SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 03.10.2014.

REFORMA MINISTARSTVO ARSENA BAUKA ZAVRŠILO STRATEGIJU RAZVOJA JAVNE UPRAVE DO 2020.
Otpuštanja iz državnih tijela tek za šest godina

Reforma će pasti uglavnom na teret sljedeće vlade kojoj bi mandat trebao trajati od kraja 2015. do kraja 2019. godine. Otpuštanjem, pak, morat će se pozabaviti vlada koja će doći poslije nje

(NOVI LIST, 3. listopada 2014.) ZAGREB » Ministarstvo uprave na čelu s ministrom Arsenom Baukom priznalo je da postoji višak među 56,2 tisuća ljudi koji rade u državnoj upravi i među 149,4 tisuće zaposlenih u javnim službama. No, ovih je dana predložilo da se prekobrojni utvrde i otpuste tek za šest godina.
Najprije treba provesti opsežnu reformu hrvatske javne uprave, a tek na kraju tog procesa uslijedit će prekvalifikacije prekobrojnih ljudi i otpuštanja, upozorava se u »Prijedlogu strategije razvoja javne uprave« do 2020. godine, kojeg je Baukovo ministarstvo upravo objavilo na službenoj internetskoj stranici i time poslalo u javnu raspravu.
Cilj reforme jest unaprijediti kapacitete javne uprave i bolje je organizirati kako bi učinkovitije služila poduzetnicima i građanima, kaže se u strategiji. Iz dokumenta je vidljivo da će reforma pasti uglavnom na teret sljedeće vlade kojoj bi mandat trebao trajati od kraja 2015. do kraja 2019. godine. Otpuštanjem, pak, morat će se pozabaviti vlada koja će doći poslije nje, i to u prvoj godini mandata.
Reforma će biti vrlo zahtjevna. Ministarstvo ne skriva da će doći do spajanja institucija, njihove diobe ili ukidanja, a uslijedit će i promjene unutarnjeg ustroja kako bi Hrvatska dobila javnu upravu po mjeri građana i poduzetnika. To se ne može napraviti po kratkom postupku.
- Sustavnu reformu javne uprave nije moguće provoditi bez prethodne analize poslovnih procesa i ljudskih resursa angažiranih u njihovoj provedbi, upozorava Ministarstvo. Da bi Hrvatska dobila prikladan sustav javne uprave, dodaje, najprije će se standardizirati i znatno pojednostaviti upravni postupci u službi građana i poduzetnika, a na temelju toga utvrditi i broj potrebnih službenika. Upravna tijela koja će preuzimati druga tijela, trebala bi uzeti i njihove zaposlene. Do viška ljudi trebao bi se prekvalificirati u roku od šest mjeseci, a dio će biti »zbrinut«, tvrdi se u strategiji.
Da bi se poboljšali uvjeti za gospodarstvo u Hrvatskoj, poduzetnicima će se do polovine 2015. osigurati »jedinstveno mjesto« za dobivanje elektroničkih upravnih usluga, planira se u strategiji. Sva poduzeća, prema naputcima EU, trebala bi postupno putem interneta plaćati PDV i ostale poreze, obavljati registraciju tvrtke, carinske deklaracije, javnu nabavu i druge poslove.
Slično »jedinstveno mjesto« u državnoj upravi, odnosno na internetu, već su počeli dobivati hrvatski građani putem projekta e-Građanin, pokrenutog u lipnju ove godine. Smisao projekta jest da građanin ne mora obilaziti upravna tijela u potrazi za potrebnim dokumentima, nego da svoj zahtjev postavi na samo jednom mjestu. Nadležno tijelo će potom od drugih upravnih tijela pribaviti sve što je potrebno za davanje usluge građaninu.
Da bi taj sustav djelovao u potpunosti, upravna tijela u državi moraju međusobno umrežiti svoje kompjutorske baze podataka. Sada uglavnom djeluju poput nepovezanih otoka, primjećuje se u strategiji. Uprava će stoga morati digitalizirati dokumente, jer većina njih danas postoji samo na papiru.
Reforma se odnosi ne samo na državnu upravu, nego i na lokalnu samoupravu. No, u strategiji se izričito ne traži ukidanje pojedinih općina ili županija. Kao jedan od glavnih problema, kojeg je uočila i Europska unija, spominje se pretjerana »fragmentiranost« uprave, osobito na lokalnim razinama, što otežava skladno djelovanje cijelog sustava.
B. PODGORNIK

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 01.10.2014.

 

(Narod.hr, 1. listopada 2014.) Zakoni u Republici Hrvatskoj mijenjaju se i dopunjuju toliko učestalo i u opsegu koji ukazuje na slabost zakonodavstva, ugrožava pravnu sigurnost i povjerenje u pravni sustav i njegovu uređenost i predvidljivost, izmjene i dopune zbog kojih oni na koje se primjenjuje nemaju dovoljno vremena upoznati se s njima, kao ni tijela koja ih moraju izvršavati, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN) kojeg potpisuje glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar te poziva Vladu RH i Sabor da izradom „jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Sabor, unesu malo reda u hrvatsko zakonodavstvo i u začetku spriječe zakonodavni LSD trip ambicioznih pisača zakona".

Kako bi se takve pojave spriječile u uređenim pravnim sustavima postoje tzv. nomotehničke smjernice, kojima se uređuju pravila „vještine", odnosno tehnike izrade zakona. Nažalost, Hrvatska takva pravila i smjernice nema, premda ih je Vladi trebao predložiti njezin Ured za zakonodavstvo, a od 2013. godine ta je zadaća u nadležnosti Hrvatskog sabora, koji ovu zadaću još uvijek nije „napisao", ističe Kuhar.

Primjer jednog takvog zakona koji prkosi gore navedenim nomotehničkim smjernicama je Zakon o državnim službenicima, čije izmjene i dopune su ovih dana ponovno upućene na mišljenje sindikatima državnih službi, smatra Kuhar te dodaje kako se radio o Zakonu koji izvorno ima 153 članka i koji je od 2006. godine „preživio" čak osam izmjena i dopuna.

Kuhar naglašava kako tome svjedoči i devet „setova" prijelaznih i završnih odredaba, koje ga čine zakonskim „kupusom" u kojem je teško poloviti što se u prijelaznim i završnim odredbama na što odnosi, pri čemu ne „pomaže" ni činjenica da se brojevi članaka takvih odredbi odnose na brojeve članaka izmjena i dopuna Zakona, a ne na njegove izvorne odredbe.

"Predlagatelj ovoga puta predlaže izmjenu samo 90-tak od 153. izvornih članaka Zakona i time ga sadržajno, suštinski i količinski mijenja u takvoj mjeri da se više ne može govoriti o izmjenama i dopunama, već o novom zakonu", dodao je.

Da u Hrvatskoj imamo obvezujuća nomotehnička pravila i samom bi predlagatelju bilo jasno da takav prijedlog prkosi zakonima nomotehničke „fizike", ali budući da nemamo, zakon se predlaže po APP (ako prođe, prođe) tehnologiji.

Slovenci i BiH takve smjernice imaju u obliku „Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine" iz 2005. godine i „Nomotehničkih smjernica" Službe Vlade Republike Slovenije za zakonodavstvo iz 2008. godine, naglašava.

Kuhar piše kako je "ovim smjernicama propisano npr., da je, u pogledu svrhe i opsega izmjena i dopuna propisa, potrebno pristupiti donošenju novog propisa ako se više od polovice članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjuje (FBiH), te ukoliko bi se opseg novela približio izmjeni trećine ili više odredbi zakona koji je predmet izmjena i dopuna (Slovenija)". 

 

SDLSN traži donošenje nomotehničkih pravila za izradu zakona

 

Izradom nomotehničkih pravila za izradu zakona u začetku bi se spriječio zakonodavni „LSD trip" ambicioznih „pisača" zakona koji, kao u slučaju Zakona o državnim službenicima, predlažu izmjenu „samo" 90-tak od 153. izvornih članaka Zakona

(SDLSN, 1. listopada 2014.) Zakoni u Republici Hrvatskoj mijenjaju se i dopunjuju toliko učestalo i u opsegu koji ukazuje na slabost zakonodavstva, ugrožava pravnu sigurnost i povjerenje u pravni sustav i njegovu uređenost i predvidljivost.
Nakon novele pojedinih zakona u pravilu slijede njihove nove izmjene i dopune zbog kojih oni na koje se primjenjuje ne samo da nemaju dovoljno vremena upoznati se s njima, nego ga ne poznaju dovoljno ni sama tijela koja ih moraju izvršavati.
Kako bi se takve pojave spriječile u uređenim pravnim sustavima postoje tzv. nomotehničke smjernice, kojima se uređuju pravila „vještine", odnosno tehnike izrade zakona.
Nažalost, Hrvatska takva pravila i smjernice nema, premda ih je Vladi trebao predložiti njezin Ured za zakonodavstvo, a od 2013. godine ta je zadaća u nadležnosti Hrvatskog sabora, koji ovu zadaću još uvijek nije „napisao".
Naš prvi susjedi Slovenci i „Bosanci" takve smjernice imaju u obliku „Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine" iz 2005. godine i „Nomotehničkih smjernica" Službe Vlade Republike Slovenije za zakonodavstvo iz 2008. godine.


Ovim smjernicama propisano je, npr., da je, u pogledu svrhe i opsega izmjena i dopuna propisa, potrebno pristupiti donošenju novog propisa ako se više od polovice članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjuje (FBiH), te ukoliko bi se opseg novela približio izmjeni trećine ili više odredbi zakona koji je predmet izmjena i dopuna (Slovenija).


Primjer jednog takvog zakona koji prkosi gore navedenim nomotehničkim smjernicama je Zakon o državnim službenicima, čije izmjene i dopune su ovih dana ponovno upućene na mišljenje sindikatima državnih službi.
Radi se o Zakonu koji izvorno ima 153 članka i koji je od 2006. godine „preživio" čak osam izmjena i dopuna o čemu svjedoči i devet „setova" prijelaznih i završnih odredaba, koje ga čine zakonskim „kupusom" u kojem je teško poloviti što se u prijelaznim i završnim odredbama na što odnosi, pri čemu ne „pomaže" ni činjenica da se brojevi članaka takvih odredbi odnose na brojeve članaka izmjena i dopuna Zakona, a ne na njegove izvorne odredbe.
Predlagatelj ovoga puta predlaže izmjenu „samo" 90-tak od 153. izvornih članaka Zakona i time ga sadržajno, suštinski i količinski mijenja u takvoj mjeri da se više ne može govoriti o izmjenama i dopunama, već o novom zakonu.
Da u Hrvatskoj imamo obvezujuća nomotehnička pravila i samom bi predlagatelju bilo jasno da takav prijedlog prkosi zakonima nomotehničke „fizike", ali budući da nemamo, zakon se predlaže po APP (ako prođe, prođe) tehnologiji.
SDLSN stoga poziva Hrvatski sabor i Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske da izradom „jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Sabor", unesu malo reda u hrvatsko zakonodavstvo i u začetku spriječe zakonodavni „LSD trip" ambicioznih „pisača" zakona. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 01.10.2014.

 

(Index.hr, 1. listopada 2014.) "MJERE štednje će vas upropastiti", upozorio je Europsku uniju valjda po tisućiti put Joseph Stiglitz, sveučilišni profesor na Columbiji i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u novom osvrtu napisanom za Project Syndicate.

Takozvano stezanje remena, koje iz Berlina čitavoj Uniji nameće vlada Angele Merkel, dokazano je imalo štetne posljedice za čitavu europsku ekonomiju. Činjenice koje Stiglitz nabraja su neumoljive: sve zemlje EU na rubu su gospodarske stagnacije, ako ne i nove, treće uzastopne recesije, većina zemalja EU nije još uspjela dosegnuti pretkriznu razinu BDP-a, a zemlje poput Španjolske ili Grčke (pa i Hrvatske, iako je Stiglitz ne spominje kao primjer) upale su u depresiju koja se ogleda u činjenici da je svaka četvrta osoba nezaposlena, te da ova pošast posebno pogađa mlađu populaciju među kojom stopa nezaposlenosti iznosi oko 50 posto.

BDP eurozone je, prema Stiglitzovoj računici, danas 15 posto manji nego što bi bio da se financijska kriza 2008. nije dogodila. Prevedeno u konkretne brojke, to znači da je od početka velike recesije izgubljeno 6,5 bilijuna dolara. Samo ove godine, prema Stiglitzovim kalkulacijama, izgubljeno je čak 1,6 bilijuna dolara. Usporedbe radi, rashodovna strana hrvatskog državnog proračuna za ovu godinu iznosi nešto više od 21 milijarde dolara.

Investicije, koje se pokušavaju potaknuti ulagivanjem krupnom (i najčešće stranom) kapitalu, a koje prizivaju sve države članice EU, ne mogu, prema Stiglitzu, spasiti europsko gospodarstvo. "Države se nadaju da će niže porezne stope za korporacije stimulirati investicije. To je obična glupost. Investicije se ne mogu realizirati zbog nedostatka potražnje, a ne zbog visokih poreza", tvrdi Stiglitz.

 

Štednja ubija europsko gospodarstvo, ali i demokraciju

"Mjere štednje su podbacile. Ali njihovi zagovornici spremni su proglasiti pobjedu temeljem najtanjeg mogućeg dokaza: gospodarstvo se više ne urušava pa štednja mora funkcionirati! Međutim, ako je to kriterij po kojem ćemo se ravnati, možemo isto tako reći da je skok s ruba litice najbolji način silaska niz planinu", ironičan je Stiglitz.

Neosporno je, međutim, da su činjenice na Stiglitzovoj strani. Njemačka se često uzima kao primjer najstabilnije europske države, a ujedno je i izvorište politike prema kojoj su mjere štednje jedini način izlaska iz krize. No, gospodarski rast čak je i u Njemačkoj nakon 2008. godine toliko usporio da se može otpisati kao praktički nebitan.

"Jednostavno rečeno, dugotrajna recesija umanjuje europski potencijal za rast. Mladi ljudi koji bi trebali skupljati iskustvo i vještine lišeni su te mogućnosti. Ogromna količina dokaza upućuje na to da mladi ljudi u Europi neće u svom radnom vijeku zaraditi ni približno onu količinu novca koju bi zaradili da su stasali u vremenu prije recesije", piše Stiglitz.

Osim što austeritet kojeg nameće Njemačka utječe na širenje osjećaja beznađa u čitavoj EU, istovremeno dolazi i do slabljenja demokracije, tvrdi Stiglitz. "Kada građani stalno glasaju za promjenu politike - a malo koja politika im je bitnija od one koja utječe na njihov životni standard - a govori im se da se o gospodarskim pitanjima odlučuje negdje drugdje, pate i demokracija i vjera u europski projekt", tvrdi Stiglitz.

 

Stop privatizaciji

Za primjer Stiglitz uzima Francuze koji su, baš kao i Hrvati, prije tri godine na izborima dali glas navodno socijalističkoj vladi Francoisa Hollandea. Bilo im je obećano da će vlada povećati poreze najbogatijima, te povećati proračunsku potrošnju kako bi olakšala život najsiromašnijima i time potakla ekonomiju. Rezultat je upravo suprotan: francuska vlada smanjila je stope po kojima porez plaćaju velike korporacije i krenula u rezanje proračunske potrošnje. Francois Hollande danas je zbog toga najnepopularniji predsjednik Francuske otkad postoje istraživanja, ali barem ga kancelarka Merkel zadovoljno tapše po leđima.

Svoj utjecaj Njemačka na sličan način pokušava iskoristiti u Italiji, koju tjera na masovnu privatizaciju. Talijanski premijer Matteo Renzi barem za sada se, piše Stiglitz, tome uspješno odupire "jer ima dovoljno zdravog razuma da shvati kako rasprodaja državne imovine dugotrajno nema previše smisla". Takve odluke, tvrdi Stiglitz, moraju se temeljiti isključivo na tome hoće li građani od njih imati koristi ili neće. A povijest je pokazala da neće.

"Privatizacija mirovinskog sustava se, primjerice, pokazala vrlo skupom u zemljama koje su pribjegle takvom eksperimentu. Američko uglavnom privatizirano zdravstvo je najmanje efikasno u svijetu. Ovo su teška pitanja, ali vrlo je lako dokazati da rasprodaja državne imovine po niskim cijenama nije dobar način da se dugotrajno poboljša financijska snaga države", poručuje Stiglitz.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 01.10.2014.

STRUČNJAK TVRDI

"Vladin model za čistačice je prevara!" 

 

Autor: L. Filipović

Previsoke troškove čišćenja u javnom sektoru Vlada je odlučila riješiti modelom "in-house". Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić objasnila je kako će se na taj način prirodnim odljevom smanjiti broj čistačica, a samo u iznimnim slučajevima kad preostale čistačice u nekoj instituciji ne budu dostatne, angažirat će se vanjska tvrtka

(tportal.hr, 1. listopada 2014.) Darko Zošak, stručnjak u području čišćenja bolnica i vlasnik konzultantske tvrtke Deva Consulting (www.deva-consulting.hr) koja se bavi racionalizacijom troškova čišćenja, tvrdi kako se modelom "in-house" otvara prostor za izigravanje EU pravila i da će na taj način vrlo brzo sve čistačice preuzeti privatnici.

 

Kažete da je "in-house" prevara, na što ste pri tomu konkretno mislili?

Mislio sam na prevaru javnosti i socijalnih partera Vlade davanjem netočnih objašnjenja o tomu što taj pojam zapravo znači, u namjeri da se za njega dobije podrška. Dakle, taj pojam ima točno svoje značenje u EU-u i on se ne može proizvoljno interpretirati njegovim prijevodom s engleskog jezika. Očiti primjer za nedovoljnu neupućenost u problematiku modela "in-house" izjave su sindikalista Željka Stipića koji ocjenjuje da je taj model bolji od outsourcinga.

 

Što taj pojam u biti znači?

U Europi i sukladno europskom pravu, taj se pojam koristi za jedan specifičan poslovni odnos koji omogućava javnim naručiteljima da odabranim tvrtkama, bez natječaja, dodijele određene poslove. Sve detalje oko modela "in-house" možete, na primjer, pročitati u njemačkoj Wikipediji.

 

Hoćete reći da javni naručitelji, sukladno europskom pravu koje je iznad hrvatskog prava, mogu poslove dodijeliti proizvoljno bilo kojem izvođaču mimo natječaja?

Ne baš proizvoljno, nego na temelju točno propisanih pravila. Jedno je od tih pravila, takozvana "in-house" dodjela poslova, koja garantira da se ne povrijede načela diskriminacije i transparentnosti sustava javne nabave sukladno europskom primarnom pravu.

 

Kako se konkretno odvija takva "in-house" dodjela poslova?

Javni naručitelj smije odabrati za izvođača radova bez provedbe natječaja izravno bilo koji poslovni subjekt koji zadovoljava tri kriterija. Prvi je kriterij taj da je taj poslovni subjekt u većinskom vlasništvu države, drugi kriterij je taj da javni naručitelj kontrolira njegovo poslovanje, a treći taj da odabrani poslovni subjekt većinu svojih poslova obavlja za javne naručitelje.

 

Darko Zošak - Deva Consulting


Zar ti kriteriji nisu dovoljni da spriječe "muljaže"?

Praksa je pokazala da očito nije. Unatoč pravnoj državi, nekorumpiranosti, profesionalnosti i poštenju poslovnih subjekata u EU-u, u posljednjih pet ili šest godina nebrojeno je puno skandala po Europi s izigravanjem pravila "in-house" dodjele poslova, tako da EU svakih par mjeseci mora ponovno revidirati svoje uvjete.

Problem je naime taj što zadani uvjeti ostavljaju dosta prostora za manipulaciju i interpretaciju. Tako se uvijek postavlja pitanje što konkretno znači kontrola javnog naručitelja nad nekim poslovnim subjektom, što konkretno znači većinski vlasnik i koji je to postotak i što znači većina poslova za javnog naručitelja.

 

Kako bi to u praksi izgledalo?

Ja kao privatnik odem u neku od naših bolnica i dogovorim sljedeće: otvorit ćemo firmu za 20.000 kuna; vi ćete platiti 18.000 kuna, a ja ću platiti 2.000 kuna i zadovoljili smo prvi kriterij. Nadalje, vi ćete glumiti mog kontrolora, a ja ću vas uredno o svemu obavještavati, tako da smo i drugi kriterij zadovoljili.

Usluge čišćenja koje vi trebate vrijede oko 30 milijuna kuna što znači da ja mogu po trenutačnim preporukama EU-a za sebe odraditi manjinskih 15 posto, dakle 4,5 milijuna kuna. Ja ću, dakako, za vas voditi i onih 85 posto, a financirat ću se iz troškova poslovanja koje ću izmisliti po potrebi.

 

Prema Vašem mišljenju, što će se desiti ako Vlada prihvati model "in-house"?

Budući da Vlada ne raspolaže financijskim sredstvima i potrebnim know-howom za kontrolu i otvaranje novih tvrtaka koje bi se bavile pružanjem "in-house" pomoćnih djelatnosti, poslovi će, bez natječaja, biti dodijeljeni novoosnovanim privatnim tvrtkama koji će zadovoljiti zadane kriterije od EU-a.

Uštede modelom "in-house" ostvarit će se samo ako se poslovi ne dodijele podobnim tvrtkama i ako se odabrane tvrtke budu stvarno držale nametnutih pravila EU-a. Hoće li se to desiti, teško mi je procijeniti. U svakom slučaju, sigurno je će tim modelom pomoćno osoblje vrlo brzo preći u ruke privatnika. Odlukom Vlade o prihvaćanju modela "in-house" proces privatizacije pomoćnih djelatnosti se zbog EU-a više neće moći zaustaviti.

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 29.09.2014.

 

IDS strahuje da bi manji broj sjedišta bio uvod u ukidanje Istre kao regije

(JUTARNJI LIST, 27. rujna 2014.) Vlada premijera Zorana Milanovića odustala je od donošenja, prije nekoliko mjeseci, snažno najavljivanog Zakona o sastavu državne uprave, kojim se planiralo osnovati pet velikih sjedišta državne uprave, umjesto sadašnjih dvadeset razmještenih po županijama.

Razlog propasti ove reforme: u koalicijskom Istarskom demokratskom saboru protive su zakonu jer strahuju da bi to bio uvod u stvaranje regije u kojoj bi Istru pripojili Primorju i Lici.

 

Pula je sporna

"Oni (IDS) su rekli kako će glasati protiv toga da se sjedište državne uprave premjesti u Pulu jer neće da postoji zajednički državni ured za tri županije. IDS želi da to sjedište bude samo za područje Istre, iako je u pitanju državna uprava na koju lokalne vlasti nemaju utjecaj. Njihove primjedbe nisu logične i rekli smo im kako će i istarskoj javnosti morati objasniti zbog čega neće Pulu kao sjedište državne uprave", potvrdio je visoki izvor iz Vlade za Jutarnji list.

Uz dodatno objašnjenje: "To nije kapitalno državno pitanje i zato smo odustali od donošenja zakona, premda smo ga i bez IDS-a mogli izglasati u Saboru. Osim toga, nakon što se povukao Jakovčić, imamo dobre odnose s Borisom Miletićem i Valterom Flegom i željelo bismo da tako ostane".

U stvarnosti, radilo se o prvom koraku Kukuriku Vlade prema nekoj budućoj regionalizaciji Hrvatske. Kako je ukidanje županija i osnivanje regija nemoguće bez promjene Ustava, a to ne dopušta HDZ, Milanovićeva Vlada krenula je u polagano okrupnjavanje barem tako što bi na primjeru državne uprave pokazala da smanjenje administracije može dati dobre rezultate i uštede.

Saborski zastupnici su početkom proljeća dobili prijedlog izmjena, a broj ureda se trebao smanjiti s 20 na pet i tako povećati uštede i učinkovitost raspodjele posla.

 

Gubitak uštede

Nije se išlo u nazive tih upravnih regija, nego su označeni brojevima na temelju veličine i broja stanovnika. Središta su trebala postati neki manji gradovi, a ne veliki centri. Na primjer, sjedište IV. područja državne uprave bilo bi u Puli, premda je Rijeka najveći grad te makroregije, a u Dalmaciji bi to bio Zadar umjesto Splita.

Financijski rezultati bili bi prilično mali i iznosili svega pet milijuna kuna jer u uredima državne uprave radi ukupno jedan posto svih zaposlenih na proračunu. Operaciju je vodio ministar uprave Arsen Bauk koji je dvosmisleno izjavio da "ovo može i ne mora biti najava teritorijalnog preustroja, dakle ne mora biti".

 

Kritike IDS-a

Prve kritike došle su iz Istarskog demokratskog sabora, iako je ta stranka dio vladajuće koalicije. "Istra treba biti samostalna regija i treba imati na svom području određene urede državne uprave", upozorili su IDS-ovci.

To i jest pozadina IDS-ova odbacivanja Vladine inicijative: neutralizira bilo kakvu varijantu po kojoj bi u budućnosti Istra ušla u regiju s Primorjem, Gorskim kotarom i Likom.

"Ali takva varijanta nikome nije ni na kraj pameti", glasi odgovor iz vrha Vlade.

Pobunili su se i u SDP-u. Milanovićev glavni suparnik Zlatko Komadina čak je ironično predložio da možda Pula kao sjedište i nije najbolje rješenje te da bi možda centar mogao biti - Čabar.

A iz HDZ-a je plasirana optužba da Vlada pokušava indirektno uvesti pet regija u Hrvatskoj, što je neprihvatljivo s njihova stajališta.

 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 26.09.2014.

APIS IT nezakonito udaljio s posla predstavnicu radnika u nadzornom odboru


(SDLSN, 26. rujna 2014.) Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) u utorak je nezakonito udaljila s posla predstavnicu radnika u nadzornom odboru ove tvrtke, do okončanja postupka koji se pred sudom vodi zbog uskrate suglasnosti za otkaz skrivljen ponašanjem radnika od strane radničkog vijeća i njegove zamjene sudskom odlukom.
Naime, prema stajalištu Vrhovnog suda udaljenje s posla opravdano je jedino u postupku izvanrednog otkaza ugovora o radu, što ovdje nije slučaj.

 

Udaljenjem s radnog mjesta zaposlenicu štite od mobinga

Iako se udaljenje obrazlaže nemjerljivom štetom koju je zaposlenica svojim skrivljenim ponašanjem učinila po ugled tvrtke i time ugrozila njeno poslovanje, član uprave APIS IT Denis Hrestak objasnio je predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, kako je stvarni razlog „preventivne naravi“  – sprječavanje podnošenja tužbe za mobing, za koju su čuli da ju udaljena zaposlenica namjerava podići protiv poslodavca te ju stoga više ne žele dovoditi u situaciju da bude mobingirana, čime je potvrdio da stvarno obrazloženje odluke nema veze s njezinom izrekom.  

Glavni direktor IBM-a Hrvatska Damir Zec i član uprave APIS IT-a Denis Hrestak (foto: IBM Hrvatska) 

APIS IT je zahtjev za redovni otkaz zbog skrivljenog ponašanja zaposlenice radničkom vijeću uputio zbog dvije donacije od četiri i pet tisuća kuna koje je tvrtka IBM isplatila sindikalnoj podružnici u razdoblju od 2010. do 2012. godine, temeljem zamolbi koje je u ime podružnice uputila upravo udaljena zaposlenica i članica sindikata, a koje ona sama nikad nije preuzela. Ti iznosi su od strane podružnice pred darovateljem pravdani podnošenjem računa troškova prehrane i popisom sudionika sindikalnih druženja.
Kako je pojašnjeno predstavnicima Sindikata, APIS IT je o ovome saznao putem anonimnih poruka koje su vodstvu tvrtke upućene prije nekoliko mjeseci i zaključio kako se radi o neprihvatljivoj praksi koja može naštetiti ugledu tvrtke i njegovim „kompleksnim poslovnim odnosima s tvrtkom IBM“ u Hrvatskoj.

Za poslodavca je sporno i što su zamolbe za donacijama upućene sa službenog e-mail APIS IT-a, iako je iz njihovog sadržaja razvidno da se radi o zamolbama sindikata, a elektronski potpis svakog djelatnika u e-mail porukama tamo se nalazi po "defaultu".   

Hrvoje Somun (prvi s lijeva). Foto: APIS IT 

Predsjednik uprave APIS IT-a, Hrvoje Somun, rekao je da vjeruje kako zaposlenica nije novac uzela za sebe, već doista za sindikat i dodao da se radi o donacijama u gotovom novcu, za koje je upitno na koji se način mogu opravdati u IBM-u i zbog čega bi u toj tvrtci mogli također uslijediti otkazi.

 

Sumnjaju da se radi o kaznenom djelu, ali ne podnose kaznenu prijavu 

Međutim, premda APIS IT kao poslodavac drži da opisani događaji možda imaju obilježja kaznenog djela, nisu podnijeli kaznenu prijavu, kao ni postupak izvanrednog, već redovnog otkaza ugovora o radu, koji je „zapeo“ na uskrati suglasnosti od strane radničkog vijeća.
Predstavnici sindikalne podružnice u APIS IT-u, pak navode kako se u slučaju donacija sindikatu od strane IBM-a radi o uobičajenoj praksi u poslovnoj zajednici, za koju je rukovodstvo tvrtke znalo, a u kojoj se poslodavce i poslovne partnere traži sredstva za različite oblike aktivnosti i organizirana druženja i pri tome navode „friški“ primjer traženja sponzorstva za „Drugi turnir u malom nogometu za IT cure“ s ciljem osiguranja „što više nagrada za natjecateljice“, a koje je objavljeno i na internom portalu tvrtke.
Na sam događaj pokušaja uručivanja odluke o udaljenju s radnog mjesta, u sindikalnoj podružnici gledaju kao na nastavak šikaniranja predstavnice radnika u nadzornom odboru, koju je vodstvo tvrtke uzelo na zub zbog propitivanja visokih troškova službenih poslovnih kartica u inozemstvu, odbijanja provedbe nezakonitih naloga isplate naknade za prijevoz i pomoći radnicima, odnosno postavljanju nezgodnih pitanja na sjednicama nadzornog odbora, zbog čega je i premještena s radnog mjesta šefice računovodstva na mjesto voditeljice skladišta, pri čemu očito nije shvatila poruku koju joj je time uputio poslodavac.

Članovi sindikata pitaju se i zašto se pitanje donacija pokreće dvije godine nakon posljednje donacije sindikalnoj podružnici i sumnjaju u to da su anonimne e-mail poruke djelo poslodavca koji „pakira“ nepoćudnoj članici nadzornog odbora.

 

Partijski kružoci

Ukazuju i na to da se u APIS IT-u s dolaskom nove šefovske garniture povećao broj zaposlenih koji po struci nisu informatičari, ali su svejedno uhljebljeni na dobro plaćenim radnim mjestima u tvrtci u kojoj po svojoj profesiji ne predstavljaju "core business", zahvaljujući odgovarajućoj članskoj iskaznici ili povezanosti s političkim strukturama izvan i unutar tvrke i dodaju kako takvi kadrovi svoj profesionalni hendikep nadomještaju održavanjem partijskih kružoka. 

Kontra konstrukcije o nemjerljivoj šteti poslovnom ugledu tvrtke, odnosno mogućem poremećaju odnosa s IBM-om, govori i činjenica da IBM i dalje poslovno surađuje s APIS IT-om na projektu hrvatske Vlade "e-Građani", koji se temelji na IBM-ovoj „mainframe“ infrastrukturi koja omogućava brži i sigurniji pristup uslugama državne uprave.

Za vjerovati je i da tvrtka poput IBM-a u Hrvatskoj djeluje sukladno pozitivnim propisima i dobrim poslovnim običajima te da njezini zaposlenici znaju razliku između sponzorstva i iznude.

 

Sindikat traži provjeru DORH-a i nadzor Inspektorata rada  

Zbog svega što se događa u APIS IT-u SDLSN će od Inspektorata rada zatražiti provjeru zakonitosti udaljenja s posla u postupku redovnog otkaza, a od Državnog odvjetništva da utvrdi jesu li se traženjem i isplatom donacija od poslovnih partnera tvrtke stekla obilježja nekog kaznenog djela, je li njihova isplata provedena i evidentirana na zakonit način, postoje li i neki drugi oblici povezanosti između rukovodećih poslovnih struktura APIS IT-a i njihovih poslovnih partnera u Hrvatskoj, ali i slučajeve nezakonitog postupanja i visoke troškove poslovnih kartica na koje je udaljena zaposlenica ukazivala kao šefica računovodstva i  predstavnica radnika u nadzornom odboru te temeljem utvrđenog razraditi kodeks dobre prakse kad su u pitanju traženja donacija od strane sindikalnih podružnica.

Sindikat će o svemu obavijestiti i zamjenicu gradonačelnika Grada Zagreba Sandru Švaljek, koja je članica skupštine APIS IT-a, kao i Pučku pravobraniteljicu. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 26.09.2014.

JAVNI SEKTOR VLADA DONIJELA ODLUKE O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA
Uštede na pomoćnom osoblju u dvije godine 10 milijuna kn


Ove godine u mirovinu odlazi 1.700 zaposlenih na pomoćno-tehničkim poslovima, a njihova će se radna mjesta popuniti preraspodjelom poslova

(NOVI LIST, 26. rujna 2014.) RIJEKA » Vlada Zorana Milanovića pribjegla je odluci o zabrani zapošljavanja u u državnoj upravi, stručnim službama i uredima Vlade te u javnim službama, kako bi pokazala da aktivno radi na sređivanju stanja u javnom sektoru. Tako je na jučerašnjoj sjednici, Vlada donijela dvije odluke o zabrani zapošljavanja, jedna se tiče državne uprave, a druga javnog sektora, primjerice zdravstva, obrazovanja, kulture... 

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić pojasnila je kako su navedene odluke u skladu s namjerom da se u oba sektora smanji broj službenika i namještenika i poslovanje racionalizira nabavljanjem usluga izvana.
U obrazloženju obje odluke da se sada pobliže određuju kriteriji po kojima se dopušta zapošljavanje kad je ono nužno. Jučerašnja odluka o zabrani zapošljavanja motivirana je isključivo nastojanjem Vlade da prikaže kako nije odustala od reforme pomoćnih službi u javnom sektoru, pa kako čistačice, kuharice, i pralje nije uspjela prebaciti u privatne tvrtke, ali ni u jednu zajedničku, veliku državnu tvrtku, sada je plan zabraniti njihovo zapošljavanje.
Prema »in house« modelu, uštede na pomoćnim službama u državnom i javnom sektoru, kojim se zabranjuje nova zapošljavanja čistačica, kuharica, pralja, zaštitara i ostalog pomoćnog osoblja, do kraja godine na oko 700 novoumirovljenih radnika država bi mogla uštedjeti otprilike tri milijuna kuna. Do kraja 2016. godine broj zaposlenih u pomoćnim službama javnog i državnog sektora smanjio bi se, procjenjuje se, za oko 2.500 zaposlenih, što bi državnom proračunu priskrbilo uštedu od desetak milijuna kuna.
Tijekom ove godine u mirovinu odlazi ukupno 1.700 zaposlenih na pomoćno-tehničkim poslovima, a njihova će se radna mjesta prema »in house« modelu popuniti preraspodjelom poslova među ostalim zaposlenicima tih službi. Očekuje se da će se do kraja godine broj zaposlenih po osnovi umirovljenja smanjiti za 700 do 850. I narednih bi godina, procjenjuju u Vladi, u mirovinu moglo između 1.000 i 1.500 zaposlenih godišnje. U svakom slučaju, niti jedno upražnjeno radno mjesto u pomoćnim službama više se neće popunjavati. J. MARIĆ, LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 24.09.2014.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 23.09.2014.

(Narod.hr, 23. rujna 2014.) "Definiranje in house modela kao procesa odumiranja pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira", stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN)koji potpisuje tajnik Sindikata Siniša Kuhar.

"Vladino okretanje in house modelu učinkovitog upravljanja pomoćnim djelatnostima u javnoj upravi, na način kako ga je predstavila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, predstavlja dugoročnu eutanaziju pomoćnih djelatnosti u sklopu državnih tijela i javnih ustanova", smatraju iz SDLSN-a.

Ističu kako zabrana zapošljavanja na pomoćno-tehničkim poslovima nije prezentirana kao mjera postizanja optimalnog broja zaposlenih na poslovima čišćenja, održavanja, pripreme obroka, nego kao model odumiranja ovakvog načina obavljanja poslova u kući i njihovog postupnog prepuštanja vanjskim pružateljima usluga.

"Međutim, in house model u praksi ne predstavlja tranzicijski model gašenja pojedinih djelatnosti unutar kuće, već njihov razvoj i racionalizaciju kroz poboljšanje upravljačke strukture, organizacije rada i ekonomičnije upotrebe ljudskih resursa koji obavljaju pomoćne djelatnosti", napominje Kuhar.

Kuhar ističe kako definiranje „in house" modela kao procesa „odumiranja" pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira, ističe Kuhar te dodaje kako bi "u prvoj fazi izmurle čistačice i domari, a zatim računovodstveni i administrativni referenti koje bi zamijenili učinkoviti privatni servisi, a javni sektor bi postao El Dorado za sklapanje velikih i malih poslova s privatnim ugovaračima".

Dodaje kako koalicijski partneri koji sada po dolasku na vlast dijele „samo" dužnosničke i rukovodeće pozicije u državnim tijelima, javnim ustanovama i državnim poduzećima, tada bi odlučivali tko bi i uz koju proviziju (ilegalnu ili legalnu političku donaciju) u iduće četiri godine mogao „pomesti" milijune kuna iz državnog proračuna".

"I dok privatni sektor stalno ponavlja mantru da je javni sektor neefikasan zbog toga što nije u većoj mjeri privatiziran, okretanjem pile naopako dolazi se do jednako legitimnog pitanja bi li u privatiziranom javnom sektoru na prvom mjestu bile potrebe građana ili profit onih koji ju servisiraju", zaključio je Kuhar.

 

Vlada zagovara „in house" eutanaziju pomoćnih djelatnosti

Definiranje „in house" modela kao procesa „odumiranja" pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira


(SDLSN, 23. rujna 2014.) Vladino okretanje „in house" modelu „učinkovitog upravljanja" pomoćnim djelatnostima u javnoj upravi, na način kako ga je predstavila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, predstavlja dugoročnu eutanaziju pomoćnih djelatnosti u sklopu državnih tijela i javnih ustanova.
Naime, zabrana zapošljavanja na pomoćno-tehničkim poslovima nije prezentirana kao mjera postizanja optimalnog broja zaposlenih na poslovima čišćenja, održavanja, pripreme obroka i sl., nego kao model odumiranja ovakvog načina obavljanja poslova „u kući" i njihovog postupnog prepuštanja vanjskim pružateljima usluga.
Međutim, „in house" model u praksi ne predstavlja tranzicijski model gašenja pojedinih djelatnosti unutar kuće, već njihov razvoj i racionalizaciju kroz poboljšanje upravljačke strukture, organizacije rada i ekonomičnije upotrebe ljudskih resursa koji obavljaju pomoćne djelatnosti.
Definiranje „in house" modela kao procesa „odumiranja" pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira.
U prvoj fazi „izmurle" bi čistačice i domari, a zatim računovodstveni i administrativni referenti, koje bi zamijenili „učinkoviti" privatni servisi, a javni sektor bi postao El Dorado za sklapanje velikih i malih poslova s privatnim ugovaračima.
Koalicijski partneri koji sada po dolasku na vlast dijele „samo" dužnosničke i rukovodeće pozicije u državnim tijelima, javnim ustanovama i državnim poduzećima, tada bi odlučivali tko bi i uz koju proviziju (ilegalnu ili legalnu političku donaciju) u iduće četiri godine mogao „pomesti" milijune kuna iz državnog proračuna.
I dok privatni sektor stalno ponavlja mantru da je javni sektor neefikasan zbog toga što nije u većoj mjeri privatiziran, okretanjem „pile naopako" dolazi se do jednako legitimnog pitanja bi li u privatiziranom javnom sektoru na prvom mjestu bile potrebe građana ili profit onih koji ju servisiraju? S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 23.09.2014.

Usporeni outsorcing
Vlada kreće s provođenjem trećeg modela - "in house"


(LIDER, 23. rujna 2014.) Nakon što je Vlada odustala od klasičnog outsourcinga i spin-offa pratećih djelatnosti u javnom sektoru, Milanovićev uži kabinet, doznajemo, donio je načelnu odluku da se krene s provedbom trećeg modela nazvanog "in house", odnosno samostalnog poboljšanja efikasnosti unutar državnih institucija.
Točnije, Vlada planira provesti djelomični ili usporeni outsourcing, piše Jutarnji list.

- Iduće godine oko 1000 ljudi ide u mirovinu, a postoji i određeni broj onih kojima se ne bi produljivali ugovori o djelu. Na njihova mjesta ne bi se zapošljavali novi ljudi na teret proračuna, nego bi se taj dio, ako postoji potreba, dao u outsourcing - pojašnjava naš izvor koji napominje da službena odluka još nije donesena, ali su se načelno složili svi partneri u Vladi.

To znači da će Vlada uskoro donijeti odluku o zabrani zapošljavanja novih djelatnika na poslovima čišćenja, pranja i peglanja, kuhanja, održavanja, prijevoza i zaštite. Na svakoj od 2300 institucija koje zapošljavaju 26.500 ljudi bit će da organizira posao na najbolji mogući način, bilo povećanjem efikasnosti unutar ustanove ili angažiranjem tvrtke izvana. 

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Krešimir Sever ponovno izabran za predsjednika Nezavisnog sindikata "Solidarnost"

Krešimir Sever ponovno izabran za predsjednika Nezavisnog sindikata "Solidarnost"

NHS - Danas je održan izborno-izvještajni Sabor Nezavisnog sindikata "Solidarnost", koji djeluje u Financijskoj agenciji i Fini Gotovinski servisi, a udružen je u Nezavisne hrvatske sindikate. Na Saboru su izabrana nova tijela Sindikata, a na novi četverogodišnji mandat za predsjednika Sindikata izabran je Krešimir Sever.

Opširnije

Gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 0,5 posto

Gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 0,5 posto

Poslovni.hr/Hina To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,8 posto, i manji nego što se očekivalo. Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 0,5 posto na godišnjoj razini, već 12. kvartal zaredom, što je manji pad nego u drugom kvartalu i manji nego što se očekivalo.

Opširnije

EU kreće u ulagački napad za poticanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta

EU kreće u ulagački napad za poticanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta

PLAN TEŽAK 315 MILIJARDI EURA - Nudimo nadu Europljanima razočaranim godinama stagnacije - rekao je Juncker (GLAS SLAVONIJE) Europska komisija najavila je plan ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura usmjeren na poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja u Europi.

Opširnije

„Neka Ustavni sud privremeno zabrani monetizaciju“

„Neka Ustavni sud privremeno zabrani monetizaciju“

ZAHTJEV INICIJATIVE „NE DAMO NAŠE AUTOCESTE“ Izvor: GONG/JB (GONG) Inicijativa „Ne damo naše autoceste“ predala je zahtjev Ustavnom sudu od kojega traže da do objave rezultata referenduma zabrani Vladi i Ministarstvu prometa poduzimanje daljnjih koraka u postupku monetizacije. Također, Inicijativa je objavila i financijski izvještaj o troškovima i izvorima sredstava za akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o davanju autocesta u koncesiju, koje su na Markovom trgu novinarima uoči predavanja zahtjeva Ustavnom sudu podijelili predstavnici Inicijative Mijat Stanić i Teodor Celakoski.

Opširnije

Za referendum o outsourcingu potpisalo više od 10 posto birača

Za referendum o outsourcingu potpisalo više od 10 posto birača

Sjednica Vlade Državni zavod za statistiku obavio je provjeru ispravnosti potpisa i s 99-postotnom pouzdanošću utvrdio da vjerodostojnih potpisa ima više od 547.866, što zadovoljava kriterij od deset posto ukupnog broja birača (Novilist.hr) ZAGREB - Ministar uprave Arsen Bauk izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade da je za raspisivanje referenduma o outsourcingu (izdvajanju uslužnih djelatnosti) u javnom sektoru prikupljeno više od deset posto ukupnog broja birača.

Opširnije

Politika zapošljavanja: Iduće godine 40 posto više Mrsićevih »volontera«

Politika zapošljavanja: Iduće godine 40 posto više Mrsićevih »volontera«

Mjere aktivne politike do 2017. Autor: Gabrijela Galić Plan je i smanjiti broj korisnika zajamčene minimalne naknade u 2015. za 10 posto, u 2016. za 30 posto, dok bi 2017. bio prepolovljen u odnosu na ovu godinu (Novilist.hr) ZAGREB Aktivnom politikom zapošljavanja država u idućoj godini planira za 40 posto povećati broj mladih osoba, u dobi do 29 godina, u stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, uz naknadu od 2.400 kuna.

Opširnije

Odbor za Ustav od Vlade traži provjeru potpisa za referendum

Odbor za Ustav od Vlade traži provjeru potpisa za referendum

(HRT) Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav donio je jednoglasnu odluku da od Vlade zatraže provjeru potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta, a tu bi odluku još trebao potvrditi Hrvatski sabor.

Opširnije

Uprava Holdinga mijenja Pravilnik o radu i smanjuje prava radnika

Uprava Holdinga mijenja Pravilnik o radu i smanjuje prava radnika

Mjere štednje Uprava traži da može mijenjati osnovicu plaća kada to želi Autor: Dijana Kožul Smanjenje dodatka na plaću za rad noću, ukidanje naknade za rad subotom, kao i prisvajanje diskrecijskog prava da Uprava regulira osnovicu plaće dijela zaposlenih, te kresanje otpremnina, potez je kojim Uprava Zagrebačkog holdinga na čelu s Danielom Franić želi uštedjeti.

Opširnije

Balerine bi u mirovinu mogle sa 42, vatrogasci sa 52 godine

Balerine bi u mirovinu mogle sa 42, vatrogasci sa 52 godine

Profesionalne mirovine Pravila - 
Za svaku profesiju definirat će se dob i staž potreban za umirovljenje Autor: Ljubica Gatarić (25. studenoga 2014.) Vatrogasci bi već od 2016. mogli u profesionalnu mirovinu nakon što navrše 52. godine života, balerine kad proslave 42. rođendan, a vojnici sa 40 godina.

Opširnije

Godišnji sastanak Litigation mreže i Konferencija Netlexa

Godišnji sastanak Litigation mreže i Konferencija Netlexa

NHS - U prostorima obrazovnog centra danskih sindikata Konventum u gradu Helsingoru je u organizaciji Europske konfederacije sindikata 18. studenoga 2014. godine održan sastanak europskih sindikalnih pravnika udruženih u mrežu koja se bavi pitanjima litigacije pred europskim sudištima, Litigation Network, dok je 19. i 20. studenog održana godišnja konferencija sindikalne mreže pravnih stručnjaka Netlex. Na sastanku Litigation mreže sudjelovala je Ana Kranjac Jularić, pravna savjetnica u NHS-u, dok je na konferenciji Netlex uz Anu Kranjac Jularić isudjelovala i Katarina Rumora, pravna savjetnica u NHS-u.

Opširnije

Radnici Ine premijeru: Treba li nam golub pismonoša ili referendum da biste nas čuli

Radnici Ine premijeru: Treba li nam golub pismonoša ili referendum da biste nas čuli

Prosvjedni skup Sindikati ističu kako su se, u posljednje dvije godine, u više navrata obraćali premijeru dopisima i javnim apelima Autori: Tea Romić (VEČERNJI LIST) Nekoliko stotina prosvjednika okupilo se danas na Markovutrgu na prosvjednom skupu pod nazivom "Danas Ina, sutra Hrvatska". Prosvjed je organiziralo šest sindikata koji djeluju u Ini, a pridružili su im se i branitelji koji pred Ministarstvom branitelja prosvjeduju već dulje od mjesec dana, kao i zaposlenici Imunološkog zavoda koji nisu primili već četiri plaće.

Opširnije

Međunarodni seminar o rastućim nejednakostima u društvu

Međunarodni seminar o rastućim nejednakostima u društvu

NHS - U Torinu je od 18. do 21. studenog 2014. godine održan međunarodni seminar pod nazivom „Dohodovna nejednakost, politike tržišta rada i plaća: rastuće siromaštvo među zaposlenicima i socijalna nejednakost“, u organizaciji Europskog sindikalnog instituta (ETUI) i Međunarodnog obrazovnog centra Međunarodne organizacije rada. Tijekom seminara raspravljalo se o različitim temama:

Opširnije

IMD: Hrvatska na dnu liste država po upravljanju talentima

IMD: Hrvatska na dnu liste država po upravljanju talentima

Novo rangiranje pokazuje sposobnost država da razviju, privuku i zadrže talente u kompanijama koje posluju u zemlji banka.hr/HRT Objavljeno 16.04, 20.11.2014. Švicarska, Danska i Njemačka zemlje su koje imaju najveću sposobnost za razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata u kompanijama, dok je Hrvatska na dnu najnovije rang-liste koju je danas objavila švicarska poslovna škola IMD.

Opširnije

Referendum o outsourcingu: Prebrojavanje potpisa traje već 127 dana, sindikati najavljuju prosvjede

Referendum o outsourcingu: Prebrojavanje potpisa traje već 127 dana, sindikati najavljuju prosvjede

OTVORENO PISMO PREMIJERU Stipić je poručio da će sindikati odluku o referendumu dočekati spremni i uspješno dovršiti akciju kojom će osigurati status sadašnjih i budućih javnih i državnih službenika (Novilist.hr) ZAGREB- Predstavnici 17 sindikata koji su prikupili više od 612.000 potpisa za raspisivanje referenduma za zakonsku zabranu outsourcinga, odnosno izdvajanja pomoćnih poslova u javnom sektoru, predali su u četvrtak uoči Vladine sjednice otvoreno pismo za premijera Zorana Milanovića u kojem ga upozoravaju da će organizirati prosvjede zbog ignoriranja njihovih zahtjeva.

Opširnije

Poziv za prethodno utvrđivanje staža

Poziv za prethodno utvrđivanje staža

(www.hzmo.hr) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama i uredima Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi im se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž potvrđen od strane inozemnog nositelja u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju ili se primjenjuju uredbe EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Kod izbora za Predsjednika Republike najvažnije mi je da je kandidat (odnosi se i na kandidatkinje)...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja