SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Subota, 05.12.2015.

Autor: Andreja Žapčić
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske nije dobio pritužbe niti ima saznanja o tome da su državni službenici u ministarstvima pisali odgovore u ime SDP-a Mostu, doznaje tportal od glavnog tajnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Siniše Kuhara. No dodaje i da je pitanje ako su se u SDP-u ipak možda zahtjevima za pisanje odgovora eventualno "očešali" o službenike, bi li službenicima bilo pametno ne učiniti traženo, s obzirom na mogućnost da nalogodavci i dalje ostanu na vlasti

(tportal.hr, 5. prosinca 2015.) Podsjetimo, iz HDZ-a su optužili SDP da je ne samo mijenjao svoje odgovore koje je postavio na web stranicu, nego i da su originalni odgovori dokazivali da su im odgovore pisali činovnici u ministarstvima, što je SDP u više navrata odbacio. Je li možda bilo pritužbi zaposlenih, provjerili smo u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, čiji je glavni tajnik Siniša Kuhar tportalu kazao da Sindikat nije dobio pritužbe niti ima saznanja o tome da su državni službenici u ministarstvima pisali odgovore u ime SDP-a prema MOST-u.

Međutim, upozorio je na "činjenicu da nakon svakih parlamentarnih izbora dio službenika u državnim tijelima dobiva posao ili odgovornija radna mjesta na temelju pripadnosti određenoj političkoj opciji ili povjerenja koje uživaju od novih nositelja vlasti". "Od toga nije imuna ni sadašnja vlada, posebice u dijelu u kojem je u kabinetima ministara omogućila zapošljavanje na određeno vrijeme (za trajanja mandata ministra) službenika - savjetnika, bez obveze raspisivanja javnih natječaja", podsjeća Kuhar te dodaje: "Takvi službenici svoju trenutnu poziciju i posao (službu) duguju svojim političkim mentorima i vjerojatno ne bi oklijevali izvršiti njihove naloge pa čak i ako nadilaze opis radnog mjesta, posebice ako to za njih znači mogućnost zadržavanja stečenih pozicija".

 

Teško dokaziv politički servis jedne političke opcije

Međutim, iako bi se, s obzirom na HDZ-ovu prozivku u opisanoj situaciji, ako bi ona bila točna, "nedvojbeno radilo o primjeru politizacije državne uprave", Kuhar ukazuje i na činjenicu da su "odgovori aktualne pozicije prema MOST-u vjerojatno pisani po resorima te su za njih, također vjerojatno, bili zaduženi vodeći ljudi SDP-a na najvišim dužnosničkim funkcijama, koji su pritom računali i (vjerojatno) ostvarili pomoć svojih suradnika u državnim tijelima". "Jesu li se pri tome očešali i o službenike koji nisu u istom političko-hranidbenom lancu, ne znamo, ali ako su takvi službenici eventualno sudjelovali u izradi stručnih podloga za odgovore MOST-u, pitanje je bi li im bilo pametno ne učiniti traženo, s obzirom na mogućnost da nalogodavci i dalje ostanu na vlasti. Naravno, pod uvjetom da se nešto takvo i dogodilo", kazao je tportalu Kuhar.

Podsjetio je i da SDLSN uvijek ukazuje na slučajeve politizacije državne uprave o kojima ima saznanja, a što se tiče mogućih konkretnih sankcija, "takav je servis jedne političke opcije teško dokaziv jer, ako se dogodio, službenici vjerojatno nisu pisali pismo MOST-u, već izvješća o provedenim ili planiranim aktivnostima na zahtjev svojih nadređenih", objašnjava Kuhar.

 

SDP "otkrio" tko je pisao odgovore

Podsjetimo, HDZ je prozvavši SDP i za trošenje novca poreznih obveznika, ustvrdio da je u prvotnoj verziji odgovora koji su bili postavljeni na internetsku stranicu SDP-a, na 30. stranici programa pisalo: "Načelno se kao Ministarstvo financija, Porezna uprava, slažemo s mogućnošću ...", dok je dan kasnije taj dio izmijenjen i Ministarstvo financija se ne spominje pa je upitao: "Tko se slaže, Ministarstvo financija i Porezna uprava? Tko je pisao taj tekst?"

Na pitanje jesu li mijenjali odgovore i tko ih je pisao - Boris Lalovac ili činovnici u Ministarstvu - iz SDP-a nisu odgovorili nakon što su već i ranije u nekoliko navrata odbacili da su odgovore pisali Vladini činovnici: "Odgovore poslane Mostu nezavisnih lista, odnosno, programske stavove koalicije Hrvatska raste, pisali su svi stranački članovi SDP-a i članovi stranaka koalicije Hrvatska raste koji su sudjelovali u dosadašnjim pregovorima s izaslanstvima Mosta. Protekla dva tjedna u sjedištu SDP-a na Iblerovom trgu redovno su se između pregovora održavali sastanci na kojima su članovi stranaka koalicije Hrvatska raste pripremali odgovore Mostu u skladu sa svojim stručnim znanjima i iskustvima u pojedinim područjima", odgovorili su u SDP-u na upit tportala, podsjetivši i da su među pregovaračima bili su većinom ministri, od kojih većina ima i visoke funkcije u stranci.

A čak i u slučaju da su odgovore SDP-ove koalicije Hrvatska raste Mostu pisali pomoćnici ministara, oni ulaze u kategoriju "državnih dužnosnika", a ne službenika, objasnio je tportalu docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu Vedran Đulabić i podsjetio: "Pomoćnici su politička razina u Ministarstvu. Pomoćnika imenuje Vlada na prijedlog ministra. Dakle, riječ je o političkoj funkciji, jednako kao i o funkciji zamjenika ministara i funkciji ministra. Sve su to politički, a ne stručni, to jest službenički položaji".

"Što se tiče ministara, njihovih zamjenika i pomoćnika, oni su državni dužnosnici, odnosno, politički imenovane osobe i kao takvi uvijek rade u korist stranke na vlasti koja ih je postavila na poziciju i koja ih s te pozicije može i smijeniti", kazala je tportalu izvanredna profesorica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Gordana Marčetić.

 

Što državni službenik (ne) smije u (ne)radno vrijeme?

No s obzirom na to da optužbe iznesene na račun SDP-a nisu konkretizirane, a ne želeći ulaziti u sferu nagađanja, indicija i slično, baš kao i Đulabić, ni Marčetić nije željela ići dalje od općenite razine pa je načelno pojasnila da "državni službenici u ministarstvima ne samo da mogu, nego i moraju davati stručne savjete i upute ministrima u vezi pitanja provedbe politike, izrade nacrta propisa, strategija i tako dalje iz njihovog resora, jer im je to posao. Državni službenici su profesionalci kojima je služba u upravi trajno zanimanje, dok su ministri osobe koje su politički imenovane i ne moraju nužno imati specijalistička znanja i određenog područja. Zato i trebaju stručnjake da im pomažu".

Drugo je, međutim, pitanje političkog angažmana. Naime, kako objašnjava Marčetić: "Prema Zakonu o državnim službenicima, državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke. Također, izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje, nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi. Nadalje, političko opredjeljenje državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih državnih službenika. Ako se sumnja na kršenje tih odredbi, treba se pokrenuti disciplinski postupak pred službeničkim sudom i eventualno odrediti kaznu za povredu službene dužnosti".

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 04.12.2015.

NASTAVLJA DUŽNOST: Boris Pleša ponovno izabran za predsjednika SDLSN

 

Dosadašnji predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN RH) Boris Pleša ponovno je izabran na tu dužnost na iduće četiri godine u petak, na izbornom saboru tog sindikata.

(Nacional.hr, 4. prosinca 2015.) Zahvalivši članstvu na povjerenju Pleša ih je pozvao na zajedništvo. Također je rekao kako će mu to biti posljednji mandat na toj dužnosti od 2015. do 2019., odnosno da se više neće kandidirati.
Pleša je izrazio otvorenost za nove ideje i sugestije te spremnost na rješavanje problema, ponovivši da je jedino zajedništvom moguće ići naprijed.
Predsjednik SDLSN-a naglasio je i važnost organizacijske strukture, posebice sindikalnih povjerenika prema kojima se, kako je rekao, kanalizira svo nezadovoljstvo, a sve što je dobro smatra se normalnim. Pozvao je sve zastupnike na sindikalnom saboru da svoje prijedloge kanaliziraju prema sindikalnim tijelima.
Proteklo razdoblje i proces koji smo prošli nije bio ni lak ni jednostavan, ocijenio je Pleša te zahvalio svima koji su pridonijeli konstruktivnoj raspravi koja je,ocijenio je, protekla u tolerantnoj atmosferi, međusobnog uvažavanja i poštivanja i kada se nisu slagali.
Najavio je skoro započinjanje pregovora o novom kolektivnom ugovoru, a svoj rad u protekla dva mandata ocijenio je korektnim i poštenim. Kada se podvuče crta možemo reći da smo mandat odradili uspješno, smatra Pleša.


U raspravi je, naime, iznesena tvrdnja kako dolazi do osipanja članstva pa je tako iznesen podatak da je u protekle četiri godine broj članova smanjena sa 22.000 na oko 16.900, a sindikalni proračun sa 7 na 4,5 milijuna kuna. Pleša je rekao da je jedan od uzroka smanjenje broja zaposlenika zbog odlaska u mirovinu. Također je iznesen i problem stanova (24) u Puli u sindikalnom vlasništvu koji stoje neiskorišteni i neprodani.
Na saboru su usvojena izvješća o četvorogodišnjem radu, izvješće Nadzornog odbora i Statutarne komisije, kao i program rada za iduće razdoblje te izabrani novi članovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora.
Sindikat DLSN RH ove godine obilježava 25. obljetnicu djelovanja i ovom su se prigodom članovi izbornog sabora prisjetili na 6. travnja 1990. i njegova osnutka kao i prvog predsjednika Ivice Ihasa.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 04.12.2015.

 

(Telegram.hr, 4. prosinca 2015.) Čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša ocijenili su u petak kako je neslužbena informacija iz Državnog zavoda za statistiku da je prosjek rasta BDP-a u zadnja dva kvartala iznosio 1,99948 posto, što je ispod potrebnih 2 posto za aktiviranje sporazuma Vlade i sindikata o povećanju osnovica za plaće za 6 posto - Vladina "finta" da ne ispuni obvezu prema javnim i državnim službenicima.

 

Optimistična granica

Podsjetimo Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u petak svoju prošlotjednu procjenu da je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini. O toj se brojci, prvoj zaista optimističnoj od 2008. godine već tjedan dana vode polemike. Već pri prvoj objavi državna informativna agencija Hina antketirala je osam makroekonomista za zaključkom da riječ o značajnom poboljšanju u odnosu na očekivanja. Oni su procjenjivali da je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2014., a procjene su se rektale u rasponu od 1,6 do 3 posto.
Jedan od vodećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka Velimir Šonje, u razgovoru za Telegram rekao je da 2,8 posto rasta BDP-a u okvirima očekivanja ali ipak bliži gornjoj optimističnoj granici. "Interval procjene je od 1,6 do 3 posto, ostvareni rezultat je 2,8 posto. Ostvareni rezultat je bliži gornjoj, optimističnoj, granici, ali nije izvan intervala očekivanja", rekao je Šonje.

 

U čiju će se korist prosjek "navući"

Čelnici sindikata javnih i državnih službi potpisali su tijekom 2011. i 2012. godine s predstavnicima Vlade izmjene sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti 6 posto nakon što BDP raste 2 i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. To bi za proračun značilo trošak od oko 1,8 milijardi kuna.
Iz sporazuma nije jasno može li se prosjek od 1,99948 posto zaokružiti na 2 posto, jer nije definirano na koliko decimala se računa prosjek, a iz Vlade zasad nema jasnih odgovora hoće li se prosjek "navući" u korist zaposlenih u javnim i državnim službama ili u korist proračunske štednje.

 

Prvo razgovor sa sindikatima

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je novinarima kako će odluku o tome donijeti nova Vlada u razgovoru sa sindikatima.
"Ako je stopa rasta 2 i više posto, onda se taj ugovor sa sindikatima iz vremena HDZ-ove Vlade aktivira, međutim, u ovom trenutku tranzicije hrvatske vlasti, izbora i pregovora moramo pričekati novu Vladu koja će to morati rješavati u razgovoru sa sindikatima", kazao je Grčić.
Ministar uprave Arsen Bauk rekao je pak novinarima da bi se, s obzirom na osjetniji rast BDP-a, trebalo sa sindikatima razgovarati o sporazumu, a hoće li povećanje osnovice za plaće biti sada ili za tri mjeseca, po njemu nije toliko bitno.

 

Ribić zamolio Vladu da se ne koristi takvim fintama

Sindikalci pak smatraju da je pozivanje na decimale, kako bi se izbjeglo potvrditi da je rast bio 2 posto, obična "finta" Vlade koja time želi izbjeći ispunjavanje svoje obveze.
"Zamolio bih Vladu da se ne koristi takvim fintama. Ako sama želi oko sporazuma postići dogovor, sjesti za stol, onda ne smije iritirati stotine tisuća naših članova. Ako ih budu iritirali, nama će smanjiti manevarski prostor za bilo kakav dogovor", rekao je Hini čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.
Ssindikatima, poručio je, ne treba podmetati jer oni mogu biti odgovorni, ali se ne mogu dogovoriti ako su njihovi članovi ljuti zbog vidljive manipulacije.
"Dosad je uvijek bila jedna decimala, pa neka i sad bude jedna decimala. To je jedino što je smisleno i prihvatljivo, a uvjereni smo da bi i sudovi isto tako presuđivali. Najbolje da sad idu do 157. decimale, samo da ne isplate svoju obvezu. Ne treba se baviti fintama i trikovima, treba iskreno s ljudima razgovarati i stvarati povjerenje, za što mislim da ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić nije sposoban", kaže Ribić.

 

Pleša: Traži se razlog da se ne poveća osnovica

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša ustvrdio je kako se traži razlog da se ne provedu sporazumi o povećanju osnovice u javnim i državnim službama. To je neprihvatljivo i vrlo loša poruka, rekao je Pleša i poručio da će sindikat čvrsto ustrajati na ispunjenju sporazuma.
"Kada se vidjelo da BDP raste i nastaju uvjeti za primjenu sporazuma, pokušava se naći način kako da se to ne provede i manipulira se podacima", kaže Pleša podsjećajući da, kada je sporazum potpisan, "nitko nije govorio o 15 decimala nego o dva posto".
Vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati, a koliko god je tehničkoj Vladi dobro da BDP raste, izgleda da su zaboravili što je s nama potpisala prethodna Vlada, rekao je Pleša. 

 

Zaokruživanje decimala - prijepor oko povišica državnim zaposlenicima

 

Državni zavod za statistiku potvrdio je svoju procjenu rasta BDP-a u trećem tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Ta se procjena napeto iščekivala jer o njoj ovisi aktiviranje sporazuma sa sindikatima državnih i javnih zaposlenika o povećanju osnovice plaća od šest posto.

(HRT, 4. prosinca 2015.) Prema sporazumu osnovica treba rasti nakon što BDP poraste dva i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. Rast BDP-a u dva posljednja tromjesečja iznosi upravo 2%. Zasad je neizvjesno hoće li se sporazum vrijedan milijardu i 800 milijuna kuna ispoštovati, odgoditi ili će se ići na arbitražu.

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku za HRT je objasnio sljedeće: s obzirom na to da je u drugom tromjesečju rast bio 1,15880, a u trećem 2,84015, artmetička sredina manja je od dva posto, što dovodi u pitanje ovaj sporazum, ali ističe da nije na Zavodu za statistiku da o tome odlučuje. Dodaje i da bi prema dosadašnjim podacima četvrto tromjesečje trebalo biti bolje od drugog - pa će svakako taj novi prosjek biti veći od dva.

Nije jasno može li se prosjek od 1,99948 posto zaokružiti na 2 posto jer nije definirano na koliko decimala se računa prosjek.

"Dosad je uvijek bila jedna decimala pa neka i sad bude jedna decimala. To je jedino što je smisleno i prihvatljivo, a uvjereni smo da bi i sudovi isto tako presuđivali", rekao je Hini čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. "Najbolje da sad idu do 157. decimale, samo da ne isplate svoju obvezu. Ne treba se baviti fintama i trikovima, treba iskreno s ljudima razgovarati i stvarati povjerenje, za što mislim da ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić nije sposoban!", dodao je.

 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša ustvrdio je kako se traži razlog da se ne provedu sporazumi o povećanju osnovice u javnim i državnim službama. To je neprihvatljivo i vrlo loša poruka, rekao je Pleša i poručio da će sindikat čvrsto ustrajati na ispunjenju sporazuma. "Nitko nije govorio o 15 decimala nego o dva posto. Vidjet ćemo kako će se to dalje razvijati, a koliko god je tehničkoj vladi dobro da BDP raste, izgleda da su zaboravili što je s nama potpisala prethodna vlada", rekao je Pleša.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je novinarima kako će odluku o tome donijeti nova vlada u razgovoru sa sindikatima. "Ako je stopa rasta dva i više posto, onda se taj ugovor sa sindikatima iz vremena HDZ-ove vlade aktivira, međutim, u ovom trenutku tranzicije hrvatske vlasti, izbora i pregovora moramo pričekati novu Vladu koja će to morati rješavati u razgovoru sa sindikatima", kazao je Grčić. Ministar uprave Arsen Bauk rekao je pak novinarima da bi se, s obzirom na osjetniji rast BDP-a, trebalo sa sindikatima razgovarati o sporazumu, a hoće li povećanje osnovice za plaće biti sada ili za tri mjeseca, po njemu nije toliko bitno.

U HDZ-u se čude izračunu stope BDP-a na pet decimala jer je ovo prvi put. No znaju što će ako formiraju vladu. "Mi ćemo sa socijalnim partnerima razgovarati i upoznati ih s trenutnačom gospodarskom situacijom. Vjerujem da se jednim kvalitetnim dijalogom može naći rješenje", izjavio je Boris Kunst.

Poštovanje sporazuma sa sindikatima državu bi stajalo milijardu i 800 milijuna kuna. Davor Majetić iz HUP-a kazao je kako nije dobro da "još uvijek trošimo više nego zarađujemo te da ne vraćamo dugove nego smo sve više dužni".

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 03.12.2015.

Kako komentirate rast prosječnog BDP-a, zbog čega bi osnovica plaća u javnim i državnim službama trebala porasti za 6 posto?

(www.portalnovosti.com) To je dobra vijest za sve građane Hrvatske. Očito je padanje u bezdan recesije iza nas i slijedi penjanje prema svjetlu gospodarskog rasta. To je trenutak koji upućuje na realnu mogućnost aktiviranja dvaju sporazuma koje su s Vladom zaključili sindikati državnih i javnih službi 2009. godine.

Njima su sindikati pristali da se osnovica od 5.415,37 kuna bruto, ugovorena sporazumima iz 2006., vrati na razinu osnovice iz 2008. godine, odnosno na 5.108,84 kune bruto, uz obvezu automatskog aktiviranja osnovice od 5.415,37 kuna kad se steknu potrebni uvjeti. Prethodno ugovoreni trogodišnji rast osnovice u iznosu od 6 posto godišnje u 2007., 2008. i 2009. godini dogovoren je kako bi plaće zaposlenih u javnim i državnim službenicima uhvatile korak s plaćama u gospodarstvu, prema kojima su zaostajale za 20-tak posto, što je bila posljedica smanjenja plaća za vrijeme Vlade Ivice Račana. Te sporazume su sindikati ugovorili bez fige u džepu i sadržavali su uvjete za izmjene i dopune. Tako, na primjer, sporazum između Vlade i sindikata javnih službi sadrži odredbe o mogućnosti njegove revizije i dodatnog smanjenja osnovice ukoliko u dva uzastopna tromjesečja pad BDP-a bude veći od jedan posto ili ako masa sredstava za plaće korisnika državnog proračuna prijeđe više od 11 posto BDP-a na godišnjoj razini. Ovaj je sporazum ambiciozniji i kompliciraniji od onog za državne službenike i namještenike i rezultat je pregovaračke snage sindikata javnih službi. Treba li reći da Vlada nije iskoristila mogućnost revizije ovog sporazuma u vrijeme pada BDP-a, premda je na to imala puno pravo. S druge strane, manje složen i ambiciozan sporazum aktualne Vlade i državnih službi izmijenjen je na način da do automatizma rasta osnovice nakon objave službenih rezultata neće doći već idućeg mjeseca, nego od 1. siječnja iduće godine. Pri tome su sindikati uvažili argument Vlade kako bi povećanje osnovice unutar fiskalne godine zahtijevalo rebalans proračuna.

 

Hoće li država propasti, kako tvrde brojni mediji, ako se poštuje sporazum o šestpostotnom rastu plaća državnih i javnih službenika?

Ovakvo pitanje implicira krivnju sindikata kao socijalnih partnera za dovođenje države u nezavidan položaj, iako je uvjete za rast osnovice predložila sama Vlada, a sindikati su na njih nevoljko pristali, svjesni mogućnosti rezanja radnih mjesta umjesto plaća. U medijima se o sporazumima govori kao o Sanaderovoj ostavštini i kukavičjem jajetu osobe koja izaziva negativne konotacije zbog brojnih sudskih procesa koje se vode protiv nje, ali u pregovorima s državnim službenicima on uopće nije sudjelovao, ali je zato sudjelovao tadašnji ministar financija Ivan Šuker, a potpisala ih je potpredsjednica Jadranka Kosor. Sanaderovo ime ovdje se koristi kako bi se sporazumima pridao kriminalni karakter, iako je i ova Vlada putem ministra Miranda Mrsića potpisala jedan sličan sporazum o otvaranju pregovora o koeficijentima u slučaju rasta BDP-a. Povrat, a ne rast osnovice na razinu iz 2009. treba staviti i u kontekst Vladinog jednostranog, nedogovornog smanjivanja prava i plaća državnih i javnih službenika kroz tripostotno smanjenje koeficijenata i zakon o uskrati dodataka za staž osoba s 20 i više godina staža te outsourcinga u javnom sektoru, koji je odgođen tek nakon združene akcije sindikata i prikupljanja potpisa za referendum.
U trenutnom limbu bezvlašća predstavnici političkih opcija trude se u javnosti prikazati kao odgovorni i zabrinuti političari, koje je mogućnost aktiviranja potpisanih sporazuma dovela u bezizlaznu situaciju, premda se radi o kumulativnom djelovanju politike vlada HDZ-a i SDP-a. S druge strane, na sindikate se vrši medijski pritisak i očekuje se da pokažu društvenu odgovornost za navodne katastrofalne posljedice rješenja koje im je nametnuto od Vlade i to prije nego li je nova Vlada uopće s njima razgovarala o tome. U takvoj situaciji je jasno da će sindikati inzistirati na obvezi iz sporazuma. Pristati na novu odgodu aktiviranja sporazuma u situaciji dok to od njih službeni pregovarači Vlade nisu ni zatražili, bila bi ravna sindikalnom samoubojstvu, jednako kao i predaja jedne od zaraćenih strana drugoj temeljem novinarske procjene tijeka i posljedica moguće bitke. Ali živimo u društvu i svijetu u kojem se društveni dijalog vodi u medijski kontaminiranom ozračju u kojem su unaprijed određene uloge pozitivaca i negativaca.

 

Koliko će povećanje koštati državu?

U javnosti se barata sumom od 1,3 i 1,8 milijardi kuna, ali ne znam kakvim se metodama došlo do tih iznosa, jer je osnovica samo jedan dio formule za izračun individualne plaće svakog službenika i namještenika. Plaća se dobiva množenjem osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i uvećava za 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža, čemu se pridodaje i dodatak za posebne uvjete rada tako da se povećanje osnovice na plaću svakog pojedinca odražava drugačije. Povećanje je različito i stoga što zaposleni sa srednjom i nižom stručnom spremom, kao i dio onih s višom stručnom spremom imaju koeficijente za plaće manje od 1, neki i 0,60, dok se oni s visokom stručnom spremom kreću od 1,15 do 3 i više na položajnim radnim mjestima. Nemamo mogućnost uvida u pojedinačne plaće službenika i namještenika, pa tako ni simulacije krajnjeg učinka eventualnog povećanja osnovice. Ne usuđujemo se baratati s jednom ili više milijardi proračunskih kuna temeljem odokativnih ili drugih egzaktnih procjena.

 

Koliko ste državi uštedjeli sporazumom? 

U uvjetima u kojima država uglavnom preživljava na dug, pitanje ušteda je posebno problematično, kao i funkcioniranje države u vrijeme krize, u kojoj su ona i njezin aparat istovremeno krivci za krizu i nosioci mogućeg rješenja za gospodarski uzlet. Gotovo nitko u obzir ne uzima moguću potrošenost ideje blagostanja i gospodarskog rasta, koji počiva na oksimoronskoj logici stalno rastuće potrošnje građana, koji su sve siromašniji, i sveopćoj pretjeranoj eksploataciji prirodnih i društvenih resursa. Svaki je zaposleni u upravi izgubio dio plaće, ali se bojim da država time nije ništa uštedjela. Naravno, ukoliko pod uštedom ne razumijevamo činjenicu da se nije dodatno zadužila. Istovremeno, smanjenjem plaća izgubio se i pozitivan efekt veće osobne potrošnje za onaj iznos za koji su te plaće i druga prava službenika i namještenika smanjeni. Sindikat je u trenutku prelaska na novu osnovicu izračunao gubitak na plaći za pojedina karakteristična radna mjesta i on je pokazao individualni gubitak od 130 do 300 kuna mjesečno od 1. svibnja 2009. godine, a plaće su i dodatno smanjene tri postotnim smanjenjem koeficijenata.

 

Što će se dogoditi ukoliko Vlada zatraži odgodu povećanja plaća?

Ukoliko službeni pokazatelji pokažu povećanje BDP-a dovoljno za aktiviranje sporazuma, povećanje će krenuti od 1. siječnja 2016. godine. Ako se u međuvremenu formira nova Vlada, na njoj je da sa sindikatima razgovara i pregovara o tome i ponudi konkretno ili ponovno odgođeno rješenje. No, bojim se da bi i u uvjetima većeg rasta BDP-a javnost graknula kako bi povećanje plaća proračunskih korisnika poništilo njegove učinke. Kao znak dobre volje i stvaranje ozračja povjerenja u pregovore, dobrodošlo bi resetiranje jednostranog umanjenja koeficijenata, do kojeg je došlo u veljači 2013. godine. Odustajanje od povrata osnovice na visinu iz 2009. godine, bez bilo kakvog kvalitetnog protuprijedloga Vlade, teško je za očekivati. Niti sindikati mogu na njega pristati bez izjašnjavanja članstva. 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 02.12.2015.

OBEĆANJE IZVRŠENO
Predsjednica potrošila sav novac s računa HDZ-a, evo i na što


Autor: Helena Puljiz

(tportal.hr, 2. prosinca 2015.) Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović do zadnje je lipe na donacije potrošila novac koji je dobila kao proračunsku naknadu za troškove svoje izborne kampanje, a koji je, zbog izbjegavanja plaćanja poreza na donacije, bio uplaćen na HDZ-ov račun jer političke stranke ne plaćaju porez na donacije. Od 1.171.469,62 kune, koliko je predsjednici bilo na raspolaganju za podjelu u humanitarne svrhe, najviše iznose dobili su zagrebački Dječji dom u Nazorovoj (300.000 kuna), Centar za inkluzivnu njegu Slavonski Brod (kombi vrijedan 205.554,19 kuna) i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra (200.000 kuna)

Iz popisa donacija, dobivenog na traženje tportala, jasno se vidi da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović vodila računa o tome da pomoć ode u sve hrvatske županije, a kako ističe njezin glasnogovornik Luka Đurić, osim potpore za institucije i udruge koje se bave zdravstvenom skrbi, posebno se vodila briga da sredstva odu u ruralne krajeve Hrvatske, u kojima je i veći udio siromašnih.

Među 55 institucija i udruga kojima su donirana sredstva najmanji iznos dodijeljen je DVD-u Leskovac (2.000 kuna), a osim spomenutog kombija doniranog Centru za inkluzivnu njegu Slavonski Brod i 3D printera za izradu maketa Oscar znanja doniranog Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec (17.688 kuna), korisnici predsjedničinih donacija mahom su dobili direktnu financijsku pomoć. Za donaciju se uspjela izboriti i udruga za zaštitu životinja – Društvo za zaštitu životinja iz Rijeke, koje je dobilo 5.000 kuna za brigu o životinjama (smještaj i hrana).

Osim bolnica, među kojima se našla i Opća bolnica Zabok/bolnica hrvatskih veterana (20.000 kuna), najviše sredstava otišlo je udrugama koje skrbe o djeci, invalidima i oboljelima od najtežih bolesti te siromašnim obiteljima i braniteljima. Od sredstava naknade za troškove izborne kampanje predsjednica je donirala i 20.000 kuna obitelji Veljka Marića.

Caritas Zagrebačke nadbiskupije dobio je 50.000 kuna za nove krevete, ormare i stolice za djecu, Caritas Župe Sv. Antuna Padovanskog 5.000 kuna, Caritas Nadbiskupije Split dobio je 6.000 kuna za pomoć siromašnim obiteljima, a Zakladi Ana Rukavina i Savjetovalištu Luka Ritz predsjednica je donirala po 10.000 kuna.

Podsjetimo, kako bi osigurala da sav novac koji joj je iz Državnog proračuna pripao temeljem naknade troškova za izbornu kampanju ode u humanitarne svrhe, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je morala tražiti da on ne ide prvo na njezin, nego na račun HDZ-a, s kojega je isplaćen doniranima. Inače, ona bi, kao kandidatkinja, morala platiti porez na donacije, čime bi stotine tisuća kuna bile zapravo vraćene u Državni proračun.

Cjelovit popis doniranih možete vidjeti ovdje.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 30.11.2015.

KRŠENJE UPUTE

Duspari isplatili božićnice i regrese iz 2011. i 2012.

 

Autor: Suzana Barilar

(Jutarnji list, 30. studenoga 2015.) Ministarstvo uprave je 10. lipnja svim županijama, gradovima i općinama poslalo Uputu za postupanje, u kojoj ih se upozorava da lokalni dužnosnici nemaju pravo na nikakve dodatke na plaću osim 0,5 posto po godini staža te stvarnih troškova za službena putovanja.

I dobili su rok do 30. rujna da odluke o plaćama župana, gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika usklade sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji ne predviđa prava iz radnog odnosa poput božićnice, regresa ili prekovremenih sati.

Grad Slavonski Brod bio je među prvima koji su proveli Uputu Ministarstva - 16. srpnja njihovo je Gradsko vijeće promijenilo Odluku o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika u skladu s tim naputkom.

 

Božićnice i regres

Ali je unatoč tome 15. srpnja gradonačelniku Mirku Duspari isplaćeno 3510,36 kuna na ime dugovanja po Kolektivnom ugovoru, i to na osnovu neisplaćenih božićnica, regresa i dara za djecu iz 2011. i 2012. godine. Dakle, iako je mjesec dana ranije dobio naputak nadležnog Ministarstva u kojem se jasno objašnjava da se prava iz Kolektivnih ugovora ne mogu primjenjivati na dužnosnike već samo na službenike, Duspari, čija je plaća oko 17.800 kuna, ipak je isplaćen novac na koji nije imao pravo prema Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Sam Duspara potvrdio nam je da je na njegov račun isplaćen spomenuti iznos.

- Istina je, dobio sam taj novac, ali se sada točno ne mogu sjetiti za što konkretno. Moram provjeriti u računovodstvu - rekao nam je. Nakon našeg upita iz njegova Ureda nam je službeno potvrđeno da se radi o isplati dugovanja prema Kolektivnom ugovoru. Pritom objašnjavaju da su gradonačelniku isplatili zaostale božićnice i regres jer se radi o dugu koji je nastao prije nego su od Ministarstva uprave dobili spomenuti naputak, odnosno dok je, pravdaju se, na snazi bila odluka prema kojoj se prava odnose i na gradonačelnika i njegove zamjenike.

 

Ima li sankcija?

- Do 22. srpnja gradonačelnik Duspara primao je plaću sukladno Odluci o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika, koju je Gradsko vijeće donijelo 30. lipnja 2012. godine. Te je potvrđeno i izmjenama Odluke iz srpnja 2013. godine - objašnjavaju u gradskoj upravi Slavonskog Broda.

Može li Duspara snositi kakve sankcije, u Ministarstvu uprave nam nisu konkretno odgovorili već su tek upozorili da “Grad može tužiti gradonačelnika zbog takve isplate pa neka sud odluči”.

Slučaj slavonskobrodskog gradonačelnika nije usamljen - mnogi gradovi i županije, odnosno njihova predstavnička tijela, kad je riječ o plaćama dužnosnika, donosili su odluke koje nisu bile u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Tim su odlukama, naime, propisivali da gradonačelnici i župani imaju iste dodatke na plaću kakve imaju i službenici. Primjerice, zamjenik gradonačelnika Varaždina Vjeran Radelić imao je dodatak na plaću od 8 posto na osnovu magisterija te je zahvaljujući tome na osnovu primanja dobio 85 tisuća kuna više nego što bi primio da je odluka bila usklađena sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Zbog slične odluke USKOK je 2014. podigao optužnicu protiv istarskog župana Valtera Flege, jer je donio Pravilnik na temelju kojeg mu je osnovna plaća uvećana za 5 posto zbog stjecanja znanstvenog stupnja magistra znanosti, te za 15 posto na osnovu troškova pripreme za sudjelovanje u protokolarnim događanjima. No, Županijski sud ga je nepravomoćno oslobodio pa je USKOK najavio žalbu.

 

Samo stvarni troškovi

Stoga je Ministarstvo uprave odlučilo poslati spomenuti Naputak u kojem detaljno objašnjavaju da se na lokalne dužnosnike primjenjuje Zakon o lokalnoj samoupravi.

- Obavljanje dužnosti župana, gradonačelnika i načelnika te njihovih zamjenika nije isto što i rad na službeničkom mjestu niti se s njime može izjednačiti po bilo kojoj osnovi. Lokalni dužnosnici nemaju pravo na - naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, na regres, jubilarnu nagradu, otpremninu... Imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova vezanih s obnašanjem dužnosti, poput prijevoza, dnevnica - navodi se između ostalog u Naputku iz lipnja.

 

Tražit ćemo izvješće od svih ureda

Nakon 30. rujna Ministarstvo uprave nije primilo od ureda državne uprave u županijima nijednu odluku o obustavi primjene općeg akta kojim se uređuju prava lokalnih dužnosnika ili njegovih izmjena i dopuna - odgovorili su iz resornog Ministarstva na naš upit jesu li lokalne jedinice svoje odluke o plaćama gradonačelnika, načelnika i župana uskladile za zakonom odnosno ispoštovale naputak. Iz odgovora proizlazi da jesu jer ni od jednog ureda države uprave, koje provjerava akte koje donose predstavnička tijela, nisu dobili informaciju da su morali ukinuti neki odluku zato jer nije bila u skladu sa zakonom o lokalnoj samoupravi. Međutim iz Ministarstva najavljuju da će zatražiti izvješće od svih ureda o “provedenom nadzoru i stanju usklađenosti akata kojima se uređuju prava lokalnih dužnosnika”.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 28.11.2015.

RASTE OSNOVICA PLAĆE ZA 250 TISUĆA ZAPOSLENIH?
Nova proračunska obaveza: Skok BDP-a aktivira sporazum o rastu plaća u javnim i državnim službama

Autor: Dražen Ciglenečki , Gabrijela Galić , Jagoda Marić

Osnovica plaća u javnim i državnim službama treba narasti 6% nakon što gospodarstvo raste dva ili više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. Grčić kaže da će razgovarati s partnerima, a Maletić (HDZ) da primjenu treba odgoditi dok se ne dogodi rast na zdravim osnovama

(Novilist.hr, 28. studenoga 2015)ZAGREB Hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu ove godine realno je na godišnjoj razini poraslo 2,8 posto. Sezonski prilagođenim godišnjim rastom BDP-a kao i međukvartalnim rastom Hrvatska se svrstala među najbrže rastuće ekonomije unutar Europske unije.

No, rast BDP-a u trećem kvartalu pred budućeg mandatara Vlade stavlja i zadatak - realizaciju dva sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama prema kojima osnovica za izračun plaće 250 tisuća zaposlenih u obrazovanju i znanosti, kulturi, zdravstvu, vojsci, policiji, socijalnoj skrbi i administraciji treba narasti šest posto nakon što gospodarstvo raste dva ili više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom).

 

Ozbiljno pitanje

Upravo se to sada dogodilo, s obzirom da je u drugom kvartalu BDP rastao 1,2 posto dok je u trećem rast još snažniji 2,8 posto što je u prosjeku točno dva posto. Prema sporazumu kojeg je sa sindikatima državnih službi 2012. godine (redefinirajući sporazum kojeg su sindikati potisali s vladom Ive Sanadera u ožujku 2009.) u ime Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Neven Mimica, osnovica za izračun plaća trebala bi rasti od siječnja iduće godine sa sadašnjih 5.108 kuna na 5.415 kuna bruto.

Javne službe originalni sporazum su potpisale svibnju 2009. godine, a redefiniran je u listopadu 2011. Prema njegovim odredbama zaposleni bi rast plaća trebali osjetiti već u prosincu s isplatom plaće za studeni. Tehnička vlada praktično nema prostora da sporazume sa sindikatima »preskoči«, jer su za njih znali, uostalom jedan su u svom mandatu i potpisali. No, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade jučer je podsjetio da su sporazumi sklopljeni u vrijeme bivše HDZ-ove Vlade, pa trenutno ne može ništa prejudicirati.

- U ovom trenutku ja ne mogu ništa prejudicirati. To će biti ozbiljna tema razgovora nas iz koalicije Hrvatska raste i naših budućih partnera u Vladi i vidjet ćemo što s tim ozbiljnim pitanjem, kazao je Grčić.

Za rast osnovice od šest posto na godišnjoj bi razini trebalo oko 1,8 milijardi kuna. Grčić je jučer u nekoliko navrata ponovio kako treba voditi računa da je iduća godina jedna od prijelomnih u procesu fiskalne konsolidacije. O tome hoće li ako koalicija Hrvatska raste formira vladu razgovarati sa sindikatima o mogućoj reviziji sporazuma, Grčić ne želi govoriti, već navodi kako je to i stvar dogovora s budućim partnerima na koje računaju u vladi.

 

Kontrolirati potrošnju

- Što je potpisano, potpisano je. Mi smo Vlada reda, pravila, urednosti, regulacije. Pregovarat ćemo. Javnu potrošnju treba kontrolirati, broj zaposlenih u javnom sektoru je malo prevelik u europskim razmjerima. Efikasnost ljudi malo je niža nego što bi trebala biti. Hrvatska nije upropaštena, kao što govore iz HDZ-a, to je uvreda za Hrvatsku, Hrvate i Hrvatice. Hrvatska nije bila upropaštena niti prije četiri godine kad je bila ponižena i jadna, Hrvatska je prežilava, komentirao je premijer Zoran Milanović. Priznao je da su i njih u Vladi malo iznenadili rezultati ekonomskog rasta, ali je dodao da uz to što u ovom trenutku sve raste po stopama kakve nismo imali sedam godina, a pogotovo što se to događa u onim segmentima koji su nekad bili marginalizirani, a to je proizvodnja i izvoz.

Što se tiče povećanja plaća sadašnja, tehnička vlada ne može se izvlačiti na to da su sporazumi sa sindikatima potisani u vrijeme HDZ-ove vlade. Onaj s javnim službama jest, no njegovo proširenje na državne službe potpisala je vlada Zorana Milanovića. Tako da se za sporazum znalo, kao što se trebalo i znati da je bilo mogućnosti da se nešto kompliciraniji sporazum s javnim službama revidira ili pokuša revidirati i u mandatu danas tehničke vlade i to temeljem gospodarskog pada kojeg je i te kako bilo.

HDZ-ovka Ivana Maletić upozorava da je Vlada imala 12 uzastopnih kvartala gospodarskog pada, a da nije učinila ništa da izmjeni taj sporazum, na što je imala pravo ukoliko se dogodi pad gospodarstva dva kvartala za redom.

- Oni su shvatili da taj trošak dolazi tek sada kad se počeo bilježiti gospodarski rast umjesto da već odavno sjeli i dogovorili se sa sindikatom, kazala je Maletić. Na pitanje što je onda rješenje, ona kaže da nova Vlada i sindikati trebaju sjesti i dogovoriti se oko odgode primjene, a uvjerena je da će sindikati razumjeti da je dugoročno bolje osigurati rast plaća kad se dogodi rast na dobrim, zdravim osnovama.

Sa sindikatima treba, objašnjava Maletić, razgovarti o tome da je BDP isključivo rastao na turizmu, koji je pak povećao uvoz, umjesto da poveća domaću proizvodnju u poljoprivredi, te da treba odgoditi početak primjene sporazuma dok se rast ne dogodi na zdravom rastu proizvodnje i zapošljavanja. Maletić je dodala i to da je rast u prerađivačkoj industriji posljedica toga što lani u trećem tromjesečju nije radila sisačka rafinerija, a ove godine su isporučena i dva-tri broda, no ništa od toga nije trajni oporavak gospodarstva.

- Ukoliko sindikati ne pristanu, onda se sporazum mora poštovati, jer smo do sada platili i previše sudskih tužbi i kamata zato što je Vlada iz razdoblja 2000. - 2003. godina jednostrano raskidala ugovore, kazala je Maletić. kraj teksta

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 28.11.2015.

SANADEROVINA

ZBOG RASTA BDP-a POVEĆAT ĆE SE I PLAĆE ZA 240 TISUĆA HRVATA Saznajte tko će sve dobiti povišicu i kolika će ona biti

 

Autor: Kristina Turčin
(JUTARNJI LIST, 28. studenoga 2015.) Potvrde li početkom prosinca detaljni podaci Državnog zavoda za statistiku da je realna stopa rasta BDP-a u trećem tromjesečju iznosila 2,8 posto, od 1. siječnja sljedeće godine učitelji, liječnici, policajci, socijalni radnici, administracija - ukupno 240.000 javnih, državnih i lokalnih službenika - dobit će povišicu od šest posto na osnovnu bruto plaću.

Naime, automatski će se aktivirati sporazumi o osnovici plaće kojima su se Vlada i 15-ak sindikata dogovorili da će osnovica automatski rasti za šest posto - s 5.108,84 kune na 5.415,37 kuna - kad podaci Državnog zavoda za statistiku pokažu da je BDP prosječno rastao za dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala.

Budući da je u drugom kvartalu ove godine rast iznosio 1,2 posto, a u trećem, prema jučer objavljenim preliminarnim podacima DZS-a, 2,8 posto, prosjek ta dva uzastopna mjeseca iznosi - točno dva posto.

 

Novca nema

Za plaće javnih, državnih i lokalnih namještenika godišnje se izdvaja oko 30 milijardi proračunskog novca, pa 6-postotno povećanje iziskuje pronalazak dodatnih 1,8 milijardi kuna u proračunu, odnosno oko 150 milijuna kuna mjesečno.

Iako u Vladi tvrde da novca nema, sindikati pak s ovim povećanjem plaća - koje će u najvećem broju slučajeva neto iznositi između 100 i 400 kuna mjesečno na osnovnu plaću - i te kako računaju.

- Iz više smo razloga sretni što je stopa rasta BDP-a 2,8 posto, to je dobra vijest za Hrvatsku - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ističe da njihovi članovi očekuju ovo davno dogovoreno povećanje, a podsjeća da je ovo dugoročni sporazum, potpisan 2009. godine, nastao na razumijevanju sindikata koji su se, zbog krize, odrekli već dogovorenog povećanja plaća.

- Vlada bi se pokazala kao doista neozbiljan partner kada bi sada, šest godina poslije, tražila ponovne ustupke - kaže Kuhar.

 

Potpisala Kosor

Osnovni sporazum o osnovici za plaće javnih te državnih i lokalnih službenika potpisala je Jadranka Kosor u ime tadašnje HDZ-ove Vlade još 2006. godine. U to doba prosječna plaća u javnom sektoru zaostajala je 18 posto za plaćama u poduzećima u državnom vlasništvu. Sindikati su tražili izjednačenje i Sporazumom dobili obećanje Vlade da će im kroz sljedeće tri godine plaće rasti svake godine po šest posto. Vlada je ispunjavala obaveze 2007., 2008. i u prvom kvartalu 2009. godine, no u travnju 2009., zbog sve praznijeg proračuna, uredbom je vratila osnovicu na razinu iz 2008. Nakon maratonskih pregovora, sindikati su, zbog krize, pristali odgoditi obećano povećanje od 6 posto do vremena kad BDP bude dva uzastopna kvartala rastao prosječno dva ili više posto. Tada su vjerovali da će se to dogoditi najkasnije do kraja 2010. godine, no dogodilo se tek sada.

Sindikati javnih službi dodatno su učvrstili taj sporazum 2011. godine izmjenama kojima su oduzeli Vladi mogućnost da uredbom smanjuje osnovicu te ukinuli mogućnost jednostranog ukidanja Sporazuma. Taj je sporazum potpisan uoči parlamentarnih izbora, dva dana prije nego što je dužnost preuzela tehnička Vlada. No, vrlo sličan sporazum u kolovozu 2012., kad je na vlasti već bila Kukuriku koalicija, potpisan je i sa sindikatima državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

Nema raskida

- Sada nam na naplatu dolaze ti HDZ-ovi sporazumi s odgođenom primjenom. Sporazum je vrlo jasan: ako imamo takav rast, plaće rastu automatizmom, a ako imamo pad BDP-a, nema automatizma. Mi smo detaljno analizirali sporazume i ne postoji način da ih raskinemo. A ako ne isplatimo plaće po novoj osnovici, riskiramo tužbe za koje pravni eksperti bez sumnje kažu da ćemo ih izgubiti - kaže Mrsić.

Prema sporazumima za javne službenike, bruto osnovica raste već "za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku" ukažu na dogovoreni rast, što bi značilo da bi već plaće isplaćene u prosincu trebale biti uvećane. No, budući da će detaljni rezultati biti objavljeni 4. prosinca, povišica se očekuje u siječnju.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 28.11.2015.

UMAG PO MJERI GRADONAČELNIKA
Za predstojnika Bankovića sistematizacija krojena kako bi dobio posao, a za komunalne redare kako bi ga izgubili

 

Izbor Diega Bankovića kao osobe koja će ispred Grada Umaga građanima „objasniti“ zašto komunalni redari nisu dobili otkaz nego im je služba prestala po sili zakona, samo je dokaz specifičnog humora koji njeguje administracija gradonačelnika Bassanesea

(SDLSN, 28. studenoga 2015.) Jučerašnja izjava Diega Bankovića, predstojnika Ureda gradonačelnika Grada Umaga, za Glas Istre kako u Umagu  nije bilo otpuštanja službenika -komunalnih redara, već su izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem redu gradske uprave za radno mjesto komunalnog redara promijenjeni osnovni podaci pa „dvoje službenika koji su bili raspoređeni na radna mjesta komunalnog redara po donošenju pravilnika nisu ispunjavali stručne uvijete. Imali su neodgovarajući stručnu spremu i druge uvjete, pa su u skladu s odredbama Zakona o službenicima i namještenicimau lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, stavljeni na raspolaganje jer nije bilo drugog odgovarajućeg radnog mjesta u upravnom tijelu na koje bi se mogli rasporediti. Istekom roka raspolaganja službenicima je prestala služba po sili zakona“, primjer je silovanja zdrave pameti i logike, ali i potcjenjivanja čitatelja Glasa Istre i građana Umaga od kojih se očekuje da će alanfordovsko objašnjenje otpuštanja dvojice nesretnih komunalnih redara prihvatiti zdravo za gotovo.


Naime, kako drugačije shvatiti izjavu kojom se mijenjanje sistematizacije na način da diskvalificira dvojicu komunalnih redara propisivanjem više stručne spreme od one koju imaju (izmjenama se traži VŠS,  a do tada za to radno mjesto tražena SSS) opisuje kao prestanak službe po sili zakona, kada ni jedan zakon ili propis ne uvjetuje da komunalni redar mora imati višu stručnu spremu od srednje stručne spreme. Osim, dakako, onoga koji  je donio sam Grad Umag, a to je pravilnik o unutarnjem redu, koji je skrojen tako da bi nesretni komunalni redari ostali bez posla i zaposlili se novi.

Kad je u pitanju Diego Banković, izmjenom sistematizacije omogućeno je njegovo zapošljavanje na mjestu predstojnika Ureda gradonačelnika (za uvećanje klikni na sliku)

Cijela priča je tim više gadljiva što je pravilnik o unutarnjem redu ili, kolokvijalno, sistematizacija radnih mjesta, u Gradu Umagu odavno postala sredstvo kojim se jednim službenicima omogućava  zapošljavanje dok se drugima sprječava ostanak u službi.
A najbolji primjer kako se to radi je upravo Diego Banković, zbog kojeg je gradonačelnik Vili Bassanese uvjete za raspored na položajno položajno mjesto predstojnika Ureda gradonačelnika promijenio tako što je do tada traženu iskljućivo visoku stručnu spremu, proširio s višom stručnom spremom, kako bi Benković (inače kandidat na nezavisnoj listi Vilija Bassanesea), koji ima višu ekonomsku stručnu spremu mogao dobiti posao predstojnika.
Stoga je izbor Diega Bankovića kao osobe koja će ispred Grada Umaga građanima „objasniti“ zašto komunalni redari nisu dobili otkaz nego im je služba prestala po sili zakona, samo dokaz specifičnog humora koji njeguje administracija gradonačelnika Bassanesea, a na građanima je da se zapitaju zašto se za najodgovornija položajna službenička radna mjesta u Gradu Umagu snižavaju potrebni stručni uvjeti, dok se za ona manje odogovorna i složena povećavaju. S. Kuhar    

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 27.11.2015.

Manje slatke brige zbog rasta BDP-a: Sindikati traže veće plaće za javni sektor


Rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8% trebao bi zaposlenima u javnim i državnim službama osigurati rast osnovice plaće od 1. siječnja 2016.

(HRT, 27. studenoga 2015.) Sindikati javnih i državnih službi potpisali su sporazum o rastu osnovice za 6% ako BDP dva tromjesečja raste 2% i više na međugodišnjoj razini. BDP je u drugom i trećem kvartalu rastao 1,2% i 2,8% - prosječan rast u ta dva kvartala iznosi 2%. Prema odredbama sporazuma, osnovica se treba povećati na 5415 kuna bruto ili 1,8 milijardi godišnje.

Rastom BDP-a stekli su se uvjeti za aktivaciju sporazuma sindikata i bivše Vlade iz 2009., odnosno izmjena sporazuma iz 2011. i 2012., prema kojem bi se za 6% trebala povećati osnovica plaće u javnim i državnim službama kada zemlja bude imala bolje gospodarske rezultate. Premijer Zoran Milanović izjavio je da će potpisano poštovati, no pitanje je - kada.

Vlada je sindikalni partner i potpuno je svejedno tko je potpisnik u njezino ime. Doista očekujemo da se to provede, ali spremni smo i na pregovore, rekao je u središnjem Dnevniku HRT-a predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika Boris Pleša.

 

Nadam se da se neće ponoviti argumentacija iz 2009. kada smo se odrekli 6% plaće. Inzistirat ćemo na sporazumu, dodao je. Odbija komentirati tvrdnje da je u javnom sektoru ljudi previše, a učinkovitost loša.

Svi razgovaraju o državnim službama na način da je previše zaposlenih i da su neučinkoviti, posebno sada kada bi ljudima trebalo vratiti ono što su izgubili. U četiri godine, od 2012. do 2016., ušteđene su 2,2 milijarde od božićnica i regresa za javne službe, plaće su nam 2013. smanjene 3%. Dali smo svoj obol recesiji i smatramo da treba aktivirati sporazum, inzistirao je Pleša. 

 

Rast BDP-a donosi povećanje osnovice u javnim i državnim službama; Grčić: Vidjet ćemo

 

Rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8 posto trebao bi zaposlenima u javnim državnim službama osigurati rast osnovice za plaće za 6 posto od početka iduće godine.

(HRT, 27. studenoga 2015.) Čelnici sindikata javnih i državnih službi potpisali su, naime, tijekom 2011. i 2012. godine s predstavnicima Vlade izmjene sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti 6 posto nakon što BDP raste 2 i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. Osnovica koja trenutno iznosi 5108 kuna bruto treba povećati na 5415 kuna bruto.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je, komentirajući rast BDP-a od 2,8 posto u trećem kvartalu, podsjetio kako su ti sporazumi sklopljeni u vrijeme bivše HDZ-ove Vlade, pa trenutno ne može ništa prejudicirati.

U ovom trenutku ja ne mogu ništa prejudicirati. To će biti ozbiljna tema razgovora nas iz koalicije Hrvatska raste i naših budućih partnera u Vladi i vidjet ćemo što s tim ozbiljnim pitanjem, kazao je.

Prema pisanju medija, za isplatu povećanja osnovice trebalo bi oko 1,8 milijardi kuna. Razgovarat ćemo s našim partnerima, treba voditi računa da je iduća godina jedna od prijelomnih u procesu fiskalne konsolidacije, rekao je Grčić.

No, iz sindikata poručuju Vladi kako očekuju da se potpisani sporazumi ispoštuju. Predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša ističe kako iz sporazuma koji su potpisali s Vladom u kolovozu 2012. godine proizlazi da se osnovica treba povisiti na 5415 kuna automatski od 1. siječnja iduće godine.

Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Hrvatske Branimir Mihalinec napominje da je sporazum koji su potpisali s Vladom neraskidiv jer nisu propisani uvjeti pod kojima bi ga jedna od strana mogla raskinuti. Očekujemo da Vlada ispoštuje potpisano, u protivnom ćemo je na to natjerati sudskim putem, kaže Mihalinec dodajući kako je situacija pravno sasvim jasna, pa sindikati ne moraju ni posezati za štrajkom kako bi osigurali provedbu sporazuma.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Sindikalne središnjice s predsjednikom Vlade RH

Sindikalne središnjice s predsjednikom Vlade RH

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković primio je danas u Banskim dvorima predsjednike sindikalnih središnjica. (Vlada.hr) Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković primio je danas u Banskim dvorima predsjednike sindikalnih središnjica Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mladena Novosela, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Vilima Ribića, predsjednika Matice hrvatskih sindikata, i Ozrena Matijaševića, predsjednika Matice hrvatskih sindikata. Uz predsjednika Vlade sastanku su nazočili ministar financija dr.sc. Zdravko Marić i ministrica rada i mirovinskoga sustava dr.sc. Nada Šikić.

Opširnije

Smanjenje broja blokada poduzeća, ali ne i građana

Smanjenje broja blokada poduzeća, ali ne i građana

NIJE LAKO Prema podacima koje je Fina objavila u petak, krajem prosinca u Hrvatskoj je bilo 41.659 blokiranih poslovnih subjekata, s 25,14 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje kao i 321.580 građana s ukupnim dugovanjima od 36,52 milijarde kuna

Opširnije

Marko Brekalo novi predsjednik GSV-a Osječko-baranjske županije

Marko Brekalo novi predsjednik GSV-a Osječko-baranjske županije

(obz.hr/NHS) Predstavnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Marko Brekalo novi je predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Osječko-baranjske županije, dok su Dragan Vulin i Mirko Falamić dopredsjednici. Bila je to jedna od točaka prve ovogodišnje sjednice županijskog GSV-a održane 3. veljače 2016. godine u sjedištu Županije. Članovi ovog tripartitnog tijela osim toga razmatrali su izvješće o svom radu u prošloj godini, a središnje točke su bile Program rada GSV-a za 2016. godinu te Informacija o stanju zaposlenosti i provođenju mjera za poticanje zapošljavanja na području Županije.

Opširnije

Europska komisija predviđa Hrvatskoj rast BDP-a od po 2,1 posto u ovoj i u sljedećoj godini

Europska komisija predviđa Hrvatskoj rast BDP-a od po 2,1 posto u ovoj i u sljedećoj godini

EKONOMSKA PROGNOZA Rast BDP-a smanjit će stopu nezaposlenosti, kaže u današnjoj prognozi Europska komisija, no "tempo oporavka ostaje ograničen još uvijek visokim dugom i u privatnom i u javnom sektoru" Autor: Tomislav Krasnec (VEČERNJI LIST) U najnovijoj ekonomskoj prognozi Europska komisija predviđa Hrvatskoj rast BDP-a od po 2,1 posto i u ovoj i u sljedećoj godini, što je veći rast od onoga koji je EK prognozirala u prethodnoj prognozi iz studenog prošle godine. Tada je Komisija govorila da će Hrvatska rasti 1,4 posto u 2016. i 1,7 posto u 2017., a sada je prognoza rasta bolja.

Opširnije

Točka o uskrati povećanja plaća u državnim službama skinuta s dnevnog reda saborskog odbora

Točka o uskrati povećanja plaća u državnim službama skinuta s dnevnog reda saborskog odbora

VLADA TRAŽI VIŠE VREMENA - Predlagatelj je zamolio još jedno kraće vrijeme da oni rasprave neke stvari vezano za taj zakon - pojasnio je predsjednik Odbora za zakonodavstvo, HDZ-ov Dražen Bošnjaković. Autor: Tea Romić (VEČERNJI LIST) Vlada je, čini se, odustala od prijedloga Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža protiv kojeg su ustali sindikati, ali i oporba govoreći da je protuustavan. To je jedini zakon koji je Vlada otkad je preuzela dužnost donijela, no čini se da ga je pod pritiskom ipak odlučila razmotriti, a vjerojatno i započeti socijalni dijalog sa sindikatima.

Opširnije

Uskratom se neće uštedjeti 250 milijuna kuna, to su lažne ocjene

Uskratom se neće uštedjeti 250 milijuna kuna, to su lažne ocjene

SINDIKAT Autor: PolitikaPlus Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade da povuku prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža iz saborske procedure zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, budući da se njime neće ostvariti ušteda od 250 milijuna kuna.

Opširnije

Gubitak radno aktivnog stanovništva dramatičan, gore je bilo samo 1996.

Gubitak radno aktivnog stanovništva dramatičan, gore je bilo samo 1996.

Od 2008. izgubljeno 227 tisuća radnih mjesta, broj radno aktivnih stanovnika u prosincu 2015. prvi put je pao ispod 1,6 milijuna, a prvi put je i broj nezaposlenih registriranih pri HZZ-u pao ispod razine onog iz Ankete o radnoj snazi banka.hr

Opširnije

EU će otežati život useljenicima iz drugih članica?

EU će otežati život useljenicima iz drugih članica?

Hrvatska mora biti protiv uskrate prava radnicima iz drugih zemalja, smatra Krešimir Sever, šef NHS-a (Novilist.hr) ZAGREB - Tri tjedna prije sastanka europskih premijera, ključnog za budućnost Velike Britanije u Europskoj uniji, privode se kraju pregovori između Londona i Bruxellesa o uvjetima pod kojima bi britanska vlada svoje građane mogla uvjeriti da na predstojećem referendumu glasuju za ostanak u EU.

Opširnije

Vlada na prvoj sjednici usvojila “ustavno neprihvatljiv” zakon

Vlada na prvoj sjednici usvojila “ustavno neprihvatljiv” zakon

Zakon o uskrati Ustavni sud lani je izričito naveo da ne smije biti produljenja uskrate na 2016. i da je Vlada dužna osigurati novac za uvećanje plaća Autor: Romana Kovačević Barišić (VEČERNJI LIST) Iako su najavljivali uvažavanje socijalnog dijaloga, nova vlada već je na prvoj sjednici sindikatima dala povoda za prijetnje novim tužbama. Odlučili su jučer nastaviti s uskratom 4, 8 i 10-postotnog uvećanja plaće za 20, 30 i 35 godina radnog staža u državnim i javnim službama, do kraja 2016. godine.

Opširnije

Željezničari upoznali predsjednika Vlade i ministra MPPI sa svojim očekivanjima

Željezničari upoznali predsjednika Vlade i ministra MPPI sa svojim očekivanjima

(SŽH) Cijenimo da će se željeznički sustav u RH kroz razvojne programe konačno podići na jednu višu razinu koja će omogućiti i gospodarski razvoj države u cjelini. Ovom prilikom ističemo važnost donošenja novog Nacionalnog programa razvoja željeznice u kojem će se jasno definirati prometna politika i sredstva za njezinu realizaciju, razvojni projekti koji će, uz izgradnju nizinske pruge s logističkim centrima, stvoriti preduvjete za promptnu reakciju države, kako ne bi došlo do zakašnjenja u odnosu na planove Republike Slovenije na konkurentnom pravcu preko Slovenije i Koperske luke.

Opširnije

Plaće za siječanj bit će uvećane po osnovi godina radnog staža

Plaće za siječanj bit će uvećane po osnovi godina radnog staža

MINISTAR FINANCIJA (Novilist.hr) Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je pozvao sindikate na još malo strpljenja oko sastanka te istaknuo da će plaće državnim i javnim službenicima za siječanj biti isplaćene sukladno odredbama zakona, što ustvari znači da će biti uvećane po osnovi ostvarenih godina radnog staža za 4, 8 i 10 posto.

Opširnije

Izmjenama zakona uskrata uvećanja plaća državnim i javnim službenicima; Sindikati će opet na sud

Izmjenama zakona uskrata uvećanja plaća državnim i javnim službenicima; Sindikati će opet na sud

PRVA SJEDNICA VLADE Uvažavajući činjenicu da uvećanje plaće po osnovi godina ostvarenog radnog staža u državnim i javnim službama nije ustavna kategorija već povlastica, Vlada smatra da je ta povlastica podložna promjenama ovisno o gospodarskom stanju zemlje

Opširnije

NHS-a uputio pismo Oreškoviću zbog Zakona o uskrati

NHS-a uputio pismo Oreškoviću zbog Zakona o uskrati

Poštovani gospodine Oreškoviću, neugodno smo iznenađeni činjenicom da se na dnevnom redu 1. sjednice Vlade RH pod točkom 8. našao Nacrt prijedloga zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (dalje: Zakon o uskrati), kojim se do kraja 2016. godine uskraćuje isplata postotnog uvećanja koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanja plaća za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža za zaposlene u državnim i javnim službama ugovorene kolektivnim ugovorom.

Opširnije

Vrag je došao po svoje - reforme su neizbježne

Vrag je došao po svoje - reforme su neizbježne

SVE ŠTO NISMO HTJELI, SADA ĆE SE DOGODITI (SLOBODNA DALMACIJA) Stručnjaci su davno zaključili da je reformski kapacitet hrvatskoga društva malen. U svakom slučaju, puno je manji od onoga u drugim zemljama s kojima se obično uspoređujemo. No, takvi su nam i rezultati.

Opširnije

Sindikati poručuju: Reforme da, ali ne preko leđa radnika

Sindikati poručuju: Reforme da, ali ne preko leđa radnika

SMJERNICE I PROGRAM IFO-A RAZLOG ZA ZABRINUTOST? - Socijalni dijalog nije prepreka reformama i povećanju konkurentnosti - ističe Novosel (GLAS SLAVONIJE) Ako bude slušala preporuke njemačkog IFO instituta, prema kojima bi se smanjenje javnog duga i proračunskog deficita prelomilo preko leđa radnika, i ako nastavi ustrajavati na fleksibilizaciji radnog zakonodavstva, vlada Tihomira Oreškovića imat će velikih problema sa sindikatima.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Nakon preuzimanja vlasti nova Vlada odmah je nastavila sa dobrim navadama prošle Vlade i predložila novi Zakon o uskrati dodataka od 4, 8 i 10 posto za zaposlene s 20 i više godina staža.

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja