SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Utorak, 21.10.2014.

(Narod.hr, 21. listopada 2014.) Zašto se institucije ne žele pozabaviti s nezakonitim zapošljavanjem u Ministarstvu socijalne politike i mladih, ali nalaze da je sporno ono u Zagrebačkom holdingu i zašto su danas sporne javne nabave u Gradu Zagrebu, ali jučer nisu bile sporne javne nabave u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, pita se glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) Siniša Kuhar.

"Institucije koje rade svoj posao preduvjet su pravne države, ali institucije koje biraju kad će i kako raditi svoj posao odlika su države koja to nije", kazao je Kuhar te dodao kako je uhićenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i brojnih direktora zagrebačkih javnih i privatnih tvrtki pokazatelj kako "nitko nije nedodirljiv pa ni prvi čovjek Zagreba".

Kuhar piše kako vjeruje da će "afere koje mu se prišivaju biti detaljno istražene", ali i da će "pojedini dnevni listovi o tome i obaviješteni prije drugih".

"Tu i tamo iscurit će kakav službeni dokument, transkript, anegdota koja će pokazati zločinački karakter kriminalne skupine. Naravno, za ovo dirgirano curenje neće odgovarati nitko. Za takve
stvari odgovaraju jedino solo igrači kad sami procjenjuju što je u interesu javnosti", smatra Kuhar.

"Dobro je da institucije rade svoj posao neovisno o tome o kome se radi i je li predizborno ili neko drugo vrijeme, ali nije dobro kad se iste stvari koje su predmet njihova interesa u slučaju Milana Bandića, pokazuju neinteresantne kad je u pitanju aktualna vlast", napominje Kuhar te se pita "zašto se, npr., institucije ne žele pozabaviti s nezakonitim zapošljavanjem u Ministarstvu socijalne politike i mladih, ali nalaze da je sporno ono u Zagrebačkom holdingu?"

"Zašto su danas sporne javne nabave u Gradu Zagrebu, ali jučer nisu bile sporne javne nabave u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza? Zašto zbog toga može „pasti" zagrebački gradonačelnik, ali ne mogu pasti potpredsjednici Vlade? Zašto, kad su u pitanju „neinteresantne" nezakonite priče institucije svoj posao rade aljkavo i uvredljivo za one koji su na njih upozorili, ali i građane koji ih plaćaju? Možda se to događa jer jednostavno ne mogu sve stići, a možda i zato jer je život jedan i ne valja ga uludo potrošiti? Tko će ga znati...", zaključuje Kuhar. 

 

SELEKTIVNI INTERES „INSTITUCIJA"
Bandić „pao" zbog zapošljavanja i javne nabave, vlast zbog istog nedodirljiva

 
Zašto se institucije ne žele pozabaviti s nezakonitim zapošljavanjem u Ministarstvu socijalne politike i mladih, ali nalaze da je sporno ono u Zagrebačkom holdingu?
Zašto su danas sporne javne nabave u Gradu Zagrebu, ali jučer nisu bile sporne javne nabave u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza?

(SDLSN, 21. listopada 2014.) KOMENTAR - Institucije koje rade svoj posao preduvjet su pravne države, ali institucije koje biraju kad će i kako raditi svoj posao odlika su države koja to nije.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i brojni direktori zagrebačkih javnih i privatnih tvrtki uhićeni su u spektakularnoj akciji institucija, koja je trebala pokazati kao nitko nije nedodirljiv pa ni prvi čovjek Zagreba Milan Bandić.
Neke od afera koje mu se prišivaju jesu nezakonito zapošljavanje u Zagrebačkom holdingu i sporne javne nabave, koje će, vjerujemo, biti detaljno istražene, a pojedini dnevni listovi o tome i obaviješteni prije drugih. Tu i tamo iscurit će kakav službeni dokument, transkript, anegdota koja će pokazati zločinački karakter kriminalne skupine.

Naravno, za ovo dirgirano curenje neće odgovarati nitko. Za takve stvari odgovaraju jedino solo igrači kad sami procjenjuju što je u interesu javnosti. 

Dobro je da institucije rade svoj posao neovisno o tome o kome se radi i je li predizborno ili neko drugo vrijeme, ali nije dobro kad se iste stvari koje su predmet njihova interesa u slučaju Milana Bandića, pokazuju neinteresantne kad je u pitanju aktualna vlast.
Zašto se, npr., institucije ne žele pozabaviti s nezakonitim zapošljavanjem u Ministarstvu socijalne politike i mladih, ali nalaze da je sporno ono u Zagrebačkom holdingu?
Zašto su danas sporne javne nabave u Gradu Zagrebu, ali jučer nisu bile sporne javne nabave u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza?
Zašto zbog toga može „pasti" zagrebački gradonačelnik, ali ne mogu pasti potpredsjednici Vlade?
Zašto, kad su u pitanju „neinteresantne" nezakonite priče institucije svoj posao rade aljkavo i uvredljivo za one koji su na njih upozorili, ali i građane koji ih plaćaju?
Možda se to događa jer jednostavno ne mogu sve stići, a možda i zato jer je život jedan i ne valja ga uludo potrošiti? Tko će ga znati... S. Kuhar 

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 20.10.2014.

Sindikati traže topli obrok u zamjenu za 4, 8 i 10% 


(HRT, 20. listopada 2014.) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi danas je, u zamjenu za ukidanje dodataka 4, 8 i 10 posto na godine staža, predložio uvođenje 337 kuna neoporezivog iznosa za topli obrok za sve zaposlenike u zdravstvu. Prijedlog sindikata vladin pregovarački odbor primio je na znanje, a do petka će napraviti kalkulaciju ima li za to prostora u državnom proračunu, rekao je ministar zdravlja Siniša Varga nakon današnjeg kruga pregovora sa sindikatima o izmjenama Kolektivnog ugovora (KU).

Po izračunu sindikata zdravstva, topli obrok za zaposlene u zdravstvu na godišnjoj razini stajao bi 300 milijuna kuna. Pregovori se odvijaju u dobroj vjeri i pozitivnom ozračju, vjerujemo da ćemo uspjeti naći zajedničko rješenje, rekao je Varga dodavši da u Ministarstvu imaju socijalnu osjetljivost za zaposlenike koji primaju udar na svoja leđa ukidanjem dodatka za staž.

Predsjednica sindikata zdravstva Spomenka Avberšek pojasnila je da se oduzimanjem dodatka 4, 8 i 10 posto na godine staža dobiva proračunska ušteda od 130 milijuna kuna. Za zaposlenika pred mirovinom s plaćom od 5000 kuna neto, to znači jednu plaću manje u godini dana. Uvođenje 337 kuna za topli obrok moguće je preraspodjelama unutar postojećeg KU bez povećanja rashoda, ističe Avberšek.

Pregovori se nastavljaju u petak u 13,30 sati.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 17.10.2014.

(Narod.hr, 17. listopada 2014.) "Određeni broj inspektora rada već je pao na sigurnosnoj provjeri SOA-e, ali se ne zna točno je li se to dogodilo zato jer su pisali stručne ili znanstvene radove, govorili na više stranih i agentima SOA-e nerazumljivih jezika, odlazili psihijatru, prečesto posjećivali kladionice, shopping centre ili su njihovi susjedi primijetili da se u njihovoj kući gajbe piva kupuju ne samo na dan održavanja utakmica hrvatske reprezentacije, kad je to neupitna domoljubna obveza", stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN), a koje potpisuje tajnik Siniša Kuhar.

Kuhar navodi kako su neka od postavljenih pitanja u upitniku za sigurnosnu provjeru koji trebaju ispuniti inspektori rada, a nakon čega istinitost njihovih odgovora provjerava Sigurnosno obavještajna agencija (SOA), jesu li objavili objavili stručne ili znanstvene radove, govore li strane jezike, jesu li se liječili ili se trenutno liječe od psihičkih bolesti, jesu li ovisni o drogama, alkoholu, kocki ili drugome.

Nakon sigurnosne provjere POA-e tijelo koje je zatražilo provođenje sigurnosne provjere, a to je u slučaju inspektora rada Inspektorat rada, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, odlučuje o postojanju sigurnosnih zapreka za njihovo zapošljavanje ili ostanak u službi, tj. činjenica koje upućuju na zlouporabu ili postojanje zlouporabe radnog mjesta ili dužnosti, odnosno ostalih prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske, nadalje objašnjava Kuhar.

"Dva inspektora navodno češlja i USKOK i zato ćemo zaposlit 40 novih, logičan je zaključak poslodavca koji je obvezu sigurnosne provjere propisao i zatražio kako bi vratio povjerenje građana u inspekcijske službe. Dakle, rješenje za povjerenje je sigurnosna provjera, temeljem koje poslodavac može očekivati nastupanje rizika od zlouporabe inspektorskog radnog mjesta, a sve na temelju rezultata provjere biheviorista i vidjelica iz SOA-e, koji su, kako smo mogli čitati prethodnih mjeseci, u ovu službu novačeni po strogo stručnim kriterijima", smatra Kuhar.

"Stoga, ako vas ovih dana posjeti agent SOA-e i pita je li vam sumnjiv susjed Pero s trećeg kata slobodno otvorite dušu i recite sve što znate o njegovom novom terencu, napirlitanoj ženi, bahatom sinu jedincu i sumnjivoj stranoj glazbi koju sluša dok ostali komšiluk rozga i cajka i pomozite svojoj domovini u vraćanju povjerenja u državne institucije", zaključio je Kuhar. 

 

SOA vraća povjerenje u državne institucije

 
„Određeni broj" inspektora rada već je „pao" na sigurnosnoj provjeri SOA-e, ali se ne zna točno je li se to dogodilo zato jer su pisali stručne ili znanstvene radove, govorili na više stranih i agentima SOA-e nerazumljivih jezika, odlazili psihijatru, prečesto posjećivali kladionice, shoping centre ili su njihovi susjedi primijetili da se u njihovoj kući gajbe piva kupuju ne samo na dan održavanja utakmica hrvatske reprezentacije, kad je to neupitna domoljubna obveza

(SDLSN, 17. listopada 2014.) Jeste li objavili stručne ili znanstvene radove, govorite li strane jezike, jeste li se liječili ili se trenutno liječite od psihičkih bolesti, jeste li ovisni o drogama, alkoholu, kocki ili drugome, neka su od pitanja u upitniku za sigurnosnu provjeru koji trebaju ispuniti inspektori rada, nakon čega istinitost njihovih odgovora provjerava SOA - Sigurnosno obavještajna agencija.
Nakon sigurnosne provjere SOA-e tijelo koje je zatražilo provođenje sigurnosne provjere, a to je u slučaju inspektora rada Inspektorat rada, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, odlučuje o postojanju sigurnosnih zapreka za njihovo zapošljavanje ili ostanak u službi, tj. činjenica koje upućuju na zlouporabu ili postojanje zlouporabe radnog mjesta ili dužnosti, odnosno ostalih prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske.
Sudeći po novinskim natpisima, „određeni broj" inspektora već je „pao" na sigurnosnoj provjeri SOA-e, ali se ne zna točno je li se to dogodilo zato jer su pisali stručne ili znanstvene radove, govorili na više stranih i agentima SOA-e nerazumljivih jezika, odlazili psihijatru, prečesto posjećivali kladionice, shoping centre ili su njihovi susjedi primijetili da se u njihovoj kući gajbe piva kupuju ne samo na dan održavanja utakmica hrvatske reprezentacije, kad je to neupitna domoljubna obveza.
Dva inspektora navodno češlja i USKOK i zato ćemo zaposlit 40 novih, logičan je zaključak poslodavca koji je obvezu sigurnosne provjere propisao i zatražio „kako bi vratio povjerenje građana u inspekcijske službe".
Dakle, rješenje za povjerenje je sigurnosna provjera, temeljem koje poslodavac može očekivati nastupanje rizika od zlouporabe inspektorskog radnog mjesta, a sve na temelju rezultata provjere „biheviorista" i „vidjelica" iz SOA-e, koji su, kako smo mogli čitati prethodnih mjeseci, u ovu službu novačeni po strogo stručnim kriterijima.
Stoga, ako vas ovih dana posjeti agent SOA-e i pita je li vam sumnjiv susjed Pero s trećeg kata slobodno otvorite dušu i recite sve što znate o njegovom novom terencu, napirlitanoj ženi, bahatom sinu jedincu i sumnjivoj stranoj glazbi koju sluša dok ostali „komšiluk" rozga i cajka i pomozite svojoj domovini u vraćanju povjerenja u državne institucije. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 17.10.2014.

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.10.2014.

DODATAK ZA STAŽ / VJERNOST SLUŽBI
Pregovori u zdravstvu vode se u ozračju obmane i pritiska

Pregovori u zdravstvu nisu pregovori u kojima se odlučuje o dodatku koji nigdje drugdje više ne postoji, već pregovori u kojima se obmanom javnosti i pritiskom na sindikalnu stranu želi postići efekt neminovnosti pristanka na ionako neizbježno ukidanje dodataka na staž


(SDLSN, 16. listopada 2014.) Mediji koji su ovih dana najavljivali nastavak pregovora u zdravstvu u kojima je jedna od glavnih tema i pitanje dodataka na staž, odnosno vjernost poslodavcu, nasjeli su na zavaravajuće izjave predstavnika Vlade o tome kako ovi dodaci egzistiraju još jedino u zdravstvu i tako potvrdili Goebbelsovu uzrečicu da dovoljno puta ponovljena laž postaje istina.
Naime, iako članovi Vlade stalno ponavljaju ovu „istinu" pa je u nju „povjerovao" i njihov relativno friški kolega, ministar zdravlja Siniša Varga, stvarno stanje stvari ih demantira.
Istina je da ovo pravo, osim u kolektivnom ugovoru za zdravstvo, i dalje postoji u Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (vrijedi do kolovoza 2016. godine) što tezu o neodrživosti ovog prava zbog toga što postoji još samo u zdravstvenoj „enklavi" dovodi u pitanje, budući da zdravstvo i državna uprava obuhvaćaju 130 od 240 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama zajedno.
Tako teza o dodatku za staž radnicima s 20 i više godina staža kao izuzetku od pravila dobiva sasvim novu dimenziju.
Kad se tome pridoda i otkazani kolektivni ugovor u znanosti i visokom obrazovanju, koji je također sadržavao dodatke koje Vlada želi ukinuti i koji također ulaze u „pregovaračku masu" za novi kolektivni ugovor, na vidjelo proizlazi taktika Vladinog pregovaračkog aparata, koji je u akciju izbacivanja spornih dodataka iz kolektivnih ugovora krenuo od onih najmanjih „kućnih" i granskih kolektivnih ugovora u javnim službama, dovodeći ih u poziciju izbora između dodataka za posebne uvjete rada i dodataka za staž za starije radnike ili otkazivanja kolektivnih ugovora.
I to je legitimna pregovaračka taktika, ali ono što nije u redu jest činjenica da se pri tome dodatni psihološki kontekst i pritisak postiže izjavama o tome kako je odustajanje od ovog prava već dogovoreno sa svima te su baš oni s kojima se trenutno pregovara zadnji koji bi na to trebali pristati.
Istina je i da je Vlada tzv. Zakonom o uskrati, koji vrijedi do kraja 2014. godine, kupila „time out" u kojem treba sa svima ugovoriti izbacivanje dodataka za staž iz kolektivnih ugovora ili takve kolektivne ugovore otkazati, ali poziciju joj je donekle poljuljao Ustavni sud RH svojom odlukom o pokretanju postupka ocjene ustavnosti ovoga zakona.
Dakle, pregovori u zdravstvu nisu pregovori u kojima se odlučuje o dodatku koji nigdje drugdje više ne postoji, već pregovori u kojima se obmanom javnosti i pritiskom na sindikalnu stranu želi postići efekt neminovnosti pristanka na ionako neizbježno ukidanje dodataka na staž.
Prema Vladinom scenariju, nakon što zdravstvo pristane na ukidanje dodataka, na redu su državne službe i tek bi tada teza o dodatku koji više nigdje drugdje ne postoji mogla biti istinita.
U ovom trenutku nije. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.10.2014.

SLOBODNA DALMACIJA o pregovorima za dodatke na staž u zdravstvu

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.10.2014.

NAPAO VLADU

HDZ-ovac U BUNILU Izgubio se u clean startu, outsourcingu, spin offu, in houseu i revolving dooru
 

(JUTARNJI LIST, 16. listopada 2014.) ZAGREB - Oporbeni zastupnici večeras su, u raspravi o prijedlogu Odbora za Ustav da se Vladu zaduži da provjeri potpise koje su sindikati prikupili za raspisivanje referenduma o "outsourcingu", Vladi spočitnuli prečestu uporabu stranih izraza.

"Ova vlada je počela svoju funkciju sa clean startom vrijednim desetke milijuna kuna, a nakon toga krenula s uvođenjem revolving door u državnu upravu. Nakon toga krenuli smo sa outsorcingom, da bismo nakon toga čuli da ćemo se baviti spin offom, a na kraju in house obavljanjem određenih djelatnosti. Moram priznati da su me ti termini, koji su sigurno u duhu hrvatskog jezika, zbunili", rekao je HDZ-ov Davorin Mlakar.

Ocijenio je da Vlada vjerodostojnost prikupljenih potpisa ne bi trebala provjeravati samo na reprezentativnom uzorku, kako je do sada činila, nego se provjeriti svaki pojedini potpis.

Mlakar upozorava i da provjeru ne bi trebao raditi Zavod za statistiku, nego Ministarstvo uprave, koje jedino može utvrditi je li neki građanin i birač.

Replicirao mu je stranački kolega Jasen Mesić, kazavši kako je "interesantna mjera revolving door doživjela još jednu inačicu".

"Recimo, u jednom našem ministarstvu, koje se bavi uglavnom kulturom, zaposli se savjetnik za medije. On u novinama najavi medijski polis, ministrica mu na pressici da otkaz i nakon toga ga zaposli kao načelnika odjela za medije koji više ne podliježe pravilu revolving door, što znači da je ostao stalno zaposlen kao načelnik odjela za medije. Dakle, ako ne valja, imate i tu varijantu - double revolving door", tumači Mesić.

Peđa Grbin (SDP) HDZ-ove je zastupnike podsjetio da je gospodarski program HDZ-ove vlade iz 2010. uključivao mjeru "outosurcinga", u vrijeme kada je Mlakar bio ministar.

"Molim vas da mi kažete da li tada niste znali što znači outsorcing, ali ste svejedno glasovali za njega, ili ste u međuvremenu zaboravili značenje tog pojma", rekao je Grbin.

Protivi se i ideji da Vlada provjerava svaki prikupljeni potpis.

"Ne vidim ništa sporno u onome kako se sada čini, jer je postignuta dovoljna razina sigurnosti provjere broja potpisa, uz daleko manje troškove nego što je to bilo 2010. godine. Po meni je to pohvalno", kazao je Grbin.

HDSSB-ov Boro Grubišić Vladi je sugerirao da odustane od "outsourcinga" i tako izbjegne visoke troškove referenduma.

"Vlada treba razgovarati s organizacijskim odborom inicijative s adutom iz rukava da je odustala od outsourcinga i onda je referendum o outsourcingu bespredmetan", protumačio je Grubišić, na što mu je Grbin uzvratio da sindikati ne traže samo zabranu "outsourcinga", nego bilo kakvog izdvajanja pratećih djelatnosti iz državnih i javnih službi.

"Primijetit ćete da je ovo referendum o prijedlogu zakona koji bi praktički dokinuo tržišno gospodarstvo u RH. O takvom prijedlogu mi po Ustavu moramo raspravljati kada to od nas zatraži najmanje 10 posto birača", kazao je Grbin.

Josip Borić (HDZ) ustvrdio je da "ni jedna vlada do sada nije nije uspjela zaraditi toliko referenduma koliko ova u svom mandatu".

"Sada smo već u ritmu da svaki tjedan imamo jedan referendum i to ide. Ljudi potpisuju jer shvaćaju da im je to očito način odbrane protiv određenih odluka koje Vlada misli provesti", rekao je Borić.

Česte referendumske inicijative HNS-ov Goran Beus Richembergh nazvao je "referendumskim pomodarstvom".

"Svima koji tako zdušno navijaju za referendumski sport želim poručiti da neće imati nikakav učinak osim obezvrjeđivanja i omražavanja jednog od najvažnijih instituta neposredne demokracije", uvjeren je Beus.

Smatra da predloženo pitanje ne može biti referendumsko jer dokida tržišne slobode, a oporbu je prozvao za politikantstvo, tvrdeći da "konkretne ideje o reformi i racionalizaciji javnoga sektora koriste za ideološke prijepore".

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 16.10.2014.

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 14.10.2014.

JOŠ JEDNA REFORMA NA LEDU RJEŠENJA NEMA, A PRIMJENA ZACRTANA 2015.
Upitno objedinjavanje računovođa i IT službi


Vlada traži rješenje za šest tisuća računovođa, jer ih je previše za potrebe države. Shared services model bit će rješenje za IT službe, pa će se i osnovati Shared Service Centar
Jagoda MARIĆ

(NOVI LIST, 14. listopada 2014.) ZAGREB » Vlada je odustala od izdvajanja pratećih službi u javnom sektoru, poput čišćenja, peglanja, pranja odjeće, kuhanja..., pa te službe neće ni na tržište niti će zaposlenici biti »prebačeni« u privatni sektor, ali neće se dogoditi ni izdvajanje 24 tisuće zaposlenih u posebnu veliki državnu tvrtku. Istovremeno s tim propalim zahvatom u javnom sektoru Vlada je najavila i da će objediniti računovodstvene i IT (informacijska tehnologija) službe, ali kako je također riječ o pratećim službama, pitanje je koliko su joj i tu vezane ruke nakon prikupljenih potpisa za referendum protiv outsourcinga.
Govoreći o pripremamju ušteda u proračunu za ovu, a pogotovu sljedeću godini, ministar financija Boris Lalovac najavio je da će najkasnije 2015. godine šest tisuća računovođa, jer ih ima previše za potrebe države, morati kroz agencije, primjerice Finu, odraditi i dio usluga na tržištu.

 

Dubinska analiza

Prema prvotnom planu reformi s kraja prošle godine do 1. ožujka 2014. godine morala se napraviti analiza, utvrditi koja se sve tijela integriraju i ponuditi rješenja. Osim što se od početka govori o tome da bi Fina trebala imati središnju ulogu u objedinjavanju računovodstvene službe, a APIS bi bio zadužen za IT, rješenja još nisu predstavljena, pa nije jasno kako bi se već sljedeće godine moglo početi drukčije raditi. Do kud se došlo u reformi objedinjavanja ovih pratećih službi, pokušali smo doznati u Ministarstvu socijalne politike i mladih jer Milanka Opačić kao potpredsjednica Vlade koordinira svih devet reformi koje su najavljene prošle godine. Po njihovom odgovoru čini se da će i ova reforma značiti puno stranih, točnije engleskih izraza i da je priprema ipak nešto dalje odmakla kad su u pitanju IT službe nego računovodstvo.
Tako Ministarstvo u odgovoru objašnjava da je provedena dubinska analiza financijskih, kadrovskih i materijalnih resursa te vezanih troškova za više od 2.000 tijela državne i javne uprave. Otkrivaju da su u toj analizi vezano za IT podršku utvrđeni nedostaci u smislu neodgovarajućeg i nedovoljno efikasnog upravljanja troškovima i investicijama. Tvrde da se informatički projekti po ministarstvima provode bez sustavne koordinacije i mogućeg korištenja zajedničkih resursa, te da mnogi sustavi rade sa malim postotkom iskorištenosti IT infrastrukture. Uz to središnja tijela državne uprave imaju veliki broj vlastitih aplikacija čiji podaci nisu dostupni drugim tijelima državne uprave, a mnogi istovjetni podaci vode se u različitim aplikacijama, ne postoje jedinstveni zajednički poslovni procesi države te sustav integracije postojećih aplikacija i baza podataka.

 

Svijet za sebe

Ukratko to znači da nakon nekoliko godina informatizacije i milijarde kuna utrošenih na taj projekt svako i dalje vodi svoje evidencije, pa se iste ponavljaju nekoliko puta, a Hrvatska je još uvijek daleko od toga da se ti podaci u državnoj upravi lako razmjenjuju među različitim tijelima. U takvoj situaciji svaka je IT služba u pojedinim tijelu državne uprave svijet za sebe.
Što se tiče računovodstva, utvrđeno je kako postoje »značajni nerazmjeri u radnom opterećenju djelatnika na ovim poslovima po broju obrađenih knjigovodstvenih stavaka unutar sustava, ali i ispodprosječna opterećenost u usporedbi s međunarodnim standardima«. I naravno opet, nedovoljna integracija informativnih sustava.
Odlučeno je i da će Shared services model biti rješenje za IT službe u državnoj upravi, pa će se i osnovati Shared Service Centar. Otkrivaju i da je radna skupina izradila »IT SSC poslovni model, a koji će se u svojoj konačnoj verziji prezentirati Radnoj skupini za koordinaciju i praćenje provedbe reformskih mjera« i to u najskorijem roku. Rok za dovršenje poslovnog plana je 31. prosinca 2014. godine.
Hoće li i ovaj Vladin projekt završiti kao outsourcing, pa kasnije i spin off, ovisit će o tome što će o njemu reći sindikati i koalicijski partneri koji su srušili te projekte za prateće službe.

 

Model uskoro na Vladi

Iz Ministarstva tvrde da imaju i model za područje računovodstva i financija, kojeg će uskoro u najkraćem roku još jednom usuglasiti na Radnoj skupini za koordinaciju i praćenje provedbe reformskih mjera, pa ako bude potvrđen konačno bi mogao i na Vladu. No, detalje tog modela koji se tiče šest tisuća računovodstvenih radnika u javnom sektoru ne otkrivaju, tvrde tek da će točni rokovi početka implementacije projekta poznati javnosti na vrijeme. 

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 11.10.2014.

OPOREZIVANJE DOHOTKA
Grad koji kani otpuštati zbog poreza je Karlovac


(NOVI LIST, 11. listopada 2014.) ZAGREB » Jedini grad koji je za sada najavio smanjivanje materijalnih prava radnika i moguće otpuštanje, zbog gubitka prihoda od oporezivanja dohotka, ali i sredstava koja može dobiti zbog statusa područja posebne državne skrbi za sada je Karlovac kojeg vodi potpredsjednik HDZ-a Damir Jelić.

Kako nam je odgovoreno iz ureda gradonačelnika, u proračunu za iduću godinu izgubit će između 10 i 17 milijuna kuna s osnova oporezivanja dohotka, a koji će iznos biti u pitanju ovisi o kompenzacijskim mjerama što ih Vlada priprema za lokalnu upravu i samoupravu. Kako nam je odgovorila Katarina Matasić, glasnogovornica Grada Karlovca, taj će grad izgubiti i sredstava na koje su do sada imali pravo temeljem statusa područja posebne državne skrbi. U ovoj godini s tog osnova u proračun im se slilo 7,2 milijuna kuna.
»Kompenzacijske mjere već su uključene u našu računicu. (...) U najboljim projekcijama mogle bi nadoknaditi iznos od oko 5 milijuna kuna«, stoji u odgovoru što smo ga dobili iz Karlovca. Pritom se objašnjava i kako je Vlada trebala do konca lipnja jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave trebala poslati upute za izradu proračuna, što nije učininjeno.
Koliko zaposlenika planiraju proglasiti tehnološkim viškom, za sada nije poznato. No, u gradskim tijelima zaposleno je trenutno 134 službenika i namještenika, a na plaće se iz proračuna godišnje izdvaja nešto manje od 16 milijuna kuna. Svima njima najavljeno je rezanje osnovne plaće za šest posto, ukidanje božićnice i regresa za iduću godinu, smanjivanje otpremnina. (G. Ga.)

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


EU: Hrvatskoj 1,8 milijardi eura za zapošljavanje i socijalno uključivanje

EU: Hrvatskoj 1,8 milijardi eura za zapošljavanje i socijalno uključivanje

NOVAC Autor/izvor: SEEbiz/H ZAGREB - Hrvatskoj je iz proračuna EU-a odobreno 1,8 milijardi eura za zapošljavanje i socijalno uključivanje u idućem petogodišnjem razdoblju, priopćeno je iz Europske komisije koja je u četvrtak prihvatila hrvatski Operativni program za dobivanje sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i Inicijative za zapošljavanje mladih, poznate i pod nazivom Garancija za mlade.

Opširnije

Hrvatska među tri zemlje EU-a s nižim troškovima rada

Hrvatska među tri zemlje EU-a s nižim troškovima rada

Uz Cipar i Irsku Lider/Hina Hrvatska se u trećem tromjesečju našla među tri zemlje Europske unije u kojima su troškovi rada po satu smanjeni u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su u EU u cjelini ponovo porasli, pokazuju najnovije procjene europskog statističkog ureda.

Opširnije

Kako promašujemo ciljeve u ratu protiv siromaštva

Kako promašujemo ciljeve u ratu protiv siromaštva

(Banka.hr) U primjeni socijalnih mjera nakon rata često su politički čimbenici, stranačke veze i poznanstva igrali veliku ulogu, piše Zoran Malenica u drugom tekstu iz serije analiza siromaštva. Kaže da je sustav pomoći prepun rupa koje spretni iskorištavaju, te da su socijalne naknade loše ciljane i nisu zapravo usmjerene na suzbijanje siromaštva

Opširnije

Neka kandidati do ponedjeljka odgovore na ova pitanja

Neka kandidati do ponedjeljka odgovore na ova pitanja

POKRETAČI DVAJU REFERENDUMA Autor: tportal.hr/Hina Čelnici dviju referendumskih inicijativa - '17 sindikata protiv outsourcinga' i 'Ne damo naše autoceste' zatražili su u četvrtak od četvoro predsjedničkih kandidata da se do ponedjeljka, 22. prosinca, jasno i nedvosmisleno očituju hoće li izaći na referendume i kako će se na njima očitovati

Opširnije

Plaće ne isplaćuje 9.359 poslodavaca

Plaće ne isplaćuje 9.359 poslodavaca

(HRT) Porezna uprava objavila je na svojim mrežnim stranicama ažurirani popis poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće svojim radnicima, a takvih jeukupno 9.359, a imaju 38.638 radnika. Na tom je popisu poreznih obveznika, koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće za razdoblje obračuna od siječnja do listopada ove godine, 7.467 pravnih osoba s 32.901 zaposlenim te 1.892 fizičke osobe odnosno obrtnika koji imaju 5.737 radnika.

Opširnije

U 2015. veći minimalac, a nitko neće moći početi raditi bez mirovinskog osiguranja

U 2015. veći minimalac, a nitko neće moći početi raditi bez mirovinskog osiguranja

VLADA DONIJELA NIZ ODLUKA (Danas.hr) Mnistar rada Mirando Mrsić rekao je kako u Hrvatskoj nijedan radnik neće moći početi raditi bez da ima prijavljeno mirovinsko osiguranje. Povećana je i minimalna plaća koja će 2015. godine iznositi 3.029,55 bruto i bit će neoporeziva. Vlada ja na današnjoj sjednici smanjila osnovicu za obračun plaće državnih dužnosnika.

Opširnije

Vlada: Predstečajne nagodbe idu u Stečajni zakon

Vlada: Predstečajne nagodbe idu u Stečajni zakon

Sjednica Lider/HRT Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacrt prijedloga stečajnog zakona kojega je ministrima prestavio ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Predstečajne nagodbe idu u Stečajni zakon, i za njih je nedležan Trgovački sud (ne kao i do sada Trgovački i Upravni sud).

Opširnije

Svjetska banka preporučila, Lalovac obećao rezanje rashoda za 10 posto

Svjetska banka preporučila, Lalovac obećao rezanje rashoda za 10 posto

SMANJIT ĆE RASHODI ZA ZAPOSLENE, SUBVENCIJE, ZDRAVSTVO... Autor:Branko Podgornik Banka je predložila i konkretne poteze. Da bi se javni sektor u srednjoročnom razdoblju »sveo na pravu mjeru«, potrebne su uštede od 2 posto BDP-a na masi plaća zaposlenih i uz pomoć šest dodatnih mjera. U zdravstvu bi se moglo uštedjeti oko 1 posto BDP-a, u socijalnoj pomoći oko 0,85 posto, bez negativnih posljedica na efikasnost i pravičnost usluga, rekla je Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Banke

Opširnije

57. sjednica Gospodarsko - socijalnog vijeća Karlovačke županije

57. sjednica Gospodarsko - socijalnog vijeća Karlovačke županije

(kazup.hr) Gospodarsko - socijalno vijeće Karlovačke županije održalo je u petak, 12. prosinca, u Uredu župana Karlovačke županije, svoju 57. sjednicu. Na dnevnom redu sjednice našla se problematika nezaposlenosti i provođenje mjera poticanja zapošljavanja u 2014. godini na području Karlovačke županije, o kojoj je prezentaciju održao predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Karlovac Žarko Vukobrat; redovita izmjena predsjednika i dva zamjenika predsjednika GSV-a te prijedlog programa rada GSV- a Karlovačke županije u 2015. godini.

Opširnije

Lovrinčević: Iz Hrvatske ove godine iselilo 30.000 ljudi

Lovrinčević: Iz Hrvatske ove godine iselilo 30.000 ljudi

STRAVIČNO Autor/izvor: SEEbiz / HRT ZAGREB - Hrvatska je i ovu godinu provela u recesiji. Dvanaest kvartala zaredom BDP je u padu. Neki su procesi pokrenuti, no presporo, ponovno nismo napravili iskorak koji smo trebali, ustvrdio je u emisiji HR-a Intervju tjedna ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Opširnije

Velike razlike u potrošnji po stanovniku u EU; Hrvatska osjetno ispod prosjeka

Velike razlike u potrošnji po stanovniku u EU; Hrvatska osjetno ispod prosjeka

(HRT) Potrošnja po stanovniku u zemljama Europske unije znatno je varirala u 2013., pri čemu je Luksemburg zauzeo vodeće mjesto, dok je Hrvatska osjetno ispod prosjeka EU-a, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. Najnižu je razinu stvarne individualne potrošnje (AIC) po stanovniku, iskazane paritetom kupovne moći (PPP), u 2013. bilježila Bugarska, čak 51 posto ispod prosjeka EU-a. U Luksemburgu je pak ona bila 36 posto iznad prosjeka EU-a, procjenjuje Eurostat.

Opširnije

Ako želimo više za sebe, trebamo manje siromašnih

Ako želimo više za sebe, trebamo manje siromašnih

GOSPODARSTVO Razlika između deset posto najbogatijih i deset posto najsiromašnijih u mnogim članicama OECD-a se drastično povećava. OECD upozorava: nikakav "komunizam", nego jasna tržišna logika tjera da se to promijeni. (Deutsche Welle) U čitavom nizu zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj se drastično povećava jaz između najbogatijih i najsiromašnijih. Takva velika razlika nije izmjerena u posljednjih trideset godina. To se odnosi i na Njemačku: sredinom osamdesetih prošlog stoljeća je najbogatijih deset posto stanovništva imalo prihode koji su bili pet puta veći nego kod najsiromašnijih 10% - danas je taj omjer već 7:1.

Opširnije

Sever: Pad cijena goriva neće donijeti lančana pojeftinjenja

Sever: Pad cijena goriva neće donijeti lančana pojeftinjenja

ARGUMENT "PRETVRTLJIVAC" (Novilist.hr) Na cijene će dugoročnije utjecati niska kupovna moć građana, koji jednostavno nemaju novca za kupovanje. "Vidi se da smo duboko u deflaciji, a kako bi se nešto moglo promijeniti građani konačno trebaju imati sredstava i optimizma za trošenje", kaže Sever

Opširnije

HUP-ov 'Pogled na 2015': Napokon krenuti u ozbiljne reforme!

HUP-ov 'Pogled na 2015': Napokon krenuti u ozbiljne reforme!

(HRT) Hrvatska u 2014. godini nije napredovala u provedbi reformi, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) koja jena predblagdanskom susretu poduzetnika i poslodavaca Pogled na 2015.predstavila rezultate HUP Skora - alata za praćenje napretka u provedbi reformi.

Opširnije

Istraživanje o kvaliteti života: Hrvati ne vjeruju nikome, teško dolaze do posla i imaju niske prihode

Istraživanje o kvaliteti života: Hrvati ne vjeruju nikome, teško dolaze do posla i imaju niske prihode

(Index.hr) INSTITUT Ivo Pilar i Institut za javne financije proveli su istraživanje "Trendovi u kvaliteti života – Hrvatska: 2007. –2012.“, u okviru Europskog istraživanja o kvaliteti života. U izvješću su navedeni trendovi i promjene u kvaliteti života hrvatskog stanovništva na temelju krugova istraživanja provedenih tijekom 2007. i 2012. To je razdoblje osobito zanimljivo zbog toga što obuhvaća početak globalne gospodarske krize te se u izvješću bilježi njezin učinak na društvo. Također se iznose podaci o indeksima kvalitete života prije integracije Hrvatske u EU 2013. godine.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Kod izbora za Predsjednika Republike najvažnije mi je da je kandidat (odnosi se i na kandidatkinje)...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja