SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Petak, 08.04.2016.

(VEČERNJI LIST, 8. travnja 2016.) Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske ocijenio je danas da Vlada plasiranjem informacija u medije, a potom njihovim demantiranjem, želi izbaciti plaćenu stanku iz osmosatnog radnog vremena.

Nakon što je potpredsjednik Vlade Božo Petrov ustvrdio kako je priča o devetosatnom radnom vremenu "čista medijska insinuacija" o kojoj se uopće nije raspravljalo, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović je na N1 televiziji rekla kako sadašnja pauza od 30 minuta ne bi trebala biti uključena u osmosatno radno vrijeme. Tako ispada da Vlada možda ne raspravlja o devetosatnom radnom vremenu, ali zato njezina ministrica razmišlja o osamipolsatnom, priopćio je sindikat.

Takvi istupi Vladinih dužnosnika govore u prilog postojanja politike koja prvo plasira, a zatim demantira informacije "sugovornika iz Vlade bliskog glavnom pregovaraču Boži Petrovu", da bi naposlijetku ponudila kompromisno rješenje, što samo potvrđuje da Vlada ili Most otpočetka želi izbaciti plaćenu stanku iz osmosatnog radnog vremena.

"Taktika je sljedeća: socijalnim partnerima zaprijetimo devetosatnim radnim vremenom, a zatim ih umirimo osamipolsatnim i time postignemo cilj - iz radnog vremena izbacimo plaćenu stanku", navodi sindikat.

Zato sindikati tijekom pregovora s Petrovom trebaju voditi računa o tome kako je ono o čemu se ne pregovara, ali mediji o tome pišu, podjednako Vladina politika, kao i ono o čemu se pregovara. Možda bi stoga, nakon pregovoračkog sastanka sljedećeg tjedna, sindikalni predstavnici trebali održati sastanak s novinarima, kako bi saznali o čemu se zapravo pregovara, odnosno što im je Vladina strana prešutila, ali će o tome čitati u sutrašnjim novinama, kaže se u priopćenju.

 

 

Autor: I.G.

Ministrica uprave smatra kako sadašnja pauza od 30 minuta ne bi trebala biti uključena u osmosatno radno vrijeme pa tako ispada da Vlada možda ne raspravlja o devetosatnom radnom vremenu, ali zato njezina ministrica razmišlja o osamipolsatnom.

(Dnevno.hr, 8. travnja 2016.) Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović u četvrtak je konačno pojasnila poziciju Vlade glede radnog vremena u javnoj upravi.

Nakon što je potpredsjednik Vlade Božo Petrov dan ranije "pojasnio" kako je priča o devetosatnom radnom vremenu "čista medijska insinuacija" o kojoj se uopće nije raspravljalo, Jurlina Alibegović je na N1 televiziji iznijela svoje mišljenje o tome.

Ministrica, naime, smatra kako sadašnja pauza od 30 minuta ne bi trebala biti uključena u osmosatno radno vrijeme pa tako ispada da Vlada možda ne raspravlja o devetosatnom radnom vremenu, ali zato njezina ministrica razmišlja o osamipolsatnom.

"Ovakvi istupi Vladinih dužnosnika govore u prilog postojanja politike Vlade koja prvo plasira, zatim demantira informacije "sugovornika iz Vlade bliskog glavnom pregovaraču Boži Petrovu", da bi naposlijetku ponudila kompromisno rješenje, što samo potvrđuje da Vlada ili Most otpočetka želi izbaciti plaćenu stanku iz osmosatnog radnog vremena", poručuju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
Taktika je sljedeća, navode, socijalnim partnerima zaprijetimo devetosatnim radnim vremenom, a zatim ih umirimo osamipolsatnim i time postignemo cilj - iz radnog vremena izbacimo plaćenu stanku.

Cilj je ionako ne platiti pauzu, kažu iz Sindikata, a hoće li službenici tumarati na relaciji državno tijelo - obližnja pekarnica pola ili sat vremena, nije im važno.

Zato sindikati tijekom pregovora s glavnim Vladinim pregovaračem Božom Petrovom trebaju voditi računa o tome kako je ono o čemu se ne pregovara, ali mediji o tome pišu, podjednako Vladina politika, kao i ono o čemu se pregovara, smatraju.

Možda bi stoga, predlažu Sindikati, nakon pregovoračkog sastanka sljedećeg tjedna, sindikalni predstavnici trebali održati sastanak s novinarima, kako bi saznali o čemu se zapravo pregovara, odnosno što im je Vladina strana prešutila, ali će o tome čitati u sutrašnjim novinama. 

 

(24sata, 8. travnja 2016.) Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske ocijenio je u petak da Vlada plasiranjem informacija u medije, a potom njihovim demantiranjem, želi izbaciti plaćenu stanku iz osmosatnog radnog vremena.

Nakon što je potpredsjednik Vlade Božo Petrov ustvrdio kako je priča o devetosatnom radnom vremenu "čista medijska insinuacija" o kojoj se uopće nije raspravljalo, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović je na N1 televiziji rekla kako sadašnja pauza od 30 minuta ne bi trebala biti uključena u osmosatno radno vrijeme. Tako ispada da Vlada možda ne raspravlja o devetosatnom radnom vremenu, ali zato njezina ministrica razmišlja o osamipolsatnom, priopćio je sindikat.

Takvi istupi Vladinih dužnosnika govore u prilog postojanja politike koja prvo plasira, a zatim demantira informacije "sugovornika iz Vlade bliskog glavnom pregovaraču Boži Petrovu", da bi naposlijetku ponudila kompromisno rješenje, što samo potvrđuje da Vlada ili Most otpočetka želi izbaciti plaćenu stanku iz osmosatnog radnog vremena.

"Taktika je sljedeća: socijalnim partnerima zaprijetimo devetosatnim radnim vremenom, a zatim ih umirimo osamipolsatnim i time postignemo cilj - iz radnog vremena izbacimo plaćenu stanku", navodi sindikat.

Zato sindikati tijekom pregovora s Petrovom trebaju voditi računa o tome kako je ono o čemu se ne pregovara, ali mediji o tome pišu, podjednako Vladina politika, kao i ono o čemu se pregovara. Možda bi stoga, nakon pregovoračkog sastanka sljedećeg tjedna, sindikalni predstavnici trebali održati sastanak s novinarima, kako bi saznali o čemu se zapravo pregovara, odnosno što im je Vladina strana prešutila, ali će o tome čitati u sutrašnjim novinama. kaže se u priopćenju. 

 

RADNO VRIJEME 

Devetosatno radno vrijeme medijska insinuacija, osamipolsatno realnost

 

Sindikati tijekom pregovora s glavnim Vladinim pregovaračem Božom Petrovom trebaju voditi računa o tome kako je ono o ćemu se ne pregovara, ali mediji o tome pišu, podjednako Vladina politika, kao i ono o ćemu se pregovara 

(SDLSN, 8. travnja 2016.) Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović jučer je konačno pojasnila poziciju Vlade glede radnog vremena u javnoj upravi.

Nakon što je potpredsjednik Vlade Božo Petrov dan ranije "pojasnio" kako je priča o devetosatnom radnom vremenu "čista medijska insinuacija" o kojoj se uopće nije raspravljalo, Jurlina Alibegović je na N1 televiziji iznijela svoje mišljenje o tome.

Ministrica, naime, smatra kako sadašnja pauza od 30 minuta ne bi trebala biti uključena u osmosatno radno vrijeme pa tako ispada da Vlada možda ne raspravlja o devetosatnom radnom vremenu, ali zato njezina ministrica razmišlja o osamipolsatnom.  

Ovakvi istupi Vladinih dužnosnika govore u prilog postojanja politike Vlade koja prvo plasira, zatim demantira informacije "sugovornika iz Vlade bliskog glavnom pregovaraču Boži Petrovu", da bi naposlijetku ponudila kompromisno rješenje, što samo potvrđuje da Vlada ili Most otpočetka želi izbaciti plaćenu stanku iz osmosatnog radnog vremena.
Taktika je sljedeća, socijalnim partnerima zaprijetimo devetosatnim radnim vremenom, a zatim ih umirimo osamipolsatnim i time postignemo cilj - iz radnog vremena izbacimo plaćenu stanku. 

Cilj je ionako ne platiti pauzu, a hoće li službenici tumarati na relaciji državno tijelo - obližnja pekarnica pola ili sat vremena, nije im važno.

Zato sindikati tijekom pregovora s glavnim Vladinim pregovaračem Božom Petrovom trebaju voditi računa o tome kako je ono o ćemu se ne pregovara, ali mediji o tome pišu, podjednako Vladina politika, kao i ono o ćemu se pregovara.

Možda bi stoga, nakon pregovoračkog sastanka sljedećeg tjedna, sindikalni predstavnici trebali održati sastanak s novinarima, kako bi saznali o čemu se zapravo pregovara, odnosno što im je Vladina strana prešutila, ali će o tome čitati u sutrašnjim novinama. S. Kuhar   

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 07.04.2016.

"Osmosatno radno vrijeme ne treba uključivati plaćenu pauzu"

 

(N1/SDLSN, 7. travnja 2016.) Gošća Pressinga u četvrtak je bila ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović. Intervju je vodio poduzetnik Saša Cvetojević.

Prema posljednjem izvješću Ekonomskog foruma, RH je na 77. mjestu neučinkovitosti javne uprave. Što moženo napraviti po tom pitanju?

Izvještaj Svjetske banke je izvještaj koji iz godine u godinu pratimo. Ni on nije dao bolje rezultate za Hrvatsku. Neučinkovita javna uprava se spominje iz godine u godinu, zato je Vlada RH krenula u ozbiljne reforme. Cilj je podići razinu učinkovitosti javne uprave na svim razinama. Puno toga treba napraviti. Dovoljno je uzeti pokazatelje u okviru istraživanja Svjetske banke. Loši smo u puno toga.

Po čemu smo dobri u javnoj upravi?

Trend poboljšanja je digitalizacija javnih usluga. Dio je već sad dostupan građanima, ministarstvo radi na njihovom unapređenju. Usmjerenost e-usluga prema poslovnom sektoru je sljedeći cilj.

Vi ste znanstvenica na mjestu ministrice. Kao znanstvenica ste proučavali i mjerili studije o tome kako reformirati javnu upravu u Hrvatskoj. Neosporno znate što treba napraviti. Kakav je sraz znanstvenog i realnog stanja?

Moje znanje i iskustvo znanja u Ekonomskom institutu, na projektima, znanstvenim člancima, sve su to znanja koja mi apsolutno pomažu u ovom poslu. Bez tih znanja bi mi bilo vrlo teško ući u ovu složenu problematiku djelokruga Ministarstva uprave. Ta uloga traži neka druga znanja koja ja naprosto nemam, vještine, sposobnosti. I ja sam u procesu učenja. Svjesna sam da se određene ciljeve može postići stručnim istraživanjima, a za to je potrebno i drugo. Za reforme je potrebna volja i pozicije i opozicije, podrška medija, akademske zajednice, udruga gospodarstvenika, asocijacija lokalnih i udruga i ostaloga.

Kako sindikati reagiraju na najave ukidanja dodataka na plaće?

Vladi je apsolutni cilj uključiti sve važne dionike u dijalog. On se temelji na argumentima, analizama, brojkama, usporedbama i primjerima prakse drugih zemalja. Dvosmjeran je. I sindikati su upoznati s reformskim ciljevima Vlade. Predstavnici sindikata su vrlo jasno rekli da žele motivirane zaposlene u javnoj upravi, i to je pitanje Vlade.

Jeste li odustali od planiranog smanjenja broja županija?

Ne, na tome se radi, ali radi se na temelju sveobuhvatnih analiza.

Treba li osmosatno radno vrijeme uključivati i plaćenu pauzu?

Sada tako iznosi, međutim Hrvatska treba uskladiti svoje propise s EU, pa i u tom području. Ne.

Planirate li uvesti ocjenjivanje službenika od strane korisnika?

Da.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 06.04.2016.

POTPREDSJEDNIK VLADE

Petrov: Najave devetosatnog radnog vremena su čista medijska insinuacija

 

»To je bila čista medijska insinuacija. O tome se uopće nije raspravljalo«, rekao je Petrov u Dnevniku HRT-a. Istaknuo je i da sastanka pregovaračkih skupina Vlade i sindikata javnih i državnih službi 1. travnja nije bilo zato što su obećali sindikatima da će svi članovi prethodnog sastanka biti prisutni na sljedećem

(Novilist.hr, 6. travnja 2016.) Potpredsjednik Vlade i čelnik Mosta Božo Petrov rekao je u četvrtak da su najave o devetosatnom radnom vremenu bila čista medijska insinuacija te da se o tome uopće nije raspravljalo.

»To je bila čista medijska insinuacija. O tome se uopće nije raspravljalo«, rekao je Petrov u Dnevniku HRT-a.

Istaknuo je i da sastanka pregovaračkih skupina Vlade i sindikata javnih i državnih službi 1. travnja nije bilo zato što su obećali sindikatima da će svi članovi prethodnog sastanka biti prisutni na sljedećem. »Zbog više zauzetih članova to se nije moglo ostvariti tako da smo samo odgodili sastanak, ali razgovor se nastavlja«, dodao je.

Ustvrdio je i da žure pristupiti pregovaranju oko novog kolektivnog ugovora. »Jedan istječe u kolovozu, a drugi u prosincu. Mislim da je sada vrijeme, ukoliko želimo da se oni naprave na kvalitetan način. Voljeli bismo vidjeti da sindikati budu partneri u svim reformama koje smo pokrenuli u javnoj upravi, ali je sada vrijeme i da krenu razgovori oko novog kolektivnog ugovora«, naglasio je Petrov.

Ispis   Pošalji na mail


Subota, 02.04.2016.

PODIJELJENA VLADA
9 sati rada - šala ili najava?

 
Sindikati: Ako su navodi točni, neće nam biti teško pozvati građane na ulice. Neka u Vladi "pohvataju u glavi elementarne stvari", a onda idemo i po 6 posto povišice

AUTOR: Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST, 2. travnja 2016.) Je li to bila prvoaprilska šala ili ozbiljna najava, službenu odgodu pregovora sa sindikatima pratila je i neslužbena najava o produljenju dnevnog radnog vremena na devet sati, koja stiže iz kruga Bože Petrova.

To bi se provelo tako što bi se plaćena polusatna pauza pretvorila u neplaćenih sat vremena, pa bi se radni dan protegnuo od 8 do 17 ili od 7 do 16 sati, ovisno kako tko radi. Sindikati su se odmah digli na noge, a poslodavci okupljeni oko HUP-a dočekali su je prilično suzdržano iako su upravo oni godinama tražili da se po uzoru na zapadne zemlje prekine s praksom plaćene polusatne pauze. Tu su temu poslodavci načinjali svaki put kad se pokretala rasprava o promjeni radnog zakonodavstva, a ni sad se ona ne bi mogla legalizirati na neki drugi način. Dosad se iz Vlade nije spominjala promjena ZOR-a, a čak bi i neslužbeni Vladin izvor devetosatno radno vrijeme pokušao ispregovarati u kolektivnim ugovorima za javni sektor. Je li to prijetnja sindikalcima koji očekuju rok za isplatu šestpostotne povišice da se, ustraju li na svome, može razgovarati i o drugim bolnim temama, počevši od otkaza, pa i od plaćene pauze koja se kao rijetka radno-pravna tekovina iz socijalizma održala i u novim tržišnim uvjetima?

 

Promjena ZOR-a

- Prvi put čujem za tih devet sati - komentar je premijera Oreškovića, dok je njegov prvi potpredsjednik Karamarko stvar prebacio na partnera Petrova i rekao: - U ovom trenutku o tome ne razmišljamo, Europa ide na smanjivanje radnog vremena. Devetosatni radni dan iznenađenje je i za ministricu uprave Dubravku Jurlinu Alibegović, no otvoreno nije demantirala. Bivši ministar rada Mirando Mrsić neslužbenu je najavu pročitao kao namjeru nove Vlade da mijenja Zakon o radu, no u tom resoru kažu da "nemaju saznanja o toj temi".

- Člankom 73. stavkom 5. ZOR-a jasno je propisano da se stanka ubraja u radno vrijeme, što je kogentna norma i, bez promjena ZOR-a, u kolektivnim ugovorima nije moguće propisivati drugačije - protumačio je Mrsić.

"Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati građane na ulice protiv Vlade koja želi takve promjene", napisao je sindikalac Krešimir Sever potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu.

- Imamo i mi svoju tradiciju, ne treba imitirati sve što je na Zapadu. Naši ljudi imaju jako puno prekovremenih sati i nitko im to ne plaća - poručuje Vilim Ribić. Dodaje da će javni sektor još neko vrijeme pričekati nove ministre i Vladu da "pohvataju u svojoj glavi elementarne stvari" prije nego što se odluče sudskim putem istjerivati povišicu plaće od 6%, koja im teče od 1. siječnja. - Hoće li vrtići raditi do šest popodne? Hoće li se produljiti boravak djece u školi? Kako će se pauza organizirati u školama? - zapitao je Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata.

 

Najdulje rade Turci

Zakon kaže da se u Hrvatskoj radi 40 sati tjedno, u čemu je i 2,5 sati plaćene dnevne stanke. Nedavno se u BiH vodila borba oko stanke koja je završila tako što se u Federaciji ona više ne računa u radno vrijeme, a u Republici Srpskoj je sve ostalo po starome. Slovenci su također planirali ukinuti plaćenu pauzu, ali su se povukli. Europski statistički ured navodi da se 2014. u EU najdulje radilo u Grčkoj i Islandu, više od 44 sata tjedno. U Hrvatskoj se radilo 41,2 sata tjedno s napomenom da je Hrvatska među rijetkim zemljama gdje se pauza uračunava u radno vrijeme pa će se u podacima za 2015. pauza isključiti iz radnog vremena. Turci svaki tjedan rade 51 sat.

 

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 01.04.2016.

SINDIKALNI POLIGRAF
Istina o ocjenjivanju državnih službenika

 

(SDLSN, 1. travnja 2016.) U javnosti je uvriježeno mišljenje kako je sustav ocjenjivanja državnih službenika takav da svi koji rade u državnoj službi imaju najviše ocjene.

Iz toga se izvodi zaključak kako postojeći sustav ocjenjivanja ne predstavlja ozbiljnu osnovu za nagrađivanje službenika, već ga treba učiniti objektivnijim i ograničiti broj najviše ocijenjenih. 

I dok takvu "istinu" o ocjenjivanju službenika šire mediji, u kojima službenički "uhljebi" imaju posebno blagonakloni tretman, od dužnosnika Vlade ipak nismo očekivali da će se o problematici ocjenjivanja izjašnjavati na temelju novinskih naslova, jer se već i u novinskim tekstovima može naslutiti kako je istina ponešto drugačija.

Pri tome je interesantno da ocjenjivanje neobjektivnim smatraju i državni dužnosnici i službenici, ali iz različitih razloga.

Službenici stoga što smatraju da su najviše ocjene rezervirane za rukovoditelje i dužnosnicima bliske kadrove, dok dužnosnici tvrde da ima previše najviših ocjena pa je tako ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović za riječki Novi list izjavila kako je "malo onih koji imaju četvorku".

Međutim, suprotno uvriježenom mišljenju i na njemu utemeljenom stajalištu državnih dužnosnika, "odlikaša" nikad nije bilo najviše u državnoj službi, a u razdoblju između 1994. i 2005. godine ocjena "uspješan" i nije predstavljala "četvorku" jer su se službenici ocjenjivali s četiri, a ne današnjih pet ocjena ("naročito uspješan", "uspješan", "zadovoljava", "ne zadovoljava").

S druge strane u MUP-u je ocjenjivanje policijskih službenika više manje svedeno u okvire tzv. normalne distribucije ocjena kada su u pitanju pozitivne ocjene i broj onih ocijenjenih srednjom ocjenom "dobar" iznosi 56,62 posto od oko 18 tisuća policijskih službenika.

 

Nagrađivanje i ocjenjivanje 

Problematično je i stajalište prema kojem bi se nagrađivanje trebalo provoditi temeljem ocjena službenika, budući da pozitivni propisi vezu između ocjene i nagrađivanja ne definiraju kao odlučujuću.

Tako Zakon o državnim službenicima predviđa donošenje uredbe o nagrađivanju, prema kojoj se ocjena mora uzeti u obzir kao obvezni, ali ne i odlučujući kriterij.

Naime, službenici se ocjenjuju za prethodnu godinu, a nagraditi bi ih trebalo nakon iznadprosječno obavljenog posla, bilo po kvaliteti ili opsegu, pri ćemu ocjena ne bi trebala biti jedini ni odlučujući kriterij.

Moguće je zamisliti da, na godišnjoj razini, službenik ocijenjen "trojkom" ("uspješan") u jednom vremenskom intervalu postigne iznadprosječne rezultate, zbog kojih bi ga trebalo nagraditi neposredno nakon što ih je postigao, a ne osam ili deset mjeseci kasnije.

Stoga veza između ocjene i nagrađivanja ne bi trebala biti odlučujuća, a sama ocjena trebala bi više utjecati na karijeru i promicanje službenika u njegovom platnom razredu.

Uostalom, nagrađivanje, koje je ograničeno iznosom od tri prosječne plaće službenika godišnje, razumijeva mogućnost dobivanja višekratne nagrade tijekom godine (temeljem ostvarenih iznadprosječnih rezultata), a ne jednokratno, nakon što službenik dobije ocjenu za prethodnu godinu.  

Stoga problematici ocjenjivanja i nagrađivanja treba pristupiti kudikamo ozbiljnije, kao što se ni o postojećem sustavu ocjenjivanja ne bi trebalo govoriti paušalno i bez njegove kritičke raščlambe.

Sindikat podsjeća da je 2009. godine rukovoditeljima u državnoj službi upućena uputa pod nazivom "Kako provesti ocjenivanje rada i učinkovitosti", u kojoj je navedeno i sljedeće: "Treba također napomenuti da se u nacrtu Zakona o plaćama predviđa utjecaj ocjene rada i učinkovitosti na visnu plaće državnog službenika, što će imati izravni učinak na državni proračun. Stoga treba predvidjeti ravnomjernu raspodjelu ocjena prema broju službenika (na način da cca 25% ocjena budu "izvanredan" i "odličan", a ostale u nižim kategorijama).".

 

No treba reči i da Vlada spomenuti Zakon, koji je prošao prvo čitanje u Saboru, nikada nije uputila u drugo čitanje i time je sama poništila pretpostavke za "ravnomjernu raspodjelu ocjena", jer u situaciji u kojoj je jedina nagrada iznadprosječnim službenicima tri dana više godišnjeg odmora po Kolektivnom ugovoru poslodavac baš i nije posebno motiviran za diferenciranje službenika kroz sustav ocjenjivanja.

U svjetlu ovih činjenica postojeći sustav ocjenjivanja možda i nije tako "nakaradan" i "neobjektivan", već Vlada samo nije ispunila pretpostavke za njegovu provedbu i to ne donošenjem Zakona o plaćama i uredbe o nagrađivanju, s time da ovaj posljednji akt ima obvezu donijeti od 2001. godine. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 01.04.2016.

SLOBODNA DALMACIJA o neodržanim pregovorima

... za čitanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 01.04.2016.

NOVI TERMIN

Nastavak pregovora 1. travnja 2017. godine

 

(SDLN, 1. travnja 2016.) Pregovori između sindikata državnih i javnih službi ipak će se održati 1. travnja, ali 2017. godine.

Tako proizlazi iz obavijesti Ministarstva rada i mirovnoga sustava koju su zaprimili sindikati.

Iako se u obavijesti Ministarstva kao razlog odgode sastanka navode obveze potpredsjednika Vlade Bože Petrova, kako saznajemo, Vlada do idućeg sastanka želi pripremiti i donijeti proračun za 2017. godinu, kako bi sindikatima pokazala da ni u toj godini neće biti sredstava za povrat osnovice na razinu iz 2009. godine i tako još više ojačala svoju pregovaračku poziciju.

Također, Vlada se na najavu pokretanja sudskih sporova od strane sindikata ne namjerava očitovati jer ih smatra nemoralnim i s time u svezi priprema lustraciju svih osoba iz političkih struktura koje su takav sporazum pripremile i potpisale sa sindikatima 2009. godine. S. Kuharov 

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 31.03.2016.

ENORMNI TROŠKOVI

STIŽE ZAKON PROTIV UHLJEBA! Otkrivamo detalje prve veće reforme koju priprema Vlada Tihomira Oreškovića

 

Autor: Adriano Milovan
(JUTARNJI LIST, 31. ožujka 2016.) Vlada Tihomira Oreškovića, čini se, kreće u jednu od prvih većih reformi u sustavu lokalne samouprave. Prema neslužbenim informacijama, razmatraju se izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima bi se za četvrtinu smanjila masa plaća koju prima više od 30.000 službenika i namještenika u županijama, gradovima i općinama.


Valovi zapošljavanja

Cilj je Banskih dvora, tvrde upućeni, zaustaviti zapošljavanje u lokalnoj samoupravi, koja se proteklih desetljeća pokazala nepresušnim izvorom novih radnih mjesta.

Situacija na lokalnoj razini posebno je bila kritična nakon svakih lokalnih izbora s obzirom na to da je nova garnitura u županijske, gradske i općinske strukture dovodila i nove, vlastite kadrove. S druge strane, starih se uglavnom, zbog zakona i kolektivnih ugovora, nije uspijevala riješiti, pa je krajnji rezultat promjene vlasti na lokalnoj razini zapravo bilo gomilanje novih službenika i namještenika, nerijetko i na izmišljenim radnim mjestima. Na to, uostalom, često upozoravaju i poslodavci, koji upravo u lokalnoj samoupravi i praksi tamošnjeg "uhljebljivanja" kadrova vide jednu od najvećih kočnica poslovanju i investiranju.

Osim "uhljebljivanja", naši sugovornici iz Vladinih krugova upozoravaju i da se odredbe spomenutog zakona iz 2010. godine, koji masu sredstava za plaće zaposlenika u županijama, gradovima i općinama ograničava na najviše 20 posto prihoda poslovanja koje je lokalna samouprava ostvarila u prethodnoj godini, u nizu slučajeva ne poštuju. To se, ocjenjuju naši sugovornici, posebno odnosi na male općine, od kojih su mnoge ovisne o financijskoj infuziji iz državne blagajne, a koje i veći dio svojih prihoda zapravo troše na plaće. Uz to, zaposleni u lokalnoj samoupravi često imaju i veće plaće od svojih kolega na državnoj razini. U Vladi planiraju, kako doznajemo, iznos mase plaća sada ograničiti na 15 posto prihoda koje regionalna i lokalna samouprava ostvari u godini prije. U praksi, to će značiti da će se i iznosi za plaće morati smanjiti za četvrtinu. Naravno, uz pretpostavku da jedinice područne i lokalne samouprave zadrže isti broj zaposlenih. U Vladi se stoga nadaju da bi nove odredbe starog zakona mogle potaknuti i spajanje općina. Ili barem povezivanje pojedinih njihovih funkcija na višoj razini.

 

Snažno protivljenje

Ipak, pitanje je kako će ova inciijativa na kraju završiti. Naime, iza nje, kako se može čuti, stoje prije svega članovi Vlade iz redova Mosta. S druge strane, u Domoljubnoj koaliciji dosad nisu blagonaklono gledali na prijedloge koji su iz Mosta odašiljani oko reforme lokalne samouprave. Ako je suditi po reakcijama pojedinih čelnika iz Domoljubne koalicije s kojima smo jučer razgovarali, a koji su ujedno i lokalni čelnici, ni ova ideja kod njih ne nailazi na plodno tlo.

- S nama se nitko oko toga nije konzultirao. No, želio bih podsjetiti da je izmjenama u sustavu poreza na dohodak država u 2015. lokalnim vlastima već uzela oko 1,3 milijarde kuna, te da su se nekim gradovima prihodi smanjili i do 40 posto - upozorava Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova.

 

Gradonačelnici protiv

Dodaje da takve izmjene zakona ne bi pogodile Zaprešić jer on na zaposlene troši samo oko 10 posto izvornih prihoda iz prethodne godine. Ipak, ističe, one bi mogle dovesti do ukidanja niza manjih općina i još neravnomjernijeg razvoja zemlje.

I Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora i novi šef HSS-a, stranke u sastavu Domoljubne koalicije, upozorava na moguće negativne posljedice takvih zakonskih izmjena. Tako nešto bi, napominje, lokalnu samoupravu, koja je "pokrivena" Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima, moglo stajati brojnih tužbi, što bi u konačnici moglo biti i znatno skuplje od očekivanih ušteda. Ako ima zloupotreba zakona, kaže, onda je tu Državna revizija.

- To je, po mome mišljenju, mazanje očiju, a ne reforma - zaključuje Beljak.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 30.03.2016.

MINISTRICA UPRAVE

Dubravka Jurlina Alibegović: Plaće u javnoj upravi morale bi ovisiti o obavljenom radu

Godišnji plan rada dijelio bi se na godišnji plan rada svakog zaposlenika. Definirali bi se i pratili pokazatelji rezultata za praćenje ostvarivanja tog plana. Pratilo bi se jesu li pokazatelji ostvareni 100 posto, 80 posto ili 120 posto. Na temelju toga se može zaposlenika nagraditi ili sankcionirati

 

(Novilist.hr, 29. ožujka 2016.) Povećanje broja digitalnih usluga građanima u sustavu e-Građani, razvoj digitalnih usluga tvrtkama u sustavu e-Poslovanje, smanjenje poštanskih troškova unutar državnih tijela uvođenjem sustava e-Pošta, modernizacija državne uprave koja podrazumijeva smanjenje njene fragmentiranosti, a možda dovođenje i do smanjenja broja gradova i općina te uvođenja asimetričnog modela decentralizacije, teme su na kojima se radi u Ministarstvu uprave, a prijedlozi za neke od njih, poput spajanja agencija, trebali bi biti poznati već do sredine travnja. O tim smo temama razgovarali s ministricom uprave Dubravkom Jurlinom Alibegović.

Proračun je izglasan prije nekoliko dana. Ministarstvo uprave čini se kao jedan od dobitnika, u odnosu na prošlu godinu, ima oko 38 milijuna kuna više. Koliko se vidi iz proračunskih stavki, to će biti usmjereno ponajprije prema projektu e-Građani i drugim digitalnim uslugama.

- U pravu ste. Državni proračun je ispravio neke nelogičnosti, pa je projekt e-Građani iz razdjela Ministarstva financija prebačen u Ministarstvo uprave. Proračun je veći i zato što je planiran iznos od 7,6 milijuna kuna za podmirivanje dugova za razvoj računalne i komunikacijske infrastrukture u državnoj upravi (HITRONet) te za nepodmirene obveze za materijalne rashode u uredima državne uprave u županijama. Iz razdjela Ministarstva financija u ovo ministarstvo prebačena je i stavka koja se odnosi na vođenje Registra zaposlenih i Centralnog obračuna plaća.

 

Daljnja digitalizacija

Krenimo s paketom digitalnih usluga. Mnogo toga ste naslijedili od prethodne vlade. Najavili ste da želite dalje razvijati sustav e-Građani, e-Poslovanje, e-Pošta je već krenula. Što će se konkretno raditi - povećavati broj usluga, skratiti rokove u poslovanju?

- Osnovni cilj e-Poslovanja je osigurati poslovnim subjektima istu razinu rada s javnom upravom kakvu sada imaju građani u sustavu e-Građani. Taj sustav je za sada u demo verziji i u tom sustavu imamo e-Poreznu, e-prijave za mirovinsko osiguranje i e-zdravstveno, tu je i usluga e-Regosa.

To konkretno znači da će poslodavac, kada nekoga zaposli, sve prijave moći obavljati kroz taj sustav, a neće se dokumenti više morati nositi, slati negdje i urudžbirati?- Točno. To je put. U demo sustav je uključena i Fina uslugom e-blokade.

Kada bi taj sustav trebao prestati biti demo sustav?

- Pri kraju smo izrade strategije e-Hrvatska 2020 i u okviru te strategije priprema se i akcijski plan. U njemu će biti definirani rokovi i nositelji aktivnosti, pa tako i za ovu.

Na predstavljanju statističkog biltena Ministarstva kazali ste da su lani građani koji koriste sustav e-Građani sebi uštedjeli oko 2,5 milijuna kuna jer su tim sustavom, bez plaćanja naknada, izvadili domovnicu ili neki drugi dokument. Što se dalje namjerava uvoditi u tom sustavu i namjerava li se taj sustav propagirati jer se čini da još uvijek mnogi ne znaju za njega?

- Naša je namjera građane dodatno upoznati s mogućnostima sustava e-Građani. Svjesna sam da je javnost nedovoljno upoznata koje usluge već sada imamo kao e-usluge građanima. Daljnja digitalizacija javnih usluga je vrlo važan dio reformskih mjera. Naš je zadatak da to razvijamo i da promoviramo ono što već imamo.

Što se tiče novih usluga u sustavu e-Građani, omogućit ćemo roditeljima i zakonskim skrbnicima pristup dokumentima za djecu. Roditelji kad upisuju djecu u vrtić, škole, aktivnosti, svaki bi put morali ponovo ishodovati dokument, a ovim ćemo im skratiti proceduru i uštedjeti novac. Usluga će biti jeftinija i brža. Omogućit ćemo prijavu državljana članica Europske unije koji imaju boravište u Hrvatskoj na e-usluge. Mnogi ljudi u Hrvatskoj imaju vikendice, svoje tvrtke, ovdje žive i rade, državljani su EU-a i mi ćemo im omogućiti pristup e-uslugama.

Obračune plaća iz sustava COP-a državnim i javnim službenicima namjeravamo slati u osobni korisnički pretinac. Time ćemo promovirati korisnički pretinac, sustav e-Građani, a oni više ne bi dobivali platnu listu na papiru.

 

e-Pošta

Sustavom e-Pošta unutar sustava državne uprave namjerava se ukinuti papirnata pošta. Jeste li svjesni da ćete time naljutiti Hrvatsku poštu i druge davatelje poštanskih usluga?

- Svjesna sam toga, ali mislim da su i naši građani svjesni toga da moramo uredsko poslovanje osuvremeniti i ubrzati. To kolanje dokumenata unutar državne uprave jako mnogo košta. Kad se uzmu u obzir svi troškovi, i pošta, papir, kuverte, toner i tako dalje, na razini prošle godine to je iznosilo 234 milijuna kuna. Tome treba pridodati i ljudski rad koji nije uračunat u ovaj iznos. E-Poštom se skraćuje i vrijeme otpreme jer nema više ni posla oko printanja, klamanja i drugoga.

Netko bi zbog toga mogao ostati bez posla.

- Cilj je osuvremeniti poslovanje i poboljšati uslugu. Ljudi koji rade na otpravi pošte prekvalifikacijom i dodatnom edukacijom moći će odrađivati neke druge poslove.

Spomenuli ste uštede. O nekim uštedama, troškovima službenih automobila, putovanja, mobitela, govorilo se u javnosti. Uz ostalo, predloženo je da zamjenici ministara imaju ograničenje od 300 kuna za mobitele.

- Izmjena Odluka o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije je u proceduri i trenutačno dobivamo mišljenja drugih resora. Ona mišljenja kojima možemo unaprijediti tekst Odluke ugradit ćemo u Odluku, uputit ćemo je u Vladu te će se u redovnoj Vladinoj proceduri o njoj odlučivati.

Htio sam reći da ograničenje od 300 kuna za mobitel, primjerice, u slučaju zamjenice ministra vanjskih i europskih poslova može biti premali iznos.

- Svaki prijedlog Odluke ide na mišljenje i drugim resorima koji mogu dati konkretne prijedloge za promjene. Državni dužnosnici ne komuniciraju isključivo službenim mobitelima, imamo i fiksne telefone. Jedan od razloga zašto se predlaže smanjenje tog iznosa je i taj što se taj dio odluke dulje vremena nije mijenjao, a znate i sami da su pružatelji telekomunikacijskih usluga smanjili cijenu usluga s obzirom na količinu prometa koji nude. Konkretan izračun ograničenja dalo je Ministarstvo financija. Provjerila sam svoj račun za mobitel i zaključno s 23. ožujka sam imala račun od 143 kune, a zbilja dosta razgovaram mobitelom.

 

Smanjenje agencija

Na čelu ste Povjerenstva za modernizaciju javne uprave. Jedan od zadataka tog Povjerenstva je smanjenje fragmentiranosti, odnosno raspodjele poslova i preklapanja nadležnosti između državne uprave, lokalne i regionalne samouprave, tijela s javnim ovlastima poput agencija. Što konkretno znači smanjenje fragmentiranosti: spajanje agencija ili nešto drugo?

- Nacionalni program reformi za 2015. godine predviđao je konkretne zadatke u reformi javne uprave, a jedan od njih je smanjivanje fragmentiranosti i broja pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa i to za 15 posto. Prošla Vlada je predložila smanjenje broja tih pravnih osoba za devet. Do sada je broj smanjen za dvije agencije. Spajanjem Fonda za zaštitu okoliša i Zavoda za zaštitu prirode stvorena je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a Agencija za regionalni razvoj pripojena je Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje. Povjerenstvo ima zadatak napraviti akcijski plan, jedan od ciljeva je smanjenje broja pravnih osoba agencijskog tipa. Povjerenstvo je napravilo prijedlog akcijskog plana, rade se dopune. Taj plan trebamo uputit Vladi i ona bi ga trebala usvojiti do 15. travnja.

Dakle, 15. travnja ćemo znati koja agencija se spaja s kojom.

- Nadam se da će biti tako. Druga zadaća je iznaći sustavno rješenje na kojem će se temeljiti buduća organizacija poslova u sustavu državne uprave. Zadatak je i racionalizacija područnih jedinica središnjih tijela državne uprave. Sada se sustav temelji na organizacijama, institucijama, a cilj je sustav temeljiti na upravnim poslovima i funkcijama koje će se dodjeljivati pojedinoj razini javne vlasti.

Spomenuli ste urede državne uprave u županijama. Vaš prethodnik Arsen Bauk imao je ideju, dapače i prijedlog, da se broj tih ureda smanji, te da više ne bude u svakoj županiji, nego u Gradu Zagrebu i još četiri centra. Hoćete li ići u tom smjeru da se taj broj ureda u županijama smanji?

- Povjerenstvo radi i na tom pitanju i u sklopu akcijskog plana će imati prijedloge i za to.

 

Opravdanje statusa

Drugi zadatak Povjerenstva je funkcionalna i fiskalna decentralizacija. Načelnici, gradonačelnici i župani redovito je spominju i traže. Vi ste se kao znanstvenica bavili fiskalnim kapacitetima općina i gradova i znate da dio njih ne koristi ni postojeće fiskalne mogućnosti i ne žele uvesti prirez. Što bi se moglo spuštati prema njima u situaciji kada neki ne žele koristiti ni ono što sada imaju na raspolaganju?

- I u lokalnoj i u regionalnoj samoupravi treba poći od poslova, javnih usluga koje se pružaju građanima. Kada se zna koji su to poslovi, kada se vidi kojim kapacitetom se raspolaže - organizacijskim, ljudskim, financijskim - onda ćemo govoriti o konkretnoj dodjeli novih funkcija i poslova.

Znači li to da neka općina može dobiti više decentraliziranih funkcija, a to znači i novca, a neka druga, koja raspolaže manjim resursima, manje decentraliziranih funkcija, time i fiskalnih ovlasti?

- Unutar Povjerenstva razgovaramo i o toj temi. Postoji simetričan i asimetričan model decentralizacije. U Hrvatskoj imamo simetričan model, općine i gradovi imaju iste zadaće, nadležnosti, izvore financiranja, bez obzira na veličinu, fiskalni kapacitet, stupanj razvijenosti, broj zaposlenih, broj korisnika. Naravno, postoji mogućnost nekih drugih opcija, da to ubuduće više ne bude tako. Ali, o tome razgovaramo.

To bi bila jako velika promjena.

- Bila bi, ali naš je cilj efikasna javna uprava i vrijednost za novac za pružanje javne usluge. Većina je europskih zemalja prošla kroz reformu javne uprave, a znatan dio njih to je učinio zbog globalne financijske krize jer naprosto više nije bilo dovoljno sredstava za financiranje javnih potreba. Okrenuli su se reformama, odnosno tome kako da u uvjetima ograničenih resursa daju što bolje usluge građanima. Zbog ograničenih sredstava tražila su se nova rješenja, i male i velike zemlje, poput Francuske ili Irske. Svi su okrupnjivali lokalne jedinice s ciljem da osiguraju financiranje i pruže kvalitetnu javnu uslugu.

Zadatak Povjerenstva je i predlaganje optimalnog preustroja kada je riječ o jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Jedino što čovjeku kada to pročita na papiru pada na pamet, je smanjivanje broja općina i gradova, a sa županijama će se vidjeti što će biti.

- Naglasak je na definiranju poslova i usluga koje lokalna samouprava treba pružiti građanima. Jedino što pružaju građanima i u potpunosti financiraju su vrtići i javno vatrogastvo. Samo 33 grada preuzela su djelomično financiranje troškova osnovnog obrazovanja, a imamo 127 gradova. Moje je pitanje koje poslove gradovi uopće mogu adekvatno pružiti svojim stanovnicima, koje su to javne funkcije?

To povlači dva pitanja: mogu li ti gradovi biti gradovi ili će se s asimetričnim modelom ići prema gradovima? Ne može samo obrazovanje biti kriterij, ali pitanje je mogu li 94 grada koja ne sudjeluju u financiranju osnovnoškolskog obrazovanja, imati status grada ili da im se u slučaju uvođenju asimetričnog modela prepusti malo ovlasti, što znači i malo fiskalne samostalnosti, odnosno novaca.

- Kad se razgovara o kriterijima za funkcioniranje lokalne samouprave, važni kriteriji su i oni koji su »opravdanje« za status grada. To su kriteriji kod kojih su u prvom planu korisnici javnih usluga na tom području. Oni koriste usluge obrazovanja, kulture, znanosti, koriste lokalne ceste i tako dalje. Postoje lokalne sredine koje su rijetko naseljene, ali i te zajednice moraju imati školu, vrtić, kulturnu ustanovu, primarnu zdravstvenu zaštitu. Postoje središta koja su gusto naseljena. Za obje vrste sredina treba uzeti u obzir i druge kriterije, stupanj razvijenosti, broj aktivnih poduzeća, i drugo. Riječ je o složenim indikatorima koji će pomoći u dobivanju odgovora je li potrebno, u kojoj mjeri i na kojim područjima trebaju postojati općine i gradovi.

Raspravlja se i o plaćama u državnoj upravi. Spominje se uvođenje objektivnog ocjenjivanja i sustava nagrađivanja i sankcioniranja u plaćama. Znači li to uvođenje fiksnog i varijabilnog dijela plaće zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama?

- To je zadaća povjerenstva koje vodi ministrica Šikić. Osobno smatram da zaposleni u javnoj upravi trebaju biti motivirani za svoj posao. Sadašnji sustav je takav da svi zaposleni imaju istu plaću, ne prate se rezultati rada. Postoji formalno godišnje ocjenjivanje zaposlenika bez utjecaja na plaću.

To je ono što zovemo »sve pet«.

- Uglavnom su takve ocjene. Malo je onih koji imaju četvorku. Potrebno je sva dobra rješenja koja postoje u poslovnom svijetu prenijeti u javni sektor, uz adekvatno modeliranje prema specifičnostima posla u javnoj upravi. Povjerenstvo treba napraviti tipska radna mjesta, njihove opise, opise znanja, kvalifikacija, vještina potrebnih za obavljanje poslova na tipskim radnim mjestima. Nakon što se usvoji državni proračun, svako bi ministarstvo trebalo donijeti godišnji plan rada. Godišnji plan rada dijelio bi se na godišnji plan rada svakog zaposlenika. Definirali bi se i pratili pokazatelji rezultata za praćenje ostvarivanja tog plana rada. Pratilo bi se jesu li ti pokazatelji ostvareni 100 posto, 80 posto ili 120 posto. Na temelju toga se može zaposlenika nagraditi ili sankcionirati. To je osnovna ideja.

Ispis   Pošalji na mail


Utorak, 29.03.2016.

TEŠKA BITKA

Krešimir Sever: Vlada će udariti na plaće? Nema šanse!

 

Piše: Frenki Laušić 

Mi u sindikatima smo također za sve promjene koje sustav čine efikasnijim bržim i kvalitetnijim, od državne uprave, preko zdravstva do pravosuđa. Ali nismo mi krivi što politika zadnjih 25 godina nije znala ili nije htjela provoditi prave mjere, pa se upravo zbog takvih neuspjeha sve skršilo na leđima radnika - kaže Sever

(SLOBODNA DALMACIJA) Razgovor s Krešimirom Severom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata, vodili smo u prostorijama Sindikata solidarnost Financijske agencije (FINA), matičnog sindikata ovog istaknutog sindikalnog čelnika, u "srcu" Zagreba.

Kako trećinu članova NHS-a čine sindikati državnih i javnih službi naše prvo pitanje odnosilo se na početak pregovora Vlade i sindikata o sporazumu koji korisnicima državnog proračuna jamči povećanje plaće od ukupno skoro 20 posto:

- Početak je pregovora počeo dobro jer Vlada nije negirala činjenicu da je javnim i državnim službama rastom gospodarstva u dva uzastopna kvartala aktivirana odredba o povećanju osnovice za šest posto, a onda i daljnje usklađivanje plaća u javnom sektoru sa plaćama u privredi. Naša središnjica, koju čine i sindikati iz privatnih tvrtki i javnih poduzeća, sindikatima javnih i državnih službi je dala punu potporu u tim pregovorima, te ćemo im i dalje nastaviti davati snažnu podršku.
Što se tiče daljnjeg nastavka pregovora, smatram da su sindikalni lideri svojim izjavama i stavovima pokazali spremnost na kompromis, ali i da neće dopustiti da ih se ucjenjuje izjavama poput onih da nema novca u proračunu. Valjda je svima jasno da sindikalni predstavnici nisu nerazumni, ali i da moraju braniti interese svojih članova, a to je cijena rada i uvjeti rada.

- Dakle, za sada ste zadovoljni ponašanjem Vlade?

- Ne baš, rekao sam da sam zadovoljan jer su na prvom sastanku o sporazumu koji jamči povećanje plaća postupili dobro kada su priznali da javnim i državnim službama slijedi povećanje plaća, a da se o dinamici te isplate tek treba pregovarati. Međutim, početak rada Vlade, kada su sindikati u pitanju, i nije bio baš najbolji.

Naime, Vlada je odmah na početku rada u saborsku proceduru bila uputila Prijedlog zakona o uskrati povećanja plaća od četiri, osam i deset posto za radnike preko 20 godina staža u državnoj službi, iako je Ustavni sud presudio kako ta uskrata nakon dvogodišnje provedbe više ne smije biti nastavljena. Tek na inzistiranje sindikata i javnosti u Saboru je taj prijedlog zakona stavljen na čekanje i za ovu godinu su pronađena sredstva za tu namjenu, ali nije jasno važi li to i za iduće godine.

Moram kazati kako sindikati procjenjuju da sredstva potrebna za to povećanje plaća iznose oko 60 milijuna kuna godišnje, kao i da su takvi i neki drugi dodaci bili i jesu nadomjestak za premalu osnovicu plaća u javnim i državnim službama. Upravo zbog toga je bilo bitno da Vlada prizna kako se rastom gospodarstva aktiviraju odredbe o rastu osnovice, jer je potrebno uskladiti plaće u javnom sektoru sa onima u privatnim sektoru.

Plan je da se osnovica plaće početnika sa VSS spremom dovede na razinu od 95 posto prosječne plaće u privatnom sektoru. Sindikati u pregovorima s Vladom trebaju dogovoriti dinamiku tog usklađivanja. I prijedlog Državnog proračuna došao je pred socijalne partnere kao gotov, dovršen, bez prethodnih konzultacija sa njima. To sigurno nije socijalno partnerstvo.

- Razni dodaci na plaću, kao i ovi koje smo spomenuli, trebali bi biti riješeni i novim zakonima o plaćama u državnim i javnim službama koji su dio reforme javne uprave. Kako gledate na te nove zakonske prijedloge koji se najavljuju?

- Sve zavisi od toga kako će izgledati ti zakonski prijedlozi, ali i kako će se osmisliti čitava reforma javne uprave. Naime, neki dodaci na plaću se mogu uklopiti u osnovnu plaću, neki se mogu ujednačiti za sve službenike, ali neki se ne mogu "poravnati", jer su neki poslovi u određenim službama previše specifični i teško ih je standardizirati u okviru zajedničke politike plaća. Zbog toga me strah da se napravi loš zakonski prijedlog koji će "buldožderom" poravnati sve neravnine ne uzimajući u obzir sve specifičnosti državne i javnih službi, što će samo dodatno narušiti i blokirati sustav.

Ista bojazan vrijedi iza reformu javne uprave - svi se slažemo da javne službe i državna i lokalna administracija moraju biti efikasnije, odnosno da građani i poduzetnici moraju dobiti brži i efikasniji javni servis. Međutim, ako se sustav opet ne posloži tako da se zna tko je za što odgovoran, od čistačice do ministra, onda se nećemo pomaknuti ni za centimetar prema naprijed.

Do sada se zaposlene u javnom sektoru optuživalo da su odgovorni za neefikasnost birokracije, a za takvo stanje najmanje su bili odgovorni zaposleni u tim službama, a najviše dio rukovoditelja, politički dužnosnici i loši administrativni procesi. Dakle, potrebno je za svaku pojedinu reformsku mjeru znati čime će ona rezultirati, koliko će se nepotrebnih administrativnih postupaka ukinuti, koliko će se novaca uštedjeti i tko će biti odgovoran za svaku stubu u svakom postupku. Tek tada će reforma javne i lokalne uprave imati smisla.

- Zakonom o plaćama se predviđa i uvođenje fiksnog i varijabilnog dijela plaće. Smatrate li da fiksni dio plaće mora biti na razini sadašnje osnovne plaće ili da se fiksni dio mora smanjit za par postotaka, kako bi se varijabilnim dijelom plaće radnike moglo stimulirati za bolji rad, i preko sadašnjeg fiksnog iznosa plaće?

- Smatram da fiksna plaća mora ostati na razini osnovne plaće, a varijabilni dio mora biti iznad tog fiksnog dijela. Pa će biti "oštećen" svatko tko neće dobiti dio tog varijabilnog dijela plaće. U osnovnu se plaću ne smije zadirati.

- Ali time se automatski povećava masa plaća. Pretpostavljam da će i sporazum koji jamči povećanje osnovice sindikatima biti jako oružje u pregovorima oko budućeg zakona o plaćama?

- Siguran sam da će moje kolege i te kako znati pregovarati i braniti prava svojih članova u tom procesu.

- Što kažete na prijedloge koji se najavljuju iz Vlade, a prema kojima bi za dobar dio službenika u državnoj upravi ubuduće vrijedio Zakon o radu, a ne poseban zakon kao do sada?

- Smatram da oni koji to predlažu ne poznaju dovoljno taj sustav i ne uzimaju u obzir ouno njegovih posebnosti, primjerice, da bi se Zakonom o radu, odnosno ugovorom o radu onemogućavala mogućnost premještanja službenika na druga radna mjesta, a što je nužno potrebno za efikasno funkcioniranje sustava. Ima još cijeli niz takvih primjera.

- Ipak, čini se da je glavna namjera te promjene "izbacivanje" službeničkih sudova iz sustava, jer su oni gotovo redovno onemogućavali izricanje određenih mjera prema službenicima, pa se u sustavu za te sudove udomaćio naziv "socijalni sudovi"?

- Ni sa tim se ne slažem, jer je većina tih "disciplinskih" mjera pala zbog proceduralnih grešaka koje su ranije napravljene u postupku, a ne zbog naklonosti Službeničkih sudova prema zaposlenicima. To je još jedan razlog da se politika prilikom reforme javne uprave i izrade novih zakonskih prijedloga konzultira sa sindikatima, jer sindikati vrlo dobro poznaju sustav, do svakog zareza.

Ponavljam, do sada se pokazalo da je "buldožder-politika" donosila mnogo više štete nego koristi, u materijalnom i funkcionalnom smislu i uvijek se sve moralo vraćati na početak uz izgubljeno dragocjeno vrijeme i novac.

Mi u sindikatima smo također za sve promjene koje sustav čine efikasnijim bržim i kvalitetnijim, od državne uprave, preko zdravstva do pravosuđa. Ali nismo mi krivi što politika zadnjih 25 godina nije znala ili nije htjela provoditi prave mjere, pa se upravo zbog takvih neuspjeha sve skršilo na leđima radnika.

Nažalost, upravo ta činjenica da smo kao društvo katastrofalno podbacili u kreiranju kvalitetnih i efikasnih institucija,od javne uprave i zdravstva do pravosuđa, dovela je do toga da međunarodnu gospodarsku konkurentnost politika kratkotrajno povećava samo daljnjom fleksibilizacijom Zakona o radu i smanjivanjem ili stagnacijom plaća. A mi sindikati to ne možemo dopustiti, ne može se 25 godina loše državne politike prelamati samo preko leđa radnika, u javnom i privatnom sektoru.

- A kako drukčije kratkoročno povećati nacionalnu konkurentnost, jer će reforme i ako se provedu dati rezultate tek za nekoliko godina, a mi nekako u međuvremenu moramo privlačiti investicije?

- Ali iskustva pokazuju da izmjene Zakona o radu od prije par godina, pa i ove iz 2014. godine nisu dale željene rezultate, odnosno da se investicije nisu zbog toga povećale, niti su se otvarala nova radna mjesta, niti se zaustavilo iseljavanje mladih. A sindikalni kolege iz Njemačke nas upozoravaju da se kod njih pokazalo prevarom legaliziranje prekarijanskih modela poslovanja, jer se broj radnih mjesta nije povećao, nego samo broj zaposlenih.

Naime, poslodavci su jednostavno jedno radno mjesto podijelili na dva ili više zaposlenika koji rade samo dio radnog vremena. Zbog toga je slika koju Njemačka šalje o povećanju broju zaposlenih jednostavno površna i lažna: liberalizacijom radnog zakonodavstva se nije povećao broj radnih mjesta nego broj zaposlenih,a povećao se broj potplaćenih radnika koji mjesečno ne zarađuju niti za pokriće osnovnih životnih troškova.

- Kako vi ocjenjujete Vladu u odnosu na njeno dosadašnje djelovanje?

- Moram kazati kako sam očekivao više i da sam razočaran. Dapače, kako putujem tramvajem na posao i idem pješice po gradu, a i kao sindikalni čelnik sam u stalnom kontaktu s kolegama i članovima sindikata, čujem svakodnevne priče građana i mogu reći kako su ljudi sve više ogorčeni na ovu vlast, jer se više bave sami sobom, kadroviranjem i hvatanjem pozicija nego li izradom i provedbom konkretnih politika. Previše svojeg prljavog rublja javno peru.

Vidljivi su sukobi i nezadovljstva u samom HDZ-u, u Domoljubnoj koaliciji, pa onda između Domoljubne koalicije i Mosta i stoga nije jasno kako će tako razjedinjeni moći provoditi sve politike o kojima smo pričali. Uz sve to, sve su veće naznake njihove "sklonosti" bezuvjetno i bezrezervno prihvaćati prijedloge i modele koji dolaze od strane Europske komisije, a koji su se u mnogome minulih godina krize pokazali promašenima i krivima.

Stoga nisam baš optimist, ali sindikati neće dopustiti, kao što sam rekao, da se opet ponovi priča prema kojoj, "ako ne uspije ni jedna druga reforma, uvijek možemo smanjiti prava i plaće zaposlenih". To ne smije i neće prolaziti.


Krupni kapital diktira EU komisiji

- Nažalost, Europska komisija je postala ispostava krupnog kapitala i odustala je od socijalnih standarda i vrijednosti koji su upisani u osnovne dokumente Europske unije. Pod izlikom održavanja konkurentnosti u odnosu na globalizirani svijet i ekonomske bitke sa Kinom, Bangladešom, Indijom i Afrikom udara se na socijalnu državu i traži se liberalizacija javnih servisa, zdravstva, obrazovanja i prirodnih resursa, poput šuma i vode.

Međutim, europske i svjetske sindikalne federacije su spremne braniti te socijalne i javne granice, do kojih ekonomska liberalizacija može ići pa tako i hrvatske sindikalne središnjice kao dio međunarodnog sindikalnog pokreta.

Nadalje, Europska komisija mora biti više pod nadzorom Europskog parlamenta nego do sada, jer ne smijemo odustati od parlamentarno-demokratskih načina odlučivanja. Odluke u demokracijama donose demokratski izabrani predstavnici građana, a ne u njihovo ime tehnokrati bez demokratske legitimacije.

 

Stalno nas gaze

- Iskreno, sindikate se baš i ne pita, naše se mišljenje tek kurtoazno traži, a na red stignemo tek kad sve te reforme propadnu i jedno što tad nude i političari i poslodavci jest rezanje radničkih prava. Sindikate se stalno gazi i očekuje od nas da popustimo, a niti politika niti poslodavci nisu nikada baš jako zaigrali na kartu istinskih reformi javnih servisa koji bi povećali efikasnost birokracije i javnih službi.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


DZS: Prosječna neto plaća za ožujak 5.722 kune

DZS: Prosječna neto plaća za ožujak 5.722 kune

(GLAS ISTRE) Prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena za ožujak ove godine iznosila je 5.722 kune, pokazuju prvi podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Na mjesečnoj razini, prema plaći za veljaču, prosječna je neto plaća za ožujak bila nominalno viša za 1,2 posto, odnosno 70 kuna.

Opširnije

Deklaracija Radničke skupine EGSO-a o korištenju instrumenta “žutog kartona”

Deklaracija Radničke skupine EGSO-a o korištenju instrumenta “žutog kartona”

NHS - Radnička skupina Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) na svom je sastanku održanom 25. svibnja 2016. godine usvojila Deklaraciju koja se odnosi na postupak 9 zemalja (među kojima je i Hrvatska) koje su iskoristile mogućnost “žutog kartona” i zaustavile prijedlog Europske komisije o reviziji Direktive o upućenim radnicima.

Opširnije

Plenarno zasjedanje EGSO-a

Plenarno zasjedanje EGSO-a

NHS - 25. i 26. svibnja u Bruxellesu se održava 517. plenarno zasjedanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Provesti će se rasprava i glasovati o nizu mišljenja – pristojan rad u globalnim lancima opskrbe, promjena naravi radnog odnosa i učinak na zadržavanje pristojnih plaća, inovacije kao pokretač poslovnih modela, održiviji prehrambeni sustavi, europska granična i obalna straža, revizija europske politike susjedstva, poboljšano iskorištavanje doprinosa europskih struktrurnih i investicijskih fondova, REFIT, posljedice zaključaka konferencije COP21 na europsku prometnu politiku i dr.

Opširnije

VELEUČILIŠTE VERN’ Održan panel „Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta?“

VELEUČILIŠTE VERN’ Održan panel „Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta?“

Na Veleučilištu VERN’održana je panel rasprava„Kako privatizirati državnu imovinu u svrhugospodarskog rasta?“ (NACIONAL) Na vrlo zanimljivoj raspravi su gostovali Tomislav Boban, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), Tonći Korunić, voditelj Upravljanja imovinom u Inter Capitalu, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia Osiguranja.

Opširnije

Hoće li pomoći? Osigurano 1,85 milijardi eura europskog novca za zapošljavanje mladih do 2020.

Hoće li pomoći? Osigurano 1,85 milijardi eura europskog novca za zapošljavanje mladih do 2020.

VLADA OBJAVILA (JUTARNJI LIST) Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dobilo je akreditaciju za korištenje 1,85 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014.-2020., a taj će novac biti iskorišten za zapošljavanje, socijalno uključivanje i za najpotrebitije među nama, izjavila je u srijedu u Banskim dvorima ministrica Nada Šikić.

Opširnije

Vlada izglasala poskupljenje zdravstvenih usluga: Ubuduće ćete dobro razmisliti kad idete na hitnu

Vlada izglasala poskupljenje zdravstvenih usluga: Ubuduće ćete dobro razmisliti kad idete na hitnu

SJEDNICA TIMOVOG TIMA Naš cilj nije ubiranje dodatnih prihoda na ovaj način, nego je cilj da oni ljudi koji su doista hitni, imaju pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a ne da se zloupotrebljava sustav, rekao je Nakić (Novilist.hr) Vlada je na današnjoj sjednici bez ikakve rasprave izglasala zakonski prijedlog kojim poskupljuju zdravstvene usluge.

Opširnije

IVICA KELAM: 'TTIP će dokrajčiti demokraciju u EU'

IVICA KELAM: 'TTIP će dokrajčiti demokraciju u EU'

Hrvatska od TTIP-a nema koristi jer bi rast BDP-a po stanovniku iznosio 87,49 kn AUTOR: Dijana Jurasić (VEČERNJI LIST) Pregovori o Transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini (TTIP) između EU i SAD-a izazivaju sve veći otpor u javnosti pa je Europska komisija, da umiri javnost, umjesto ISDS klauzule za rješavanje sporova između država i investitora predložila osnivanje suda za investicije. Ako se ne spriječi implementacija štetnih mehanizama ISDS-a i regulatorne suradnje u TTIP-u, korporacije će zadati konačni udarac javnom dobru, što će dovesti do odumiranja demokracije i uspostave korporativne diktature u EU i SAD-u.

Opširnije

Samo za odabrane: Podaci o TTIP-u mogu se dobiti u - uredu za tajne službe

Samo za odabrane: Podaci o TTIP-u mogu se dobiti u - uredu za tajne službe

"SIGURNA SOBA" Autor: Branko Podgornik Petrićeva vijest da je »sigurna soba« otvorena u uredu koji se bavi koordinacijom rada tajnih službi naišla je na šutnju ili čuđenje nekih sudionika rasprave (Novilist.hr) ZAGREB Hrvatska je jedna od 26 članica EU-a koja je otvorila »sigurnu sobu« u kojoj se mogu čitati dokumenti iz pregovora koje EK vodi s Washingtonom o stvaranju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) na području EU-a i SAD-a.

Opširnije

SINDIKATI PRIJETE VLADI - Otezanje s pregovorima bit će najskuplje

SINDIKATI PRIJETE VLADI - Otezanje s pregovorima bit će najskuplje

Autor: Ivana Brkić Tomljenović U atmosferi nerada u Saboru, loših odnosa između HDZ-a i Mosta, svakodnevnih prepucavanja, pregovori sa sindikatima pali su u drugi plan. Održana su tek tri sastanka, a posljednji je bio prije više od tri tjedna.

Opširnije

Darko Horvat: Ukidamo najviši porez na dohodak od 40 posto!

Darko Horvat: Ukidamo najviši porez na dohodak od 40 posto!

11. konvencija hrvatskih izvoznika Tomislav Tustić Iako su izvoznici bili u prvom planu tijekom 11. konvencije hrvatskih izvoznika, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je kako će Vlada sigurno ukinuti porez na dohodak od 40 posto

Opširnije

KOLUMNA Bajka o stranim ulaganjima

KOLUMNA Bajka o stranim ulaganjima

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA Autor: Branko Podgornik Vlada je preko noći odlučila prodati osam strateških državnih tvrtki, pod izgovorom da rješava javni dug. To je još jedan pokazatelj da Hrvatska nema vladu s vizijom za Hrvatsku, već da državom upravljaju utjecajne kompanije i lobisti

Opširnije

Objavljen javni poziv za predlaganje kandidata za arbitra u provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti

Objavljen javni poziv za predlaganje kandidata za arbitra u provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti

NHS - Temeljem odredbe članka 4. stavka 2. Pravilnika o načinu izbora arbitra i provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti (Narodne novine, broj 37/2016), Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je Javni poziv za predlaganje kandidata za arbitra u provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti.

Opširnije

ILO: U Europi raste siromaštvo, posebno zabrinjavajuće u EU

ILO: U Europi raste siromaštvo, posebno zabrinjavajuće u EU

Novo izvješće ILO-a pokazuje da je relativno siromaštvo, koje se definira kao prihod kućanstva ispod 60 posto prosječnog nacionalnog dohotka, u porastu i u bogatim zemljama. (POSLOVNI DNEVNIK) Sve veći broj Europljana živi u "relativnom siromaštvu", objavila je u srijedu agencija Ujedinjenih naroda,upozoravajući da nedostatak kvalitetnih radnih mjesta u svijetu prijeti poništiti napredak u smanjenju siromaštva u proteklim desetljećima.

Opširnije

Skupo otezanje pregovora sa sindikatima: Država mora isplatiti 175 milijuna kuna regresa

Skupo otezanje pregovora sa sindikatima: Država mora isplatiti 175 milijuna kuna regresa

NEMA NOVCA Autor: Gabrijela Galić Vlada je trebala postići dogovor sa sindikatima ako nemanovca za isplatu regresa, no ni pokušaja dogovora još nema, kao ni u slučaju milijarde kuna »teškog« povećanja osnovice plaća zaposlenima u javnim službama

Opširnije

Gazde u šoku: Sezonci nas ucjenjuju i traže veće plaće!

Gazde u šoku: Sezonci nas ucjenjuju i traže veće plaće!

PADAJ SILO I NEPRAVDO Piše Vinko Vuković (SLOBODNA DALMACIJA) Teška su vremena došla na hrvatskom tržištu rada, ali ne za radnike, kako biste možda u čitateljskoj površnosti i dokoličarskoj žurbi pomislili, nego za poslodavce. Stvarno, nije šala, našim poslodavcima, posebice onima koji posluju na otocima i priobalju nimalo nije lako jer im, kako sami zbrajaju i oduzimaju, nedostaje na tisuće radnika.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada i sindikati državnih službi održali su već tri kruga pregovora o povratu osnovice na razinu iz 2009. godine. Međutim, još se nisu dogovorili oko toga o čemu će razgovarati i potpisali protokol o tome. Mislim da...

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja