujna priopćenje u kojemu stoji kako je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić nezakonito smanjio plaću gradskim službenicima s 4.597,96 na 3.120,00 kuna. Gradonačelnik je odluku obrazložio teškim stanjem gradskih financija te da je provedena u skladu sa zakonom.

Ali, kako ističu u Sindikatu, "sposobna mladost" ipak nije dovoljno upoznata sa zakonima pa tako Odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaće službenika i namještenika gradske uprave Grada Vrgorca koju je gradonačelnik Pranić donio 27. lipnja i primjenjuje se od 1. srpnja 2016. godine, nije objavljena u službenom glasilu Grada Vrgorca "Vjesniku".

 

Nezakonitost plaćaju Vrgorčani

U Sindikatu upozoravaju da članak 73 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrđeno kako prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice, jasno je kako odluka o osnovici, kao opći akt, nije mogla stupiti na snagu prije nego što je objavljena u "Vjesniku", posebice ako se to još uvijek nije dogodilo. Citirana odredba Zakona još navodi kako opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave, te kako takav akt ne može imati povratno djelovanje. Iako se zakonska odredba odnosi na opće akte koje donosi predstavničko tijelo, Grad Vrgorac je svojim Statutom propisao obvezu da se prije nego što stupe na snagu moraju objaviti u službenom glasilu, navode u priopćenju Sindikata. - Iz navedenog je razvidno kako Pranićeva odluka o osnovici ne samo da nije mogla stupiti na snagu prije nego što je objavljena u službenom glasilu, već i da će, kad jednom bude objavljena, proizvesti Ustavom i Zakonom zabranjeno povratno djelovanje, budući da u njoj stoji kako se primjenjuje od 1. srpnja ove godine. Ovu nezakonitost platit će građani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonačelnika izabrali "sposobnu mladost", a samog gradonačelnika očekuje još i prekršajna prijava Sindikata jer se pri donošenju odluke o osnovici i koeficijentima nije savjetovao sa sindikatom, što je također jedan od preduvjeta koji treba zadovoljiti kako bi se ove odluke mogle smatrati zakonitima, ističe u svome priopćenju sindikalist Kuhar.

 

Pojedinačni akt gradonačelnika

Gradonačelnik Ante Pranić reagirao je na priopćenje kazavši kako je Odluka o utvrđivanju osnovice za izračun plaća službenika i namještenika gradske uprave Grada Vrgorca donesena 27. lipnja 2016. godine. U članku 2. odluke stoji da će se odluka primjenjivati od 1. srpnja. 2016. godine i kao takva je objavljena u službenom glasniku. - Ovo nije opći akt Gradskog vijeća, već pojedinačni akt gradonačelnika. Odluku o smanjenju koeficijenata donijelo je Gradsko vijeće 29. lipnja 2016. godine. Odluka isto stupa na snagu od 1. srpnja, a objavljena je u Vjesniku. Ovo je opći akt. Da je sindikatu stalo, zvali bi nas da dostavimo odluke. Ovako pucaju u prazno, bez kontaktiranja, bez dopisa, preko medija. Sve je ovo politiziranje od strane vrgorskog povjerenika sindikata (Mirko Vrcan, op. a.) čije radno mjesto nije predviđeno u novoj sistematizaciji gradske uprave. Isti djelatnik je mog prvog radnog dana otišao na godišnji, da bi nastavio bolovanje, pa ne znam kada sam imao vremena pričati s njim, naglasio je Pranić u svome priopćenju te dodao kako bi bilo bolje da se Sindikat pozabavi neopravdanim bolovanjima zdravih osoba nego slanjem prekršajne prijave gradonačelnicima. U novoj izjavi za medije Pranić je rekao da je prvog radnog dana na dužnosti gradonačelnika sazvao sve djelatnike na sastanak na kojemu ih je izvijestio o potrebi smanjenja plaća i da je tu bio prisutan i predstavnik sindikata. Također je rekao kako on poštuje radnike i bori se svaki dan da podigne prihode i isplati plaće unatoč svemu i da je njegova plaća 4.100 kuna. - U novoj sistematizaciji sam zadržao apsolutno sve djelatnike. Morao sam smanjiti masu plaća da bi plaće bile uopće isplaćene, rekao je gradonačelnik.

 

Je li "Vjesnik" antidatiran?

Sutradan, 17. rujna sindikalist Kuhar se ponovno obratio javnosti ističući da je da je nakon slanja priopćenja, u kojem se konstatira kako odluka o smanjenju osnovice za izračun plaće nije objavljena u službenom glasilu Grada, na službenim mrežnim stranicama Grada Vrgorca pojavio se antidatirani broj 7a "Vjesnika", u kojem se nalazi sporna odluka. Zbog, kako kažu, "prikladnog" pojavljivanja broja 7a "Vjesnika" Grada Vrgorca, Sindikat će se obratiti i Državnom odvjetništvu, kako bi se utvrdilo predstavlja li ovaj "pronađeni" broj službenog glasila, krivotvorinu ili ne. Gradonačelnik je situaciju objasnio riječima da se radilo o promjenama na web stranici, i ako je i napravljena neka tehnička greška u postavljanju elektronske verzije spornog Vjesnika na web stranicu, ne radi se o njegovoj, niti namjernoj grešci.

 

Ante Pranić: Sindikalist i djelatnici su prvoga dana obaviješteni o potrebi smanjenja plaća, a odluka jest objavljena u službenom glasniku

Siniša Kuhar: Ovu nezakonitost platit će građani Grada Vrgorca, ali i sami zaposlenici gradske uprave, odnosno svi oni koji jesu i nisu na izborima za gradonačelnika izabrali "sposobnu mladost", a samog gradonačelnika očekuje još i prekršajna prijava

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 27.09.2016.

SLUŽBENIČKA LUTRIJA
Pogodi u kojem ćeš ministarstvu raditi nakon dogovora HDZ-a i MOST-a


(SDLSN, 27. rujna 2016.) Kako teku razgovori između HDZ-a i MOST-a o sastavljanju i izgledu nove vlade, u kojoj bi se, kako je najavio vjerojatni mandatar Andrej Plenković, neki resori mogli spojiti i razdvojiti, među službenicima koji rade u postojećim ministarstvima šire se i nagađanja o nazivu i adresi njihovih budućih poslodavaca.
Službenici mogu samo nagađati hoće li nastaviti s radom u Ministarstvu gospodarstva ili Ministarstvu energetike te hoće li buduće Ministarstvo znanosti, Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo športa dijeliti istu adresu s obzirom na nemogućnost formiranja tri posebna ministarska kabineta u istoj zgradi.
Među službenicima se šuška i kako bi se Ministarstvo socijalne politike i mladih ubuduće trebalo zvati Ministarstvo socijalne politike i mladih na privremenom radu u inozemstvu, a neželjena socijalna skrb mogla bi se vratiti u okrilje resora rada, čime bi se podresor socijalne skrbi mogao povjeriti stranki koja ga je vodila za vrijeme Račanove i Sanaderove vlade.
Postoje i glasine o spajanju Ministarstva zaštite okoliša i prirode s Ministarstvom kulture u Ministarstvo zaštite kulture, okoliša i prirode, te spajanju MUP-a i Ministarstava obrane u Ministarstvo unutarnjih poslova i obrane, koje bi omogućilo lakše angažiranje vojske na granicama u slučaju novog migrantskog vala.
Naravno, sve su ovo samo glasine, od kojih se Sindikat odlučno ograđuje, a kako će nova vlada stvarno izgledati saznat ćemo u skoroj budućnosti, kao i hoće li se u iduće (nadajmo se) četiri godine baviti zdravljem, zdravstvom, sportom ili športom.
Živi bili pa vidjeli. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 24.09.2016.

UREDNIK JUTARNJEG LISTA U AKCIJI

Jutarnji list objavom "reagiranja" SDLSN ponovno podigao profesionalne novinarske standarde

Navodno reagiranje SDLSN "opremljeno" je na najvišoj profesionalnoj razini - fotografijom predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata, uz koju su navedeni podaci "Damir Pleša iz SDLSN-a", premda takva osoba ne postoji, a još manje izgleda kao neobrijani brat blizanac Mijata Stanića 

(SDLSN, 24. rujna 2016.) Nakon što je jučer na naslovnici objavio članak o otkazu "državnoj" službenici koja radi u javnoj službi, Jutarnji list je danas ponovno redefinirao svoje profesionalne novinarske standarde, objavom navodnog reagiranja Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Navodno reagiranje krasi naslov "Važno je da se zna da ona nije državna, nego javna službenica", koji valjda predstavlja citat nečije izjave, ali se iz teksta ne može saznati tko je to izjavio.

Okvir je i slikovno "opremljen" na najvišoj profesionalnoj razini - fotografijom predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata, uz koju su navedeni podaci "Damir Pleša iz SDLSN-a", premda takva osoba ne postoji, a još manje izgleda kao neobrijani brat blizanac Mijata Stanića.

Iako se u "okviru" govori o reagiranju SDLSN, u njemu nije prenijeta ni jedna riječ iz pravog reagiranja, u kojem je Sindikat ukazao na neadekvatnu i neistinitu uredničku opremu korektnog i profesionalnog novinskog članka, već se Sindikatu stavlja u "usta" potanko obrazlaganje razlike između statusa zaposlenika javnih i državne službe, koja nije bila predmetom reagiranja, već rezultat razgovora novinarke Jutarnjeg i potpisnika ovih redaka, u kojem je novinarka tražila dodatne informacije o ovoj temi, naglasivši kako razumije važnost distinkcije između toga radi li se o državnoj ili službenici javne službe za Sindikat.

Ovakvim se "pakiranjem" Sindikat u javnosti prikazuje kao sitničav, a njegovo reagiranje kao pokušaj skretanja s teme i istovremeno marginalizira urednička neprofesionalnost, premda u pravom reagiranju SDLSN nije u pitanje doveo činjenice iz korektnog novinarskog teksta, već njegovu uredničku opremu, koja nije utemeljena na činjenicama koje se u njemu iznose, o kojima su novinare Jutarnjeg lista otvoreno i korektno upoznale i pravne savjetnice Sindikata s kojima su u dva navrata razgovarali. S. Kuhar   

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 23.09.2016.

JUTARNJI LIST objavio vijest o otkazu „državnoj" službenici koja radi u - javnoj službi

Opremanjem novinskih članaka, kojima se naslovom sugerira „informacijski" sadržaj kojeg u samom članku nema, urednici novinarski profesionalizam dovode na niske grane, a novinari o tome - šute


(SDLSN, 23. rujna 2016.) Današnju naslovnicu Jutarnjeg lista krasi naslov Ja sam prva državna službenica otpuštena zbog neljubaznosti, u kojem je urednik ovog dnevnog glasila naslovom članka javnost čak dva puta prevario, a novinara, koji je korektno pisao o uvijek aktualnoj temi kvalitete javnog upravnog servisa u Hrvatskoj, učinio neprofesionalnim.
Naime, iako naslov Ja sam prva državna službenica otpuštena zbog - neljubaznosti sugerira da je to izjava službenice o kojoj se radi u članku, takve izjave u članku nema, a naslovu nedostaju navodnici kojima se označavaju nečije izjave.
Druga laž nalazi se u „činjenici" da se radi o državnoj službenici, iako novinar to u članku nigdje ne navodi, znajući da se radi o zaposlenici javne službe - Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je od pravnih savjetnika Sindikata bio upozoren kako se postupak protiv službenice vodio po Zakonu o radu, koji se primjenjuje na javne službenike, a ne po Zakonu o državnim službenicima koji se primjenjuje na državne službenike.
Ovakvim "opremanjem" novinskih članaka, u kojima se naslovom sugerira „informacijski" sadržaj kojeg u samom članku nema, urednici novinarski profesionalizam dovode na niske grane, a novinari o tome - šute. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


NHS pisao Ćoriću zbog donošenja uredbe o iznosu minimalne plaće za 2017. godinu

NHS pisao Ćoriću zbog donošenja uredbe o iznosu minimalne plaće za 2017. godinu

Poštovani gospodine ministre, nakon jučer održanog sastanka, vezanog uz određivanje iznosa minimalne plaće i Vašeg završnog obraćanja, očekivali smo da će (kako smo razumjeli) Vlada RH sljedeći tjedan, na temelju rasprave i stavova predstavnika poslodavaca i sindikata donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2017. godinu.

Opširnije

U blokadi 329 tisuća građana i gotovo 31 tisuća tvrtki

U blokadi 329 tisuća građana i gotovo 31 tisuća tvrtki

NAJNOVIJI PODACI Podaci Fine za ovogodišnji listopad pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana (VEČERNJI LIST) Krajem listopada ove godine u Hrvatskoj je blokirane račune imalo329.222 građana, sa 40,66 milijardi kuna neplaćenih dugovanja, a u blokadi su bilai 30.852 poslovna subjekta, s 18,55 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).

Opširnije

Zajedničko očitovanje o prijedlogu kvota za zapošljavanje stranaca

Zajedničko očitovanje o prijedlogu kvota za zapošljavanje stranaca

NHS - NHS i SSSH danas su predsjedniku Vlade RH i ministru rada i mirovinskog sustava uputili zajedničko očitovanje na Prijedlog odluke o utvrđivanju kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017. U nastavku prenosimo cjelovito očitovanje:

Opširnije

Zaradio kaznenu prijavu zbog neisplate plaće djelatnici

Zaradio kaznenu prijavu zbog neisplate plaće djelatnici

Policija je kaznenu prijavu proslijedila nadležnom državnom odvjetništvu. (POSLOVNI DNEVNIK) Zbog kaznenog djela neisplate plaće, policija je prijavila 30-godišnjaka, odgovornu osobu u jednoj tvrtki uDonjem Miholjcu.- On nije, sumnja se, od siječnaj do travnja isplatio plaću djelatnici u iznosu od nekoliko tisuća kuna - priopćili su iz PU osječko-baranjske.

Opširnije

Nakon četverosatnih pregovora: Sindikatima javnih službi Vladina ponuda neprihvatljiva

Nakon četverosatnih pregovora: Sindikatima javnih službi Vladina ponuda neprihvatljiva

NEUSPJEŠAN SASTANAK (Novilist.hr) Vlada je konačno iznijela svoju ponudu rješenja i ona je za nas u svakom slučaju neprihvatljiva, izvijestio je u utorak navečer koordinator sindikalnog pregovaračkog tima Branimir Mihalinec nakon četverosatnih pregovora s Vladinim timom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava o povećanju osnovice plaća u javnim službama prema Sporazumu iz 2009., a slijedom rasta BDP-a.

Opširnije

Otvoreno pismo Radničkog sindikata HZMO-a

Otvoreno pismo Radničkog sindikata HZMO-a

NHS - Radnički sindikat HZMO-a uputio je danas predsjedniku Vlade RH otvoreno pismo u kojemu upozorava na ozbiljnost situacije u HZMO-u. U nastavku prenosimo cjeloviti tekst pisama: Poštovani gospodine Plenković, Danas je Sveti Nikola. Običaj je da djeca dobivaju šibe. Radnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ( u daljnjem tekstu HZMO), njih 2492 šalju Vam 2492 šiba. Pitate se zašto?

Opširnije

Ćorić: Stručnjaci će ocijeniti treba li vratiti dug za plaće

Ćorić: Stručnjaci će ocijeniti treba li vratiti dug za plaće

Izvor: N1 Nakon sastanka GSV-a ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić izjavio je da minimalna plaća danas nije bila tema, ali da se razgovaralo o zahtjevu povećanja osnovice plaća u državnim i javnim službama i vraćanju duga za 2016. godinu.

Opširnije

Sever: Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama

Sever: Vlada ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama

O SMJERNICAMA PRORAČUNA Sever smatra da Vlada pregovara sa sindikatima oko duga zaposlenima u državnim i javnim službama, a s druge šalje jasnu poruku državnim proračunom (Direktno.hr) Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u ponedjeljak raspravlja o smjernicama za izradu državnog proračuna za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019., a uoči sjednice predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je da su smjernice napravljene bez poslodavaca i sindikata i da su zatečeni iznesenim brojkama, te ustvrdio kako se iz smjernica vidi da Vlada u idućoj godini ne namjerava vratiti dug zaposlenima u javnim službama iz 2016.

Opširnije

Vlada osporava valjanost sporazuma o rastu plaća

Vlada osporava valjanost sporazuma o rastu plaća

PREGOVORI SA SINDIKATIMA (GLAS SLAVONIJE) Pregovori Vladine i sindikalne pregovaračke skupine o povećanju osnovice plaća u javnim službama nastavit će se u utorak, a Vlada osporava pravnu utemeljenost potpisanog sporazuma, iako je za nas neupitan, izjavio je u petak predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić nakon razgovora u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Opširnije

7. stručni seminar o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

7. stručni seminar o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

NHS – Nezavisni hrvatski sindikati su u suradnji s Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2. prosinca 2016. godine održali sedmi stručni seminar iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Ovaj je seminar objedinio osobnu zaštitnu opremu za zaštitu nogu i stopala te osobnu zaštitnu opremu za zaštitu glave, vrata, očiju i lica i na njemu su sudjelovali povjerenici radnika za zaštitu na radu i drugi zainteresirani iz sindikata udruženih u NHS.

Opširnije

Prvo plate režije, a na hranu potroše ono što im preostane

Prvo plate režije, a na hranu potroše ono što im preostane

PREŽIVLJAVANJE ILI MASOVNO ISELJAVANJE Nakon 2012. pao je udjel troška građana za prehranu, a porastao za stanovanje i energiju (GLAS SLAVONIJE) Samo naizgled suhoparna statistika, koju je izbacio Eurostat o izdacima kućanstava po svrsi u zemljama EU-a, odnosno usporedba njih s pokazateljima u Hrvatskoj, zapravo mnogo dublje signalizira ukupno stanje i probleme u kojima živi, preživljava i troši prosječan hrvatski građanin.

Opširnije

Izvanredni sastanak Radničke skupine EGSO-a

Izvanredni sastanak Radničke skupine EGSO-a

NHS - U Bruxellesu je 30. studenog 2016. godine održan izvanredni sastanak Radničke skupine Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) na kojemu se vodila rasprava o poticanju gospodarskog oporavka kroz javna ulaganja. Rasprava je započela predstavljanjem studije “Primjena zlatnog pravila za javna ulaganja u Europi” tijekom koje je Achim Truger, profesor ekonomije na Berlinskoj školi ekonomije i prava, objasnio kako se javni deficiti mogu opravdati ako su korišteni za svrhu ulaganja.

Opširnije

Srednji sloj građana najbrže gube - Njemačka i Grčka

Srednji sloj građana najbrže gube - Njemačka i Grčka

DESETLJEĆE NESTAJANJA Autor: Gabrijela Galić Eroziju srednjeg sloja potaknulo je više faktora. Gospodarska kriza samo je jedan od njih. U nekim zemljama to je povezano sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru (Novilist.hr) ZAGREB- Srednji sloj u Europi nestaje, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto. Taj pad je nastavljen i u godinama koje slijede, pokazuje studija Međunarodne organizacije rada i Edward Elgar Publishinga objavljena uz potporu Europske komisije. Prema podacima s tržišta rada, gubitak srednjeg sloja još je dublji u zemljama poput Njemačke i Grčke.

Opširnije

Veliki jaz među zaposlenima: Svaki peti europski radnik radi na slabo plaćenim poslovima

Veliki jaz među zaposlenima: Svaki peti europski radnik radi na slabo plaćenim poslovima

UVJETI RADA Autor: Gabrijela Galić Među zemljama u kojima oko 10 posto radne snage radi povremeno, odnosno ima nisku satnicu, nalazi se i Hrvatska. Trećina slabo plaćenih strahuje da će posao izgubiti u roku od pola godine (Novilist.hr) ZAGREB- Jedan od pet europskih radnika radi na slabo plaćenim poslovima. Ukupno, poslove loše kvalitete u Europi radi 19 posto radne snage, a jaz između njih i onih koji su visoko pozicionirani sve je veći.

Opširnije

Vlada usvojila smjernice za izradu proračuna - prihodi bi trebali iznositi 119,6 mlrd. kn

Vlada usvojila smjernice za izradu proračuna - prihodi bi trebali iznositi 119,6 mlrd. kn

Vlada je na sjednici usvojila smjernice za izradu proračuna RH, te smjernice za 2018. i 2019. godinu. Vlada je na sjednici prihvatila smjernice za izradu državnog proračuna te smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. Vlada je predvidjela prihode proračuna u iznosu od 119,6 milijardi kuna, a rashode od 126,5 milijardi kuna, uz projiciranu stopu rasta BDP-a od 3,2% i 1,6% BDP-a. Ujedno, usvojila je i paket od 16 poreznih zakona te ih poslala u Hrvatski sabor u drugo čitanje.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Novi - stari ministar financija Zdravko Marić najavio je pregovore sa sindikatima o sporazumu o osnovici. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja