SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Subota, 12.11.2016.

I TO SE DOGAĐA 

Slovenski policajci zaludu se veselili - više plaće rezultat su pogreške

(HRT, 12. studenoga 2016.) Više od šest tisuća slovenskih policajaca primalo je tri mjeseca previsoke plaće zbog banalne pogreške koja je prekasno otkrivena, pa im je zadnja plaća morala biti znatno smanjena, navode slovenski mediji.

Ako je policajac u prosjeku tri mjeseca dobivao na plaću 150 eura previše, to znači da je u masi preplaćeno skoro tri milijuna eura. Teško mi je povjerovati da to nitko nije opazio, vjerojatno su svi šutjeli, sve dok pogreška nije ispravljena kod isplate plaća za prošli mjesec, kazao je za ljubljanski dnevni list Dnevnik neimenovani član policijskog sindikata.

Dodao je kako bi cijelu stvar trebalo dodatno provjeriti jer je nešto sumnjivo, a mnogi koji su zadnji mjesec dobili nižu plaću ne vjeruju u dano objašnjenje.

Slovenski policajci do sredine ove godine više su mjeseci bili u bijelom štrajku, zahtijevajući više plaće. No, čini se kako neočekivana povišica nije izborena na pregovorima s vladom.

Ministarstvo unutarnjih poslova pojasnilo je da je do greške došlo kod plaća za srpanj, kolovoz i rujan zbog pogreške u aplikaciji kojom su zaposlenicima bili obračunati udvostručeni dodaci na rad noću, rad nedjeljom i na državne praznike, te neki drugi dodaci.

U prosjeku je riječ o 68 eura preplaćenih dodataka po policajcu, no neki su dobivali i do 300 eura više, pa će im se omogućiti da preplaćene iznose vrate na rate, potvrdili su u ministarstvu unutarnjih poslova za mariborski dnevni list Večer od subote. 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 11.11.2016.

NEMA SREĆE NI TREĆI PUT

Odgođeno povećanje otpremnina policajcima koji idu u mirovinu

Nema razloga da se to odgađa. Političari kažu da BDP raste, da smo izašli iz krize, pa neka onda poštuju policiju i isplate otpremnine, kažu u sindikatu

 

Autor: Gabrijela Galić

(Novilist.hr, 11. studenoga 2016.) Policijski službenici, kako predlaže Vlada, i dalje neće moći ostvariti pravo na isplatu povećanih otpremnina prilikom odlaska iz službe ako su stekli pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, ili su stekli pravo na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu.

Ministarstvo unutarnjih poslova, naime, predlaže da se primjena odredbe Zakona o policiji kojom se policajcima osigurava otpremnina od šest do 12 prosječnih neto plaća u pravnim osobama, odgodi do 2019. godine.

To je treća odgoda primjene uvećanih otpremnina za policajce od stupanja zakona na snagu u ožujku 2011. godine. Već je tada bilo uglavljeno da će se odredba o uvećanim otpremninama primjenivati od siječnja 2013. godine. No, zbog gospodarske situacije, uslijedila je najprije odgoda do 2015. godine, a potom i do 2017. godine. Sada, pak, resorno ministarstvo predlaže da se radi racionalizacije troškova i financijskih ušteda, provedba zakonske odredbe odgodi do 2019. godine.

- Nema ni razloga ni potrebe da se to odgađa. Političari kažu da BDP raste, da smo izašli iz krize, pa neka onda poštuju policiju i isplate dogovorene otpremnine. Ako nismo izašli iz krize, onda političari lažu narodu - poručuje Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske ističući kako su policijske plaće, kao i mirovine, »mizerne«.

Zakon o policiji kojim se regulira i pitanje optremnina policajcima koji odlaze iz službe, donijela je HDZ-ova Vlada pod vodstvom Jadranke Kosor pred kraj mandata. No zakon, što se tiče policijskih službenika i prava na izdašniju otpremninu, nikada nije ispoštovan. Stoga Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) postavlja pitanje svrhe zakonskih odredbi kojima se prava policijskih ili drugih državnih službenika i namještenika utvrđuju povoljnije od trenutnih, a zatim odgađaju unedogled.

- Slična stvar događa se i sa sporazumom o osnovici, koji u trenutku kada su ispunjeni uvjeti za povećanje osnovice Vlada očito ne namjerava ispoštovati - veli Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a. Navodi i kako Zakon o policiji nameće pitanje legitimiteta vlasti koja zakonske odredbe i sporazume koje je sama predložila ili potpisala nikad stvarno ne namjerava provesti.  

 

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 10.11.2016.

SINDIKAT
"Neprihvatljiva je nova odgoda isplate uvećanih otpremnina policajcima" 


(tportal.hr) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) RH ocijenio je u četvrtak kako je neprihvatljiva i neodgovorna još jedna odgoda do 2019. godine isplate uvećanih otpremnina policijskim službenicima kojima prestaje državna služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno radi stjecanja prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu.

Sindikat u priopćenju podsjeća kako Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), kao predlagatelj daljnje odgode, ne osporava opravdanost isplate uvećanih otpremnina policijskim službenicima, ali kao razloge, kada je u pitanju bila odgoda do 1. siječnja 2015. godine, navodi "tešku gospodarsku situaciju u kojoj se RH nalazila".

Dodaju kako je do odgode do 2017. godine došlo "uzimajući u obzir potrebnu racionalizaciju troškova te da u Državnom proračunu nisu osigurana sredstva za primjenu navedene odredbe".

Za novopredloženu odgodu do 2019. godine u MUP-u tvrde da će pridonijeti "racionalizaciji troškova i potrebnim financijskim uštedama", jer bi u suprotnom "nastala potreba za isplatom znatnih financijskih sredstava za isplatu otpremnine u 2017. godini", ističe se u priopćenju sindikata.

No, iz SDLSN-a upozoravaju kako MUP ne navodi o kojim je "znatnim" financijskim sredstvima riječ, čime saborske zastupnike dovodi u situaciju da Zakonom uvedene i opravdane uvećane otpremnine policijskim službenicima odgode za nove dvije godine, a da ne znaju o potencijalni iznos tih financijskih sredstava.

Također zastupnike ne upozorava na činjenicu kako MUP kao poslodavac ima mogućnost upravljanja i održavanja tih sredstava na određenoj razini na način da policijski službenici ne mogu otići u mirovinu sukladno posebnom propisu, ako o tome ministar ne odluči rješenjem, zaključuju iz sindikata. 

 

OTPREMNINE

Još jedna odgoda isplate otpremnina policajcima neprihvatljiva i nemoralna

Sindikat daljnje odgađanje isplate uvećanih otpremnina po Zakonu o policiji doživljava kao zakonodavnu prijevaru i narušavanje predvidljivosti i sigurnosti pravnog poretka od strane Ministarstva unutarnjih poslova i Vlade Republike Hrvatske 

 

(SDLSN, 10. studenoga 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske uputio je Ministarstvu unutarnjih poslova mišljenje kako je još jedna odgoda isplate uvećanih otpremnina policijskim službenicima kojima prestaje državna služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti odnosno radi stjecanja prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu, do 2019. godine neprihvatljiva, nemoralna i neodgovorna.

Ministarstvo unutarnjih poslova, kao predlagatelj izmjena Zakona o policiji kojim se regulira daljnja odgoda isplate uvećanih otpremnina policijskim službenicima, ne osporava opravdanost isplate uvećanih otpremnina policijskim službenicima, ali kao razloge, kad je u pitanju odgoda do 1. siječnja 2015. godine, navodi „tešku gospodarsku situaciju u kojoj se Republika Hrvatska nalazila", činjenicu kako je do odgode do 2017. godine došlo „uzimajući u obzir potrebnu racionalizaciju troškova te činjenicu da u Državnom proračunu nisu osigurana sredstva za primjenu navedene odredbe", a za novopredloženu odgodu do 2019. godine navodi kako će doprinijeti „racionalizaciji troškova i potrebnim financijskim uštedama", jer bi u suprotnom „nastala potreba za isplatom znatnih financijskih sredstava za isplatu otpremnine u 2017. godini".

MUP ne navodi o kojim se „znatnim" financijskim sredstvima radi, čime saborske zastupnike dovodi u situaciju da Zakonom uvedene i opravdane uvećane otpremnine policijskim službenicima odgode za nove dvije godine, a da ne znaju o kojem potencijalnom iznosu financijskih sredstava se radi, a kamoli da ih se eventualno upozori na činjenicu da MUP kao poslodavac ima mogućnost upravljanja i održavanja tih sredstava na određenoj razini, kroz činjenicu da policijski službenici ne mogu otići u mirovinu sukladno posebnom propisu ukoliko o tome ministar unutarnjih poslova ne odluči rješenjem.

Dakle, u najmanju bi ruku bilo korektno iskazati podatke o policijskim službenicima koji, temeljem raspoloživih podataka, ispunjavaju uvjete za odlazak u mirovinu po posebnom propisu od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2018. godine i koliko se takvih policijskih službenika na taj način može izdvojiti na godišnjoj razini, a da se ne dovede u pitanje rad policije i sve to dodatno potkrijepiti prosječnim godišnjim odljevom policijskih službenika po osnovi koja bi mogla rezultirati isplatom uvećanih otpremnina predviđenih Zakonom.

Sindikat drži neozbiljnim i nekorektnim saborske zastupnike dovoditi u poziciju da novu odgodu izglasuju bez odgovarajućih financijskih pokazatelja, rukovodeći se paušalnim ocjenama o tome kako bi „nastala potreba za isplatom znatnih financijskih sredstava".

Podsjećamo da u svom radu i radnom vijeku policijski službenici također ulažu „znatne" napore i izloženi su rizicima i ugrozama kao malo tko u sustavu javne uprave, zbog čega i mogu u mirovinu po posebnim propisima te da pri donošenju odluke o tome hoće li im se konačno početi isplaćivati uvećane otpremnine treba voditi računa i o vrijednosti njihovog doprinosa koji su dali u očuvanju sigurnosti života i imovine građana Republike Hrvatske, kao i obrane njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, koji se mogu izraziti kao protuvrijednost „znatnih financijskih sredstava za isplatu otpremnine".

Činjenicom da su uvećane otpremnine ugrađene u Zakon, Republika Hrvatska je potvrdila društvenu vrijednost rada policijskih službenika i obveze države kao poslodavca u pogledu materijalne nagrade za takav rad po prestanku državne službe.

Stalnim odgađanjem isplate uvećanih otpremnina Republika Hrvatska deklarira se kao neozbiljna i pravno neuređena država, u kojoj se prava njezinim građanima istim zakonima priznaju i poništavaju.

Stoga se postavlja pitanje odgovornosti i „doprinosa" onih koji takve zakone predlažu i izglasavaju za stvaranje ozračja pravne nesigurnosti i pravnog poretka u kojem država svojim građanima, u konkretnom slučaju policijskim službenicima, priznaje određeno pravo, a da stvarno ne namjerava stvoriti preduvjete za njegovo ostvarenje.

Ovome u prilog govori i činjenica da su dosad u Republici Hrvatskoj, prije donošenja važećeg Zakona o policiji 2011. godine, na snazi bili Zakon o unutarnjim poslovima (od 1990. do 2001.) i Zakon o policiji (od 2001. do 2011. godine), što znači da je prosječno trajanje propisa kojim se regulira rad policije 10,5 godina pa je prema tome velika vjerojatnost da se odgađanjem isplate uvećanih otpremnina do 2019. godine one po ovom zakonu nikada neće ni isplatiti jer će tada zakon biti na snazi devet godina odnosno pri kraju njegovog „roka trajanja".

Sindikat zato daljnje odgađanje isplate uvećanih otpremnina po Zakonu o policiji doživljava kao zakonodavnu prijevaru i narušavanje predvidljivosti i sigurnosti pravnog poretka od strane Ministarstva unutarnjih poslova i Vlade Republike Hrvatske. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 09.11.2016.

SLOBODNA DALMACIJA o Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika

 

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 08.11.2016.

SINDIKAT
Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika sadrži samo prava

Sindikat lokalnih i državnih službenika i namještenika upozorio je u utorak da Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika već 13 godina sadrži samo prava, bez spominjanja obveza, te ocijenio kako je možebitni razlog nezainteresiranosti za promjenu naziva zakona radi usklađivanja sa stvarnim sadržajem to što bi donošenje zakona koji bi državnim dužnosnicima jamčio samo prava moglo biti nezgodno

(tportal, 8. studenoga 2016.) Sindikat u priopćenju podsjeća da u zakonu ni "o" od obveza državnih dužnosnika nema još od 24. listopada 2003. godine, kada je stupio na snagu sada već nepostojeći Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (2011. godine zamijenio ga je Zakon o sprečavanju sukoba interesa), koji je izvan snage stavio odredbe članaka od 2. do 10., odnosno sadržaj glave II. "Obveze dužnosnika za vrijeme obnašanja dužnosti".

Stoga od 2003. godine u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika postoje samo prava državnih dužnosnika u tijelima državne vlasti, ali on i dalje svojim nazivom i glavom II. "Obveze dužnosnika za vrijeme obnašanja dužnosti", čije su odredbe brisane, sugerira sadržaj koji u njemu ne postoji, pa čak i u svojem prvom članku navodi kako se "Zakonom uređuju obveze i prava državnih dužnosnika".

Sindikat je u više navrata upozoravao Hrvatski sabor na "zavaravajući" naslov zakona i tražio da se njegov sadržaj uskladi s njime, ali bez uspjeha, navodi se u priopćenju. 

 

"Dužnosnici imaju samo prava, a što je s obvezama?" pitaju sindikati

(Index.hr, 8. studenoga 2016.) SINDIKAT lokalnih i državnih službenika i namještenika upozorio je u utorak da Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika već 13 godina sadrži samo prava, bez spominjanja obveza, te ocijenio kako je možebitni razlog nezainteresiranosti za promjenu naziva zakona radi usklađivanja sa stvarnim sadržajem to što bi donošenje zakona koji bi državnim dužnosnicima jamčio samo prava moglo biti nezgodno.

Sindikat u priopćenju podsjeća da u zakonu ni "o" od obveza državnih dužnosnika nema još od 24. listopada 2003. godine, kada je stupio na snagu sada već nepostojeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (2011. godine zamijenio ga je Zakon o sprječavanju sukoba interesa), koji je izvan snage stavio odredbe članka 2. do 10., odnosno sadržaj glave II. "Obveze dužnosnika za vrijeme obnašanja dužnosti".

Stoga od 2003. godine u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika postoje samo prava državnih dužnosnika u tijelima državne vlasti, ali on i dalje svojim nazivom i glavom II. "Obveze dužnosnika za vrijeme obnašanja dužnosti", čije su odredbe brisane, sugerira sadržaj koji u njemu ne postoji, pa čak i u svojem prvom članku navodi kako se "Zakonom uređuju obveze i prava državnih dužnosnika".

Sindikat je u više navrata Hrvatski sabor upozoravao na "zavaravajući" naslov zakona i tražio da se njegov sadržaj uskladi s naslovom, ali bez uspjeha, navodi se u priopćenju. 

 

DUŽNOSNICI
Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika već 13 godina sadrži samo prava

Razlog nezainteresiranosti za promjenu naziva Zakona radi usklađivanja sa stvarnim sadržajem možda je taj što bi donošenje zakona koji bi državnim dužnosnicima garantirao samo prava, ali ne i obveze, moglo biti nezgodno, ali nije li nezgodno i kad zakon prodaje robu koja se više ne nudi na njegovim „policama"

 

... za uvećanje klikni na sliku 

(SDLSN, 8. studenoga 2016.) Nomen est omen kaže latinska poslovica, ali „ime je znak" u slučaju Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika ne odgovara istini odnosno sadržaju ovoga zakona.

Naime, u njemu ni „o" od obveza državnih dužnosnika nema još od 24. listopada 2003. godine, kada je stupio na snagu sada već nepostojeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (2011. godine zamijenio ga je Zakon o sprječavanju sukoba interesa) i svojim prijelaznim odredbama izvan snage stavio odredbe članka 2. do 10. Zakona odnosno sadržaj glave II. OBVEZE DUŽNOSNIKA ZA VRIJEME OBNAŠANJA DUŽNOSTI, budući da je ova materija preuzeta u zakon koji je regulirao pitanje sprječavanja sukoba interesa.
Stoga od 2003. godine u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika postoje samo prava državnih dužnosnika u tijelima državne vlasti, ali on i dalje svojim nazivom i glavom II. OBVEZE DUŽNOSNIKA ZA VRIJEME OBNAŠANJA DUŽNOSTI, čije su odredbe brisane, sugerira sadržaj koji u njemu ne postoji pa čak i u svojem prvom članku navodi kako se ovim „Zakonom uređuju obveze i prava državnih dužnosnika".
Sindikat je u više navrata Hrvatski sabor upozoravao na „zavaravajući" naslov Zakona i tražio da se njegov sadržaj uskladi s naslovom, ali bez uspjeha.
Razlog nezainteresiranosti za promjenu naziva Zakona radi usklađivanja sa stvarnim sadržajem možda je taj što bi donošenje zakona koji bi državnim dužnosnicima garantirao samo prava, ali ne i obveze, moglo biti nezgodno, ali nije li nezgodno i kad zakon prodaje robu koja se više ne nudi na njegovim „policama". S. Kuhar      

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 07.11.2016.

Sastanak ministra Krstičevića s predstavnicima Sindikata u MORH-u

 

(MORH, 7. studenoga 2016.) Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević održao je danas, u ponedjeljak, 7. studenoga 2016., prvi radni sastanak s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, Nezavisnog sindikata javne, državne i lokalne uprave Republike Hrvatske te Samostalnog vojnog sindikata.

Predstavnici sindikata izvijestili su ministra Krstičevića o dosadašnjoj suradnji s Ministarstvom obrane, ali i budućim aktivnostima koje, prema zajedničkoj ocjeni, zahtijevaju nastavak dijaloga i suradnje.

Ministar obrane rekao je, kako je uvjeren u buduću dobru suradnju Ministarstva obrane i sindikata te istaknuo kako se odluke vezane uz zaposlenike, državne službenike i namještenike Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske neće donositi bez razgovora s predstavnicima sindikata.

 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 03.11.2016.

Imenovani ministri koji će pregovarati o plaćama u javnim službama

 

(HRT, 3. studenoga 2016.) Vlada je izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.

Tako će vladin pregovarački tim činiti ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

O osnovici plaća za državne službenike će, pak, pregovarati Čorić, Dalić, Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Ministar Čorić, koji će biti na čelu oba pregovaračka tima, podsjetio je da je riječ o uvećavanju osnovica za plaće javnih i državnih službenika za 6 posto nakon dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta višeg od 2 posto, temeljem sporazuma vlade i sindikata iz 2009., a što u 2016. nije bilo moguće ispuniti zbog potrebe strukturnih mjera štednje.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 03.11.2016.

NOVI LIST o "novom" ustroju Porezne uprave

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 02.11.2016.

Splitski sud užasa: Selotejpom krpaju prozore i bježe od zmija

Na Općinskom sudu u Splitu rade u nemogućim uvjetima. Grijanja u zgradi nema, a djelatnici se ljeti od sunca štite tako da lijepe papire na prozor. Sve je trulo od vlage... 

Autor: Tina Jokić

(24sata, 2. studenoga 2016.) Ako se prozor ne može dobro zatvoriti, treba ga oblijepiti selotejpom, ako tuče sunce po staklima, zalijepi se nešto papira, a ako vam je zimi u zahodu hladno kao na poljskom WC-u - trpite.

Tako ukratko izgleda život, odnosno rad na Općinskom sudu u Splitu koji je posljednjih deset godina "privremeno" smješten na periferiji grada, u zgradi bivše vojarne na Dračevcu. Tamo su građani u srijedu mogli ići u obilazak u sklopu manifestacije Dan otvorenih vrata na Europski dan pravosuđa. Već sam dolazak u zgradu suda izgleda jezivo jer su tri zgrade u okolici potpuno porazbijane i sablasno zapuštene. Trava i drač oko zgrada ljeti narastu do dva metra te tako sve skupa postaje savršeno leglo štakora i zmija koji šetaju, odnosno gmižu po parkiralištu, a nekad i u sudnicama.

 

- U ovoj zgradi su 74 sudnice, od čega je njih šest adaptirano prije tri godine. U ostalim sudnicama namještaj je star i 60 godina. Tu je i vlaga, a prozori su katastrofa - kaže nam zamjenik predsjednika Općinskog suda u Splitu Marijo Franetović koji svoju sudnicu, kao i svi, grije na klimu. Temperaturu zimi drži na 20-ak stupnjeva, a kad se izađe na hodnik, bude i deset stupnjeva manje jer dvije klime ne mogu pošteno zagrijati golemi prostor. No pravi temperaturni šok vas čeka na zahodu gdje nikakvog grijanja zapravo nema. Na ovom sudu u prvom planu je dovitljivost djelatnika pa su tako stolice povezane u "klupu" pomoću letve, cijevi u nekim zahodima uopće nisu u zidu nego strše izvana, na mjestima gdje je propao parket stavi se komad daske, a ako negdje kapa voda, ispod se naprosto "instalira" kakva kantica. Sporedna stubišta i hodnici postali su odlagališta raspadnutog namještaja i zastarjele opreme. U podrumskim prostorijama krije se na tisuće i tisuće spisa. Kad bi se svi spisi složili jedan do drugog bili bi dugački 5,6 kilometara, odnosno mogli bi se s njima povezati Split i Solin. Složeni su na 2,5 kilometara polica, a oni koji ne stanu na police naprosto leže po hodnicima, podovima, stolovima....

 

No iako su uvjeti rada loši, na Općinskom sudu radi se punom parom.

- U travnju 2014. bilo je oko 37 tisuća neriješenih predmeta, a sad ih je manje od 33 tisuće. Tu govorimo o predmetima i s ovog suda te šest područnih sudova u županiji. Ovaj sud smanjio je broj neriješenih kaznenih i građanskih sporova za više od dvije tisuće predmeta - kaže nam Franetović.

 

Ministri ništa ne poduzimaju

Na sudu kažu da ovu situaciju nitko od nadležnih ne doživljava kao problem. Promijenilo se više ministara u posljednjih deset godina, ali ni jedan nije poduzeo baš ništa da riješi situaciju. 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 02.11.2016.

REGIONALNI vs ŽUPANIJSKI USTROJ
Porezna uprava vraća županijski ustroj područnih ureda

Sindikat je u više navrata upozoravao na neprihvatljivu praksu mijenjanja i napuštanja županijskog ustroja kroz ustrojavanje državne uprave po načelu nekoliko većih regija, smatrajući da državni aparat treba biti usklađen s važećim teritorijalnim ustrojem

Iako mrežne stranice Porezne uprave sugeriraju "jasnu viziju" njezina ustroja, ona se mijenja od vlade do vlade  

(SDLSN, 2. studenoga 2016.) Trend organiziranja državne uprave na način koji ne slijedi važeći teritorijalni - županijski ustroj, nego počiva na podjeli hrvatske na nekoliko većih regija, sudeći po Nacrtu prijedloga Zakona o Poreznoj upravi koji je dostavljen na mišljenje sindikatima koji djeluju u ovoj upravnoj organizaciji Ministarstva financija, više nije općeprihvaćen model ustroja državne uprave.
Naime, ovim se nacrtom predviđa ustrojavanje područnih ureda Porezne uprave „u pravilu za područje jedne županije, odnosno Grada Zagreba", čime se napušta za vrijeme Milanovićeve Vlade provedeno okrupnjavanje područnih ureda na Područni ured Zagreb, Područni ured Središnja Hrvatska, Područni ured Sjeverna Hrvatska, Područni ured Slavonija i Baranja, Područni ured Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Lika i Područni ured Dalmacija.

Novi Zakon o Poreznoj upravi vratio bi područne urede po županijama 

Sindikat podsjeća kako je sličan regionalni ustroj 2014. godine pokušao uvesti i tadašnji ministar uprave Arsen Bauk, čije je ministarstvo čak izradilo i nacrt konačnog prijedloga Zakona o sustavu državne uprave, kojim je bilo predviđeno ustrojavanje ureda državne uprave za područje više županija, čime je 20 ureda državne uprave u županijama trebalo zamijeniti pet ureda državne uprave za Dalmaciju, Slavoniju i Baranju, Središnju hrvatsku, Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku te Sjeverozapadnu Hrvatsku, ali takav prijedlog nije naišao na potporu SDP-ovih koalicijskih partnera - IDS-a i HNS-a, a izazvao je trvenja i u samom SDP-u.
Hoće li nakon preustroja Porezne uprave po županijskom modelu sličan scenarij doživjeti i Carinska uprava, koja je danas organizirana kroz četiri područna carinska ureda - Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, a posebno od starog i novog ministra unutarnjih poslova, Vlahe Orepića, najavljivana reorganizacija Ministarstva unutarnjih poslova pod motom „prevelika glava i pretanke noge", koja bi trebala 20 sadašnjih policijskih uprava svesti na četiri regionalne uprave i posebnu, Zagrebačku, tek će se vidjeti.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH u više je navrata upozoravao na neprihvatljivu praksu mijenjanja i napuštanja važećeg županijskog teritorijalnog ustroja kroz ustrojavanje državne uprave po načelu nekoliko većih regija, smatrajući da državni aparat treba biti usklađen s važećim teritorijalnim ustrojem.
Ukoliko Hrvatska u budućnosti umjesto županija uvede regije, Sindikat će podržati ustroj državne uprave koji slijedi logiku takve administrativne podjele, no dok se to ne dogodi politika ne bi trebala na ovakav način potkopavati teritorijalnu podjelu za čiju promjenu nema političke volje, snage i konsenzusa. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


EU i SAD objavili ocjenu trenutačnog stanja pregovora o TTIP-u

EU i SAD objavili ocjenu trenutačnog stanja pregovora o TTIP-u

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 17. siječnja 2017. - Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström i predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za trgovinu Michael Froman danas su objavili zajedničku ocjenu napretka pregovora o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) od njihova početka u srpnju 2013.

Opširnije

Davos – velika nesigurnost

Davos – velika nesigurnost

GOSPODARSTVO „Prilagodljivo i odgovorno vođenje“ – tako glasi ovogodišnji moto Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu na kojem se sastaje svjetska elita. Ove godine međutim tamo, čini se, vlada velika nesigurnost. (Deutsche Welle) On, Klaus Schwab, nije kriv. Nije kriv ni Svjetski ekonomski forum koji je Schwab osnovao 1971: nije kriv za ekonomsku nejednakost u mnogim društvima, nije kriv za sve veći strah od globalizacije, niti za anti-globalizacijski pokret; nije kriv za uspjehe populista u izglasavanju Brexita u Velikoj Britaniji, pa ni za ishod predsjedničkih izbora u SAD-u.

Opširnije

Polovinu svjetske imovine u svojim rukama drži - osmero ljudi

Polovinu svjetske imovine u svojim rukama drži - osmero ljudi

NEJEDNAKOSTI (Novilist.hr) Osmero ljudi drži u svojim rukama istu vrijednost imovine kao i polovina svjetske populacije i ta razina nejednakosti »mogla bi razoriti naša društva«, upozorila je u ponedjeljak uoči početka godišnjeg skupa u Davosu britanska humanitarna udruga Oxfam.

Opširnije

Zapanjujuća slika hrvatskog gospodarstva: Državna poduzeća su, po podacima Fine, učinkovitija od privatnih

Zapanjujuća slika hrvatskog gospodarstva: Državna poduzeća su, po podacima Fine, učinkovitija od privatnih

STATISTIKA KOJA OKTRIVA ILI SKRIVA Autor: Branko Podgornik To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a. Takav dojam stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća, ističe Milošević

Opširnije

Uvozit ćemo radnike jer dio nezaposlenih nije iskoristiv

Uvozit ćemo radnike jer dio nezaposlenih nije iskoristiv

ISTRAŽIVANJE DR. SC. DARJE MASLIĆ SERŠIĆ Dugotrajna nezaposlenost posebno je opasna. Ti su ljudi socijalno isključeni i trebat će nam generacije da ih vratimo u društvo, kaže profesorica AUTOR: Ivana Rimac Lesički (VEČERNJI LIST) Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje s jučerašnjim je datumom evidentirano 241.186 ljudi. Svi oni zbog gubitka posla iskusili su psihičke i fizičke posljedice po svoje zdravlje, a ugrožena je i njihova obitelj.

Opširnije

KOLUMNA Ina se vraća, što je s bankama

KOLUMNA Ina se vraća, što je s bankama

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik (Novilist.hr) To što je francuski Societe Generale nedavno Splitsku banku prodao mađarskom OTP-u, kao i nagađanja da talijanski UniCredit planira Zabu prodati spomenutoj francuskoj banci, političarima u ozbiljnoj državi trebao biti povod za raspravu o tome što će učiniti radi povratka nadzora nad financijskim sustavom, koji je u Hrvatskoj u 90-postotnom stranom vlasništvu.

Opširnije

Nema poboljšanja: Svaki peti radnik u EU-u radi na privremenim poslovima

Nema poboljšanja: Svaki peti radnik u EU-u radi na privremenim poslovima

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA Autor: Gabrijela Galić Na razini EU-a 20,5 posto svih zaposlenih u 2015. godini radilo je na povremenim poslovima, a u pretkriznoj 2008. godini bio ih je 18,2 posto. MOR navodi i kako se čini da je u nekim zemljama, a pritom apostrofira Hrvatsku i Francusku, učestalost privremenog zapošljavanja u porastu

Opširnije

Međunarodna organizacija rada predviđa kako će broj nezaposlenih u svijetu porasti za čak 3,4 milijuna!

Međunarodna organizacija rada predviđa kako će broj nezaposlenih u svijetu porasti za čak 3,4 milijuna!

GLOBALNA KRIZA "Ekonomski rast i dalje razočarava i zaostaje za priželjkivanim razinama" (VEČERNJI LIST) Broj nezaposlenih u svijetu trebao bi ove godine porasti za 3,4 milijuna zbog slabašnog gospodarskog rasta koji se očituje u sporijem tempu otvaranja novih radnih mjesta, procjenjuju u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO).

Opširnije

Vlada započela izradu Nacionalnog programa reformi za 2017., prvi nacrt do kraja siječnja

Vlada započela izradu Nacionalnog programa reformi za 2017., prvi nacrt do kraja siječnja

Autor: Lider/Hina Vlada je u četvrtak održala prvi pripremni sastanak za izradu Nacionalnog programa reformi, čiji bi prvi nacrt, po riječima potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva i obrta Martine Dalić, trebao biti dovršen do kraja siječnja.

Opširnije

Detektiran najveći rizik za svjetsko gospodarstvo

Detektiran najveći rizik za svjetsko gospodarstvo

Poslovni.hr/Hina Stručnjake WEF-a posebno brine slabi oporavak od globalne gospodarske krize koja je izbila prije deset godina i prouzročila rast nezaposlenosti odnosno podzaposlenosti. Sve veća nejednakost u dohocima smatra se najvećim rizikom za svjetsko gospodarstvo u 2017.godini, pa uz potrebu oživljavanja rasta sve nužnijima se smatraju reforme tržišnog kapitalizma koje također treba uvrstiti u agende kako bi se ublažilo nezadovoljstvo građana, poručili su iz Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).

Opširnije

Komisija pokreće novu inicijativu za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika

Komisija pokreće novu inicijativu za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika

Europska komisija - Priopćenje za tisak Bruxelles, 10. siječnja 2017. Europska komisija poduzima mjere za promicanje sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u. Ulaganjem u zdravlje i sigurnost na radu poboljšavaju se životi ljudi sprečavanjem nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Komisija nastavlja ulagati napore, a ovom inicijativom želi bolje zaštititi radnike od raka uzrokovanog uvjetima na radu, pomoći poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, da se usklade s postojećim zakonodavnim okvirom i staviti veći naglasak na rezultate, a ne na birokratske formalnosti.

Opširnije

EK ograničava primjenu kancerogenih tvari: Manje trikloretilena i strojnih ulja spasit će na tisuće života

EK ograničava primjenu kancerogenih tvari: Manje trikloretilena i strojnih ulja spasit će na tisuće života

RADNA MJESTA Autor: Gabrijela Galić Trikloretilen se najčešće koristi za kemijsko čišćenje, odmašćivanje i ekstrakciju, a primjena mu je najraširenija u metalnoj i tekstilnoj industriji. Nove mjere vezane uz korištenje strojnih ulja rezultirat će s 90 tisuća slučajeva raka manje

Opširnije

Njemački radnik na sat zaradi pet puta više nego hrvatski

Njemački radnik na sat zaradi pet puta više nego hrvatski

VELIKE RAZLIKE U PLAĆAMA U EU-U Veliki je jaz između razvijenih država članica EU i onih siromašnijih (GLAS SLAVONIJE) Podaci o plaćama i troškovima rada najzornije pokazuju koliko je veliki jaz između razvijenih država članica Europske unije i onih siromašnijih. To se najočitije vidi kroz iseljavanje i useljavanje radne snage iz jedne zemlje u drugu omogućeno kroz slobodu kretanja radnika u Europskoj uniji.

Opširnije

Kad siromašni pomažu bogatima: balkanske zemlje imaju velikih problema zbog masovnog odlaska visokoobrazovanih građana

Kad siromašni pomažu bogatima: balkanske zemlje imaju velikih problema zbog masovnog odlaska visokoobrazovanih građana

'ODLJEV MOZGOVA' Piše Lola Wright (SLOBODNA DALMACIJA) Odljev mozgova problem je koji sve više muči brojne europske zemlje, među kojima su Bugarska, Rumunjska ili Grčka. Dok jedni imaju odljev mozgova, Njemačka, primjerice, bilježi tzv. priljev mozgova. Prema novim statistikama, u Njemačkoj je 2015. živjelo 225.000 Bugara od kojih su mnogi visokoobrazovani.

Opširnije

Žrtve raka povezanih s radnim mjestom: Svaki peti radnik u EU je izložen kancerogenoj tvari

Žrtve raka povezanih s radnim mjestom: Svaki peti radnik u EU je izložen kancerogenoj tvari

PORAZNI PODACI Autor: Gabrijela Galić Trenutačno u Europskoj uniji godišnje umre više od 100 tisuća osoba od bolesti koje su posljedica izloženosti štetnim tvarima na radnom mjestu. Ako se problem nastavi ignorirati, za dva desetljeća broj žrtava porast će za 80 tisuća

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada će isplatiti božićnicu u javnim i državnim službama, možda ove, a možda i druge godine. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja