SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 30.11.2016.

PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA:
"Sram me je koliko se daje za pravosuđe"

 

(GLAS SLAVONIJE, 29. studenoga 2016.) Saborski Odbor za pravosuđe u utorak je jednoglasno podupro izvješće predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina o stanju sudbene vlasti za prošlu godinu, a Hrvatin je, upozoravajući na kontinuirano smanjivanje novca iz proračuna za pravosuđe, poručio kako ga je sram i iznositi te podatke.
"Čak 83,21 posto ukupnih sredstava (1,01 milijarda kuna) išlo je na plaće i izdatke za zaposlene", rekao je Hrvatin.
Kao primjer Hrvatin je naveo Županijski sud u Splitu, kojemu je u 2015., kao većem sudu, za edukaciju sudaca, službenika i savjetnika odobreno 19.000 kuna. Županijskome sudu u Zagrebu, kao najvećemu županijskom sudu, za sve grane sudaca prošle je godine odobreno samo 55.000 kuna, istaknuo je.
"To se najviše osjeti i odražava na edukaciji i stručnoj literaturi", upozorio je Hrvatin i dodao kako bez stručnog usavršavanja nema ni autoriteta suda ni kvalitete.
S takvim se minimumom, istaknuo je, sudovi teško mogu pokrivati, a o brojčanim podatcima ga je, kako je rekao, sram i govoriti.
"U pravosuđu se već petu ili šestu godinu kontinuirano smanjuje proračun, a to će se odraziti i u 2017., ponajviše jer nam preostaju ključne aktivnosti kao što je digitalizacija pravosuđa. To će se u većini slučajeva financirati iz EU fondova, ali i proračun mora osigurati određena sredstva kojih mi u ovom trenutku nemamo", rekla je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin.
Pohvalila je kontinuirani rast učinkovitosti pravosuđa koji se, istaknula je, proteže i na 2016. godinu.


Manje neriješenih predmeta

Prema izvješću, tijekom 2015. zadržan je trend smanjenja broja predmeta koji su nedovršeni na kraju kalendarske godine, što je rezultat činjenice da je ponovno riješen veći broj predmeta od broja predmeta koji su primljeni 2015. Tako je ukupan broj neriješenih predmeta s 574.418 pao na 513.139, i to, promatrajući u strukturi, predmeti bez zemljišno-knjižnih i sudskih registara. Broj neriješenih predmeta manji je za 10,67 posto u odnosu prema 2014. godini, čime je ispunjena postavljena zadaća njihova daljnjeg smanjenja.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 29.11.2016.

Prenosimo iz DUBROVAČKOG VJESNIKA

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 26.11.2016.

Pleša: Imenovano povjerenstvo za izračun povrata osnovice plaća u državnim službama


ZAGREB, 25. studenoga 2016. (Hina) - Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša izjavio je nakon sastanka u petak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava o osnovici za plaće u državnim službama da je imenovano povjerenstvo, kao i u slučaju javnih službi, koje bi trebalo u roku nekoliko dana napraviti izračun kako bi se vidjelo kolika su financijska sredstva potrebna da bi se osnovica vratila na iznos iz 2009. godine.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 24.11.2016.

JAVNI SEKTOR
PLAĆE ĆE RASTI ŠEST POSTO KROZ TRI GODINE? Predane prve tužbe koje bi mogle srušiti proračun: "Četiri učiteljice mogle bi pokrenuti lavinu!"

AUTOR: Kristina Turčin, Marina Klepo 


Prvi red, s lijeva na desno: Tanja Biloglav, Damira Črep Gavrilović; Drugi red, s lijeva na desno: Gordana Kovač Bluha, Biljana Pavelić

(JUTARNJI LIST, 24. studenoga 2016.) Kad bi predstavnici Vlade na današnjem prvom pregovaračkom sastanku oko povećanja osnovice za plaće u javnim i državnim službama sindikalcima ponudili povećanje osnovice od šest posto, ali sukcesivno, za određeni postotak kroz naredne tri do najviše četiri godine, s početkom isplate prvog povećanja plaća od 1. siječnja 2017., dio sindikalaca bi, neslužbeno doznajemo, takav prijedlog smatrao ozbiljnom ponudom. A to je, kako pak neslužbeno doznajemo u Vladi, na tragu onoga što Vlada doista namjerava ponuditi.

- Mi očekujemo ozbiljnu ponudu i spremni smo za pregovore koji će završiti kvalitetnim dogovorom. Sukcesivno povećanje može biti kvalitetni prijedlog koji možemo predstaviti članstvu, ali samo ako isplata povećanja počne odmah, sa 1. siječnjem sljedeće godine. No, zadnju će riječ reći članstvo - kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

Polazna točka

Vladin pregovarački Odbor na čelu s ministrom rada Tomislavom Ćorićem danas će održati prvi sastanak s predstavnicima sindikata javnih službi, a sutra sa sindikatima državnih službi. Radi se o predstavnicima ukupno 240.000 zaposlenika u javnim (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb itd.) i državnim (državna i lokalna uprava, policija, vojska itd.) službama kojima je od početka ove godine, sukladno sporazumima potpisivanim od 2006. godine naovamo, osnovica za plaće trebala narasti 6 posto.

Samo povećanje osnovice od 6 posto koštalo bi oko 1,8 milijardi kuna godišnje, uvećano za dodatke koji se vežu na osnovicu, a potpuno ispunjenje sporazuma za javne službe koštalo bi više od pet milijardi kuna.

- Zaposlenicima u javnim službama plaće bi do kraja godine trebale rasti 20 posto. Nitko od nas nije lud da to traži odmah i odjednom, jer proračun to ne može podnijeti. Ali tražimo kvalitetnu ponudu. Sastanak ću početi s utvrđivanjem koliko je Vlada zaposlenicima dosad dužna. Očekujem da se kaže što će biti s dugom, da se dogovori tempo povećanja i da se dogovori redovno usklađivanje - kaže Vilim Ribić iz Matice sindikata.

U Vladi neslužbeno ocjenjuju da su sindikalci razumniji od percepcije koju je o njima stvarala prošla Vlada te da se dogovor u dogledno vrijeme, prije konačnog prijedloga proračuna, može očekivati. No, danas je tek prvi sastanak te ne žele ništa prejudicirati.

- Sindikati pokazuju da su potpuno svjesni situacije u kojoj se nalazi Vlada kao socijalni partner te cjelokupno gospodarstvo nakon višegodišnje krize. U ovoj Vladi imat će konstruktivnog partnera u rješavanju ovog problema kao i u daljnjoj izgradnji socijalnog partnerstva - neslužbeno obećavaju Vladi.

Sindikalni vođe iz javnog sektora s kojima smo jučer razgovarali ističu kako je sukcesivna isplata povišice - dakle, ne povišica od šest posto odjednom već kroz neko vrijeme, ali najdulje do kraja mandata ove Vlade - dobra polazna točka, ali ne i jedina. Naime, o njoj bi ozbiljno razmišljali kad bi se uz nju vezalo i redovno godišnje usklađivanje plaća u javnim službama s nekim od realnih pokazatelja - rastom BDP-a ili prosječnom plaćom, na primjer.

- Prosječna je plaća u državi, unatoč krizi, proteklih godina rasla. Osnovica za javne službe bila je pak ista, a dodaci su otpadali. Dakle, naša kupovna moć iz mjeseca u mjesec pada i takva se praksa mora zaustaviti. Naša plaća mora biti vezana uz neki pokazatelj - kaže jedan sindikalac.

Već sama najava da sindikati neće inzistirati na aktiviranju klauzule ugovora o 6-postotnom rastu plaća već u 2017. godini za ekonomiste je vrlo ohrabrujuća jer upućuje da je razuman dogovor moguć. Iva Tomić s Ekonomskog instituta naglašava da podržava dogovorno rješenje, a čini joj se sasvim prihvatljivo rješenje o kojem se u ovom trenutku neslužbeno govori, da bi se 6-postotni rast plaća realiziralo sukcesivno, do kraja mandata ove Vlade.

- Ako bi sindikatima bio prihvatljiv godišnji rast plaća od oko 1,5 posto, čini mi se da je to vrlo uviđavan pristup, imajući u vidu stanje proračuna, ali i činjenicu da je krenuo određeni gospodarski oporavak - kaže Tomić. Međutim, pritom naglašava da prije potpisivanja novog dogovora između Vlade i sindikata treba biti vrlo oprezan kako se ne bi dogodila sadašnja situacija. Zato smatra da pri određivanju budućeg rasta plaća treba uzeti u obzir različite okolnosti, poput nove krize ili pada proračunskih prihoda.

 

Fondovi EU

Uz pretpostavku da se masa plaća iduće godine poveća 1,5 posto, što će to značiti za proračun? Imajući u vidu da su rashodi za zaposlene u ovogodišnjem proračunu iznosili 25,6 milijardi kuna, to bi značilo trošak od oko 400 milijuna kuna.

S određenim povećanjem mase plaća računaju i u Ministarstvu financija koje završava izradu proračuna za 2017., ali još uvijek nije poznato s kolikim se iznosom računa. Unatoč blagom oporavku ekonomije i rastu prihoda, ministar financija baš si ne može priuštiti osjetniji rast plaća ako želi nastaviti fiskalnu konsolidaciju. Imajući sve to u vidu, može se očekivati da će ministar Marić istodobno nastojati držati kontrolu nad izdacima za zaposlene u javnom sektoru. Iznos mase plaća ne određuje samo rast plaća, nego i broj zaposlenih. Proteklih godina, poznato je, uglavnom se govorilo o racionalizaciji zaposlenih u javnom sektoru, ali sve je ostalo na dobroj namjeri. Uz to, od prošle godine Ministarstvo se počelo u većoj mjeri oslanjati na prihode iz europskih fondova. Tako su, primjerice, rashodi financirani iz općih prihoda i doprinosa ove godine smanjeni za 84 mil. kuna u odnosu na plan prethodnog ministra financija, a istovremeno je planirano povećanje rashoda za zaposlene financiranih iz sredstava EU u iznosu od 40,4 mil. kuna.

 

Stipić: Ove četiri tužbe su grude snijega koje će pokrenuti lavinu

Općinskome sudu u Zagrebu jučer su predane četiri tužbe kojima se od poslodavca (škola) potražuje isplata duga nastalog zbog nepovećanja osnovice plaća od 6 posto. Riječ je o prvim tužbama, pojedinačne vrijednosti 5000 kuna, zbog desetomjesečne neisplate pripadajućeg dijela povišice od mjesečnih 500 kuna.

Prve tužbe predane su u organizaciji Školskog sindikata Preporod, a tužiteljice su učiteljice i nastavnice Gordana Kovač Bluha, Biljana Pavelić, Tanja Biloglav i Damira Črep Gavrilović.

- Osjećam se loše jer sam tu na ovome mjestu umjesto s djecom u razredu. Do ovoga je doveo još jedan sporazum u startu potpisan s namjerom da ne bude proveden - izjavila je Gordana Kovač Bluha, učiteljica u zagrebačkoj OŠ Rapska sa 35 godina staža.

Biljani Pavelić, nastavnici u zagrebačkoj 2. ekonomskoj školi sa 26 godina staža, žao je što je moralo doći do tužbe i što Vlada još jednom pokazuje da joj je obrazovanje na zadnjemu mjestu.

Tanja Bilogav, defektologinja u Centru za autizam, ističe da učitelji daju sve od sebe i od Vlade očekuju da im vrati minimalno ono što im pripada.

Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, jučer je pred Općinskim sudom izjavio da su tužbe ispit za pravosuđe.

Uvjeren je da dug mora biti vraćen, a sporazum vidljiv u plaćama. Premijera Andreja Plenkovića pozvao je da problem riješi na miran način.

- Ovo nije sindikalno pitanje, nego radničko. To je spor svih sporova i bitka svih bitaka od koje nećemo odustati - rekao je.

Stipić je siguran da su prve tužbe "četiri grude snijega koje će pokrenuti lavinu", unatoč tome što ostali sindikati javnih i državnih službi zasad nemaju u planu sličnu akciju i upozoravaju da su tužbe ne samo nepotrebne nego i štetne.

Osvrćući se na izjavu Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti da se tu radi o skupljanju jeftinih sindikalnih poena, Stipić je uzvratio:

- Ako je ovo borba za sindikalne poene, onda ne znam zašto uopće postoje sindikati. Možda čelnici nekih sindikata smatraju da potražujemo bakšiš, no nama je to velik novac. Iako Preporod nije potpisnik spornoga dodatka sporazuma iz 2009., Stipić smatra da njegovo članstvo ima pravo tražiti ono što mu sporazumom pripada. (Mirela Lilek)

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 23.11.2016.

NOVI LIST o tužbama prije pregovora

 

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 23.11.2016.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 22.11.2016.

MINISTARSTVO OBJAVILO
Pomoćnik ministra bit će razriješen ako bude optužen zbog krađe televizora


(SLOBODNA DALMACIJA) Ministarstvo pravosuđa izvijestilo je da će pomoćnik ministra Anđelko Dundić, za kojega su mediji objavili kako je u travnju ove godine kazneno prijavljen za tešku krađu, biti razriješen ako državno odvjetništvo protiv njega podnese optužnicu.

U priopćenju objavljenom u ponedjeljak ministarstvo je potvrdilo kako im je poznato da su "u tijeku izvidi nadležnog državnog odvjetništva povodom podnesene kaznene prijave protiv pomoćnika ministra Anđelka Dundića koji su, sukladno zakonskim odredbama, tajni".

Podsjećajući na odredbe Zakona o kaznenom postupku ministarstvo je izvijestilo da "samo tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost na način propisan posebnim zakonom".

"Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir i činjenicu kako iz same kaznene prijave nije moguće razlučiti postoji li kaznena odgovornost ili ne odnosno jesu li navodi iz kaznene prijave istiniti, Ministarstvo pravosuđa nije u mogućnosti trenutno komentirati navode iznesene u kaznenoj prijavi, te time niti u navedenom članku.

Nakon što nadležno državno odvjetništvo provede sve potrebne procesne radnje donijet će odluku o kaznenoj prijavi i odlučiti hoće li pokrenuti kazneni progon ili će ustanoviti kako nema osnove za pokretanje kaznenog progona.

Ako državni odvjetnik ustanovi kako ima osnova za pokretanje ili provođenje kaznenog progona, podnijet će nadležnom sudu odgovarajući optužni akt. U tom slučaju će pomoćnik ministra Anđelko Dundić biti razriješen", stoji u priopćenju.

Prema pisanju Jutarnjeg lista pomoćnika ministra za zatvorski sustav prijavio je ravnatelj zatvora u Dubrovniku u kojem je Dundić radio do sredine travnja, kad se zbog imenovanja na funkciju pomoćnika ministra preselio u Zagreb. U prijavi navodno stoji da je Dundić dok je u dubrovačkom zatvoru radio kao pravosudni policajac jednom zatvoreniku ukrao televizor.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 19.11.2016.

Prenosimo iz NOVOG LISTA

 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 18.11.2016.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 17.11.2016.

NOVI LIST o isplati pola plaće službenicima koji su preuzeti u drugo državno tijelo

...za čitanje klikni na sliku  

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

SINDIKATI ZAGRMILI: Evo što imamo za reći o Svjetskom Danu socijalne pravde

NEZAVISNI SINDIKAT Autor: dnevno.hr Međunarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okruženja, poštivanje temeljnih načela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite.

Opširnije

NHS postao punoljetan

NHS postao punoljetan

NHS - Prije točno 18 godina u Zagrebu su osnovani Nezavisni hrvatski sindikati. Svima koji čine Nezavisne hrvatske sindikate želimo sretnu 18. obljetnicu!

Opširnije

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

Ćorić zatražio da se odredbe iz kolektivnog ugovora primjenjuju do dogovora sa sindikatima

ZAPOSLENI U JAVNIM SLUŽBAMA NEĆE OSTATI NA VJETROMETINI (NOVI LIST) Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić svjestan je, čini se, da sa sindikatima javnih službi neće dogovoriti sadržaj novog Temeljnog kolektivnog ugovora do 12. ožujka kada prestaje tromjesečna produžena primjena pravnih pravila iz isteklog TKU-a, ali i granskih kolektivnih ugovora.

Opširnije

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

Tko bi sve mogao u opći štrajk ovog proljeća?

UBRZANI SINDIKALNI PULS Autor: S. Srdoč (tportal.hr) Sprema li se u Hrvatskoj veliki štrajk javnih službi? Hoće li se željezničari, poštari i učitelji ugledati na svoje grčke, francuske ili talijanske kolege i obustaviti rad propadnu li pregovori sindikata i Vlade? Radnički problemi su nagomilani, a sindikalni vođa Vilim Ribić ovih dana govori o mogućem općem štrajku. Što kažu njegovi kolege sindikalisti? Kuha li se nešto na toj sceni, je li iluzorno očekivati sindikalno jedinstvo, baš kao što je nezamislivo da se zaposlenima u javnom sektoru štrajkom solidarnosti pridruže i zaposleni u privatnom sektoru, proizvodeći generalni štrajk u Hrvatskoj?

Opširnije

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

Hrvati za kredite dužni 117,6 milijardi kuna

(POSLOVNI DNEVNIK) Ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili su krajem prosinca prošle godine 40,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna ili 13,2 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Ukupni krediti stanovništva krajem prošle godine iznosili su, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 117,6 milijardi kuna te su prema kraju 2015. smanjeni za 5,5 posto, čime je nastavljen pad na godišnjoj razini, koji traje od srpnja 2015.

Opširnije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

(HRT) Hoće li plin poskupjeti za 20%? Zašto Vlada liberalizira tržište? Može li država, koja većinu plina crpi iz vlastitih izvora, imati socijalnu cijenu tog energenta? Gosti emisije bili su: Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva; državni tajnik Ante Čikotić; Krešimir Sever, predsjednik NHS-a; Darko Horvatić, komentator HRT-a i Damir Škugor, direktor Službe trgovine prirodnim plinom Ine.

Opširnije

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

Svijet se mijenja iz temelja: Europski parlament izglasao Cetu

SLOBODNA TRGOVINA Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su podržali ratifikaciju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), koji bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dvije strane

Opširnije

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

Bernardić: SDP obnavlja dijalog sa sindikatima

SASTANAK SA SINDIKALISTIMA »Svi komunikacijski kanali u zemlji su još od Zorana Milanovića pokidani. Postojeća vlast je tvrdila da će ih obnoviti, međutim već sad zadnji primjeri pokazuju da je to bila prazna priča. Pogotovo ovaj primjer s aktivnom politikom zapošljavanja i 'SOR-ovcima'. To je politika protivna nacionalnim interesima jer i dalje tjera ljude van iz zemlje i pogoduje iseljavanju, a nema težeg i većeg problema u Hrvatskoj«, poručio je Ribić

Opširnije

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

Privatizacija javnih usluga i multinacionalne koje mogu tužiti državu...što se zamjera trgovinskom sporazumu CETA između Eu i Kanade?

SLOBODNA TRGOVINA Vijesti.hr CETA-u bi Europski parlament trebao izglasati u srijedu, a nakon toga ide na glasanje u svaki državni parlament. Europski parlament bi u srijedu 15. veljače trebao izglasati trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade imena CEFTA.

Opširnije

Ostvare li se prognoze, rast BDP-a bio bi najveći od 2007.

Ostvare li se prognoze, rast BDP-a bio bi najveći od 2007.

Poslovni.hr/Hina Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto, i Luksemburg, 3,8 posto. (POSLOVNI DNEVNIK) Povećanje procjene rasta hrvatskog gospodarstva od strane Europske komisije na 3,1 posto u ovoj godini nije iznenadilo domaće analitičare, koji također očekuju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 3 posto, što bi bio njegov najveći rast od 2007. godine.

Opširnije

Minimalne plaće na istoku EU-a manje od 500, na sjeverozapadu veće od 1.000 eura

Minimalne plaće na istoku EU-a manje od 500, na sjeverozapadu veće od 1.000 eura

(HRT) Minimalne plaće u članicama Europske unije kreću se u širokom rasponu, od onih u mjesečnom iznosu manjem od 500 eura u zemljama na istoku Unije, uključujući i Hrvatsku, do onih daleko većih od 1.000 eura u sjeverozapadnim članicama, pokazuju podaci Eurostata.

Opširnije

SINDIKATI UPOZORAVAJU: 100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora - Mladi u raljama političara

SINDIKATI UPOZORAVAJU: 100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora - Mladi u raljama političara

Piše: PolitikaPlus U Hrvatskoj, kao da vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) nije ni bilo. Umjesto ograničavanja mjere pod nazivom Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), radi smanjenja negativnih makroučinaka po hrvatsko, relativno malo tržište rada, i radi sprječavanja istiskivanja svih drugih oblika ulazaka na tržište rada i očuvanja pripravništva, kao i isključivanje iz profesija onih mladih koji si ne mogu priuštiti raditi godinu i više dana za tako malu naknadu, što preporučuje Vanjska evaluacija, mjera se širi na nove korisnike!

Opširnije

Visoka cijena jeftine mode: njihov život je minimalac od 677 kuna

Visoka cijena jeftine mode: njihov život je minimalac od 677 kuna

KROJAČNICE NA RUBU SVIJETA Autor: Davorka Grenac Nakon Kine Bangladeš je druga najveća krojačnica na svijetu za globalne američke i europske modne lance poput Zare, H&M-a i Gapa. Minimalac njihovih švelja je 677 kuna. Najnoviji štrajkovi u više od 60 tekstilnih tvornica i uhićenja sindikalaca pokazuju da su uvjeti rada strašni, a ono što se događa pobunjenim radnicama još strašnije

Opširnije

Izbavljenje prekarijata: 2,8 milijuna mladih Europljana dobilo posao na neodređeno

Izbavljenje prekarijata: 2,8 milijuna mladih Europljana dobilo posao na neodređeno

Autor: Lider Prema tromjesečnom pregledu stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU, broj nezaposlenih smanjio se za 1,8 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 1,3 milijuna u europodručju. Također, raste broj zaposlenihkoji imaju ugovor na neodređeno vrijeme za 1,8 posto. Taj broj predstavlja povećanje od 2,8 milijuna zaposlenih. Najznačajniji pad broja nezaposlenih vidljiv je među mlađim dobnim skupinama.

Opširnije

Umjesto Uprave HZZ-a o evidenciji nezaposlenih i isplati naknada odlučivat će – ministar rada

Umjesto Uprave HZZ-a o evidenciji nezaposlenih i isplati naknada odlučivat će – ministar rada

RAZVLAŠĆIVANJE ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE Autor: Gabrijela Galić »Neprihvatljiv pokušaj potpunog poništavanja napora prethodnih generacija«, kažu u sindikatima, ocjenjujući sve skupa centralizacijom odlučivanja u rukama izvršne vlasti

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

U 2017. godini očekujem...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja