SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 16.01.2015.

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorava na "outsourcing u praksi", konkretno, kako to izgleda u Poreznoj upravi u zagrebačkoj Dubravi. A prema priloženim fotografijama, ne izgleda dobro...

(Dnevnik.hr, 16. siječnja 2015.) "Iako Vlada hrvatsku javnost već dulje vrijeme nastoji uvjeriti u superiornost javno-privatnog partnerstva na području tzv. pomoćno-tehničkih poslova u javnoj upravi i bolju kvalitetu usluga čišćenja i održavanja koju pružaju za to osnovani privatni servisi, kako izgleda outsourcing u praksi na svojoj su koži najbolje osjetili službenici ispostave Porezne uprave u Dubravi", stoji u dopisu koji je medijima poslao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN).

Tamo, navode u sindikatu, privatna tvrtka koja s Poreznom upravom ima zaključen jednogodišnji ugovor o čišćenju objekata i prostorija Porezne uprave na području grada Zagreba u vrijednosti usluga od 950.000 kuna s PDV-om, radne prostorije i sanitarni čvor čisti svaki drugi dan.
"Porezna uprava ima 45 zaposlenih, a zgradom tjedno prodefilira i nekoliko stotina stranaka, koje pritom koriste iste sanitarne prostorije, izuzev dva ženska WC-a u posebnom sanitarnom čvoru.
Službenici se pritom žale na nečiste i skliske podove po kojima se povlače nakupine prašine, nedostatak papirnatih ručnika i tekućeg sapuna, koji u pravilu nestaju u drugoj polovici mjeseca, kao i smrad koji dopire iz nedovoljno održavanih sanitarnih čvorova i pitaju se kad će se netko ili više njih u takvim uvjetima zaraditi kakvu crijevnu virozu ili drugu popratnu pojavu nehigijenskih uvjeta u kojima rade", stoji u dopisu sindikata. Sve je potkrijepljeno i fotografijama.

 

"Kako ovakvo stanje predstavlja ozbiljnu zdravstvenu ugrozu, ne samo za zaposlene nego i građane koji koriste zajedničke sanitarne čvorove, Sindikat će se obratiti inspekciji zaštite na radu i sanitarnoj inspekciji", poručuju iz Sindikata državnih službenika i namještenika. 

 

 

(Index.hr, 16. siječnja 2016.) SLUŽBENICI Porezne uprave u Dubravi nisu najsretniji uslugama javno-privatnog partnerstva na području tzv. pomoćno-tehničkih poslova u javnoj upravi, poznatijem kao „outsourcingu", sudeći po fotografijama koje je poslao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar javlja o katastrofalnim higijenskim uvjetima u toaletima te Porezne uprave, koja je s jednim od osnovanih privatnih servisa zaključila jednogodišnji ugovor o čišćenju objekata i prostorija, i to u vrijednosti 950.000 kuna s PDV-om.

No, radne prostorije i sanitarni čvor, kroz koje svaki dan prolazi stotine stranaka i 45 zaposlenih, čisti se samo svaki drugi dan.

"Službenici se pritom žale na nečiste i skliske podove po kojima se povlače nakupine prašine, nedostatak papirnatih ručnika i tekućeg sapuna, koji u pravilu nestaju u drugoj polovici mjeseca, kao i smrad koji dopire iz nedovoljno održavanih sanitarnih čvorova i pitaju se kad će se netko ili više njih u takvim uvjetima zaraditi kakvu crijevnu virozu ili drugu popratnu pojavu nehigijenskih uvjeta u kojima rade", kaže Kuhar.

Navodno su u Središnjem uredu Ministarstva financija u Katančićevoj 4 uvjeti puno bolji, kako su mu rekli neki zaposlenici.

"Iz ugrađenih zvučnika dopire lagana glazba, osvježivači zraka ispuštaju ugodne cvjetne mirise, postoje posebne vrećice za organski otpad (!?), a službenici malu i veliku nuždu obavljaju bez straha od upada stranaka u prostorije u kojima se trenutno olakšavaju", napisao je.

 

Sindikat će se zbog ugrožavanja zdravlja ljudi u ovakvim uvjetima obratiti inspekciji zaštite na radu i sanitarnoj inspekciji, kako bi se utvrdilo jesu li nesnosni uvjeti, prljavština i kako kažu, ""mački" od prašine koji poput maslačaka lete zrakom", sukladni standardima EU ili se samo radi o „outsourcingu" na hrvatski način, najavili su.

O "čistoći" WC-a prosudite sami, ali iako su ovo fotografije iz samo jednoga ureda javne uprave, sigurno je i da u mnogim toaletima javnih službi koji nisu sklopili ugovore s prije spomenutim privatnim servisima stanje nije ništa bolje. 

 

OUTSOURCING NA HRVATSKI NAČIN
Ispostavu Porezne uprave u Dubravi privatni servis čisti „svaki" drugi dan


(SDLSN, 16. siječnja 2015.) Iako Vlada hrvatsku javnost već dulje vrijeme nastoji uvjeriti u superiornost javno-privatnog partnerstva na području tzv. pomoćno-tehničkih poslova u javnoj upravi i bolju kvalitetu usluga čišćenja i održavanja koju pružaju za to osnovani privatni servisi, kako izgleda „outsourcing" u praksi na svojoj su koži najbolje osjetili službenici ispostave Porezne uprave u Dubravi.
Tamo privatna tvrtka koja s Poreznom upravom ima zaključen jednogodišnji ugovor o čišćenju objekata i prostorija Porezne uprave na području grada Zagreba u vrijednosti usluga od 950.000 kuna s PDV-om, radne prostorije i sanitarni čvor čisti „svakoga" drugog dana, iako uz 45 zaposlenih zgradom tjedno prodefilira i nekoliko stotina stranaka, koje pritom koriste iste sanitarne prostorije, izuzev dva ženska WC-a u posebnom sanitarnom čvoru.
Službenici se pritom žale na nečiste i skliske podove po kojima se povlače nakupine prašine, nedostatak papirnatih ručnika i tekućeg sapuna, koji u pravilu nestaju u drugoj polovici mjeseca, kao i smrad koji dopire iz nedovoljno održavanih sanitarnih čvorova i pitaju se kad će se netko ili više njih u takvim uvjetima zaraditi kakvu crijevnu virozu ili drugu popratnu pojavu nehigijenskih uvjeta u kojima rade.
Istovremeno, kažu nam kako uvjeti nisu svugdje isti te kako su čuli da u Središnjem uredu Ministarstva financija u Katančićevoj 4 iz ugrađenih zvučnika dopire lagana glazba, osvježivači zraka ispuštaju ugodne cvjetne mirise, postoje posebne vrećice za organski otpad (!?), a službenici malu i veliku nuždu obavljaju bez straha od upada stranaka u prostorije u kojima se trenutno olakšavaju.
Kako ovakvo stanje predstavlja ozbiljnu zdravstvenu ugrozu, ne samo za zaposlene nego i građane koji koriste zajedničke sanitarne čvorove, Sindikat će se obratiti inspekciji zaštite na radu i sanitarnoj inspekciji, kako bi se utvrdilo jesu li mokraća u zaštopanim pisoarima, „mački" od prašine koji poput maslačaka lete zrakom, prljavi i skliski podovi i neoprani prozori sukladni standardima i direktivama EU ili se samo radi o „outsourcingu" na hrvatski način. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 15.01.2015.

NOVI PROBLEMI ZA VLADU? POTEZ SINDIKATA DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Uredba o otpremninama u policiji na Ustavnom sudu

Vlada je tu Uredbu, kojom se odgađa isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima kojima prestaje državna služba radi stjecanja prava na mirovinu, donijela u prosincu prošle godine

Gabrijela GALIĆ

(NOVI LIST, 15. siječnja 2015.) ZAGREB » Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) predložio je u srijedu Ustavnom sudu pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjeni Zakona o policiji.

Vlada je tu Uredbu, kojom se odgađa isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima kojima prestaje državna služba radi stjecanja prava na invalidsku, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, donijela na sjednici održanoj 17. prosinca prošle godine. Odgoda primjene prava reguliranog Zakonom o policiji trebala bi trajati do 1. siječnja 2017. godine.
Službenički sindikat podsjeća da se u obrazloženju Uredbe kao razlog njezina donošenja navodi teška gospodarska situacija, kao i činjenica da već izrađeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona, zbog kratkoće vremena, nije bilo moguće uvrstiti na dnevni red 15. sjednice Hrvatskog sabora koji je zasjedao do 12. prosinca 2014. godine.

 

Netočno obrazloženje

»Međutim, ovo obrazloženje je netočno«, navodi službenički sindikat ističući da je Vlada prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji »koji je sadržajno bio bitno različit od Uredbe o izmjeni Zakona o policiji, skinula s dnevnog reda sjednice Vlade 4. prosinca 2014. godine«. Tada je, podsjeća sindikat, Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova novinarima objasnio »da se u saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba oko otpremnina policijskih službenika koji bi išli u mirovinu« pa će to pitanje »riješiti uredbom sa zakonskom snagom nakon 15. prosinca«. Time je, veli SDLSN, za vrijeme zasjedanja Hrvatskoga sabora otklonio mogućnost da se odgoda isplate otpremnina policijskim službenicima donese u Hrvatskome saboru i najavio supstituiranje redovite procedure donošenja zakona uredbom sa zakonskom snagom.
Sindikat skreće pozornost i da je Vlada mogla u proceduru pustiti samo članak koji regulira otpremnine »i zatražiti njegovo donošenje po hitnom postupku, ali to nije učinila pa tako ne stoji tvrdnja ministra Ostojića da se ova izmjena nije mogla donijeti u saborskoj proceduri, jer se to nije ni pokušalo«.

 

Duži rok

»Također, s obzirom na činjenicu da je Uredbom o izmjeni Zakona o policiji isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima odgođena do 1. siječnja 2017. godine, povrijeđena je i odredba članka 88. stavka 3. Ustava, prema kojoj uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije, pri čemu Vlada ne može propisivanjem dužeg roka od onog na koji može donositi uredbe sa zakonskom snagom anticipirati da će to Sabor i učiniti«, ističe se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti vladine Uredbe.

 

Pravo daje zakon iz 2011.

Pravo na isplatu šest do 12 prosječnih plaća prilikom odlaska u invalidsku, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu policijski službenici su dobili Zakonom o policiji iz 2011. godine. No, u startu je primjena uvećanih otpremnina odgođena do 2013. godine s očekivanjem da će tada u zemlji biti bolje gospodarske prilike. Vlada je koncem 2012. godine predložila izmjene Zakona o policiji s namjerom da se iz njega izbaci odredba o uvećanoj otpremnini, ali nakon prosvjeda policajaca od toga se odustalo, a primjena prava odgođena je do početka 2015. godine. Vlada je u prosincu prošle godine, pak, Uredbom, još jednom odgodila primjenu tog prava.  

 

...za uvećanje klikni na sliku 

 

KRŠI USTAV: Ostojić namjerno prekršio proceduru da ne plati policajcima otpremnine?!

Autor: Leo Buljan

 

Zakon o policiji skinuo se s dnevnog reda sjednice Vlade 4. prosinca prošle godine, a tom prigodom je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić novinarima objasnio „da se u Saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba oko otpremnina policijskih službenika koji bi išli u mirovinu".

(Dnevno.hr, 15. siječnja 2015.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) jučer je Ustavnom sudu predložio pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjeni Zakona o policiji koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine kojom je isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima koji prestanu u s radom u državnoj službi radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu, starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu s 1. siječnja 2015. godine odgođena na 1. siječnja 2017. godine.
U obrazloženju donošenja ovakve uredbe Vlada je navela tešku gospodarska situacija, kao i činjenica da u već izrađeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, zbog manjka vremena, nije bilo moguće uvrstiti i otpremnine policajaca u dnevni red 15. sjednice Hrvatskog sabora koji je zasjedao do 12. prosinca 2014. godine. Kako doznajemo, nije baš tako!

 

Ministar Ostojić najavio da će Vlada zaobići Sabor

Kako tvrde u SDLSN-u, ovo obrazloženje je netočno. Naime, Vlada navedeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, skinula s dnevnog reda sjednice Vlade 4. prosinca prošle godine. Tom prigodom je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić novinarima objasnio „da se u Saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba oko otpremnina policijskih službenika koji bi išli u mirovinu". Drugim riječima, Vlada je namjerno izgurala tu odredbbi iz dnevnog reda i tako izbjegla da plati uvećane otpremnine policijskim službenicima.

 

Sporan rok odgode isplate otpremnina

Vlada je ovime ignorirala i odredbu članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prema kojem je to moguće u razdoblju od 15. prosinca 2014. do 15. siječnja 2015. godine i od 15. srpnja 2015. godine do 15. rujna 2015. godine, na način da je svjesno i namjerno propustila mogućnost donošenja izmjene Zakona o policiji u saborskoj proceduri, a što je razvidno i iz izjave ministra Ostojića.

Također, s obzirom na činjenicu da je Uredbom o izmjeni Zakona o policiji isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima odgođena do 1. siječnja 2017. godine, povrijeđena je i odredba članka 88. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije, pri čemu Vlada ne može propisivanjem dužeg roka predviđati što će to Sabor učiniti po nekom pitanju.

Naime, Vlada je ovlast da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora dobila 1. listopada 2014. godine, kada je na snagu stupio Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora te je, sukladno citiranoj odredbi Ustava, mogla Zakon o policiji izmijeniti samo do 1. listopada 2015. godine.

Mijenjajući Zakon o policiji na rok veći od dvije godine Vlada je zakonski propis izmijenila na način suprotan Ustavu i zakonu, budući da on izrijekom uređuje da uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, jer je Ustavom vremenski ograničenu ovlast da na određeni rok uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora i Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora dobivenu ovlast da to čini u vrijeme dok Sabor ne zasjeda, pretvorila u ovlast da na rok od dvije godine izmijeni Zakon o policiji.

Kako je bit ovlasti Vlade da uredbama sa zakonskom snagom uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora ta da se na okolnosti nastale u vrijeme kada ovo tijelo ne zasjeda, a neophodno ih je regulirati zakonom, može pravodobno reagirati, jer se ne može čekati ponovno zasjedanje Sabora, nedvojbeno je kako je Vlada učinila upravo suprotno, te na okolnost koja joj je bila poznata dok je Sabor još zasjedao - nedostatak novca za isplatu otpremnina, nije pravodobno reagirala upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u saborsku proceduru, već je namjerno pričekala da Sabor prestane s radom, kako bi ovo pitanje uredila na način kojim je izbjegnuta čak i skraćena saborska rasprava donošenja zakona u jednom čitanju i po hitnom postupku.

 

Jesu li otpremnine samo pitanje tekuće gospodarske politike?

Pri tome se postavlja i pitanje povrede odredbe članka 88. stavka 1. Ustava, koja ovlast Vlade da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora isključuje u pitanjima koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.

Naime, pitanje postupanja prema policijskim službenicima prigodom prestanka službe i Zakonom o policiji propisana obveza isplate otpremnina u određenoj visini nije samo pitanje tekuće gospodarske politike, već i pitanje koje spada u djelokrug i način rada Ministarstva unutarnjih poslova kao državnog tijela pa je stoga upitno može li ono uopće biti predmetom odlučivanja Vlade Republike Hrvatske.

Zbog svega navedenoga Sindikat predlaže da se Uredba o izmjeni Zakona o policiji poništi, jer je njome Vlada Republike Hrvatske namjerno izbjegla riješiti pitanje otpremnina policijskih službenika na vrijeme - upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u Hrvatski sabor i time narušila sva načela suverene države i demokracije.

 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 14.01.2015.

 

(Narod.hr, 14. siječnja 2015.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske danas je Ustavnom sudu predložio pokretan je postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjeni Zakona o policiji koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine, kojom je isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima uslijed prestanka državne službe radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu, starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu s 1. siječnja 2015. godine odgođena do 1. siječnja 2017. godine.

U obrazloženju Uredbe kao razlog njezina donošenja navodi se teška gospodarska situacija, kao i činjenica da već izrađeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona, zbog kratkoće vremena, nije bilo moguće uvrstiti na dnevni red 15. sjednice Hrvatskog sabora koji je zasjedao do 12. prosinca 2014. godine.

Ministar Ostojić najavio da će Vlada zaobići Sabor

"Međutim, ovo obrazloženje je netočno, budući da je Vlada navedeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona, koji je sadržajno bio bitno različit (tematski širi, sadržavao je 20 članaka) od Uredbe o izmjeni Zakona o policiji, skinula s dnevnog reda sjednice Vlade 4. prosinca 2014. godine, kojom prigodom je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, kako prenosi Hina, novinarima objasnio da se u saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba oko otpremnina policijskih službenika koji bi išli u mirovinu", ističu iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Pojašnjavaju kako je prema Hini, Ostojić izjavio: „MUP nema sredstava za plaćanje 12 prosječnih plaća za one koji bi išli u mirovinu i stoga ćemo to riješiti uredbom sa zakonskom snagom nakon 15. prosinca", čime je za vrijeme zasjedanja Hrvatskoga sabora otklonio mogućnost da se odgoda isplate otpremnina policijskim službenicima donese u Hrvatskome saboru i najavio supstituiranje redovite procedure donošenja zakona uredbom sa zakonskom snagom.

Sindikat skreće pozornost da je Vlada tog 4. prosinca 2014. godine mogla i morala Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona reducirati samo na izmjenu članka kojeg je izmijenila Uredbom sa zakonskom snagom i zatražiti njegovo donošenje po hitnom postupku, ali to nije učinila pa tako ne stoji tvrdnja ministra Ostojića da se ova izmjena nije mogla donijeti u saborskoj proceduri, jer se to nije ni pokušalo.

 

Sporan rok odgode isplate otpremnina

Naglašavaju kako je Vlada ovime ignorirala i odredbu članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prema kojem je to moguće u razdoblju od 15. prosinca 2014. do 15. siječnja 2015. godine i od 15. srpnja 2015. godine do 15. rujna 2015. godine, na način da je svjesno i namjerno propustila mogućnost donošenja izmjene Zakona o policiji u saborskoj proceduri, a što je razvidno i iz izjave ministra Ostojića.

"Također, s obzirom na činjenicu da je Uredbom o izmjeni Zakona o policiji isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima odgođena do 1. siječnja 2017. godine, povrijeđena je i odredba članka 88. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije, pri čemu Vlada ne može propisivanjem dužeg roka od onog na koji može donositi uredbe sa zakonskom snagom anticipirati da će to Sabor i učiniti", istaknuli su te dodali: "Naime, Vlada je ovlast da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora dobila 1. listopada 2014. godine, kada je na snagu stupio Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora te je, sukladno citiranoj odredbi Ustava, mogla Zakon o policiji izmijeniti samo do 1. listopada 2015. godine".

Napominju kako mijenjajući Zakon o policiji na rok veći od dvije godine, Vlada je zakonski propis izmijenila na način suprotan Ustavu i zakonu, budući da on izrijekom uređuje da uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, jer je Ustavom vremenski ograničenu ovlast da na određeni rok uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora i Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora dobivenu ovlast da to čini u vrijeme dok Sabor ne zasjeda, pretvorila u ovlast da na rok od dvije godine izmijeni Zakon o policiji.

"Kako je bit ovlasti Vlade da uredbama sa zakonskom snagom uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora ta da se na okolnosti nastale u vrijeme kada ovo tijelo ne zasjeda, a neophodno ih je regulirati zakonom, može pravodobno reagirati, jer se ne može čekati ponovno zasjedanje Sabora, nedvojbeno je kako je Vlada učinila upravo suprotno, te na okolnost koja joj je bila poznata dok je Sabor još zasjedao - nedostatak novca za isplatu otpremnina, nije pravodobno reagirala upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u saborsku proceduru, već je namjerno pričekala da Sabor prestane s radom, kako bi ovo pitanje uredila na način kojim je izbjegnuta čak i skraćena saborska rasprava donošenja zakona u jednom čitanju i po hitnom postupku", pojasnili su.

 

Jesu li otpremnine samo pitanje tekuće gospodarske politike?

"Pri tome se postavlja i pitanje povrede odredbe članka 88. stavka 1. Ustava, koja ovlast Vlade da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora isključuje u pitanjima koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Naime, pitanje postupanja prema policijskim službenicima prigodom prestanka službe i Zakonom o policiji propisana obveza isplate otpremnina u određenoj visini nije samo pitanje tekuće gospodarske politike, već i pitanje koje spada u djelokrug i način rada Ministarstva unutarnjih poslova kao državnog tijela pa je stoga upitno može li ono uopće biti predmetom odlučivanja Vlade Republike Hrvatske", ustvrdili su rekavši kako zbog svega navedenoga Sindikat predlaže da se Uredba o izmjeni Zakona o policiji poništi, jer je njome Vlada Republike Hrvatske namjerno izbjegla riješiti pitanje otpremnina policijskih službenika na vrijeme - upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u Hrvatski sabor i time narušila načelo trodiobe vlasti, prisvajajući si prerogative zakonodavne vlasti u okolnostima koje joj to ne dozvoljavaju. 

 

SDLSN od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti Uredbe o izmjeni Zakona o policiji

 
Sindikat predlaže da se Uredba poništi, jer je njome Vlada Republike Hrvatske namjerno izbjegla riješiti pitanje otpremnina policijskih službenika na vrijeme - upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u Hrvatski sabor i time narušila načelo trodiobe vlasti 

(SDLSN, 14. siječnja 2014.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske danas je Ustavnom sudu predložio pokretan je postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjeni Zakona o policiji koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine, kojom je isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima uslijed prestanka državne službe radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu, starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu s 1. siječnja 2015. godine odgođena do 1. siječnja 2017. godine.

U obrazloženju Uredbe kao razlog njezina donošenja navodi se teška gospodarska situacija, kao i činjenica da već izrađeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona, zbog kratkoće vremena, nije bilo moguće uvrstiti na dnevni red 15. sjednice Hrvatskog sabora koji je zasjedao do 12. prosinca 2014. godine.

 

Ministar Ostojić najavio da će Vlada zaobići Sabor

Međutim, ovo obrazloženje je netočno, budući da je Vlada navedeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona, koji je sadržajno bio bitno različit (tematski širi, sadržavao je 20 članaka) od Uredbe o izmjeni Zakona o policiji, skinula s dnevnog reda sjednice Vlade 4. prosinca 2014. godine, kojom prigodom je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, kako prenosi Hina, novinarima objasnio „da se u saborskoj proceduri ne bi stigla promijeniti odredba oko otpremnina policijskih službenika koji bi išli u mirovinu".

 

Prema Hini, Ostojić je izjavio: „MUP nema sredstava za plaćanje 12 prosječnih plaća za one koji bi išli u mirovinu i stoga ćemo to riješiti uredbom sa zakonskom snagom nakon 15. prosinca", čime je za vrijeme zasjedanja Hrvatskoga sabora otklonio mogućnost da se odgoda isplate otpremnina policijskim službenicima donese u Hrvatskome saboru i najavio supstituiranje redovite procedure donošenja zakona uredbom sa zakonskom snagom.

Sindikat skreće pozornost da je Vlada tog 4. prosinca 2014. godine mogla i morala Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom Zakona reducirati samo na izmjenu članka kojeg je izmijenila Uredbom sa zakonskom snagom i zatražiti njegovo donošenje po hitnom postupku, ali to nije učinila pa tako ne stoji tvrdnja ministra Ostojića da se ova izmjena nije mogla donijeti u saborskoj proceduri, jer se to nije ni pokušalo.

 

Sporan rok odgode isplate otpremnina

Vlada je ovime ignorirala i odredbu članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prema kojem je to moguće u razdoblju od 15. prosinca 2014. do 15. siječnja 2015. godine i od 15. srpnja 2015. godine do 15. rujna 2015. godine, na način da je svjesno i namjerno propustila mogućnost donošenja izmjene Zakona o policiji u saborskoj proceduri, a što je razvidno i iz izjave ministra Ostojića.

Također, s obzirom na činjenicu da je Uredbom o izmjeni Zakona o policiji isplata uvećanih otpremnina policijskim službenicima odgođena do 1. siječnja 2017. godine, povrijeđena je i odredba članka 88. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije, pri čemu Vlada ne može propisivanjem dužeg roka od onog na koji može donositi uredbe sa zakonskom snagom anticipirati da će to Sabor i učiniti.

Naime, Vlada je ovlast da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora dobila 1. listopada 2014. godine, kada je na snagu stupio Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora te je, sukladno citiranoj odredbi Ustava, mogla Zakon o policiji izmijeniti samo do 1. listopada 2015. godine.

Mijenjajući Zakon o policiji na rok veći od dvije godine Vlada je zakonski propis izmijenila na način suprotan Ustavu i zakonu, budući da on izrijekom uređuje da uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, jer je Ustavom vremenski ograničenu ovlast da na određeni rok uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora i Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora dobivenu ovlast da to čini u vrijeme dok Sabor ne zasjeda, pretvorila u ovlast da na rok od dvije godine izmijeni Zakon o policiji.

Kako je bit ovlasti Vlade da uredbama sa zakonskom snagom uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora ta da se na okolnosti nastale u vrijeme kada ovo tijelo ne zasjeda, a neophodno ih je regulirati zakonom, može pravodobno reagirati, jer se ne može čekati ponovno zasjedanje Sabora, nedvojbeno je kako je Vlada učinila upravo suprotno, te na okolnost koja joj je bila poznata dok je Sabor još zasjedao - nedostatak novca za isplatu otpremnina, nije pravodobno reagirala upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u saborsku proceduru, već je namjerno pričekala da Sabor prestane s radom, kako bi ovo pitanje uredila na način kojim je izbjegnuta čak i skraćena saborska rasprava donošenja zakona u jednom čitanju i po hitnom postupku.

 

Jesu li otpremnine samo pitanje tekuće gospodarske politike?

Pri tome se postavlja i pitanje povrede odredbe članka 88. stavka 1. Ustava, koja ovlast Vlade da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora isključuje u pitanjima koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.

Naime, pitanje postupanja prema policijskim službenicima prigodom prestanka službe i Zakonom o policiji propisana obveza isplate otpremnina u određenoj visini nije samo pitanje tekuće gospodarske politike, već i pitanje koje spada u djelokrug i način rada Ministarstva unutarnjih poslova kao državnog tijela pa je stoga upitno može li ono uopće biti predmetom odlučivanja Vlade Republike Hrvatske.

Zbog svega navedenoga Sindikat predlaže da se Uredba o izmjeni Zakona o policiji poništi, jer je njome Vlada Republike Hrvatske namjerno izbjegla riješiti pitanje otpremnina policijskih službenika na vrijeme - upućivanjem odgovarajućeg zakonskog prijedloga u Hrvatski sabor i time narušila načelo trodiobe vlasti, prisvajajući si prerogative zakonodavne vlasti u okolnostima koje joj to ne dozvoljavaju. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 14.01.2015.

PREŠIŠAO I PREMIJERA
Vargu od Marine Lovrić Merzel dijele dva savjetnika

 

Ministar zdravlja Siniša Varga opasno se približio bivšoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel, vjerojatnoj rekorderki po broju savjetnika u suvremenoj povijesti hrvatskih vlastodržaca - izuzme li se bizaran slučaj Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj Zlatko Žervnja, kako je tportal ranije pisao, drži čak 66 savjetnika, no njihova titula ondje označava tek viši stupanj u glomaznoj birokratskoj hijerarhiji

(tportal.hr, 14. siječnja 2015.) Prema dostupnim podacima, Marina Lovrić Merzel na vrhuncu moći masno je plaćala čak 14 članova svojih savjeta. Siniša Varga, uz zamjenika i četiri pomoćnika, trenutačno na plaći, uz glavnu savjetnicu, ima još 11 savjetnika, od čega šest običnih i pet posebnih.

Time je ovaj ministar u svojoj kratkoj plovidbi izvršnom vlasti dobrano "prešišao" kormilara Zorana Milanovića, a on trenutačno broji sedam savjetnika: četiri regularna (za vanjske odnose, diplomatski protokol, gospodarstvo i odnose sa Saborom) i tri posebna (kultura, znanost i europsko pravo). Podsjetimo, posebna savjetnica za odnose s javnošću napustila je Milanovića sredinom 2013.

Tportal.hr doznaje kakvim savjetničkim potencijalima raspolažu ostali ministri iz Milanovićeve vlade, a u nastavku teksta profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorava na sve štetnosti koje proizlaze iz jačanja politike naspram profesionalaca u ministarstvima.

Čak petero ministara funkcionira bez savjetnika, pouzdajući se valjda u vlastite i procjene svojih pomoćnika, zamjenika i ostalih članova ministarskih kabineta. To su ministar branitelja Predrag Matić, ministar turizma Darko Lorencin, ministar obrane Ante Kotromanović, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Po jednog savjetnika imaju ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović (posebni savjetnik), ministar financija Boris Lalovac, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, kao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. U red ministara s po dvoje savjetnika ulaze ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Po troje savjetnika imaju ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar uprave Arsen Bauk, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić te ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Među ministrima koji su angažirali po četvero savjetnika nalaze se ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina (troje "običnih" i jednog posebnog).

... za uvećanje klikni na sliku 

Ivan Koprić, predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu, podsjeća da je vlada Zorana Milanovića na samom početku zauzela poziciju "političke vlade", tj. jačanja politike naspram profesionalaca u ministarstvima. Zato je ponovno uvela politički imenovane pomoćnike ministra umjesto ranijih ravnatelja koji su već bili prošli javne natječaje - doduše, bili su to lažni natječaji jer su imenovani isti ljudi koji su bili politički imenovani i na natječajima, uz niže uvjete nego bilo koji drugi, pa i najniži službenik, ustvrdio je Koprić.

"Politički savjetnici ministara uvedeni su kao nov institut, dosad u Hrvatskoj nepostojeći i nepoznat. U Europi ima zemalja koje ga koriste, poput Italije i Belgije, a iskustva su različita, uglavnom ne baš dobra. Uvođenjem mogućnosti imenovanja političkih savjetnika koji rade u kabinetima ministara po svemu sudeći prekršeno je ustavno načelo jednake dostupnosti javnih funkcija svima, radi kojeg se i moraju provoditi javni natječaji za službenike profesionalce", upozorava Koprić, dodajući da pritom nije odlučujuća okolnost, koja je više puta javno isticana, da će ti savjetnici biti samo privremeno na tim radnim mjestima, tj. do isteka mandata ove vlade, jer se i za takve, ne baš kratke periode zapošljavanja službenika profesionalaca, provodi natječaj.

Zašto pojedini ministri nemaju jednak broj savjetnika, pitanje je koje bi valjalo postaviti njima i predsjedniku Vlade, poručuje Koprić. Oni su, ondje gdje ih se koristi u Europi, zaduženi bilo za pomoć ministru, ako ne stigne obavljati sve poslove u ministarstvu u normalno radno vrijeme (jer postoje doista velika ministarstva s puno poslova i problema), bilo za provedbu politika koje je vlada obećala prilikom izbora, bilo radi nepovjerenja u službenike profesionalce. Vjerojatno je i kod nas u pitanju neka mješavina tih razloga, smatra Koprić.

 

Nenormalna situacija: Pomoćnici i savjetnici - međusobna konkurencija

On međutim postavlja sljedeće pitanje: ako je ponovno uvela političko imenovanje pomoćnika ministra, zašto je vladi Zorana Milanovića trebalo još i imenovanje političkih savjetnika? U neku ruku naime oni su si konkurencija unutar pojedinih ministarstava jer su pomoćnici zaduženi također za provedbu politike Vlade i trebaju biti lojalni i Vladi i ministru. Politički savjetnici ministra isto su lojalni i Vladi i ministru, ali kako ne rukovode nekim dijelom ministarstva, nego su u kabinetu ministra, dolaze u situaciju da se miješaju u posao pomoćnicima ministra ili da ih čak kontroliraju u ministrovo ime. Riječ je o situaciji koja ni u tom smislu jačanja političkog vodstva ministarstva nije sasvim normalna.

"Još je veći problem u tome što takvi politički savjetnici ministra mogu via facti doći u poziciju da daju naloge službenicima profesionalcima, čak i mimo pomoćnika ministra. Postavlja se pitanje trebaju li profesionalci uopće izvršavati takve naloge i zahtjeve? Pravno, ne trebaju, jer imaju svoje šefove, a to su u krajnjoj liniji pomoćnici ministra. Što ako ne izvrše takve naloge? Hoće li ministar pokrenuti disciplinski postupak protiv njih? Kako će ih kazniti za neposluh prema političkim savjetnicima? Sve su to pitanja koja nisu regulirana i nije jasno kako politički savjetnici funkcioniraju u stvarnosti", upozorava Koprić.

Prema njegovom mišljenju, takvu vrstu političkih savjetnika imalo bi smisla uvesti samo da pomoćnici ministra i sami nisu politički imenovani. No i u tom slučaju trebalo bi riješiti ustavnopravna pitanja dopustivosti takvog imenovanja, a ako bi se našlo rješenje sa stajališta Ustava, onda bi ovlasti i dužnosti politički imenovanih savjetnika trebalo detaljno regulirati radi osjetljivosti njihove uloge i mogućih negativnih posljedica koje mogu izazvati svojim djelovanjem.

"Kao što je nedopustivo to da se službenici profesionalci za radnog vremena aktivno bave politikom, što isto nismo iskorijenili, tako je jednako nedopustivo to da se politički savjetnici olako miješaju u stručne poslove u ministarstvima. Ne zaboravimo da postoje vrlo osjetljivi slučajevi na kojima rade službenici i kojima su u pitanju neka važna prava građana, pa ćemo vidjeti da je nedopustivo političko uplitanje političkih savjetnika, čak i pomoćnika ministra ili samih ministara, u takve slučajeve", zaključuje Koprić.

 

Milanovićevih sedam

Kategoriju savjetnika predsjednika Vlade ne treba miješati s kategorijom političkih savjetnika ministara, upozorava profesor Koprić. Savjetnici premijera po zakonu su mogli postojati i ranije, a imale su ih sve vlade; oni se imenuju po posebnim pravilima i nisu inovacija vlade Zorana Milanovića.

Premijer Milanović na početku svog mandata obznanio je imenovanje troje posebnih savjetnika i posebne savjetnice za odnose s javnošću Zinke Bardić, a ona ga je putem napustila. To su Slavko Goldstein (kultura), Neven Budak (znanost) i Siniša Petrović (europsko pravo). Sva trojica obavljaju posao posebnih savjetnika bez naknade. Od premijerovih četvero (regularnih) savjetnika iz Ureda premijera, na čelu s Tomislavom Sauchom, u javnosti su nastupili savjetnik za vanjsku politiku, bivši veleposlanik Neven Pelicarić te savjetnica za gospodarstvo Spomenka Rakušić, a Milanovića je pratila u gospodarsko-diplomatskom pohodu na SAD. U savjetničkom timu nalaze se i Ivan Mašina, savjetnik o diplomatskom protokolu, ali i Dalibor Prevendar, koji se brine o odnosima Vlade i Sabora, a svojedobno je - od 2004. do 2008. - savjetovao i premijera Ivu Sanadera kao član Savjeta za razvoj civilnog društva. 

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 12.01.2015.

 

(Index.hr, 12. siječnja 2015.) SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske čestitao je novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na izbornoj pobjedi te izrazio očekivanje da će se ona konfrontirati s politikom Vlade Zorana Milanovića, koju je optužio za nezakonito kršenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima.

Sindikat u priopćenju izražava nadu da će prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivniju ulogu u konfrontiranju s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja "argumentima nezakonite pravne prisile" poništava potpisane kolektivne ugovore i danu riječ socijalnim partnerima.

Ako se nastavi tolerirati nelegalna suspenzija stečevina kolektivnog pregovaranja, aktualna Vlada mogla bi onoj budućoj ostaviti gotovo jednak broj kostura u svojim ormarima i arhivama kao i Vlada Ivice Račana, tvrdi sindikat.

"I Vlada Ivice Račana hvalila se ostvarenim uštedama na račun proračunskih korisnika, kao i Vlada Zorana Milanovića danas, ali su te uštede hrvatski građani platili s debelim zateznim kamatama jer su ostvarene nezakonitim uskratama ugovorenih materijalnih prava", kaže se u priopćenju.

 

Kritika Milanovićeve izjave u izbornoj noći

Sindikat stoga netočnom i nekorektnom ocjenjuje izjavu premijera Milanovića da je aktualna vlast "država", dok je njezina demokratska oporba "hajdučija", jer upravo njegova Vlada cijelo vrijeme provodi politiku otimačine prava zaposlenika koje je prethodno sama ugovorila.

Svjesni smo da nova hrvatska predsjednica to ne može sama promijeniti, ali se barem može takvoj "hajdučiji" usprotiviti, poručuju sindikalci.

Sindikat se također zahvalio Ivi Josipoviću na odrađenom mandatu u kojem je imao sluha za sindikate i teme koje su nametali, premda su problemi s kojima su mu dolazili velikim dijelom bili posljedica "Vladinih posezanja za nedemokratskim, neustavnim i nezakonitim sredstvima". 

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske čestitao je novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na izbornoj pobjedi.

(HRT, 12. siječnja 2015.) Sindikat u priopćenju izražava nadu da će prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivniju ulogu u konfrontiranju s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja "argumentima nezakonite pravne prisile" poništava potpisane kolektivne ugovore i danu riječ socijalnim partnerima.

Ako se nastavi tolerirati nelegalna suspenzija stečevina kolektivnog pregovaranja, aktualna Vlada mogla bi onoj budućoj ostaviti gotovo jednak broj kostura u svojim ormarima i arhivama kao i Vlada Ivice Račana, tvrdi sindikat.

Sindikat netočnom i nekorektnom ocjenjuje izjavu premijera Zorana Milanovića da je aktualna vlast "država", dok je njezina demokratska oporba "hajdučija", jer upravo njegova Vlada cijelo vrijeme provodi politiku otimačine prava zaposlenika koje je prethodno sama ugovorila. Svjesni smo da nova hrvatska predsjednica to ne može sama promijeniti, ali se barem može takvoj "hajdučiji" usprotiviti, poručuju sindikalci. 

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske čestitao je u ponedjeljak novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na izbornoj pobjedi te izrazio očekivanje da će se ona konfrontirati s politikom Vlade Zorana Milanovića, koju je optužio za nezakonito kršenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima.

(tportal.hr, 12. siječnja 2015.)Sindikat u priopćenju izražava nadu da će prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivniju ulogu u konfrontiranju s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja "argumentima nezakonite pravne prisile" poništava potpisane kolektivne ugovore i danu riječ socijalnim partnerima.

Ako se nastavi tolerirati nelegalna suspenzija stečevina kolektivnog pregovaranja, aktualna Vlada mogla bi onoj budućoj ostaviti gotovo jednak broj kostura u svojim ormarima i arhivama kao i Vlada Ivice Račana, tvrdi sindikat.

"I Vlada Ivice Račana hvalila se ostvarenim uštedama na račun proračunskih korisnika, kao i Vlada Zorana Milanovića danas, ali su te uštede hrvatski građani platili s debelim zateznim kamatama jer su ostvarene nezakonitim uskratama ugovorenih materijalnih prava", kaže se u priopćenju.

Sindikat stoga netočnom i nekorektnom ocjenjuje izjavu premijera Milanovića da je aktualna vlast "država", dok je njezina demokratska oporba "hajdučija", jer upravo njegova Vlada cijelo vrijeme provodi politiku otimačine prava zaposlenika koje je prethodno sama ugovorila.

Svjesni smo da nova hrvatska predsjednica to ne može sama promijeniti, ali se barem može takvoj "hajdučiji" usprotiviti, poručuju sindikalci.

Sindikat se također zahvalio Ivi Josipoviću na odrađenom mandatu u kojem je imao sluha za sindikate i teme koje su nametali, premda su problemi s kojima su mu dolazili velikim dijelom bili posljedica "Vladinih posezanja za nedemokratskim, neustavnim i nezakonitim sredstvima". 

 

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske čestitao je u ponedjeljak novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na izbornoj pobjedi te izrazio očekivanje da će se ona konfrontirati s politikom Vlade Zorana Milanovića, koju je optužio za nezakonito kršenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima.

(Direktno.hr, 12. siječnja 2015.) Sindikat u priopćenju izražava nadu da će prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivniju ulogu u konfrontiranju s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja "argumentima nezakonite pravne prisile" poništava potpisane kolektivne ugovore i danu riječ socijalnim partnerima.

Ako se nastavi tolerirati nelegalna suspenzija stečevina kolektivnog pregovaranja, aktualna Vlada mogla bi onoj budućoj ostaviti gotovo jednak broj kostura u svojim ormarima i arhivama kao i Vlada Ivice Račana, tvrdi sindikat.

"I Vlada Ivice Račana hvalila se ostvarenim uštedama na račun proračunskih korisnika, kao i Vlada Zorana Milanovića danas, ali su te uštede hrvatski građani platili s debelim zateznim kamatama jer su ostvarene nezakonitim uskratama ugovorenih materijalnih prava", kaže se u priopćenju.

Sindikat stoga netočnom i nekorektnom ocjenjuje izjavu premijera Milanovića da je aktualna vlast "država", dok je njezina demokratska oporba "hajdučija", jer upravo njegova Vlada cijelo vrijeme provodi politiku otimačine prava zaposlenika koje je prethodno sama ugovorila.

Svjesni smo da nova hrvatska predsjednica to ne može sama promijeniti, ali se barem može takvoj "hajdučiji" usprotiviti, poručuju sindikalci.

Sindikat se također zahvalio Ivi Josipoviću na odrađenom mandatu u kojem je imao sluha za sindikate i teme koje su nametali, premda su problemi s kojima su mu dolazili velikim dijelom bili posljedica "Vladinih posezanja za nedemokratskim, neustavnim i nezakonitim sredstvima". 

 

 

(Narod.hr, 12. siječnja 2015.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čestita novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na izbornoj pobjedi i istovremeno se zahvaljuje prof. dr. sc. Ivi Josipoviću na odrađenom mandatu u kojem je imao sluha za sindikate i teme koje su nametali, premda su problemi s kojima su mu dolazili velikim dijelom bili posljedica Vladinih posezanja za nedemokratskim, neustavnim i nezakonitim sredstvima.

SDLSN vjeruje da će i prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivniju ulogu po pitanju konfrontiranja s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja „argumentima" nezakonite pravne prisile poništava potpisane kolektivne ugovore i danu riječ socijalnim partnerima.

„Ukoliko se nastavi tolerirati nelegalna suspenzija stečevina kolektivnog pregovaranja, aktualna Vlada bi mogla onoj budućoj ostaviti gotovo jednak broj kostura u svojim ormarima i arhivama, kao i Vlada Ivice Račana. Podsjećamo, i Vlada Ivice Račana hvalila se ostvarenim uštedama na račun proračunskih korisnika, kao i Vlada Zorana Milanovića danas, ali su te uštede hrvatski građani platili s debelim zateznim kamatama jer su ostvarene nezakonitim uskratama ugovorenih materijalnih prava", istaknuli su.

Sindikat stoga netočnom i nekorektnom ocjenjuje izjavu premijera Zorana Milanovića da je aktualna vlast „država", dok je njezina demokratska oporba „hajdučija", jer upravo njegova Vlada cijelo vrijeme provodi politiku otimačine prava zaposlenika, koja je prethodno sama ugovorila.
"Svjesni smo da nova hrvatska predsjednica to ne može sama promijeniti, ali se barem može takvoj hajdučiji usprotiviti", zaključili su. 

 

SDLSN: Čestitke novoj hrvatskoj predsjednici, zahvala Josipoviću na odrađenom mandatu

 
SDLSN vjeruje da će prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivnije konfrontiranje s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja „argumentima" nezakonite pravne prisile poništava potpisane kolektivne ugovore

(SDLSN, 12. siječnja 2015.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske čestita novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na izbornoj pobjedi i istovremeno se zahvaljuje prof. dr. sc. Ivi Josipoviću na odrađenom mandatu u kojem je imao sluha za sindikate i teme koje su nametali, premda su problemi s kojima su mu dolazili velikim dijelom bili posljedica Vladinih posezanja za nedemokratskim, neustavnim i nezakonitim sredstvima.
SDLSN vjeruje da će i prva hrvatska predsjednica imati sluha za sindikate i sindikalno organizirane građane, ali od nje očekuje aktivniju ulogu po pitanju konfrontiranja s politikom Vlade Zorana Milanovića, koja „argumentima" nezakonite pravne prisile poništava potpisane kolektivne ugovore i danu riječ socijalnim partnerima.
Ukoliko se nastavi tolerirati nelegalna suspenzija stečevina kolektivnog pregovaranja, aktualna Vlada bi mogla onoj budućoj ostaviti gotovo jednak broj kostura u svojim ormarima i arhivama, kao i Vlada Ivice Račana.
Podsjećamo, i Vlada Ivice Račana hvalila se ostvarenim uštedama na račun proračunskih korisnika, kao i Vlada Zorana Milanovića danas, ali su te uštede hrvatski građani platili s debelim zateznim kamatama jer su ostvarene nezakonitim uskratama ugovorenih materijalnih prava.
Sindikat stoga netočnom i nekorektnom ocjenjuje izjavu premijera Zorana Milanovića da je aktualna vlast „država", dok je njezina demokratska oporba „hajdučija", jer upravo njegova Vlada cijelo vrijeme provodi politiku otimačine prava zaposlenika, koja je prethodno sama ugovorila.
Svjesni smo da nova hrvatska predsjednica to ne može sama promijeniti, ali se barem može takvoj hajdučiji usprotiviti. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Ponedjeljak, 12.01.2015.

DRŽAVNE I JAVNE SLUŽBE AKTUALNA VLAST »SLABA« NA UREDBE KAD SU U PITANJU ZAPOSLENI

Kukuriku Vlada 64 puta zadirala u radna prava

 

Radi se o brojkama za tri godine mandata koje potvrđuju da su sindikati - koji proteklih godina dižu glas protiv uredbi ističući kako se njima narušava socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje - u pravu. S druge strane HDZ-ova vlada od 2009. do kraja 2011. je 20 puta koristila uredbe za izmjene prava zaposlenih

Gabrijela GALIĆ

(NOVI LIST, 12. siječnja 2015.) ZAGREB » Koalicijska vlada u protekle tri godine čak je 64 puta uredbama zadirala u prava zaposlenih. Sindikati državnih i javnih službi u proteklim su godinama nebrojeno puta upozoravali na praksu aktualne Vlade koja umjesto dijalogom sa sindikatima »probleme« rješava uredbama. Jesu li u pravu vidljivo je iz objava u Narodnim novinama u proteklim godinama.

Tijekom tri godine Vlada je ukupno donijela 457 različitih uredbi, a svaka sedma uredba na neki se način odrazila na zaposlene u državnim i javnim službama, odnosno sve zaposlene u zemlji. Usporedbe radi, prethodna Vlada je u trogodišnjem razdoblju donijela 323 različite uredbe pri čemu se svaka 16-a uredba ticala koeficijenata zaposlenih u državnim i javnim službama. U ove brojke nisu uključene uredbe kojima se, primjerice, regulira ustrojstvo određenih tijela uprave poput ministarstava koje bi također mogle utjecati na materijalna primanja zaposlenih, već samo oni dokumenti koji se direktno tiču zaposlenih.

 

Uredba i za minimalac

Lani je tako, Vlada, 19 puta donesenim uredbama na neki način utjecala na prava zaposlenih prvenstveno u državnim i javnim službama, no i na sve zaposlene u zemlji. Naime, udredbama se ne zadire samo u koeficijente zaposlenih u državnim i javnim službama, ili pojedinim djelatnostima unutar tih proračunskih korisnika, već se i iznos minimalne plaće donosi uredbom. U slučaju minimalne plaće ta je praksa uređena zakonom.

Tijekom 2013. godine, Vlada je u tom segmentu donijela 23 uredbe, dok je u godini kada je preuzela mandat za uredbama čija primjena ima utjecaja na položaj zaposlenih u državnim i javnim službama posegnula 21 put, odnosno 22 puta ako se u obzir uzme i zakon o uskrati pojedinih prava zaposlenih u državnim i javnim službama.
Ukupno, riječ je o čak 64 uredbe u tri godine. Usporedi li se ta brojka s prethodnom vladom, evidentno je da je aktualna vlast »slaba« na uredbe. Naime, u periodu od 2009. do kraja 2011. godine koeficijenti u javnim ili državnim službama, ili pak položaj zaposlenih prvenstveno u policiji, uredbama je mijenjan 20 puta. Gledajući po godinama, u 2009. se za uredbama, koje se tiču proračunskih korisnika, posegnulo pet puta, dok je godinu dana kasnije broj uredbi povećan za jednu, a u 2011. godini doneseno ih je devet.

 

Poseban zakon

Te brojke pokazuju da su sindikati koji proteklih godina dižu glas protiv Uredbi ističući kako se njima narušava socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje - u pravu. Sindikate je posebno »bocnula« uredba donesena prije dva tjedna, na Staru godinu. Na telefonskoj sjednici Vlada je tada odlučila uredbom produljiti Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža za tri mjeseca. Tako zaposleni u državnim i javnim službama do kraja ožujka ove godine, ukoliko se Vlada ponovo ne odluči uredbom produžiti svoju odluku, neće imati pravo na dodatak od četiri, osam ili 10 posto za vjernost na koji imaju pravo radnici s navršenih 20 godina staža u službi. To je pravo ugovoreno kolektivnim ugovorima, a vlada koja sve sindikate u državnim i javnim službama nije uspjela uvjeriti da se odreknu tih dodataka, uštede je odlučila ostvariti posebnim zakonom koji je donesen lani u travnju i trebao je važiti do konca 2014. godine, ali je njegovo važenje produljeno uredbom. Slična je situacija i s privremenom uskratom prava na božićnicu i regres. Ta, zadnja uredba donesena u prošloj godini, prema najavama sindikata, postat će predmetom ocjene ustavnosti. I sam zakon o uskrati dodataka za vjernost službi sindikati su već ranije, kao i onaj o uskrati isplate materijalnih dodataka, uputili na ocjenu ustavnosti.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 08.01.2015.

IZMJENE SUSTAVA TEK OVE GODINE OČEKUJU SE PROMJENE UOBLIČENE U PRIJEDLOG ZAKONA

Profesionalna mirovina će zamijeniti beneficirani staž

 

Profesionalna mirovina ne bi značila izlazak iz svijeta rada. Ukoliko to žele, profesionalno umirovljeni mogu nastaviti raditi u nekom drugom zanimanju i tako steći i dio mirovine prema općim propisima
Gabrijela GALIĆ

(NOVI LIST, 8. siječnja 2015.) ZAGREB » Iako se o promjenama u sustavu beneficiranog staža, odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem, govori zadnje tri godine tek se u ovoj mogu očekivati promjene barem uobličene u zakonski prijedlog. Za sada je jedino sigurno da će se umjesto postojećeg sustava beneficiranog radnog staža u kojem se za određena zanimanja staž uvećavao za dva do šest mjeseci, uvesti profesionalna mirovina. 

Na nju bi radnici koji su danas u sustavu beneficiranog radnog staža imali pravo u određenim godinama života, što ovisi od zanimanja do zanimanja. No, profesionalna mirovina ne bi značila da izlaze iz svijeta rada jer bi, ukoliko to žele mogli nastaviti raditi u nekom drugom zanimanju i tako steći i dio mirovine prema općim propisima. Sada se pri izračunu beneficirane mirovine uzima deset najboljih godina, a jedna od ideja je da se za profesionalnu mirovinu uzima zadnjih pet godina prije godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. No, iz resornog ministarstva poručuju kako to jest jedna od ideja, ali će odluka biti donesena nakon što se naprave izračuni i vidi što je najpovoljnije za korisnike.

 

Nužan opći propis

Najprije će biti donesen opći propis koji će obuhvatiti beneficirani staž u realnom sektoru, dok će nakon toga posebnim propisom biti regulirano pitanje policije, pravosudne policije i vojske. Detalji zakonskih promjena usuglašavat će se narednih mjeseci sa zainteresiranim stranama, a plan je da ta rasprava bude dovršena do konca svibnja.
Do kraja siječnja ministarstvo rada i mirovinskog sustava formirat će radne skupine za različita zanimanja u gospodarstvu te dvije radne skupine za vojsku i policiju. Osim predstavnika sindikata i poslodavaca u radnim skupinama sjedit će i stručnjaci medicine rada te zaštite na radu, a sve bi odluke trebali donositi konsenzusom. U cijeli posao trebali bi biti uključeni i predstavnici ministarstva financija.
Prema dostupnim podacima, lani je u gospodarstvu bilo aktivno nešto više od 37,5 tisuća osiguranika kojima se uvećavao staž osiguranja, a toj brojci treba pridodati i oko 34 tisuće zaposlenih u vojsci i policiji, ali i obavještajnoj zajednici. Bez vojske, policije i obavještajne zajednice ukupno su aktivna 104 radna mjesta na kojima radnici ostvaruju beneficirani radni staž.

 

Minimalne godine

U gospodarstvu je najbrojnija skupina radnika kojima se staž osiguranja uvećava za tri mjeseca i ima ih gotovo 23,5 tisuća, a najmanje je onih kojima se na godinu dana staža dodaje još šest mjeseci - tek nešto iznad dvije tisuće aktivnih. U tim zanimanjima su, primjerice, pirotehničari, balerine, operni pjevači-solisti, piloti, ronioci, strojovođe. Jedan od zadataka radnih skupina bit će utvrđivanje minimalnog broja godina radnog staža koje osoba može provesti na pojedinom radnom mjestu kao i godina života za umirovljene. Dosadašnje projekcije kazuju, primjerice, da balerine mogu raditi do 42, a baletani do 45 godine života. Kod policajaca i vatrogasaca se ta dobna granca kreće od 52 do 55 godina života, a kod profesionalnih vojnika granica je na 40 godina života.
U praksi bi to značilo da će primjerice balerina u 42. godini života moći steći pravo na profesionalnu mirovinu, policajac najkasnije u 55. godini života. No, oni bi mogli nastaviti raditi na nekim drugim poslovima gdje će steći dio mirovine po općim propisima.

 

Obvezni doprinosi isključivo u drugi mirovinski stup

Novina budućeg uređenja beneficiranog radnog staža je i da će se obvezni doprinosi uplaćivati isključivo u I. mirovinski stup, odnosno sustav genracijske solidarnosti. Policija i vojska već su lani »izvučeni« iz drugog mirovinskog stupa u prvi u okviru sređivanja proračunskog deficita. Takav je plan i za ostala zanimanja u sustavu beneficiranog radnog staža. Većina sada zaposlenih u gospodarstvu s beneficiranim radnim stažem uplaćuje doprinose u oba obavezna mirovinska stupa.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 06.01.2015.

HSU TRAŽI RJEŠENJE

Dokup u vjetar? Royal bez stečaja, umirovljenici i dalje bez dodatka


Autor: Gabrijela Galić

Ako već država ne želi spašavati firmu, neka onda spasi ljude. Uostalom, država je još 2001. godine Royalu dala poseban porezni status - veli Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a 

(Novilist.hr, 6. siječnja 2015.) ZAGREB » Gotovo četiri tisuće umirovljenika, koji svoju dokupljenu mirovinu primaju preko Royal međugeneracijske solidarnosti, od srpnja su bez dodatka koji se prosječno kreće oko 400 kuna. Iako dokupljene mirovine ne isplaćuje šesti mjesec, nad Royalom još uvijek nije pokrenut stečajni postupak.

Naime, cijelo se vrijeme očekuje da će država »uskočiti« i makar privremeno preuzeti poslovanje Royala. No, kako za sada rješenja za to poduzeće nema, što najviše osjeća 3.860 umirovljenika kojima su poslodavci dokupili mirovinu, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) odlučila je svojim zakonskim prijedlogom tu situaciju razriješiti. HSU tako predlaže donošenje zakona o preuzimanju isplate dokupljenih mirovina.

Država bi, kako se predlaže, preuzela isplatu dokupljenih mirovina ostvarenih do 31. svibnja 2014. godine, a isplatu mirovina obavljao bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje »na temelju evidencije o isplati tih mirovina, a po potrebi i podataka iz ugovora o dokupu mirovine zaključenih s pojedinim poslodavcima«. Isplata dokupljenih mirovina, kako se predlaže, bit će preuzeta bez donošenja rješenja u upravnom postupku.

Državni proračun mjesečno bi za isplatu dokupljenih mirovina trebao osigurati 1,5 milijuna kuna, odnosno 18 milijuna kuna godišnje. »Budući da svake godine broj korisnika dokupljenih mirovina opada za pet do 10 posto, cijeni se da će u idućim godinama biti dostatno 17,1 do 16,2 milijuna, odnosno 16,25 do 14,6 milijuna kuna, u stalnom opadanju«, navodi HSU u prijedlogu svog zakona.

- Situacija je nenormalna. Ako već država ne želi spašavati firmu, neka onda spasi ljude. Uostalom, država je još 2001. godine Royalu dala poseban porezni status - veli Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a. Dodaje kako nitko u državi nije rekao »ne« pronalasku rješenja za gotovo četiri tisuće umirovljenika, »ali očito je da oni ne bi spašavali firmu«. Spašavanje firme, međutim, nije nešto na što računaju u Royalu. Još je u srpnju Ivo Bulaš, predsjednik uprave Royala u otvorenom pismu javnosti i državnim institucijama podsjetio da su već iskazali i iskazuju spremnost da državi prepuste vlasništvo i upravljanje nad Royalom u cilju zaštite korisnika i samog instituta dokupa mirovine. Proteklih mjeseci to je Bulaš ponavljao u nekoliko navrata.

- Vjerujem da još ima nade za institut dokupa mirovine. Pokrenuti stečsj je čas posla, ali onda gubimo i ljude i institut - veli Hrelja. Zahvaljujući angažmanu HSU-a 2013. godine donesen je zakonski okvir za poslovanje Royala. Naime, iako je tvrtka pune 24 godine radila, uz podršku države, do kraja 2013. godine njen status zakonski nije bio reguliran. No, zakon je došao prekasno, već kada su se u Royalu počeli nazirati ozbiljni problemi.

 

Moguće tužbe za neisplaćene rente

Državna i javna poduzeća, državna uprava kao i gradovi i gradska poduzeća, bolnice, ali i privatna poduzeća koristili su institut dokupa mirovine. Otpremnina za tehnološki višak korištena je za dokup mirovine, uz doživotnu rentu, a radnici su umjesto na burzu odlazili u mirovinu koja nije bila penalizirana. Umirovljenici, korisnici doživotne otpremnine, odnosno dokupljene mirovine sada bi svoje neisplaćene rente mogli sudski utuživati i to tako da tuže bivšeg poslodavca koji je sklapao ugovore s Royalom. No, iako je proteklih mjeseci bilo riječi o tome da će umirovljenici početi dizati tužbe, to se još nije dogodilo. Kako se može čuti, odvjetnici »ispituju teren«, a umirovljenike je pokolebala informacija da bi ih samo ankotacije za pokretanje tužbi stajale dvije tisuće kuna po osobi. 

Ispis   Pošalji na mail


Nedjelja, 04.01.2015.

TEHNOLOGIJA U SLUŽBI DEMOKRACIJE 

Vlada na twitterskoj sjednici donijela uredbe o promjeni Ustava i više zakona

 

(SDLSN, 4. siječnja 2015.) Na temelju članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine", br. 115/14.) Vlada Republike Hrvatske je na danas održanoj twitterskoj sjednici donijela uredbe o promjeni Ustava i više zakona.

Prema Uredbi o izmjeni i dopuni Ustava Republike Hrvatske, trodioba vlasti od danas je moguća u jednom državnom tijelu - Vladi Republike Hrvatske, koja od danas ima i potpredsjednike za pravosudnu i zakonodavnu (o)vlast.

Kako ovakva podjela ne bi izazvala probleme u pravnom prometu Vlada je donijela i uredbe o spajanju jesenske i ljetne stanke u zasjedanju Hrvatskoga sabora te o obveznoj reviziji sudskih odluka kojima se osporavaju Vladine zakonske inicijative i zabrani njihova preispitivanja pred međunarodnim sudovima.

Kako saznajemo iz dobro obaviještenih izvora u Vladi, u pripremi je, ovisno o rezultatima izbora za Predsjednika Republike i uredba o poništenju ovlasti Predsjednika, kao i odgađanju parlamentarnih izbora do 2017. godine.

Eventualne kritike o prekoračenju ovlasti Vlade da uredbama sa zakonskom snagom mijenja bilo što do gospodarskih pitanja, premijer je unaprijed otklonio sljedećim twittom: „Znamo da će nas neki kritizirati zbog ovih odluka, ali to su poražene snage koje ne zaslužuju demokratska prava koja uživaju. Vlada ovime konačno preuzima odgovornost za stanje zemlji, a nije li i pitanje trodiobe vlasti gospodarsko pitanje s kojim se Vlada bavi svakoga dana. Osim toga, ovako ćemo uštedjeti na troškovima održavanja i saborskog restorana društvene prehrane. Uostalom, posljednjom telefonskom sjednicom pokazali smo kako se efikasno i ekonomično mogu donositi zakoni, bez saborskih uprizorenja podjele na poziciju i oporbu, nepotrebnih stanki i stranačkih prozivanja partije na vlasti." 

Prva potpredsjednica svoj je twitt poslala iz Vladinog zrakoplova kojim je sa skijanja u austrijskom Gerlitzenu „pokupila" kolegu, ministra zdravlja.
„Podržavam politiku novog demokratskog totalitarizma Vlade, a posebno odluku o uvođenju "airpoola" - stalne ministarske zračne linije kojom će se neekonomični zemaljski prijevoz i službeni automobili konačno skinuti s dnevnog reda Vlade."
Na zatvorenom dijelu sjednice, s kojeg se twittovi ne objavljuju, donijet je program borbe protiv siromaštva i nezaposlenosti, kojim se Hrvatski zavod za zapošljavanje zadužuje izraditi i provesti program prekvalifikacije nezaposlenih u tzv. „fundraisere", odnosno aktivne tražitelje pomoći solidarnih građana, koji će se nakon uspješnog pohađanja programa HZZ-a automatski brisati iz evidencije nezaposlenih i primatelja socijalne pomoći. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 02.01.2015.

 

(SLOBODNA DALMACIJA, 2. siječnja 2014.) Neugodnu Vladinu "čestitku" na Staru godinu dobilo je oko 170 tisuća državnih i javnih službenika - umjesto da im od 1. siječnja nove 2015. godine vrati pravo na dodatak na plaću od 4, 8 i 10 posto, Vlada je na telefonskoj sjednici u srijedu donijela uredbu kojom je produžila važenje Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža do kraja ožujka 2015. godine.

Taj je zakon, u namjeri da postigne fiskalnu stabilnost i smanjenje javnog duga, Vlada donijela u ožujku prošle godine, a počeo se primjenjivati od 1. travnja 2014. Zakonom je u ime ušteda ukinut taj, kolokvijalno poznati "dodatak na vjernost", koji su uživali uglavnom stariji zaposlenici, oni sa stažem duljim od 20 godina. Pravo na dodatak na plaću od četiri posto tako su imali oni s više od 20 godina staža, osam posto išlo je službenicima s više od 30 godina staža, a deset posto veteranima u službi s više od 35 godina radnog vijeka.

 

"Skandalozna uredba"

Vlada je donošenjem Zakona o uskrati tog prava namjeravala u 2014. godini uštedjeti čak pola milijarde kuna! Međutim, "kvaka" je što se zakon, odnosno njime regulirana uskrata prava na dodatak na vjernost, trebao primjenjivati samo do 31. prosinca sada već stare godine. Umjesto toga, Vlada je na telefonskoj sjednici u srijedu produžila trajanje zakona na još tri mjeseca, i to donošenjem uredbe što su sindikalisti iz državnih službi nazvali skandaloznim.

Dio njih već je prošle godine zatražio od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti donesenog zakona, s obzirom na to da je pravo na dodatak na vjernost regulirano kolektivnim ugovorima, a sada ponovno najavljuju da će se obratiti istoj instituciji jer u najnovijem Vladinu postupku pronalaze niz neregularnosti. Zaprijetili su i podizanjem tužbi za naknadu štete koje bi, uz pripadajuće kamate, državu mogle stajati višemilijunske iznose.

-Prema članku 89. Ustava RH, prije nego što stupe na snagu svi zakoni i propisi državnih tijela, pa tako i ova Vladina Uredba o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaća po osnovi ostvarenih godina staža, moraju biti objavljeni u "Narodnim novinama". To se u ovom slučaju nije dogodilo. Također, ni jedna uredba ne smije imati retroaktivno djelovanje, međutim nesporno je da će ova Vladina uredba to imati - upozorava u pismu premijeru Zoranu Milanoviću i resornom ministru Ranku Ostojiću Nikola Kajkić, predsjednik Nacionalnog sindikata policije MUP-a RH. Taj će se sindikat obratiti Ustavnom sudu, a čelnicima Vlade poručuju:

-S bojazni i strahom opravdano sami sebi postavljamo pitanje hoćete li sutra uredbom umanjiti i naša druga prava ugovorena zakonom ili kolektivnim ugovorom, kao što je ponovno umanjenje osobnog dohotka, ili nam na takav način uskratiti neka druga temeljna prava i slobode? S obzirom da način na koji donosite uredbe, očito je to vaš put - proziva Kajkić.

Da je Vlada donošenjem uredbe sa zakonskom snagom prekršila kolektivni ugovor, Ustav, zakone i međunarodne konvencije upozorava i Dubravko Jagić, čelnik Sindikata policije Hrvatske, koji će također podnijeti ustavnu tužbu.

-Vjerujemo da naši zahtjevi pred Ustavnim sudom imaju veliku šansu da budu pozitivno riješeni, a u tom bi slučaju svi naši članovi koji su u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. godine ostali bez dodatka na vjernost mogli potraživati uskraćena materijalna prava sa zateznim kamatama. Naš sindikat će im pomoći putem odvjetničkih ureda SPH - najavljuje Jagić, koji je Vladi zahvalio na "lijepoj novogodišnjoj čestitki".
Posebno oštre kritike iznio je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji kaže kako je donošenjem te uredbe Vlada RH postala ilegalna.

 

Fantomske sjednice

-Donošenjem nepravih zakona na fantomskim telefonskim sjednicama Vlada je prešla Rubikon koji ju je dijelio od legitimne (premda neuspješne) izvršne vlasti i tijela koje se ne libi zakonodavne diktature. Milanovićeva Vlada više čak i ne pokušava zakone koje predlaže "provlačiti" kroz saborsku "perilicu rublja" i svojim je posljednjim aktom Hrvatsku uvela u "januarsku" zakonodavnu diktaturu - ističe Kuhar. Taj će se sindikat također obratiti Ustavnom sudu, a Kuhar poziva: "Neka Ustavni sud dodatno zatraži od Vlade i "zapisnik" s telefonske sjednice, kako bi jednom za svagda nacija saznala kako se na njoj izglasavaju zakoni - podizanjem ruku ili lupanjem telefonske slušalice po glavi ministra", zaključuje Kuhar.

MARIJANA CVRTILA

 

Gubitnici

Prema izračunu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, uskratom dodatka na vjernost najviše su pogođeni zaposlenici pred mirovinom, oni s 35 godina staža, kojima je plaća umanjena za deset posto. Taj službenik s VSS-om gubi 530 kuna, onaj sa SSS-om 338 kuna, a čistačica pred mirovinom 247 kuna. Službenici kojima je plaća smanjena za četiri posto, dakle oni između 20 i 30 godina radnog staža, ostali su bez 180 kuna (VSS), 120 kuna (SSS) i 90 kuna (čistačica).

 

Jednom uzmu, pa daju drugome

U obrazovanju je dodatak na vjernost ukinut, ali je masa sredstava koja je išla za tu namjenu ostala u sustavu i jednakomjerno raspoređena na sve zaposlenike. To je donijelo prosječan porast plaća od oko 3,5 posto, što su najviše osjetili mlađi zaposlenici. No i ovdje su najviše stradali prosvjetari pred mirovinom kojima je zbog takve računice plaća smanjena i za 600 kuna. 

 

SLOBODNA DALMACIJA o reakcijama sindikata na samovlast Vlade 

...za uvećanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


Privremeno smanjenje plaća Vlada pretvara u – trajno?

Privremeno smanjenje plaća Vlada pretvara u – trajno?

TRAŽE OCJENU USTAVNOSTI SINDIKATI PODNIJELI USTAVNU TUŽBU Svrha zakona je relativizirana i pretvorena u uštedu samu po sebi, ističu u Sindikatu državnih službenika i namještenika (NOVI LIST) ZAGREB » Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) zatražio je u srijedu od Ustavnog suda otvaranje postupka ocjene ustavnosti Zakona o Izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža. Taj zakon Sabor je usvojio 27. ožujka i njime se do kraja ove godine produljuje rok važenja ranijih vladinih odluka o neuvećavanju plaća za 4, 8 ili 10 posto ovisno o godinama staža radnika u državnim i javnim službama.

Opširnije

Uskrsna košarica od 620 do 1594 kn

Uskrsna košarica od 620 do 1594 kn

(HRT) Unatoč tomu što je standard građana drastično pao zbog utjecaja višegodišnje gospodarske krize, većina Uskrs želi proslaviti na što tradicionalniji i dostojanstveniji način, uz malo bogatiji blagdanski stol od onog uobičajenog. Sadržaj blagdanskog stola Nezavisni hrvatski sindikati prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te prigodom praćenja potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatu.

Opširnije

Ustavni sud odbacio prigovore sindikata na Zakon o uskrati

Ustavni sud odbacio prigovore sindikata na Zakon o uskrati

(SLOBODNA DALMACIJA) Ustavni sud odbacio je prigovore devet sindikata i više građana na Zakon o uskrati prava na uvećanje plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, ističući da se radi o povlastici dijela zaposlenih u državnim i javnim službama koju Vlada može uskratiti u uvjetima gospodarske krize u zemlji.

Opširnije

Moderna umjetnost koju će omogućiti moderno ropstvo

Moderna umjetnost  koju će omogućiti  moderno ropstvo

Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) na svojim je mrežnim stranicama pokrenula peticiju protiv korištenja robovskog rada. U svojem pojašnjenju navodi kako je i u 2015. godini ropstvo „živo i zdravo“. Teško je za vjerovati, no u središtu priče je svjetski poznati Guggenheim, koji je došao u regiju poznatu po zlouporabi i iskorištavanju radnika budući se u Abu Dhabiju gradi novi muzej.

Opširnije

Nezaposlenost u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji

Nezaposlenost u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji

Poslovni.hr/Hina Bez posla je u veljači prema Eurostatu raspoloživim podacima bilo 353 tisuće hrvatskih građana, tisuću više nego u prethodnom mjesecu, te 31 tisuću više nego u istom mjesecu lani. (Poslovni.hr) Hrvatska se u veljači svrstala među zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti a zauzela je i vodeće mjesto po njezinom skoku u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda.

Opširnije

'Mobing često ne provode šefovi, već kolege na istim pozicijama'

'Mobing često ne provode šefovi, već kolege na istim pozicijama'

VL INICIJATIVA Govoreći o najčešćim simptomima mobinga, Apostolovski je kazala je kako žrtve u mnogo većoj mjeri zamjećuju posljedice na svoj privatni u odnosu na poslovni život 3441 pregleda Autor: Davor Ivanov (VEČERNJI LIST) Nakon što smo vas u našoj VL inicijativi 'Kako spriječiti mobing' pitali jeste li ikada doživjeli neki oblik psihičkog ili fizičkog zlostavljanja na radnom mjestu, mnogi od vas odgovorili su potvrdno. Iako neki smatraju da je jedino moguće rješenje pobjeći glavom bez obzira i potražiti novo radno mjesto, većina vas smatra kako je naći posao danas nemoguća misija.

Opširnije

Prepotentnu politiku plaćamo s kamatama

Prepotentnu politiku plaćamo s kamatama

(NOVI LIST) Dobru je kašu Vlada zakuhala u državnim i javnim službama. Iz nje se sada pokušava izvući na što elegantniji način, ako je to uopće moguće. Sa sindikatima pokušava sklopiti nagodbu ne bi li izbjegla masovnije tužbe za »krivo« obračunate jubilarne nagrade u prošloj godini, a time i plaćanje sudskih troškova, kamata.

Opširnije

Država ograničava rad studenata i štiti radnike

Država ograničava rad studenata i štiti radnike

PROTIV RADA NA CRNO PRAVILNIK UVODI STROŽA PRAVILA ZA POSLODAVCE Pravilnikom o studentskom radu trebalo bi spriječiti situacije da student zapravo u praksi radi posao koji ima obilježje stalnog radnog odnosa Gabrijela GALIĆ (NOVI LIST) ZAGREB » Studentski rad koji se nerijetko koristi kao jeftinija zamjena za klasičan radni odnos, uskoro bi mogao biti dodatno ograničen. Naime, resorno ministarstvo obrazovanja radi na pravilniku kojim bi se točno propisalo što studenti i pod kojim uvjetima mogu raditi. Taj dokument trebao bi biti jedna od mjera borbe protiv rada na crno, odnosno iskorištavanja studentskog rada.

Opširnije

'Strojovođe nije briga za sigurnost putnika nego za kolektivni ugovor'

'Strojovođe nije briga za sigurnost putnika nego za kolektivni ugovor'

SHŽ I SŽH: Čelnici dvaju sindikata smatraju da prekovremeni rad strojovođa nije pitanje sindikalne trgovine i da toj odredbi nije mjesto u članku koji uređuje pravo trudnica i samohranih roditelja, gdje je ta odredba ugrađena (Direktno.hr) Sindikat hrvatskih željezničara i Sindikat željezničara Hrvatske, optužili su u petak Sindikat strojovođa Hrvatske da njegova borba protiv prekovremenog rada strojovođa u HŽ Putničkom prijevozu nije motivirana brigom za dobrobit strojovođa i sigurnost putnika već nastojanjem da iznudi prebacivanje strojovođa iz HŽ Carga u HŽ Putnički prijevoz, što bi im omogućilo stvaranje sindikalne većine i samostalno potpisivanje kolektivnog ugovora.

Opširnije

Neće biti božićnica i regresa za javne i državne službenike

Neće biti božićnica i regresa za javne i državne službenike

SABOR Saborska je većina u petak podržala izmjene dvaju zakona kojima je produljena uskrata uvećanja plaće po osnovi godina radnog staža, te uskraćena isplata božićnica i regresa za 2015. zaposlenima u javnim i državnim službama (Novilist.hr) ZAGREB Saborska je većina u petak podržala izmjene dvaju zakona kojima je produljena uskrata uvećanja plaće po osnovi godina radnog staža, te uskraćena isplata božićnica i regresa za 2015. zaposlenima u javnim i državnim službama.

Opširnije

Udio sive ekonomije oko 30 posto BDP-a

Udio sive ekonomije oko 30 posto BDP-a

CVATU UTAJE POREZA Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris kaže da je udio sive ekonomije oko 30,4 posto BDP-a, od čega se čak dvije trećine odnosi na neprijavljeni rad (Novilist.hr) ZAGREB- Porezni sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema nekim procjenama doseže i do 30 posto BDP-a, a glavni porezni teret snose najsiromašniji slojevi stanovništva kroz potrošačke poreze, dok porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.

Opširnije

Sever: Siva ekonomija cvate zbog broja nezaposlenih i blokiranih

Sever: Siva ekonomija cvate zbog broja nezaposlenih i blokiranih

TERET KRIZE Osim rada bez ugovora o radu zabilježeni su i neevidentiranje prekovremenog rada, neažurne evidencije radnog vremena, isplata plaća na ruke i neisplata plaća, navela je pomoćnica ministra rada (Direktno.hr) Porezni sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema nekim procjenama doseže i do 30 posto BDP-a, a glavni porezni teret snose najsiromašniji slojevi stanovništva kroz potrošačke poreze, dok porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.

Opširnije

Država ne zna zapošljavaju li poslodavci osobe s invaliditetom?

Država ne zna zapošljavaju li poslodavci osobe s invaliditetom?

Puna tri mjeseca i 24 dana, dakle gotovo četiri mjeseca, u Hrvatskoj se provodi kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom. To znači da poslodavci više nemaju obavezu uplate posebnog doprinosa od 0,1 ili 0,2 posto za zapošljavanje invalida. Ali imaju obavezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i to tako da oni predstavljaju tri posto ukupno zaposlenih radnika kod poslodavca. Zakonodavac je propisao i da obvezu kvotnog zapošljavanja imaju svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava te integrativnih i zaštitnih radionica.

Opširnije

Prosječna neto plaća za siječanj 5.656 kuna

Prosječna neto plaća za siječanj 5.656 kuna

(POSLOVNI DNEVNIK) Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Hrvatske za siječanj ove godine iznosila je 5.656 kuna, što je 60 kuna ili nominalno 1 posto manje od prosjeka isplaćenog za prosinac prošle godine, pokazuju u ponedjeljak objavljene prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Opširnije

Sindikat HŽ-a uputio otvoreno pismo Milanoviću i Hajdaš-Dončiću: Zaustavite otkaze!

Sindikat HŽ-a uputio otvoreno pismo Milanoviću i Hajdaš-Dončiću: Zaustavite otkaze!

(Index.hr) NOVI krug pregovora o Kolektivnom ugovoru u HŽ-u zakazan je za danas u podne. Na dnevnom redu bi se trebalo raspravljati o Izvješću Uprave o stanju društva, vođenju poslova društva, planu restrukturiranja društva, ali i o upotrebi ostvarene dobiti. Ivan Forgač, predsjednik sindikata Hrvatskih željeznica rekao je za Media servis kako otvoreno pismo za premijera Vlade i ministra prometa znači apel da se poduzmu konkretne mjere za Pružne građevine.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada od sindikata prijedlogom Dodatka III Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike traži brisanje dodataka od 4, 8 i 10% na staž, čiju isplatu je već uskratila posebnim zakonom. Što mislite o tome?

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja