SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Ponedjeljak, 09.05.2016.

GLAS ISTRE o sindikalizmu na francuski način

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 06.05.2016.

NOVI LIST o "stimuliranju" zaposlenika u javnoj upravi

...za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 05.05.2016.

Autor: Romana Bilešić

(24sata, 5. svibnja 2016.) Dok Rusi i Nijemci još razmišljaju o nabavci klasičnih pisaćih strojeva kako bi spriječili curenje povjerljivih podataka, naše se pravosuđe nikad nije odreklo ovog pouzdanog uredskog alata.

Budući da je pisaći stroj nemoguće hakirati, a vrpca za pisanje, ako i padne u krive ruke, ništa ne otkriva, sudski spisi kod nas su sigurni. Zaposlenica jednog suda u Hrvatskoj koja, u strahu od mogućih problema, želi ostati anonimna, povjerila nam je kako na teren iz zgrade suda ne izlazi bez pisaćeg stroja.

 

foto: SDLSN Tijekom kišnih dana na jednom sudu na ročišta se dolazi preko kanti

- Kod nas u pravosuđu i državnoj upravi općenito, rad je sve samo ne glamurozan. Radimo u derutnim prostorijama, donedavno smo se vozili u autima proizvedenima 1984., zapisnike pišemo pisaćim strojem - požalila nam se djelatnica i dodala da joj često pri pisanju na stroju na terenu zaglavi pisaća vrpca.

Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, godinama upozorava na te probleme, no svi se oglušuju. A glasnogovornik suda čiji zapisničari na teren odlaze s pisaćim strojevima to nam je potvrdio i rekao kako su nekoliko puta od Ministarstva pravosuđa tražili prijenosna računala.

 

foto: SDLSN Donedavno su se zaposlenici zatvorskog sustava vozili u Citroënu C15 proizvedenom 1984.

- Ministarstvo nam to što smo zatražili nije dostavilo na korištenje, a u skladu s odredbama Sudskog poslovnika, svi se spisi i sudski zapisnici vode u pisanom obliku. Pisaći strojevi stari su 15 godina i više, a rad na njima svakako usporava i otežava rad na terenu - rekao nam je glasnogovornik suda dodajući da se za pisaće strojeve koriste vrpcama koje imaju na zalihama. - Nove vrpce odavno nismo kupovali budući da ih već neko vrijeme nigdje ne možemo nabaviti - rekao nam je. 

...za uevćanje klikni na sliku 

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.05.2016.

SABOR

Odbor za Ustav: HDZ i SDP protiv hitnosti Vladinih prijedloga


Saborski Odbor za Ustav odlučio je u ponedjeljak Saboru predložiti da skine oznaku hitnosti s Vladinih prijedloga izmjena Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika te Zakona o državnim službenicima, koji su naišli na oštre kritike HDZ-ovih i SDP-ovih zastupnika

(Novilist.hr, 3. svibnja 2016.) ZAGREB Saborski Odbor za Ustav odlučio je u ponedjeljak Saboru predložiti da skine oznaku hitnosti s Vladinih prijedloga izmjena Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika te Zakona o državnim službenicima, koji su naišli na oštre kritike HDZ-ovih i SDP-ovih zastupnika.

 

Mlakar: Koeficijenti državnih dužnosnika neujednačeni

Na predložene izmjene Zakona o dužnosnicima Vladu je potaknula odluka kojom je Ustavni sud utvrdio da plaće ustavnih sudaca, zbog načela trodiobe vlasti, ne bi smjela uredbom određivati Vlada, nego Sabor.

Kako je u prošlogodišnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak utvrđeno da se umanjenje poreza neće primjenjivati na političare, odnosno na državne dužnosnike, po toj logici pale bi i plaće ustavnih sudaca. Da bi to spriječila, Vlada je uredbom propisala kako se njihove plaće računaju na temelju osnovice u pravosuđu i ta je uredba na snazi do lipnja.

Ne izmijeni li Sabor do tada Zakon o dužnosnicima, plaće ustavnih sudaca past će oko 15 posto, odnosno na razinu ministara ili predsjednika saborskih odbora, a plaća predsjednice Ustavnog suda na razinu plaće predsjednika Sabora.

Davorin Mlakar (HDZ) nedostatnim, međutim, drži Vladino obrazloženje da se zakon mijenja u hitnoj proceduri jer je riječ o vrlo važnom pitanju. Uvjeren je da bi se istom logikom u hitnoj proceduri donosili svi zakoni jer »nema tog pitanja koje nije vrlo važno«.

Razlog za žurbu Mlakar ne vidi ni u mišljenju Ustavnog suda, koji je, kaže, »sada postao žrtvom vlastite odluke«.

Upozorio je i da je Ustavni sud u istoj odluci upozorio na neujednačenost koeficijenata državnih dužnosnika. »Vlada, međutim, nije u potpunosti pročitala mišljenje Ustavnog suda, nego samo koliko joj je odgovaralo«, rekao je Mlakar, koji smatra da bi izmjene Zakona o dužnosnicima trebale otkloniti neke očite nelogičnosti, poput činjenice da pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ima koeficijent 4,55, a njegov kolega u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 3,97. »Očito je da su se oni koji su imali bolji pristup onima koji donose odluke lakše izborili i za veće koeficijente«, rekao je Mlakar, kojega smeta i činjenica da zastupnici imaju bitno niži koeficijent od, primjerice, pomoćnika ministara.

 

Podolnjak: Niže plaće mogle bi demotivirati kvalitetne kandidate za ustavne suce

Predsjednik Odbora Robert Podolnjak (Most) upozorio je da bi niže plaće mogle demotivirati kvalitetne kandidate da se jave na javni poziv za imenovanje ustavnih sudaca koji je u tijeku. »Vladina uredba na snazi je do 13. lipnja i ako sa zakona skinemo oznaku hitnosti, naći ćemo se u vremenskom tjesnacu i doći će u pitanje isplata plaća ustavnim sucima«, upozorio je Podolnjak.

Peđa Grbin (SDP) ocijenio je, međutim, da Sabor ima dovoljno vremena da o predloženim izmjenama provede dva čitanja. Kazao je kako plaće ustavnih sudaca ne mogu doći u pitanje te kako im se u najgorem slučaju može dogoditi da prime plaće u rangu ministarskih.

SDP i HDZ suglasni su i u ocjeni da nema potrebe za žurbom u izmjenama Zakona o državnim službenicima.

Posebno kritičan ponovo je bio Mlakar, kojemu smeta obrazloženje po kojemu se zakon mora žurno donijeti zbog povlačenja novca iz EU fondova, budući da je Vlada predvidjela da se službenici na takva radna mjesta mogu zapošljavati bez javnog natječaja.

»Iz iskustva čisto sumnjam da se u mjesec dana može i aplicirati, a kamoli povući novac iz fondova. Fondovi su i ranije bili argument zbog kojeg se moglo zapošljavati mimo redovnog puta, a kod onih vičnijih svi su službenici radili na tim poslovima«, upozorio je Mlakar.

Kritičan je i prema rješenju po kojem će se službenici moći zapošljavati na mandat, jer je Vlada predvidjela da im se status može produljiti i za naredne četiri godine. »Po tom prijedlogu Vlada može rukovodeće službenike imenovati na još jedan mandat ako 60 dana prije isteka starog podnesu zahtjev. Tako nešto nikad nisam vidio. Nedopustivo je na taj način štititi tajnike u ministarstvima. To je kao da saborski zastupnik 60 dana prije isteka mandata podnese zahtjev da u Saboru ostane još četiri godine«, kazao je Mlakar.

 

Grbin: Bez javne rasprave o izmjenama Zakona o državnim službenicima

Ingrid Antičević Marinović (SDP) podsjetila je da je Ustavni sud nedopuštenim ocijenio »revolving door« zapošljavanja koja je provodila prethodna Vlada, a novi prijedlog smatra gorim od te prakse.

»Tada smo barem rekli, zapošljavamo ljude bez natječaja na mandat i oni odlaze s nama. Sada će se fingirati javni natječaj, kandidati će se zapošljavati na temelju provedenih intervjua i rezultat svega će biti još veće nepovjerenje prema javnim natječajima nego sad«, uvjerena je SDP-ova zastupnica.

Grbin je, pak, upozorio da o predloženom zakonu nije provedena javna rasprava. »Mi riskiramo da nam zakoni zbog toga padaju na Ustavnom sudu. Most je u pregovorima tražio da se o svim zakonskim prijedlozima provodi javna rasprava od 30, umjesto propisanih 15 dana, a sada ministrica iz njihove kvote (ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović) ne poštuje te zahtjeve«, upozorio je Grbin.

Podolnjak je, pak, ironično kometirao kako mu je »drago da su njegove kolege iz SDP-a evoluirale i sada daleko kvalitetnije diskutiraju problematiku nego prije nekoliko godina«.

»Nadam se da će to uroditi i kvalitetnijim zakonima«, dodao je.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.05.2016.

CURENJE PODATAKA
Hrvatsko pravosuđe korak ispred Rusa i Nijemaca

Dok Rusi i Nijemci još uvijek razmišljaju o nabavci klasičnih pisaćih strojeva kako bi spriječili sveprisutno curenje digitalnih podataka, u hrvatskom se pravosuđu nikad nisu ni odrekli ovih pouzdanih mašina, posebno u njihovom najpraktičnijem „portabl" obliku 


(SDLSN, 3. svibnja 2016.) Dok Rusi i Nijemci još uvijek razmišljaju o nabavci klasičnih pisaćih strojeva kako bi spriječili sveprisutno curenje digitalnih podataka, u hrvatskom se pravosuđu nikad nisu ni odrekli ovih pouzdanih mašina, posebno u njihovom najpraktičnijem „portabl" obliku.
Pisaći stroj nemoguće je „hakirati", a vrpca za pisanje kao jedina memorijska jedinica koju koristi, gotovo ništa ne otkriva, čak i ako padne u krive ruke jer je po njoj udarena slova nemoguće dešifrirati.
Zato su zapisnici koji se tijekom izvida na nekim sudovima u Hrvatskoj pišu na „portablicama" najbolji mogući način zaštite podataka i vjerojatno neće nikada biti objavljeni na WikiLeaks stranicama.
Naravno, pod uvjetom da zapisničarka ne padne u neprijateljske ruke.
Zato, kada kritički govorimo o hrvatskoj državnoj upravi i nekritički zagovaramo sveopću digitalizaciju i umrežavanje podatkovnih baza koje sadrže osjetljive osobne podatke o građanima i državnim institucijama, u obzir treba uzeti i komparativnu sigurnosnu prednost koju još uvijek imamo zahvaljujući uporabi pouzdanih oblika obrade teksta i povjerljivih informacija.

Hrvatski "know how" na području sigurne obrade podataka mogao bi postati naša komparativna prednost


I dok Rusi i Nijemci tek trebaju nabaviti pisaće strojeve i obučiti svoje državne službenike kako bi ih uspješno koristili, naše sudske zapisničarke koje bez njih ne izlaze iz zgrade suda pokazuju se kao dragocjeni ljudski resursi i mogući konzultanti u procesu usvajanja najviših sigurnosnih standarda u postdigitalnom svijetu. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 03.05.2016.

24sata o uputi Porezne uprave o spremanju spisa u nepostojeće ormare

  

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 02.05.2016.

 

(VEČERNJI LIST, 2. svibnja 2016.) Službenici Porezne uprave dužni su brinuti se za svoj okoliš, osobnu i sigurnost i zdravlje sebe i drugih zaposlenika te opreme koja im je dana na korištenje. Dopis s naznakom "Postupanje sa spisima i imovinom Porezne uprave" svim službenicima 6. travnja uputio je pomoćnik ministra i ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić.

Službenici su po završetku radnog vremena dužni spremiti dokumente i spise, zaključati ormare, stolove i kase, te zaključati prostorije u kojima rade, a eventualni gubitak ključa moraju odmah prijaviti nadležnoj službi za opće poslove radi izrade novog ključa odnosno brave, izvijestio Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ova, naizgled razložna uputa izazvala je nevjericu među službenicima Porezne uprave, posebice onima u područnim uredima, koji bi rado pospremili i zaključali predmete koje obrađuju, kada bi imali ormare s vratima i bravama umjesto otvorenih polica ili ne bi morali spise držati po vrećama i registratorima na podu kancelarija.

 

Tamo gdje i postoje ormari ili stolovi koji se zaključavaju, bravice na njima rijetko su ispravne, a radnim prostorijama u popodnevnim satima uređuju čistačice koje nisu zaposlenice Porezne uprave, već poslove čišćenja obavljaju kao zaposlenice servisa za čišćenje koji su angažirani zbog "outsourcinga" pomoćno-tehničkih poslova.

O tome koliko je službenicima moguće brinuti se o svom okolišu, zdravlju i sigurnosti u uvjetima posvuda odloženih predmeta i koliko je efikasno čišćenje radnih prostorija u kojima se čistačice upozoravaju da predmete na podu ne diraju, ne treba ni govoriti, posebice kad se zna da se prethodna ravnateljica u svom dopisu Državnom uredu za središnju javnu nabavu požalila na loše higijenske uvjete nakon provedenog „outsourcinga" pa čak i pojavu glodavaca, kažu u Sindikatu.

Prijedlog Sindikata je - prvo ormari i brave pa onda upute, a odgovornost za nezaključane predmete kojima u popodnevnim satima pristup imaju čistačice vanjskih servisa ne mogu snositi službenici, već oni koji omogućavaju pristup trećim osobama u državna tijela.

U dopisu također piše i da djelatnici gubitak ključa trebaju prijaviti Službi za opće poslove radi izrade novog ključa. 

 

 

(24sata, 2. svibnja 2016.) Ravnatelj Porezne uprave uputio je prošli mjesec ustrojstvenim jedinicama Porezne uprave uputu o postupanju sa spisima i imovinom Porezne uprave, u kojoj se navodi kako su službenici dužni brinuti se za svoj okoliš, osobnu i sigurnost i zdravlje sebe i drugih zaposlenika te opreme koja im je dana na korištenje.

U uputi se navodi kako su službenici po završetku radnog vremena dužni spremiti dokumente i spise, zaključati ormare, stolove i kase, te zaključati prostorije u kojima rade, a eventualni gubitak ključa moraju odmah prijaviti nadležnoj službi za opće poslove radi izrade novog ključa odnosno brave, izvijestio Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ova, naizgled razložna uputa izazvala je nevjericu među službenicima Porezne uprave, posebice onima u područnim uredima, koji bi rado pospremili i zaključali predmete koje obrađuju, kada bi imali ormare s vratima i bravama umjesto otvorenih polica ili ne bi morali spise držati po vrećama i registratorima na podu kancelarija.

Tamo gdje i postoje ormari ili stolovi koji se zaključavaju, bravice na njima rijetko su ispravne, a radnim prostorijama u popodnevnim satima „švrljaju" čistačice koje nisu zaposlenice Porezne uprave, već poslove čišćenja obavljaju kao zaposlenice servisa za čišćenje koji su angažirani zbog „outsourcinga" pomoćno-tehničkih poslova.

O tome koliko je službenicima moguće brinuti se o svom okolišu, zdravlju i sigurnosti u uvjetima posvuda odloženih predmeta i koliko je efikasno čišćenje radnih prostorija u kojima se čistačice upozoravaju da predmete na podu ne diraju, ne treba ni govoriti, posebice kad se zna da se prethodna ravnateljica u svom dopisu Državnom uredu za središnju javnu nabavu požalila na loše higijenske uvjete nakon provedenog „outsourcinga" pa čak i pojavu glodavaca, kažu u Sindikatu.

Prijedlog Sindikata je - prvo ormari i brave pa onda upute, a odgovornost za nezaključane predmete kojima u popodnevnim satima pristup imaju čistačice vanjskih servisa ne mogu snositi službenici, već oni koji omogućavaju pristup trećim osobama u državna tijela.

 

Porezna: Djelatnici su dužni postupati po pravilima

Iz Porezne uprave podsjećaju sve djelatnike da su obvezni postupati sukladno načelu učinkovitog gospodarenja i da su dužni pažljivo postupati s državnom imovinom i ostalim financijskim sredtsvima koja su im predana na korištenje.

- Djelatnici se za nabavu sredstava za rad trebaju obratiti nadležnim Službama za opće poslovanje područnih ureda. 

 

DOKUMENTI "NA IZVOLITE" 

NEIZVEDIV ZADATAK: Šef Porezne uprave od zaposlenika traži da spise spremaju u ormare kojih nemaju


Zaposlenici Porezne po najnovijem naputku svog ravnatelja moraju brinuti o predmetima, odnosno spisima na kojima rade i to tako što ih po završetku posla moraju spremiti u ormare ili ladice te zaključati. Ispoštovati takvu odluku njima je itekako problem budući da neki na ormarima i ladicama imaju neispravne brave, a drugi tih ormara uopće ni nemaju.

(Net.hr, 2. svibnja 2016.) Ravnatelj Porezne uprave prošli je mjesec ustrojstvenim jedinicama poslao naputke o načinu rada koji su zaposlenike tih jedinica potpuno zatekli. 

Naime, od njih se traži da predmete na kojima rade po završetku radnog vremena spreme u ormare,stolove i kase i zaključaju ih te eventualni gubitak ključa odmah prijave. Ne bi tu bilo ništa sporno da oni imaju ormare s vratima i bravama umjesto otvorenih polica, te vreća i registratora koje smještaju po podu, pišu 24sata.
Ondje gdje zaposlenici i imaju ormare i brave, rijetko su ispravne, a po prostorijama popodne hodaju osobe koje poslove čišćenja obavljaju kao zaposlenice servisa za čišćenje koji su angažirani zbog „outsourcinga" pomoćno-tehničkih poslova. 


"Kako brinuti o okolišu i sigurnosti kad je već poznato da uredima šeću i glodavci?"

Priču o najnovijim poteškoćama pred kojima su se zaposlenici porezne našli javnosti je iznio Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika navodeći kako u "uputi" stoji kako su službenici dužni brinuti i o o svom okolišu, zdravlju i sigurnosti sebe i drugih.

"O tome koliko je službenicima moguće brinuti se o svom okolišu, zdravlju i sigurnosti u uvjetima posvuda odloženih predmeta i koliko je efikasno čišćenje radnih prostorija u kojima se čistačice upozoravaju da predmete na podu ne diraju, ne treba ni govoriti, posebice kad se zna da se prethodna ravnateljica u svom dopisu Državnom uredu za središnju javnu nabavu požalila na loše higijenske uvjete nakon provedenog outsourcinga pa čak i pojavu glodavaca", komentiraju u Sindikatu ističući kako zaposlenici Porezne zbog uvjeta u kojima rade ne mogu odgovarati za dokumente te traže da se prije "upute" osiguraju ormari s ispravnim bravama. 

 

POREZNA UPRAVA
Službenici dobili uputu o obvezi spremanja i zaključavanja spisa, ali ne i ormare i stolove koji se mogu zaključati

Prijedlog Sindikata je - prvo ormari i brave pa onda upute, a odgovornost za nezaključane predmete kojima u popodnevnim satima pristup imaju čistačice vanjskih servisa ne mogu snositi službenici, već oni koji omogućavaju pristup trećim osobama u državna tijela

 

(SDLSN, 2. svibnja 2016.) Ravnatelj Porezne uprave uputio je prošli mjesec ustrojstvenim jedinicama Porezne uprave uputu o postupanju sa spisima i imovinom Porezne uprave, u kojoj se navodi kako su službenici dužni brinuti se za svoj okoliš, osobnu i sigurnost i zdravlje sebe i drugih zaposlenika te opreme koja im je dana na korištenje.
U uputi se navodi kako su službenici po završetku radnog vremena dužni spremiti dokumente i spise, zaključati ormare, stolove i kase, te zaključati prostorije u kojima rade, a eventualni gubitak ključa moraju odmah prijaviti nadležnoj službi za opće poslove radi izrade novog ključa odnosno brave.
Ova, naizgled razložna uputa izazvala je nevjericu među službenicima Porezne uprave, posebice onima u područnim uredima, koji bi rado pospremili i zaključali predmete koje obrađuju, kada bi imali ormare s vratima i bravama umjesto otvorenih polica ili ne bi morali spise držati po vrećama i registratorima na podu kancelarija.


Tamo gdje i postoje ormari ili stolovi koji se zaključavaju, bravice na njima rijetko su ispravne, a radnim prostorijama u popodnevnim satima „švrljaju" čistačice koje nisu zaposlenice Porezne uprave, već poslove čišćenja obavljaju kao zaposlenice servisa za čišćenje koji su angažirani zbog „outsourcinga" pomoćno-tehničkih poslova.
O tome koliko je službenicima moguće brinuti se o svom okolišu, zdravlju i sigurnosti u uvjetima posvuda odloženih predmeta i koliko je efikasno čišćenje radnih prostorija u kojima se čistačice upozoravaju da predmete na podu ne diraju, ne treba ni govoriti, posebice kad se zna da se prethodna ravnateljica u svom dopisu Državnom uredu za središnju javnu nabavu požalila na loše higijenske uvjete nakon provedenog „outsourcinga" pa čak i pojavu glodavaca.
Prijedlog Sindikata je - prvo ormari i brave pa onda upute, a odgovornost za nezaključane predmete kojima u popodnevnim satima pristup imaju čistačice vanjskih servisa ne mogu snositi službenici, već oni koji omogućavaju pristup trećim osobama u državna tijela. S. Kuhar 

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 02.05.2016.

NEOBIČNI RADNI STATUS

MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ U SUKOBU INTERESA Glasnogovornica ministrice Juretić zaposlena u udruzi Zajednica Susret

Rožanković je u ministarstvu angažirana na ugovor o djelu kao vanjska suradnica, a u Susretu je zaposlena kako bi joj i dalje išao staž 


Autor: Kristina Turčin

(JUTARNJI LIST, 2. svibnja 2016.) Članica kabineta ministrice i glasnogovornica Ministarstva socijalne politike i mladih Miroslava Rožanković, koja obavlja taj posao od ožujka ove godine, još je uvijek, prema našim informacijama, zaposlena u Zajednici Susret, udruzi koja se bavi tretmanom ovisnika, čiji rad uvelike ovisi o financijskoj potpori spomenutog ministarstva.

Njezino je ime još sredinom prošlog tjedna, u vrijeme našeg postavljanja pitanja o zakonitosti takvog rada i mogućem sukobu interesa, na internetskim stranicama Zajednice Susret stajalo pod funkcijom voditeljice odnosa s javnošću te humanitarne organizacije.

 

Bez komentara

- Nemam komentara - odgovorila je na naš upit Miroslava Rožanković, ne demantirajući svoj neobični radni status. Zanimljivo je da je istom rečenicom - nemam komentara - odgovorila i Dina Drozdek, predsjednica Zajednice Susret, kad smo je pitali od kada do kada je Miroslava Rožanković radila u toj udruzi.

Radi se o udruzi koju je osnovala i godinama joj bila na čelu aktualna ministrica socijalne politike Bernardica Juretić.

Izvori bliski Rožanković objašnjavaju da sadašnja Vlada nema mogućnost zapošljavanja sebi bliskih kadrova nakon što je Ustavni sud zabranio praksu bivše Vlade koja je upravo na pozicije poput savjetnika i glasnogovornika zapošljavala osobe bez natječaja, no mandat im je trajao koliko i ministrima (tzv. revolving door). Ustavni je sud upravo činjenicu da su osobe zapošljavane bez natječaja ocijenio spornom.

Sadašnja Vlada pak namjerava, kako saznajemo, ponovno uvesti svojevrsni revolving door na način da će za ta mjesta raspisati natječaje, ali će propisati da za zapošljavanje nisu ključne ni kvalifikacije ni iskustvo, već intervju s čelnikom institucije. Međutim, dok to ne učini, glasnogovornici i drugi ne mogu se zaposliti - jer je na snazi zabrana zapošljavanja u državnoj službi. Mogu se angažirati kao vanjski suradnici putem ugovora o djelu. Međutim, angažiranima na taj način ne ide staž. Upravo je zato, tvrdi naš sugovornik, Miroslava Rožanković odlučila zadržati ranije zaposlenje u Zajednici Susret do raspisivanja natječaja, kako ne bi imala prekid radnog staža.

Dosad nije bila praksa da je glasnogovornik ministra radio taj posao kao vanjski suradnik te da interese ministarstva iznosi i zastupa osoba koja je istovremeno zaposlena negdje drugdje. Postavlja se pitanje kako Rožanković uspijeva obavljati oba posla istovremeno: prema priopćenjima i fotografijama, posao glasnogovornice ministrice oduzima joj cijeli radni dan, a nerijetko uključuje i putovanja.

 

Prijava inspekciji

Dodatno je upitno je li dopušteno raditi u udruzi koja, prema internetskim stranicama, trenutačno provodi pet projekata, od kojih je u četiri glavni financijer Ministarstvo kojem je Rožanković glasnogovornica.

To je, tvrdi Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i javnih službenika, i protuzakonito.

- Takvo zapošljavanje osoba u ministarstvima putem ugovora o djelu je nezakonito jer se na mjesta koja su propisana sistematizacijom, sukladno zakonu, ne mogu angažirati vanjski suradnici. Bilo je još sličnih primjera koje smo uredno prijavili inspekciji - kaže Kuhar.

Mediji su pisali da je preko ugovora o djelu zaposlena i Marja Čolak, glasnogovornica Ministarstva kulture, no nije poznato je li i ona zadržala svoje radno mjesto na portalu Direktno, na kojem je bila zamjenica glavnog urednika.

Ispis   Pošalji na mail


Nedjelja, 01.05.2016.

Bulić: U kapitalizmu nema gornje granice pohlepe, ni donje bijede


(GLAS ISTRE, 2. svibnja 2016.) U povodu 1. maja na Trgu Portarata u Puli odana je počasti radnicima ubijenim u prosvjedima 1920. U organizaciji Grada Pule, Zajednice Talijana i sindikata, uz glazbu gradskog Puhačkog orkestra, vijence su uz spomen ploču položili dogradonačelnik Fabrizio Radin, predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić, te županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Denis Buršić. U posebno oštrom govoru, Bulić se obrušio na sve odgovorne za današnje stanje u društvu, štedeći samo umirovljenike i djecu.

- U Hrvatskoj nema nikakvog razloga za obilježavanje 1. maja! Sve što su radnici stvorili - oduzeto im je i uništeno. I SDP i HDZ sa svojim slugama napravili su veliko zlo hrvatskom radništvu. Jedni su kroz zakone postigli cilj bogatih i do te mjere omalovažili radništvo da su ih pretvorili u robove, a drugi pokrali narod i državu i još uvijek to čine. Odgovornost za takvo stanje snosimo svi, jer svi izlazimo na izbore i glasamo, rekao je.

Posebno je kritizirao medije u rukama bogatih, te urednike i novinare koji ne poštuju svoj poziv, pretvorili su ga u zanimanje, pa ne izvještavaju savjesno, već pišu i govore "ono što im gazda kaže". Naglasio je da se radnici i umirovljenici nemaju kome s povjerenjem obratiti, jer su svi korumpirani i povezani, te da u kapitalizmu ne postoji gornja granica pohlepe, ni donja bijede. Što se sindikata tiče, rekao je da problem nije na regionalnoj, već na nacionalnoj razini, jer "oni u igrokazu s Vladom skupa dogovaraju kad će i što kritizirati".

- Ukoliko nisu u stanju stati uz radnike i organizirati generalni štrajk, neka odstupe, poručio je Bulić.

Upozorio je također na jačanje nacionalizma i desničarskih stranki u Hrvatskoj i Europi. "Ovi radnici 1920. godine nisu umrli od ruku druga Tita, ni Staljina, ni Mao Tse-tunga, već od fašista koji poznaju samo kapital i koji su proizvod onog što se kod nas dešava, naglasio je.

Buršić se osvrnuo na najavljene reforme Vlade Tihomira Oreškovića, izrazivši nadu da "neće proći".

- Protivimo se odlasku u mirovinu sa 67 godina, poskupljenju zdravstvenog osiguranja, ponovnom uvođenju outsourcinga i zloupotrebi rada na određeno vrijeme. Protivimo se tome da je profit ispred ljudi! Međutim, na vlasti su Vlada i premijer koji prvo gledaju profit i od države žele napraviti korporaciju. Sve se radi prema direktivama Europske komisije, a ona potkopava socijalnu Europu, upozorio je Buršić.

Radin je podsjetio da su se poginuli radnici borili za socijalnu pravdu i društvenu jednakost - ideale koji su još uvijek aktualni, uz nadu da ćemo ih jednog dana i ostvariti. (K. FLEGAR, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Ispis   Pošalji na mail


Nedjelja, 01.05.2016.

Prvi maj sa zavežljajima i cipelama na štapu: "Radnik nije uhljeb!", "Neću grah, hoću svoja prava", "Mirovina, što je to?"

Predsjednik SSSH Mladen Novosel poručio je kako bi bilo najbolje da netko premijeru Tihomiru Oreškoviću prevede što znači 19 kuna mjesečno više za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i raditi do 67. godine života

 

(Novilist.hr, 1. svibnja 2016.) Pod sloganom "Ljude ispred profita!" ove su godine Međunarodni praznik rada u parku Maksimir obilježile dvije sindikalne središnjice - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), a njihovi čelnici su pred nešto više od dvije tisuće okupljenih pozvali na borbu za očuvanje radničkih prava.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je kako su sindikati pokazali da im je stalo da radnici budu ispred profita, jer ne može profit biti iznad čovjeka i radnika koji ga stvara. Upozorio je kako su sve dosadašanje vlasti ljude činile obeshrabrenima i utučenima, a sindikatima je stalo do drugačije Hrvatske iz koje građani neće odlaziti s pinklecima na ramenu, jer u njoj ne vide svoju budućnost.

Osjećamo već dugi niz godina da u Hrvatskoj dugove plaćaju radnici i građani kojima je svakim danom sve gore, a političarima je uvijek dobro bili oni na vlasti ili u oporbi. Poručujemo premijeru i Vladi kako njihove reforme po kojima će se raditi do 67. godine života dovesti do daljnjeg iseljavanja mladih iz Hrvatske te kako takva pomoć građanima nije potrebna.

 

Posao, dostojne plaće i mirovine

"Želimo da ljudi vide svoju budućnost u Hrvatskoj te da imaju dostojne plaće i mirovine, a mladi posao", istaknuo je Sever. "Želimo Hrvatsku u kojoj će čovjek biti ispred profita. Neka svima bude jasno, vlasti i oporbi. da smo ih danas upozorili ne zbog sebe nego zbog budućnosti građana ove zemlje, gladni smo ne samo graha, nego i socijalne pravednosti i Hrvatske za kakvu su neki dali i svoje živote", naglasio je Sever.

 

Predsjednik SSSH Mladen Novosel poručio je kako bi bilo najbolje da netko premijeru Tihomiru Oreškoviću prevede što znači 19 kuna mjesečno više za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i raditi do 67. godine života.

U prosvjednoj povorci koja je jutros krenula ispred Radničkog doma, neki sudionici nosili su cipele i zavežljalje na štapu koje simbolički predstavljaju odlazak osiromašenih hrvatskih radnika u inozemstvo, jer u domovini ne mogu osigurati egzistenciju.

 

Za dostojanstvo svakog čovjeka

"Zaustavimo to i borimo se za dostojanstvo svakog čovjeka", poručio je Novosel okupljenima, njih nešto više od dvije tisuće, ispred pozornice u parku Maksimir.

Politika nas dijeli na lijeve i desne, ne dopustimo im to, sindikati su pokazali da možemo zajedno očuvati radnička prava, ali u tome trebamo pomoć svih radnika, poručio je Novosel. Osvrnuvši se na paralelni prvosvibanjski prosvjedni marš, Novosel je rekao kako se za prava radnika treba boriti 365 dana u godini, a ne samo na današnji dan.

Čestitajući okupljenima Međunarodni praznik rada, 1. svibanj, Novosel je podsjetio na 1886. godinu kada su radnici na prosvjedima u Chicagu prolili krv kako bi ostvarili pravo na po 8 sati rada, odmora i sna dnevno i kako je naša obaveza čuvati te tekovine koje nam krupni kapital pokušava oduzeti.

 

Zviždeći i lupajući po metalnim bačvama, uz svuke sirene povorka od oko tisuću prosvjednika, članova Sindikata i sindikalnih čelnika, krenula je jutros ispred Radničkog doma gradskim ulicama prema parku Maksimir.

Nosili su hrvatske zastave i sindikalna obilježja, kao i transparente na kojima je među ostalim pisalo "S faksa na burzu - s posla na groblje", "Mirovina, što je to?", "Radnik nije uhljeb!", "Tko je jamio jamit će opet", "Gdje ćemo raditi kad prodate naša radna mjesta?", prosvjednici su također nosili zavežljaje i cipele na štapu simbolizirajući siromaštvo hrvatskih radnika i njihov odlazak na radu inozemstvo jer u domovini ne mogu osigurati egzistenciju.

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine, kada je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. U sukobima s policijom poginulo je više radnika, a osmoro je radnika osuđeno na smrt. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Prosječna neto plaća iznosi 5.686 kuna

Prosječna neto plaća iznosi 5.686 kuna

Poslovni.hr/Hina Na mjesečnoj razini, prema plaći za svibanj, prosječna neto plaća za lipanj bila je nominalno 0,35 posto ili 20 kuna manja. Prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena za lipanj ove godine iznosila je 5.686 kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Opširnije

Potpiši - za pravednost u sektoru prijevoza

Potpiši  - za pravednost u sektoru prijevoza

Pravednost u sektoru prijevoza u Europi – jednako postupanje prema svim radnicima u sektoru prijevoza „Dokle god ne možemo poslati jabuku, par cipela ili sebe putem e-maila, trebamo milijune transportnih radnika koji povezuju Europu. No, uvjeti rada u prijevoznom sektoru Europe snižavaju se i izloženi su nepoštenoj poslovnoj praksi od strane nekih tvrtki, uzrokujući neprihvatljive uvjete za radnike.“

Opširnije

Britanci oštro: Hrvati, dajte 1500 otkaza u cestarskim firmama!

Britanci oštro: Hrvati, dajte 1500 otkaza u cestarskim firmama!

SINDIKATI NISU IZNENAĐENI Autor: Nikola Sučec Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka - Zagreb i HAC-ONC trebali bi otpustiti 1.500 ljudi, popularizirati elektroničku naplatu cestarine, ali je i poskupjeti te zaboraviti na uvođenje vinjeta

Opširnije

'Ljudi su spremni saslušati oštre kritike sve dok ih ne počnete ocjenjivati. Tada se spuštaju rolete'

'Ljudi su spremni saslušati oštre kritike sve dok ih ne počnete ocjenjivati. Tada se spuštaju rolete'

STRANE KOMPANIJE Poslovni.hr/H Njemački proizvođač poslovnog softvera objavio je da odustaje od godišnjih ocjena radnika jer je odgovarajući postupak previše skup, dugo traje i često demotivira radnike. Poslovni čelnici svojedobno su godišnje ocjene smatrali ključnim faktorom bolje produktivnosti da bi u međuvremenu divovi poput IBM-a, Gapa pa i General Electrica napustili tu praksu, iako je upravo GE-jev čelnik Jack Welch navodno odigrao značajnu ulogu u njihovoj popularizaciji.

Opširnije

Nedjeljom radi 35 % Hrvata, i u tome smo prvi u Europi

Nedjeljom radi 35 % Hrvata, i u tome smo prvi u Europi

SLOBODNA NEDJELJA? Pri tome 8,3 % hrvatskih radnika radi gotovo svake nedjelje (GLAS SLAVONIJE) Europa je danas pred nekoliko važnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na njezinu budućnost, a jedan je od tih izazova svakako i demografski, pri čemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Opširnije

“Jobs Act” – veliki blef talijanskog premijera

“Jobs Act” – veliki blef talijanskog premijera

Andrea Fumagalli Talijanska vlada se upustila u frontalni sukob s “rigidnim” radnim zakonodavstvom koje navodno ugrožava konkurentnost te zemlje na europskom tržištu i proizvodi masovnu nezaposlenost. Nadaleko hvaljeni “uspjesi” na tom polju drastično su povećali nesigurnost zaposlenja, uz minimalno smanjenje broja nezaposlenih. Usprkos tome, fleksibilizaciju radnih odnosa vladajući i dalje vide kao jedinu opciju

Opširnije

EU u mreži interesa banaka i kompanija: Političari odlaze na rad u banke, bankari preuzimaju vlade

EU u mreži interesa banaka i kompanija: Političari odlaze na rad u banke, bankari preuzimaju vlade

TREND Autor: Branko Podgornik Sve češći odlazak političara na rad u banke, a bankara i menadžera na Vladine dužnosti potvrđuje da su država i njezine institucije sve više u funkciji kapitala, banaka i kompanija – premrežene su njihovim interesima

Opširnije

Na radu najčešće stradavaju radnici u trgovini, najveći broj ozljeda dogodi se ponedjeljkom

Na radu najčešće stradavaju radnici u trgovini, najveći broj ozljeda dogodi se ponedjeljkom

PORAST Autor: Gabrijela Galić Najviše ozlijeđenih radnika na mjestu rada bilo je iz uslužnih i trgovačkih zanimanja (Novilist.hr) Tijekom prošle godine evidentirano je preko dvije tisuće ozljeda na radu više nego godinu dana ranije. Naime, lani je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) dostavio podatke za 16.013 ozljeda na radu, dok je godinu dana ranije evidentirano 13.929 ozljeda na radu.

Opširnije

Hrvatska u Bruxellesu pogurala kontroverzni sporazum

Hrvatska u Bruxellesu pogurala kontroverzni sporazum

SPORAZUM KANADE I EU-A Autor: Gordan Duhaček Trgovinski sporazum Europske unije i Kanade CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement) trebao bi biti potpisan ove jeseni, ako je vjerovati najavama iz Europske komisije. Hrvatska se pak našla u skupini zemalja koje zagovaraju brzo potpisivanje CETA-e i što bržu primjenu sporazuma u praksi, pokazuju službeni briselski dokumenti

Opširnije

U srpnju nastavljen trend pada nezaposlenosti, na tržištu 10.534 radnih mjesta

U srpnju nastavljen trend pada nezaposlenosti, na tržištu 10.534 radnih mjesta

Autor: lider.media U Hrvatskoj je krajem srpnja ove godine bilo registrirano 217.089 nezaposlenih osoba, što je 2.402 osobe ili 1,1 posto manje u odnosu na lipanj, čime je šesti mjesec zaredom broj nezaposlenih na mjesečnoj razini pao, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Da se zaista nastavlja trend pada nezaposlenosti pokazuje i podatak da je u odnosu na srpanj prošle godine, broj nezaposlenih s kraja srpnja ove godine niži za 15,9 posto, odnosno nezaposlenih je 40.905 manje.

Opširnije

Gotovo 46 milijuna ljudi diljem svijeta živi u modernom ropstvu

Gotovo 46 milijuna ljudi diljem svijeta živi u modernom ropstvu

(Index.hr) U SKORO 60 posto zemalja vlada visok rizik robovskog rada u lancu proizvodnje, pokazuje globalno izvješće objavljeno u četvrtak koje na sam vrh u eksploataciji ljudi svrstava Sjevernu Koreju. Procjenom podataka o trgovini ljudima, o ropstvu, nacionalnih zakona i primjene tih zakona u 198 zemalja, tvrtka Verisk Maplecroft ističe da 115 zemalja ima velik ili krajnje velik rizik korištenja robovskog rada.

Opširnije

Velike razlike u primanjima: Menadžer u Hrvatskoj zaradi 130 posto više od prosječne plaće

Velike razlike u primanjima: Menadžer u Hrvatskoj zaradi 130 posto više od prosječne plaće

NAGRADA ZA ODGOVORNOST Autor: Bojana Mrvoš Pavić Nije najvažnije to koliko je najviša plaća u državi puta viša od najniže, već koliko te najniže radničke plaće iznose, i može li se od njih živjeti, napominje makroekonomist Mladen Vedriš

Opširnije

Sve manje ljudi radi: Broj zaposlenih u godinu dana pao za 14,5 tisuća

Sve manje ljudi radi: Broj zaposlenih u godinu dana pao za 14,5 tisuća

BROJ ukupno zaposlenih osoba u lipnju porastao je na 1,398 milijuna što je mjesečni rast za 21 tisuću osoba odnosno 1,5 posto. Međutim, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, od početka ove godine vidljiv je trend pada broja zaposlenih na godišnjoj razini.

Opširnije

HZZ kani mijenjati mjere aktivne politike zapošljavanja

HZZ kani mijenjati mjere aktivne politike zapošljavanja

NEDOVOLJNO AKTIVNI Autor: Gabrijela Galić HZZ osniva skupinu za »popravak« mjera aktivne politike zapošljavanja.U tom radnom tijelu, osim predstavnika državne burze za zapošljavanje i resornog ministarstva rada bit će i predstavnici sindikata i poslodavaca

Opširnije

Broj blokiranih građana i poduzeća u laganom padu: Blokirano 328.788 građana i 32.045 poslovnih subjekata

Broj blokiranih građana i poduzeća u laganom padu: Blokirano 328.788 građana i 32.045 poslovnih subjekata

BLOKIRANI Podaci Fine za šesti ovogodišnji mjesec pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana. (Novilist.hr) ZAGREB- Krajem lipnja ove godine blokirane je račune imalo 32.045 poslovnih subjekata s 19,2 milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje, kao i 328.788 građana s 39,93 milijarde kuna neplaćenih dugovanja, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Hrvatski sabor raspušta se 15. srpnja, na "vlasti" je tehnička Vlada, izvanredni izbori su nakon godišnjih odmora. Ova 2016. godina je...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja