SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Srijeda, 03.09.2014.

ODLUKA IZAZVALA POZORNOST

Ustavni sud po prvi puta samostalno odlučio o plaćama svojih službenika i namještenika

 

Ustavni sud je ovime pokazao izvršnoj vlasti da se u okviru istog recesijskog državnog proračuna rad državnih službenika i namještenika može vrednovati na način kojim se plaće neće dodatno smanjivati, a Sindikat se nada da će i ostali službenici i namještenici zaposleni u javnoj upravi jednom dostići plaće namještenika Ustavnog suda

(SDLSN, 3. rujna 2014.) Predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske Jasna Omejec donijela je 20. kolovoza akt pomalo konfuznog naziva - Odluku o nazivima i uvjetima za radna mjesta, poslovima koji se na njima obavljaju te koeficijentima složenosti poslova u Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koja je objavljena u Narodnim novinama broj 102, dva dana kasnije.
Odlukom su operacionalizirane izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi od 30. srpnja, kojima je uređeno da se nazivi radnih mjesta u Ustavnom sudu RH, poslovi koji se obavljaju na tim radnim mjestima, stručni uvjeti koje moraju ispunjavati službenici i namještenici za raspored na ta radna mjesta kao i koeficijenti složenosti poslova tih radnih mjesta propisuju općim aktom Ustavnog suda, uz obrazloženje kako je prema članku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Ustavni sud izrijekom ovlašten samostalno raspoređivati sredstva utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom, radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda.
Odluka je izazvala pozornost državnih službenika i namještenika, a neki od njih - matičar sa SSS zaposlen u uredu državne uprave s koeficijentom 0,873 i stručna savjetnica s VSS u ministarstvu s koeficijentom 1,232 raspitivali su se u Sindikatu o mogućnosti prekvalifikacije i osposobljavanja za obavljanje poslova namještenika u Ustavnom sudu.
Ispalo je da ambiciozni službenici – matičar i stručna savjetnica u ministarstvu, „pikiraju“ na radna mjesta namještenika u Službi za upravljanje imovinom Ustavnog suda i to ona konobara s koeficijentom 1,020 i namještenika za tehničke poslove i poslove nabave usluga s koeficijentom 1,402.
Sindikat ih je pri tome upozorio na činjenicu neovisnosti pravosuđa kao stožerne sastavnice svetog trojstva državne vlasti i preporučio im da radom i zalaganjem na svojim, gotovo jednako vrijednim službeničkim radnim mjestima, jednoga dana dožive da se i njihov posao plati kao da su namještenici  Ustavnog suda, ali i da prate oglase za radna mjesta namještenika u ovoj visokoj ustanovi.
Ustavni sud je ovime pokazao izvršnoj vlasti da se u okviru istog recesijskog državnog proračuna rad državnih službenika i namještenika može vrednovati na način kojim se plaće neće dodatno smanjivati, a Sindikat se nada da će i ostali službenici i namještenici zaposleni u javnoj upravi jednom dostići plaće namještenika Ustavnog suda. S. Kuhar

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 02.09.2014.

Novi rebalans proračuna: Kako će utjecati na plaće?

 

Autor: Josip Fiolić

(Dnevnik.hr, 2. rujna 2014.) Ministar financija Boris Lalovac već ovog tjedna mogao bi Vladi predstaviti detalje nove porezne reforme, kada su u pitanju plaće te uskoro i rebalans proračuna. I dok se najavljuje podizanje neoporezivog dijela, kao i pomicanje najveće stope od 40 posto na plaće - što će utjecati na njihov rast, manje je poznato gdje će se rezati u proračunu.


Ministar financija u rebalansu proračuna najavljuje tek dodatne uštede na masi plaća, a znači li to ukidanje različitih dodataka, ne otkriva ni njegov kolega Mirando Mrsić. "Mirovine će ostati iste onakve kakve jesu a ministar financija je već u puno navrata govorio oko plaća, načina na koji će se plaće gledati kroz centralni obraćun plaća", kaže ministar Mrsić.


Ako češljanje po plaćama javnog sektora znači ukidanje dodataka na plaće, sindikati su protiv. "Vlada je već i Zakonom o uskrati koji je na preispitivanju na Ustavnom sudu i onim smanjivanjem koeficijenta za 3 posto već plaće itekako smanjila a mislimo da prostora dalje nema. Vlada treba jačati gospodarstvo a ne otimati od usta onih koji još rade", kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
A oni koji rade imat će veće plaće zahvaljujući reformi poreznih stopa na dohodak. Prema našem izračunu, povećanjem neoporezivog dijela plaće i pomicanje najviše stope - neto plaće od oko 4 tisuće kuna povećale bi se za pedesetak kuna. One oko 6000 za 170, oko 9000 za 240, a one oko 10.000 za više od 500 kuna.

Poreznu reformu poslodavci pozdravljaju, ali ona kao i najave rebalansa za njih su dokaz da Vlada ne zna jasno što želi. "Koji je to već rebalans proračuna po redu nam ukazuje na to da ni tu nema dovoljno promišljanja a ni rekao bih osmišljene ni fiskalne, ni monetarne ni gospodarske strategije", kaže Bernard Jakelić iz HUP-a.


Na lošu stranu porezne reforme upozorava i Potpredsjednik SDP-a te primorsko-goranski župan. Kaže da pokušaj povećanja potrošnje građana jedinicama lokalnih samouprava izbija iz proračuna i do 10 posto prihoda. "Ja pozdravljam povećanje osobne potrošnje koje bi se trebalo dogoditi povećanjem neto prihoda građana ali naravno da je to kako se radi o porezu na dohodak upravo za adekvatan taj iznos smanjenje javne potrošnje, gradova, općina i županija", kaže župan Komadina i dodaje kako će jedinice lokalne samouprave rezati investicije što znači da neće moći podizati kvalitetu života svojim stanovnicima.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 02.09.2014.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 02.09.2014.

Dodaci na plaće su čuđenje u svijetu

COP je srećom razotkrio mračne tajne, čudo neviđeno, očito prisutno samo u Hrvatskoj u kojoj radnici u državnim i javnim službama poslodavcu krv piju na slamčicu


(NOVI LIST, 2. rujna 2014.) Reda u plaće treba uvesti. Tu rečenicu slušamo već godinama i ona se prije svega odnosi na zaposlene u državnim i javnim službama. S obzirom na kuknjavu i periodično otkrivanje iznosa proračunske mase za plaće moglo bi se zaključiti kako svaki radnik zaposlen bilo u državnim ili javnim službama sam sebi svakog mjeseca određuje iznos primanja kojeg mu je poslodavac dužan isplatiti. Centralni obračun plaća, pak, otkrio je nove nevjerojatne detalje o plaćama pa se, izgleda, priprema teren za neka nova stezanja remena.
    Okrila je tako vlast, gle čuda, da u sustavu državnih i javnih službama egzistira preko 360 različitih dodataka na plaće. I kada bi se te dodatke srezalo, proračun bi valjda prodihao. Ako plaće prolaze Centralni obračun plaća (COP) i nema njihova vraćanja, kao što se događalo u situacijama manjkava obračuna, onda u tim dodacima nije ništa sporno. Sporno je međutim, ako vlast smatra da bi službenici, namještenici, vojnici, policajci, radnici u zdravstvu, socijali, obrazovanju, kulturu trebali imati jednaka primanja. I da niti jedan od tih radnika, osim gole plaće, ne smije zaraditi ni kunu više. Gola plaća, naravno podrazumijeva osnovicu plus koeficijent, a možda je i taj koeficijent višak pa bi svi trebali biti na osnovnoj plaći. Tada, valjda, više problema ne bi bilo i svi ti zaposlenici državnih i javnih službi ne bi od proračuna do proračuna strepili bez čega će u narednom naletu sječe ostati.
    U državnim i javnim službama radi 230 tisuća radnika. Oni, niti imaju jednako obrazovanje, niti rade na istim pozicijama, niti im je opis radnih zadataka jednak... Upravo zbog toga postoji različita skala dodataka. Ona se u javnim službama ugovora s poslodavcem kroz kolektivni ugovor. U državnim službama, pak, dodatke vezane uz složenost radnih mjesta regulira Vlada uredbama. Tako je uredbama uredila, primjerice, dodatke na posebne uvjete rada za carinike, poreznike, inspektore, policajce, pravosudne policajce.
    No, postojanje dodataka vlast je tek sada otkrila. Tko zna koliko bi oni dugo bili tajnom da eto nije profunkcionirao COP. On je srećom razotkrio sve mračne tajne, čudo neviđeno, očito prisutno samo na prostorima Hrvatske u kojoj radnici u državnim i javnim službama poslodavcu krv piju na slamčicu.
    Otkrila je vlast tako da radnici u državnim i javnim službama imaju pravo na dodatak za rad noću, vikendom, blagdanom, rad u smjenama, da imaju pravo na plaćeni prekovremeni rad, dodatak na rad u otežanim uvjetima, pasivna dežurstva u zdravstvu, pa i potporu za rođenje djeteta (koju je da ne bi bilo zabune sama država promovirala određujući iznos koji nije oporeziv, a sve kako bi se potaknula demografska kretanja), pomoć za slučaj smrti članova obitelji.... Stvarno, čudo neviđeno.
    Ne samo da treba hitno sve te dodatke dekretom ukinuti, već je potrebno hitno otvoriti i Zakon o radu i iz njega izbaciti odrebe o pravu radnika na uvećanu plaću u određenim situacijama. Nakon toga, ili ipak odmah u startu prije bilo koje druge mjere, valja zabraniti i rad sindikata. Potom valja donijeti dekret o plaćama u državnim i javnim službama. Pa će svaki liječnik primati u lipu jednaku plaću, kao i svaka medicinska sestra, učitelj, znanstvenih, profesor, policajac, službenik.... Ako im to ne paše, nek idu trbuhom za kruhom. Ima tko će umjesto njih doći i raditi i tko neće tražiti plaćene noćne, dežurstva, prekovremene...

Ispis   Pošalji na mail


Nedjelja, 31.08.2014.

ŠIFRA 367 Ne režite, nismo svi paraziti!

 
(SLOBODNA DALMACIJA, 30. kolovoza 2014.) Vladina namjera da u paketu mjera koje bi trebale reducirati deficit državnog proračuna ukine i dio dodataka na plaće u državnom i javnom sektoru podigla je na noge sindikaliste.

- Namjerno se barata brojkama o silnim dodacima kako bi javnost stekla dojam da su svi državni i javni zaposlenici paraziti. Valjda je netko do sad morao shvatiti da nešto nije u redu s ekonomskom politikom koja se oslanja samo na rezanja, kad već 11. kvartal zaredom pada BDP – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Upozorava kako je većina dodataka na plaće propisana kolektivnim ugovorima, i kako ih Vlada ne može razvrgnuti bez socijalnog dijaloga s partnerima, za što nema vremena do rebalansa proračuna. S tim se slaže i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta koji upozorava da, ako se Vlada i odluči na smanjenje pojedinih dodataka taj posao ne moći obaviti do rebalansa proračuna, nego najmanje za pola godine ili realnije za godinu dana.


Pretjerana brojka

U Sindikatu državnih i lokalnih službenika pak tvrde da je brojka od 367 dodataka pretjerana.
- Drukčiji je postotak za određeno dežurstvo i odmah se tretira kao novi dodatak - objašnjava tajnik sindikata Siniša Kuhar.

U državnoj upravi dodatke na posebne uvjete rada imaju inspektori, policajci, pravosudni policajci, carinici, poreznici, nautičari i mornari na brodu, pripadnici interventnih vatrogasnih postrojbi, ronioci i službenici i namještenici u DHMZ koji rade na tornjevima radarskih i repetitorskih antena.


I noću i danju

Vlada je pak među 367 dodataka doista uračunala sve moguće dodatke s različitim postocima na osnovnu plaću, od pomoći za smrtni slučaj članova obitelji, potpore za rođenje djeteta pa do dežurstava danju, noću, vikendom, blagdanom, rad u turnusima, slobodne dane, prekovremeni rada, dvokratni rad, rad u otežanim uvjetima, pasivna dežurstava danju, noću, dodatke za stručno metodičku pripremu, izvanredni rad noću, danju, blagdanom, rad po pozivu, danju, noću, blagdanom…

Unutar svake kategorije niz je potkategorija, pa se tako primjerice prekovremeni rad računa čak po četrdesetak osnova. Posebno prekovremeni rad subotom, pa prekovremeni rad u drugoj smjeni, prekovremeni rad noću, rad vikendom, rad vikendom po noći, prekovremeni rad na granici...
Izračunali su tako da se ukupno za prekovremeni rad u državnim i javnim službama mjesečno izdvaja preko 22 milijuna kuna. Za prekovremeni rad subotom mjesečno se državnim službenicima isplati 254.000 kuna, a onima u javnim djelatnostima 507.883 kune. Na isplatu dodatka na doktorat u javnim službama mjesečno se isplaćuje 15 milijuna i 612 tisuća kuna, a u javnim službama 253.000 kuna.

- Ove godine već su nam ukinuti dodaci od 4,8 i 10 posto na godine staža. Ne znam što bi više rezali, preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, inspektori i zatvorski službenici - kaže Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske.

ANITA BELAK KRILE

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 29.08.2014.

TEŠKO PROVEDIVO
Za ukidanje dodataka na plaću bar pola godine

Nakon srpnja u kojem je PDV podbacio, kolovoz navodno ima veće prihode od PDV-a i trošarina
AUTORI: Lidija Kiseljak, Marko Špoljar


Nakon najave ministra Borisa Lalovca da je rješenje za smanjenje rashoda ukidanje nekih od dodataka koje imaju zaposlenici u javnim i državnim službama, Ministarstvo financija izračunalo je da ih je čak 367.

Da je ta brojka pretjerana, upozorio je odmah Sindikat državnih i lokalnih službenika, obrazlažući da postoji tek nekoliko kategorija dodataka, a da je broj od njih 367 izvučen zbog različite visine postotaka koje se dodaju na plaću.

- Pa je drugačiji postotak odmah i novi dodatak - komentira tajnik sindikata Siniša Kuhar. Ipak, još prije godinu i pol govorilo se o broju od 284 dodataka, što također nije malo.

 

I dalje bez reforme

- Ako se Vlada i odluči na smanjenje pojedinih dodataka, jasno je da taj posao ne može obaviti na jesen kada je planiran rebalans, nego za najmanje pola godine, a u hrvatskom slučaju, možda ne i u godinu dana - komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

- Vlada je odmah trebala napraviti reformu i raskinuti kolektivne ugovore, izbaciti sve dodatke, izuzev nekih koje mora ostaviti i pretvoriti ih u osnovicu te tada utvrditi nove platne razrede - kaže Lovrinčević.

Tada bi se moglo govoriti o reformi, koja se, ako ne prije, mogla napraviti početkom godine pri donošenju novog Zakona o radu, kada su se potpisivali novi kolektivni ugovori. Jer, ako se sada krene u izmjene kolektivnih ugovora, potrebno je vrijeme za usuglašavanje sa sindikatima. A ako se i nešto napravi na svoju ruku, uvijek postoji opasnost od radnih sporova, s čim država već ima loše iskustvo. Drukčija je situacija s uredbama u kojima je za većinu državnih službenika utvrđen dodatak, a gdje Vlada može bez pregovaranja sa sindikatima ukinuti dodatak.

No, svakako ne bi bilo fer napraviti rezove državnim službenicima, a ne dirati one u javnim službama. Dodaci su razni, neki su vezani uz osnovicu plaće, neki indeksirani za inflaciju, ali ih je mnogo koji se ne mogu dirati, primjerice za prekovremeni ili noćni rad. No, i sam je ministar odlučio poseban dodatak zbog posebnih uvjeta rada dati zaposlenicima u carini i poreznoj upravi.

Dakle, ad hoc se odlučiti na rezanje nije jednostavno.

- Mislim da se tako može uštedjeti do milijardu kuna ako se napravi ujednačeni sustav dodataka na plaće i ako se taj sustav dovede u red - rekao je ministar Gordan Maras. Objasnio je da ne može za isti posao negdje netko imati dodatak od 40 posto, a netko 15 posto. Ne vidi ni problem u kolektivnim ugovorima.- Ljudi moraju biti svjesni da rade za istog poslodavca i ne mogu za isti posao biti plaćeni na različite načine - rekao je Maras.

Ministar i hvali sustav iz kojeg su na vidjelo izašle plaće i dodaci te poručuje da napokon treba shvatiti da reda mora biti svugdje u državi, a ponajprije u institucijama koje država plaća. I ministar uprave Arsen Bauk smatra da se dodaci lako mogu ukinuti bez obzira na to što su vezani kolektivnim ugovorima.

 

Kolovoz bolji

- Koliko sam upoznat, nije ih teško raskinuti što se tiče pravnog dijela, ali mogu imati određene političke posljedice. Ali što se tiče pravnog dijela, postoji rok u kojem se mora sklopiti novi kolektivni ugovor i čini mi se da je to već nekoliko puta napravljeno - rekao je Bauk.No, jasno da nema vremena da se to učini u roku u kojem Vlada misli namiriti novac.

Zato ne bi bilo isključeno da država ipak krene s linearnim smanjivanjem plaća, odnosno smanjenjem koeficijenta za plaće, što, jasno je svim stručnjacima, opet ne bi bilo dugoročno rješenje. Možda u konačnici Vlada odustane u sljedećem rebalansu od uštede na dodacima, a potegne na drugim područjima. A to je, među ostalim, opet očekivano prebacivanje obveza na sljedeću godinu te daljnje smanjenje kapitalnih zahtjeva. U prilog ide samo činjenica što je kolovoz punjenjem PDV-a i trošarina bolji. Službeni podaci bit će u ponedjeljak. Neobično je da, unatoč najavi rebalansa, proračunski korisnici još nisu dobili smjernice.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 28.08.2014.

KONTRA VLADE
Sindikati protiv rezanja dodataka: "Veliki dio zaposlenih prima plaće koje ne dosežu prosjek"

 

(SLOBODNA DALMACIJA, 28. kolovoza 2014.) Sindikati su danas unaprijed odbacili Vladinu najavu da bi se kroz uvođenje reda u sustav dodataka na plaće moglo smanjiti masu za plaće u javnim i državnim službama.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da Vlada već neko vrijeme priprema teren za rezanje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o viškovima "koje nitko nije utvrdio".

"Stječe se dojam da u javnom sektoru rade sami paraziti kojih je previše, ništa ne rade, a primaju goleme plaće i dodatke. Istina je, međutim, drugačija. Veliki dio zaposlenih prima plaće koje ne dosežu ni prosječnu plaću od 5.500 kuna, pa se upravo kroz dodatke uspjelo postići da budu koliko-toliko pristojne", kaže Sever.

U javnim i državnim službama i javnim poduzećima postoje vrlo jasni kolektivni ugovori koji uređuju sva prava, pa tako i prava na dodatke. Umjesto ukidanja, dodaci bi trebali biti sastavni dio plaće, poručuje Sever.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić naglasio je kako je kroz šest godina ekonomske krize cijena rada u javnim i državnim službama pala za 20 posto.

Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru, pita Ribić koji tvrdi da su javni i državni službenici već dali dovoljan doprinos izlasku iz krize. "Očito nešto nije u redu s ekonomskom politikom koja se oslanja na rezanja, a ne daje rezultate", rekao je.

Ribić smatra da problem nisu javne i državne službe, u kojima nema dovoljno ljudi, već javna poduzeća i lokalna uprava, gdje postoji značajan višak zaposlenih, a glavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša podsjeća da su njegovim članovima ove godine već ukinuti dodaci od 4,8 i 10 posto na godine staža, pa ne vidi prostora za daljnje smanjenje.

Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, inspektori i zatvorski službenici. Ti dodaci nisu definirani kolektivnim ugovorom, već Vladinom uredbom, pa se mogu ukinuti bez izmjena ugovora.

Pleša zasad nije htio govoriti o mogućnosti štrajka ako Vlada ukine te dodatke, rekavši da će pričekati daljnji razvoj situacije.

Iz prosvjetnih sindikata poručuju da nisu spremni na bilo kakvo smanjenje plaća. Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec tvrdi da se u sustavu srednjeg školstva više nema što rezati i podsjeća da su kolektivni ugovor potpisali u svibnju, otkad se gospodarski uvjeti nisu značajno promijenili.

Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja napominje da su kolektivni ugovor potpisali u travnju i ističe da učitelji nisu spremni ni na kakve ustupke na račun svojih ionako preniskih plaća.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek kaže da je nedavno Ministarstvo zdravlja predložilo početak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi se ukinuli dodaci od 4, 8 i 10 posto, bez kojih su ostali svi u javnim i državnim službama osim zaposlenih u zdravstvu.

Avberšek će na pregovore pristati, ali kaže da ne zna kako će oni završiti i o čemu će se raspravljati. Ništa se ne može mijenjati dok je postojeći kolektivni ugovor na snazi, poručuje Avberšek.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske Ozren Matijašević priznaje da je trošak javnog sektora već dugo neodrživ za hrvatsko gospodarstvo, ali smatra da je Vladino "derogiranje socijalnog dijaloga" pogrešno.

"Umjesto da se trošak javnog sektora svede u realne okvire, umjesto strukturnih reformi i racionalizacije javnog sektora, rezanja administrativnog aparata i političkih struktura u jedinicama lokalne samouprave, ruše se socijalna prava i kolektivni ugovori, koji se na taj način pribijaju na stup srama", rekao je Matijašević.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 28.08.2014.

Reagiranje SDLSN na članak „Država na plaće daje čak 367 dodataka" objavljen u Večernjem listu

(SDLSN, 28. kolovoza 2014.) U jučerašnjem Večernjem listu čitatelji su mogli pročitati o 367 različitih dodataka na plaću koji čak za trećinu „nabildaju" plaće u javnom i državnom sektoru, s kojima se ministar financija konačno namjerava uhvatiti u koštac, a skriveni su u „šumi odredbi u kolektivnim ugovorima i raznim pravilnicima".
Grafička oprema članka sugerira da se zahvaljujući dodacima osnovna plaća ovih „državnih službenika" može povećati i 30 posto, premda oni, ukoliko se govori o zaposlenicima državnih tijela, u ukupnom broju zaposlenih u javnim i državnim službama čine 25 posto zaposlenih.
No, kao što se, zahvaljujući medijskoj površnosti, o dodacima svih zaposlenih u javnom sektoru nekorektno piše i govori kao o dodacima kojima se povećavaju plaće državnih službenika, tako se i nekorektno i paušalno govori o „šumi odredbi u kolektivnim ugovorima" u kojima se skriva mogućnost povećanja plaća temeljem različitih dodataka.
Naime, dodatke na posebne uvjete rada, kojima se plaće državnih službenika (onih koji rade u državnim tijelima) „bildaju" do 30, ali i više posto, utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske i nisu predmet kolektivnih pregovora.
Tek je manji dio dodataka na plaću reguliran Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, ali se oni većinom ne isplaćuju, bilo da se radi o privremenoj, ali sada već višegodišnjoj, neisplati božićnica, regresa, odnosno umanjenoj isplati jubilarnih nagrada ili jednostranim aktom ukinutim dodacima na staž zaposlenika s 20 i više godina staža.
Dakle, ministar financija, a to je trenutno Boris Lalovac, zaista ne treba instrument poput COP-a kako bi detektirao dodatke koji se isplaćuju državnim službenicima. Dovoljno mu je uzeti u ruke Uredbu o dodacima za poslove s posebnim uvjetima rada u državnoj službi ili Uredbu o plaćama policijskih službenika, odnosno odgovarajuće odluke MORH-a o radnim mjestima na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti uvećava osnovna plaća državnih službenika i namještenika i podsjetiti se koliko ti dodaci iznose i kada ih je Vlada i zašto predložila, usvojila i počela primjenjivati.
Pri tome treba reći da su dodaci na plaću dio sustava plaća kojim se različitosti, odnosno specifičnosti pojedinih radnih mjesta u pogledu uvjeta rada, odgovornosti, posebnih znanja i vještina koja zahtijevaju izražavaju kroz različite dodatke. Jedna od varijanti zakona o plaćama u javnom sektoru koju je predlagalo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava predviđala je njihovo pretvaranje u koeficijente složenosti poslova, što ne bi značilo njihovo ukidanje već ugrađivanje u sustav koeficijenata.
U državnoj upravi dodatke na posebne uvjete rada imaju inspektori, policajci, pravosudni policajci, carinici, poreznici, nautičari i mornari na brodu, pripadnici interventnih vatrogasnih postrojbi, ronioci i službenici i namještenici u DHMZ koji rade na tornjevima radarskih i repetitorskih antena.
U javnim službama ovi se dodaci uređuju kolektivnim ugovorima sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama koji propisuje da se kolektivnim ugovorom utvrđuju poslovi s posebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke za službenike i namještenike koji rade na tim poslovima, te je takve dodatke neophodno (tamo gdje postoje) utvrditi na taj način, jer drugi ne postoji.
No, treba reći da pozitivni propisi predviđaju i posebnu vrstu dodataka, čiju isplatu Vlada dosad nije omogućila, a to su dodaci za natprosječne rezultate rada te da kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za uspješnost na radu uređuje Vlada uredbom, koju nikad nije donijela ni za javne ni za državne službe, premda su je zakoni koje je sama predlagala i Sabor ih je usvojio na to obvezali.
Stoga je medijski kontekst u kojem se ministar Lalovac donkihotovski upušta u borbu s vjetrenjačama, odnosno dodacima koje su ugovorili moćni sindikati, u najmanju ruku jednostran.
Očito je da je Vlada podjednako generator različitih dodataka kao i sindikati, odnosno da se radi o modelu diferenciranja plaća raznovrsnih radnih mjesta u državnim i javnim službama koji se danas izražava u obliku dodataka, a sutra možda u obliku (raznovrsnijih) koeficijenata.
Dakle, kada su u pitanju državni službenici Vlada većinu dodataka utvrđuje samostalno i jednostrano, a kad su u pitanju javne službe to čini na jedini mogući i zakonit način - kroz kolektivne pregovore.
Vjerujemo da bi čitatelje Večernjeg lista, među kojima su i brojni službenici i namještenici, to moglo zanimati, a od Večernjaka očekujemo da o temama koje „obrađuje" piše „multidimenzionalno", odnosno na način kojim će se javnosti pružiti prilika da o važnim društvenim temama dobije što je moguće više relevantnih informacija. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 27.08.2014.

KAKO UŠTEDJETI MILIJARDU KUNA
Lalovac želi posjeći šumu dodataka na plaću službenicima: Čak ih je 367!


Ukidanje svakog dodatka bit će izazov za stručnjake radnog prava
AUTOR: Gojko Drljača 

(VEČERNJI LIST, 27. kolovoza 2014.) U pripremi predstojećeg rebalansa proračuna u Ministarstvu financija, kako doznajemo, pripremaju vrlo zbiljnu strategiju kojom bi trebali "napasti" ukupnu masu plaća koju isplaćuje država s više strana.
Uz to što će se u svim resorima i službama prebrojavati svaki višak zaposlenika, Ministarstvo financija iznova se priprema otvoriti priču o raznoraznim dodacima na plaću zbog kojih se ukupna masa osnovnih plaća uvećava 15-akposto. Upravo je nevjerojatno u
kolikoj se šumi odredbi u kolektivnim ugovorima i raznoraznim pravilnicima skriva mogućnost povećanja plaća temeljem pretežno ogičnih, ali često i apsurdnih dodataka na plaću.
To je problem u koji je pokušalo zagristi više hrvatskih vlada, ali su zbog složenosti problema, inercije ili snažnih otpora dosad dustajale od racionalizacije.

 

Dodatak za birokrate

Tako se, primjerice, prije godinu i pol pisalo o čak 284 različita dodatka na plaću, ne računajući vojsku i policiju. Kako doznajemo, u ustavnoj analizi plaća u Ministarstvu financija sada se doguralo do zastrašujuće brojke od 367 različitih dodataka na plaću. Česte su situacije da se dodaci na plaću dobivaju čak i za administrativne poslove.
Nema sumnje da u Ministarstvu financija iznova postoji volja da se obračunaju s neujednačenom i stoga nepravednom praksom obračuna dodataka na plaće. Novi analitički alati i sustav centralnog obračuna plaća koji su zaživjeli u Ministarstvu financija omogućit će ministarstvu jaču argumentaciju, ali ipak je nejasno koliko ima manevarskog prostora u pravnom smislu.
- Većina dodataka na plaće koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima nastajala je kao kompenzacija za nepovećavanje osnovice plaća - upozorio je ekonomist Željko Lovrinčević te naglasio kako bi zapravo bilo nužno govoriti o reformi sustava plaća, a ne o samo o kidanju pojedinih dodataka.


Reforma sustava

Prema Lovrinčeviću, u reformi sustava plaća trebalo bi utvrditi potpuno nove osnovice te usto poukidati nepotrebne dodatke na laću. Prema stručnjacima, uopće nema dilema o tome da je fiskalna situacija takva da se mora zagrabiti u ukupnu masu plaća te stoga i
dodatke. Međutim, Lovrinčević upozorava da će se teško brzo bilo što napraviti s velikim brojem dodataka na plaću koji su zajamčeni olektivnim ugovorima jer treba računati s otkaznim rokovima. Ta je prilika propuštena nakon izmjene Zakona o radu.
Ovako će u pokušaju ministra Lalovca da napravi reda u "sustavu" dodataka na plaću biti nužan angažman vrhunskih pravnih stručnjaka jer se sasvim sigurno mogu očekivati sindikalne ili pojedinačne tužbe.
Ukidanje svakog dodatka bit će poseban slučaj za vrhunske stručnjake u radnom pravu. Sve su to razlozi zbog kojih Lovrinčević sumnja da će ova vlast do kraja ovog mandata nešto važnije napraviti kad je u pitanju rezanje šume raznoraznih dodataka na plaću.
Usto je još nejasno hoće li ministar financija za svoju akciju rezanja dodataka na plaće dobiti podršku kolega ministara ili će se cijela ideja zbog političkih strahova raspršiti i prije sasvim sigurnih sukoba sa sindikalnim čelnicima. Otvoreno je i pitanje hoće li rezanje
dodataka u pojedinim službama dovesti znatan broj obitelji do granice siromaštva te koliko će te mjere utjecati na potrošnju.


Češljat će se primanja veća od 10 tisuća kuna

Već je neko vrijeme poznato da je ministar financija odustao od ideje linearnog rezanja plaća te da je osnovna ideja pod snažno povećalo staviti strukturu plaća državnih i javnih službenika viših od 10.000 kuna.
Prema trenutačno dostupnim informacijama, vrlo će se vjerojatno u sustavu centralnog obračuna plaća ozbiljno češljati i oni s primanjima višim od 7000 kuna jer je procjena da i među takvima još ima prostora za uštede. Sve su to plaće osjetno više nego što je prosjek privatnog sektora koji ne dijeli sigurnost javnog.

Ispis   Pošalji na mail


Nedjelja, 03.08.2014.

NAGLASAK

Ministar uprave o državnoj službi za Večernji list 

 

(VEČERNJI LIST, 2. kolovoza 2014.) Slijedi rebalans proračuna i rezanje plaća u javnim službama. To otvara pitanje zašto nije provedena ozbiljna reforma u državnim službama?

Kada govorimo o masi plaća, onda najviše govorimo o školstvu i zdravstvu, a to nije državna uprava. Možemo zatvarati škole i bolnice, a tada ćemo imati manju dostupnost i manju razinu te vrste usluga. Što se tiče državnih službenika, njih je između 59.000 i 60.000, od čega su polovica policajci. Klasičnih državnih službenika koji rade u uredima ima manje nego što ima zaposlenih u dvjema najvećim zagrebačkim bolnicama.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Odbor za Ustav o novom zakonu o referendumu

Odbor za Ustav o novom zakonu o referendumu

(HRT) Način, mjesto i vrijeme prikupljanja referendumskih potpisa najsporniji su u prijedlogu novog zakona o referendumu, o kojem se, u sklopu javne rasprave, raspravlja na tematskoj sjednici saborskog odbora za Ustav. Potpisi bi se prikupljali u tijelima državne uprave, ali uz rok koji bi se produljio na 30 dana i mogućnost elektroničkog potpisa sustavom e-građanin, rekao je predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin.

Opširnije

UNICEF: Djeca u Hrvatskoj među najpogođenijima krizom

UNICEF: Djeca u Hrvatskoj među najpogođenijima krizom

Hrvatsku je UNICEF loše rangirao i po negativnom utjecaju krize na mlade u dobi od 15 do 24 godine. S čak 8,5 posto više onih koji ne nastavljaju školovanje ili su nezaposleni, zauzela je 39. od 41. mjesta na ljestvici promatranih zemalja banka.hr/HRT Objavljeno 16.26, 28.10.2014.

Opširnije

Hrvatskim autocestama treba bolje upravljati

Hrvatskim autocestama treba bolje upravljati

Gospodarstvo (Deutsche Welle) Ekspertni sugovornici Deutsche Wellea ukazuju na činjenicu da nisu uzeti u obzir razni načini rješavanja javnog duga kojim su opterećene autoceste. Možda će tek odustajanje od njihove prodaje otvoriti novu perspektivu.

Opširnije

Doing Business: Hrvatska po poslovnim uvjetima napredovala na 65. mjesto

Doing Business: Hrvatska po poslovnim uvjetima napredovala na 65. mjesto

NAPREDAK Autor/izvor: SEEbiz / H WASHINGTON - Hrvatska je u izvješću „Doing Business" Svjetske banke o uvjetima poslovanja ove godine zauzela 65. mjesto između 189 zemalja svijeta, što predstavlja napredak u odnosu na lani, ponajviše zahvaljujući lakšem dobivanju građevinskih dozvola i nižim troškovima osnivanja poduzeća.

Opširnije

Hoće li Sabor onemogućiti referendume građana?

Hoće li Sabor onemogućiti referendume građana?

DANAS NA ODBORU ZA USTAV (Narod.hr) Tematska sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav 29. listopada održat će se s temom: “Zakon o referendumu”. Saborski odbor za Ustav otvorio je jednomjesečnu javnu raspravu o nacrtu novog zakona o referendumu.

Opširnije

Čemu zakon nego da se krši

Čemu zakon nego da se krši

(NOVI LIST) Kako se može očekivati od privatnog sektora da poštuju radno zakonodavstvo kada njegove odredbe zaobilaze i velike državne kompanije? Ako je moguće da u Hrvatskim šumama, radnici i po deset godina rade na određeno vrijeme, onda bi se u privatnom sektoru moglo dogoditi da radnik cijeli ili većinu svoga radnog vijeka odradi na određeno vrijeme. Istina, razlike ima.

Opširnije

Završeno prikupljanje potpisa

Završeno prikupljanje potpisa

NHS- U subotu 25. listopada 2014. godine završilo je prikupljanje potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju. Sada slijedi prikupljanje potpisnih lista i prebrojavanje potpisa. Prikupljanje potpisa počelo je 11. listopada 2014. godine od kada su tisuće volontera stajale na štandovima diljem Hrvatske neovisno o vremenskim uvjetima s ciljem prikupljanja dovoljnog broja potpisa.

Opširnije

RADE I 13 SATI DNEVNO Vozači kamiona ne daju beneficirani staž

RADE I 13 SATI DNEVNO Vozači kamiona ne daju beneficirani staž

POBUNA ŠOFERA: KRITIKE NA NOVI SUSTAV BENEFICIRANOG RADNOG STAŽA KOJEG PREDSTAVLJA MINISTAR MIRANDO MRSIĆ Danas vozač radi 13 sati dnevno, a 11 sati odmara u kabini. Nakon sedam dana mora imati vikend odmora, a taj vikend-odmor se može odraditi i na nekom parkiralištu, na nekoj benzinskoj crpki bilo gdje po svijetu. Dakle, uvjeti su danas puno lošiji, kaže Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskih vozača

Opširnije

PREVARENI RADNICI Hrvatskim šumama prijete višemilijunski penali

PREVARENI RADNICI Hrvatskim šumama prijete višemilijunski penali

NELEGALNO ZAPOŠLJAVANJE: JAVNA TVRTKA CIJELO DESETLJEĆE ISKORIŠTAVALA RUPE U ZAKONU Dvadesetak radnika, od kojih su mnogi na određeno vrijeme radili cijelo desetljeće, tužilo je tvrtku jer ih nisu zaposlili na neodređeno vrijeme.»Šema« je bila u tome da su ljudi radili na određeno do kraja zakonskog roka, nakon čega bi kraće vrijeme bili bez posla, pa bi ih se vratilo u Šume, na određeno

Opširnije

Riješiti vatrogasce, vojsku, balerine...

Riješiti vatrogasce, vojsku, balerine...

SEDAM ZAKONA U JEDAN MINISTAR MRSIĆ NA TRIBINI O IZMJENI SUSTAVA BENEFICIRANOG STAŽA Želimo sveobuhvatni sustav koji će omogućiti da svi oni koji rade na poslovima s kojima ne mogu ostvariti cijeli radni vijek – npr. policajac ili vojnik nakon 40. godine života, mogu nastaviti raditi neki drugi posao i da nakon 40. primaju određenu naknadu, rekao je Mrsić

Opširnije

Potpora sindikalnih središnjica radnicima u štrajku u Imunološkom zavodu

Potpora sindikalnih središnjica radnicima u štrajku u Imunološkom zavodu

NHS - Sve sindikalne središnjice uputile su Sindikatu EKN-a i članovima sindikalne podružnice u Imunološkom zavodu, koji štrajkaju zbog neisplate plaće, zajedničko pismo potpore, koje prenosimo u cijelosti: Vama i članovima podružnice Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske koja djeluje u Imunološkom zavodu, kao i svim članovima i radnicima koji sudjeluju u štrajku organiziranom od strane Sindikata, sindikalne središnjice upućuju punu potporu.

Opširnije

»Aktivnosti još nisu započele«

»Aktivnosti još nisu započele«

(NOVI LIST) Iskrenost se cijeni. Tom logikom, barem tako izgleda, vodi se naša Vlada. Jer bolje da ona prizna da kaska za rokovima, nego da joj to netko drugi nabije na nos. U ovom slučaju, »prozvati« bi je mogla Europska komisija u studenom kada će dati svoju ocjenu na plan provođenja osam preporuka za financijsku konsolidaciju, odnosno smanjenje prekomjernog proračunskog deficita.

Opširnije

Održan radni sastanak Gospodarsko - socijalnog vijeća Požeško - slavonske županije

Održan radni sastanak Gospodarsko - socijalnog vijeća Požeško - slavonske županije

(www.pszupanija.hr) U Županijskoj vijećnici održano je Gospodarsko - socijalno vijeće Požeško - slavonske županije na kojemu se raspravljalo o problematici "rada na crno" i izvješću o radu zdravstvenih ustanova kojima je osnivač županija. Osim nazočnih članova Gospodarsko - socijalnog vijeća na sastanku su sudjelovali ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i požeško - slavonski župan Alojz Tomašević.

Opširnije

Održana konstituirajuća sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije

Održana konstituirajuća sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije

(www.vpz.hr/NHS) U maloj vijećnici Virovitičko-podravske županije, u petak, 17. listopada, pod predsjedanjem zamjenika župana, Zdravka Dijakovića, održana je konstituirajuća sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije.

Opširnije

EK pripremila "vrlo kritično" izvješće o Hrvatskoj

EK pripremila "vrlo kritično" izvješće o Hrvatskoj

IZVORI Autor/izvor: SEEbiz / H BRUXELLES - Europska komisija je pripremila "vrlo kritično" izvješće o provedbi hrvatskih reformi u sklopu napora na smanjenju makreokenomskih neravnoteža, doznaje se u ponedjeljak u Komisiji. Komisija je pripremila izvješće u sklopu nadzora mjera usmjerenih prema smanjenju makroekonomskih neravnoteža. Riječ je o prvom takvom izvješću, a sljedeće će biti pripremljeno u siječnju.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Uhičenog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića optužuje se, između ostalog, da je čak sedam (7) puta odobrio prijevoz službenim vozilima grada osoba koje na to nemaju pravo, od toga jednoj od njih prijevoz na operaciju u inozemstvo. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja