SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SDLSN - Povratak na početnu stranicu SDLSN - Povratak na početnu stranicu
Četvrtak, 26.03.2015.

Mrsić: Dogovor sa sindikatima nije postignut zbog odbijanja Sindikata liječnika

 

(SLOBODNA DALMACIJA, 26. ožujka 2015.) Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio je u četvrtak žaljenje što na sastanku sa sindikatima državnih i javnih službi nije postignut dogovor o isplati jubilarnih nagrada po većoj osnovici, jer predloženi okvirni sporazum ne prihvaća Hrvatski liječnički sindikat (HLS).

Mrsić je najavio da će se u ponedjeljak ponovno sastati sa sindikalcima i vidjeti pristaju li HLS i njegov predsjednik Ivica Babić na sporazum koji su prihvatili svi ostali sindikati, kako bi se mogle isplatiti jubilarne nagrade po osnovici od 1800 kuna.

Ne uspijemo li u tome, državni i javni službenici neće dobiti uvećane jubilarne nagrade, vjerojatno će uslijediti tužbe i dodatni troškovi, te će na gubitku biti i službenici i država. Ne razumijem stajalište HLS-a, kazao je Mrsić.

Vlada zaposlenima u državnim i javnim službama vraća osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada na 1800 kuna jer je počela gubiti sudske postupke koje su pokretali pojedini službenici nakon što im je Vlada prije dvije godine smanjila osnovicu s 1800 na 500 kuna.

Odgovarajući na novinarski upit kazao je kako je sporno pozivanje na Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru koji je na sudu između HLS-a i Vlade. S druge strane, taj Dodatak tužio je Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i moramo ga spominjati u okvirnom sporazumu kako bismo imali pravni temelj, pojasnio je Mrsić.

Vlada je sporazumom omogućila da svi u državnim i javnim službama za ovu i 2014. godinu dobiju 1800 kuna jubilarne nagrade, odnosno razliku od 500 do 1800 kuna, rekao je Mrsić.

Predsjednik HLS-a Ivica Babić rekao je kako pristaju na sporazum, ali ne i na dio koji prejudicira sudski spor vezan uz dodatke, i na temelju kojeg su dobivene presude po kojima je osnovica za jubilarne nagrade vraćena na 1800 kuna.

Pristajemo na sporazum kojim se odričemo kamata i postupka koji donosi sudske troškove, no oni u sporazum žele staviti klauzulu kojom se prejudicira odluka suda i na to ne pristajemo, istaknuo je Babić.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek ustvrdila je kako dogovor nije postignut jer su Babiću bitnije tužbe nego dobar sporazum o jubilarnim nagradama za sve zaposlene u javnim i državnim službama.

Babić se poziva na odluku Upravnog odbora HLS-a, ali smatram da se liječnici ne bi odrekli 1800 kuna osnovice, jer je to i njihova osnovica. Zbog toga će ispaštati 230.000 ljudi, rekla je Avberšek dodajući kako "takvu neosjetljivost već dugo nije vidjela".

Poručila je da postoje i druge zakonske mogućnosti, među kojima i arbitraža. Neka i to Babić odbije pa će biti sasvim jasno da to radi iz inata, kaže Avberšek.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 26.03.2015.

NEZAKONITA PRAKSA
Grad Umag zaključivao ugovore o djelu za poslove iz samoupravnog djelokruga

Zbog gore navedenog Sindikat očekuje promptnu reakciju nadležnih inspekcijskih tijela, a po potrebi i Državnog odvjetništva, ukoliko se pokaže da ovakav model zapošljavanja ima obilježja kaznenog djela


(SDLSN, 26. ožujka 2015.) Grad Umag je u proteklom razdoblju zaključio desetke ugovora o djelu za poslove iz djelokruga jedinice lokalne samouprave iako to nije dozvoljeno, a dio takvih ugovora o djelu zaključen je za obavljanje poslova za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu, što ih čini dodatno nezakonitim.
Neki od tih ugovora zaključeni su pak za obavljanje jednih, a stvarno su odrađivani drugi poslovi.
Prema stajalištu Ministarstva uprave „za obavljanje poslova iz djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije moguće sklopiti ugovor o djelu ili zaposliti osobe preko student-servisa jer poslove iz djelokruga tih jedinica obavljaju službenici i namještenici. Prijam u službu te prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika uređena su Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi".
Slično stajalište prilikom obavljanja revizija ima i Državni ured za reviziju, koji u jednom svom izvješću o obavljenoj reviziji u Gradu Petrinji navodi sljedeće:
„Na temelju ugovora o djelu u jedinicama lokalne samouprave mogu se angažirati osobe samo za obavljanje poslova za koje propisima (aktima) o djelokrugu i ustrojstvu nije predviđeno da se redovito obavljaju u jedinici. Poslove lokalne samouprave mogu obavljati isključivo službenici i namještenici, odnosno ti se poslovi ne mogu povjeravati na obavljanje osobama izvan službe.".
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je pak stajališta da „za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da li se radi o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu. Poslodavac će moći za obavljanje određenog posla, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl. sa izvođačem - fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos. Ako bi poslodavac sa radnikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovora o radu) za obavljanje posla koji s obzirom na izloženo i s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, sukladno odredbi članka 8. stavka 2. ZOR-a, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno".

 

Ugovori o djelu zaključivani za poslove koji imaju karakter radnog odnosa

Budući da su u Gradu Umagu ugovori o djelu zaključivani za obavljanje administrativnih poslova u pisarnici, administrativnih poslova u Upravnom odjelu za komunalni sustav, pravne poslove u Uredu Grada, pomoćno-tehničke poslove na pripremi dokumentacije za legalizaciju, pa čak i obavljanje poslova komunalnog redara, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH će temeljem ovih saznanja obavijestiti nadležna inspekcijska tijela - Upravnu inspekciju i Inspektorat rada, budući da su osima za tijela gradske uprave ugovori zaključivani i za ustanove grada, kao i Državni ured za reviziju.
Krug osoba koje su obuhvaćene ugovorima o djelu šarolik je i teško je prepoznati ključ po kojem su birane iz redova političkih saveznika, članova radnih tijela Gradskog vijeća i oporbenih stranaka i stručnjaka.
Posebno je bizaran slučaj ugovora o djelu za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova na pripremi dokumentacije za legalizaciju za osobu koja je, prema saznanjima Sindikata, uglavnom obavljala poslove vozača, a čije je ime i prezime istovjetno osobi optuženoj za pljačku tarske mjenjačnice 2002. godine i suđene za to djelo 2008. godine, u čijem slučaju (ako se radi o istoj osobi), ukoliko u međuvremenu nije nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom, postoji i zapreka za prijam u službu.
Poslove komunalnog redara temeljem ugovora o djelu dva je mjeseca obavljao član HDZ-a i Odbora za Statut, poslovnik i pravne poslove umaškog Gradskog vijeća, iako Zakon o komunalnom gospodarstvu uređuje da se komunalno redarstvo ustrojava u upravnim odjelima za komunalno gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave te da poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari, a ne vanjski pružatelji usluga po ugovoru o djelu.

 

Nakon "probnog roka" po ugovoru o djelu zapošljavanje na natječaju

Dio zaposlenika s kojima su zaključivani ugovori o djelu danas radi u Gradu Umagu u statusu službenika na neodređeno vrijeme, a primljeni su u službu temeljem raspisanih natječaja.

Međutim, postavlja se pitanje njihovog prethodnog nezakonitog angažiranja na istovrsnim poslovima po ugovoru o djelu, ali i povoljnijeg položaja u kojem su se našli zapošljavanjem na svojevrsnom probnom roku prije nego što je uopće raspisan natječaj za radno mjesto na kojem danas rade.
Cijeli slučaj ima dodatnu težinu jer je Grad Umag istovremeno nezakonito zapošljavao po ugovorima o djelu i otpuštao službenike i namještenike pa su tako dvojica komunalnih redara ostali bez posla jer je novim pravilnikom propisana za stupanj viša stručna sprema od one koju imaju i raspisan natječaj za nove komunalne redare te će biti interesantno ukoliko na natječaju posao dobije osoba koja je te poslove već obavljala po ugovoru o djelu.
Slično su se provele i dvije čistačice čije je poslove Grad „outsourcirao".
Zbog gore navedenog Sindikat očekuje promptnu reakciju nadležnih inspekcijskih tijela, a po potrebi i Državnog odvjetništva, ukoliko se pokaže da ovakav model zapošljavanja ima obilježja kaznenog djela. S. Kuhar 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 25.03.2015.

FATALNA POGREŠKA

Vlada u strahu od tužbi povećava jubilarne nagrade srezane još 2013. godine  

Još jedan uzmak Vlade, i to s potezom povučenim još 2013. Zaposlenicima u državnim i javnim službama osnovicu od 500 kuna za jubilarne nagrade vratit će na 1800. Sve to da bi izbjegla moguće tužbe i više novca za odštetu od 60 milijuna kuna koliko će koštati ova Vladina greška


(RTL, 25. ožujka 2015.) Vlada zaposlenicima državnih i javnih službi vraća osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada na 1.800 kuna. Razlog: počeli su gubiti postupke koje su protiv Vlade na sudovima vodili sindikalci.

"Da bi spriječili dodatne troškove državi, troškove suda troškove odvjetnika Vlada se odlučila onda da tu razliku isplati svima u javnim službama,ali također i svima u državnim službama jer nam je cilj da svi budu u istom odnosu", rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.

Osnovica je prije dvije godine s 1.800 smanjena na 500 kuna. Vladu će novi stari obračun koštati oko 60 milijuna kuna, mnogo manje nego tužbe koje bi uslijedile nakon prve pravomoćne presude.

"To, naravno, ne dobivaju svi, pa ja mislim da u toj teškoj ekonomskoj situaciji bez obzira koliko tko dobio, da je to ipak nešto s obzirom na smanjena materijalna prava koja su konstantna od 2009. pa na ovamo", kazao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

Jubilarne nagrade isplaćuju se za svakih pet godina neprekidnog rada. Za 35 godina radnog staža po osnovici od 500 kn radnik je u državnoj ili javnoj službi dobio 2.500 kn, po osnovici od 1.800 dobio bi 9 tisuća kuna.

Država će svima kojima je lani isplaćeno po manjoj osnovici vratiti razliku, a obvezuje se po većoj osnovici isplatiti jubilarne nagrade i u ovoj godini.

"Nemojmo podcjenjivati da je tom radniku jubilarac, to iznosi 9 tisuća kuna, što su praktički skoro dvije radne plaće", rekla je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Doznajemo da većina sindikata pristaje na uvjete, no s njima se ne slaže Hrvatski liječnički sindikat.

"U tom dodatku 3 smeta to što sporazum veže se na dodatak 2, a u dodatku dva su ostala otvorena pitanja božićnice, otvoreno pitanje regresa i primjene za 2014., a vidim, Vlada je posegnula za zakonom pa je uskratila božićnicu i regres za 2015.", kazao je Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sinidikata.

Ako samo jedan sindikat ne potpiše sporazum, on je nevažeći. Za državu bi to moglo značiti nove tužbe i još veće troškove.

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 25.03.2015.

NADA ZA POSAO
U gradskoj upravi u 2015. posao će naći 63 nova službenika

Većinom se traže ljudi s visokom stručnom spremom


(VEČERNJI LIST, 25. ožujka 2015.) Ove godine u gradskoj će upravi biti zaposlena 63 nova službenika.

Predviđeno je tako planom prijma u službu u gradska upravna tijela koji je potpisala zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek. Riječ je o upola manjem broju novih zapošljavanja u odnosu na prošlu godinu kada je planom bilo predviđeno zapošljavanje 138 osoba.

 

Poticaj za mirovinu

Pretprošle godine, 2013., plan je bio zaposliti 171 osobu, no te je godine najveći dio novozaposlenih trebao u gradskom Uredu za izgradnju, za poslove legalizacije. Ove je godine opet najveći broj zaposlenja, 12 radnih mjesta, predviđen u gradskom Uredu za izgradnju, komunalne poslove i promet, megauredu u kojemu je najveći broj zaposlenih službenika - 570 od ukupno 2711 koliko ih broji gradska uprava. Nova zaposlenja ne znače povećanje broja zaposlenih u lokalnoj administraciji. Svake godine prirodnim odljevom ode dio zaposlenih, a ovogodišnjim planom bit će nadoknađen samo dio zaposlenika koji su otišli, procjenjuje Vlado Korbar, sindikalni povjerenik zaposlenih u gradskoj upravi.

- Taj plan nisam vidio jer prema kolektivnom ugovoru sindikat ne sudjeluje u tom dijelu. No lani je u mirovinu otišlo više od 150 ljudi i tu već bilježimo smanjenje broja zaposlenih. Mislim da će i ove godine biti dosta onih koji će otići u mirovinu jer, prema razgovoru koji sam vodio sa zamjenicom gradonačelnika, ostat će na snazi program poticajne otpremnine. Riječ je o tome da u mirovinu, uz otpremninu, može otići bilo koji zaposlenik koji ispunjava jedan uvjet za mirovinu - kaže Korbar. Kroz program poticajnog umirovljenja zaposlenici koji mogu ostvariti to pravo dobiju od 20 do 150 tisuća kuna otpremnine, ovisno o tome koliko im vremena treba da se umirove po sili zakona. Inače se, bez poticajnih mjera, u gradskoj upravi godišnje umirovi između 50 i 90 zaposlenika.

 

Oskudne financije

Korbar drži da se planom zaposlenja popunjavaju samo najkritičnija radna mjesta, a to potvrđuje i obrazloženje zamjenice S. Švaljek.

- Plan prijma donosi se na temelju prikupljenih prijedloga gradskih upravnih tijela, vodeći računa o potrebama i raspoloživim financijskim sredstvima - stoji u njezinu obrazloženju. Po ovogodišnjem planu više od polovice zaposlenih, njih 38, mora imati visoku stručnu spremu. Korbar to hvali, no upozorava na loš položaj spremačica.

- Spremačice su deficitarne, njih se najmanje i najrjeđe prima. Uz to, one su i najlošijeg zdravstvenog stanja - upozorava sindikalni predstavnik.

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.03.2015.

ISTINA I ZABLUDE O SLUŽBENIČKOM SUSTAVU
Vlada može nagraditi službenike koji dobro rade i otpustiti neradnike

 
Problem je u tome što ne postoje komparativni vremenski pokazatelji stanja i kretanja zaposlenih u državnoj i upravi općenito, iz kojih bi se moglo vidjeti u kojim segmentima i zašto se broj zaposlenih smanjuje ili povećava odnosno tko i kako izlazi i ulazi u sustav državne uprave

(SDLSN, 20. ožujka 2015.) Kada je ministar financija Boris Lalovac ovih dana zaintrigirao javnost „otkrivanjem" rješenja s kojim bi se povećala učinkovitost državne uprave u obliku fiksnog i varijabilnog dijela plaće, poznatog iz doba samoupravnog socijalizma, ponovno je pokrenuta javna rasprava o službeničkom korpusu u kojem službenici u statusu zaštićenih ličkih medvjeda uživaju sigurne plaće bez straha od posljedica nerada.
Ministar Lalovac medijima je po tko zna koji puta servirao break loptu za siguran poen na račun službenika, nemoćan da nagradi službenike koji dobro rade i „zahvali" se na službi neradnicima.
Prije nekoliko mjeseci takve je kvalifikacije javno izrekla i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i EU poslova Vesna Pusić, kao i ministar Lalovac sigurna da će medijska javnost bez kratkoročnog povijesnog pamćenja i poznavanja materije ponovno nasjesti na mantru o nemoći Vlade da bilo što promijeni bez velikih reformskih zahvata.
No, pozitivni propisi ne daju za pravo ni ministru Lalovcu ni potpredsjednici Pusić. Lalovac bez problema može sam, u svom resoru, nagraditi i carinike i poreznike, a HNS je prigodu da pitanje nagrađivanja onih koji dobro rade već jednom propustio - kao koalicijski partner u Vladi Ivice Račana.

 

Vlada od 2001. ima obvezu donošenja uredbe o nagrađivanju službenika, u Ministarstvu financija propisi već postoje

Kako ne bi upali u zamku optužbi za malicioznu interpretaciju pozitivnih propisa, navest ćemo njihove odredbe koje omogućavaju stimulaciju službenika da bolje rade svoj posao, a čitatelji neka sami procijene jesu li Vlada i njezini dužnosnici doista nemoćni razlikovati službeničko „žito" od „kukolja".

Tako odredba članka 111. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (NN 27/01) iz 2001. godine (slovima: dvijetisućeprvegodine) glasi:
(1) Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostvariti dodatak za uspješnost u radu koji može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak na plaću.
(2) Vlada uredbom utvrđuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost na radu. Kao obvezan kriterij
 mora se uzeti u obzir ocjena o radu službenika, odnosno namještenika.
(3) Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim državnim tijelima utvrđuje Vlada sukladno osiguranim proračunskim sredstvima.
Gore navedena odredba još je uvijek na snazi temeljem članka 144. stavka 2. Zakona o državnim službenicima (NN 92/05) iz 2005. godine, koja glasi:
(2) Do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika i uredbi kojima će se urediti plaće i druga materijalna prava državnih službenika i uredbi kojima će se urediti klasifikacija radnih mjesta i plaće namještenika ostaju na snazi odredbe članka 108 -112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i provedbeni propisi:,...
U Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova, dodatku na uvjete rada te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne rezultate u radu za službenike Porezne uprave (NN 81/06) iz 2006. godine, člankom 4. uređeni su dodaci za natprosječne rezultate u radu, na sljedeći način:
Utvrđuju se kriteriji za iznos dodatka na plaću za natprosječne rezultate u radu, i to:
- stručnost, kreativnost i samostalnost u obavljanju poslova,
- zalaganje i samoinicijativnost u radu,
- kvaliteta i opseg obavljenih poslova,
- rad na posebno složenim predmetima,
- pridržavanje zadanih rokova u obavljanju poslova,
- naplata poreza,
- radna disciplina i odnos prema poreznim obveznicima,
- rad po pozivu za obavljanje posla koji ne trpi odgodu.
Za natprosječne rezultate u radu ovlašteni službenik može svake godine ostvariti dodatak, koji može iznositi najviše do tri plaće toga službenika.
Odluka o isplati plaće iz stavka 2. ovoga članka , na temelju ocjene o radu donosi ravnatelj Porezne uprave.

Člankom 80. pak Zakona o carinskoj službi (NN 67/01) iz 2001. godine nagrađivanje je regulirano na sljedeći način:
Radi osiguravanja uvjeta za jedinstveno djelovanje Carinske uprave sukladno potrebama i standardima utvrđenim programom razvoja Carinske uprave, državnim proračunom osiguravaju se Carinskoj upravi sredstva za posebne namjene i to za:
- opremanje i modernizaciju rada,
- izvršenje operativnih poslova revizije, nadzora, suzbijanja krijumčarenja, otkrivanja opojnih droga i provođenja dubinskih kontrola,
- nabavku propisane odjeće, obuće i opreme ovlaštenih carinskih službenika, oružja i streljiva, te osobnih i drugih zaštitnih sredstava,
- stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika i namještenika, te za sustavni prijam vježbenika radi njihova osposobljavanja za rad,
- nagrađivanje službenika i namještenika na temelju uspješnosti u obavljanju službene i radne dužnosti,
- rješavanje stambenih potreba carinskih službenika i namještenika,
- otpremnine carinskih službenika i namještenika, te troškove sahrane službenika i namještenika koji poginu u vršenju službe ili povodom vršenja službe kao i za pomoć njihovoj obitelji, te
- osiguranje službenika i namještenika od posljedica nesretnog slučaja na radu, te za nagrade i priznanja.
Sredstva za posebne namjene raspoređuju se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave.
Sredstva koja Carinska uprava ostvaruje na temelju posebnih propisa koriste se, sukladno namjenama utvrđenim tim propisima prema godišnjem planu trošenja kojeg odobrava ministar financija.

Citirane uredbe kojima se reguliralo pitanje nagrađivanja za natprosječne rezultate rada u Poreznoj upravi i Zakon o carinskoj službi do sada su se mijenjali više puta, ali odredbe o mogućnosti nagrađivanja službenika za natprosječne rezultate u radu preživjele su i ostale u ingerenciji ministarstva financija.
Stoga, kad se govori o tobožnjoj nemogućnosti stimuliranja odnosno nagrađivanja rada službenika čija je učinkovitost i kvaliteta rada iznadprosječna, treba uzeti u obzir činjenicu da zakonske pretpostavke za to postoje na razini čitave državne uprave i na razini Porezne i Carinske uprave.
Međutim, Vlada do sada nije donijela uredbu kojom bi izvršila svoju obvezu iz 2001. godine, dok je u Ministarstvu financija u vrijeme ministra Ivana Šukera po tom pitanju nešto i učinjeno.
Razlog za ne donošenje uredbe o nagrađivanju službenika za natprosječne rezultate u radu najvjerojatnije je u činjenici da postojeći okvir po kojem bi takvo rješenje iziskivalo dodatna proračunska sredstva Vladi ne odgovara, već rješenje traži u preraspodjeli postojeće mase za plaće na način da službenike koji dobro rade nagradi iz fonda sredstava koja su oduzeta od onih koji slabo rade.

 

Iz državne službe već izbačeno više od 10 tisuća zaposlenika 

 

I kad je u pitanju nemogućnost prestanka službe službenicima čije performanse nisu na zadovoljavajućoj razini rješenje postoji, budući da Zakon o državnim službenicima predviđa da službeniku koji je ocijenjen jednom ocjenom „ne zadovoljava" služba prestaje po sili zakona danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.

Poslodavcu je, umjesto složenog postupka ocjenjivanja, ipak draži postupak prestanka službe zbog nemogućnosti rasporeda na odgovarajuće službeničko radno mjesto uslijed promjene sistematizacije, koji je kudikamo efikasnije i na sudu teže oborivo rješenje za odstranjivanje službenika koji, međutim, nisu nužno ne moraju biti samo neradnici, već su nepoćudni po drugim kriterijima ili jednostavno trebaju osloboditi mjesto za one koji po tim istim kriterijima više odgovaraju poslodavcu.
Neodgovarajućih službenika poslodavac se može riješiti i kroz disciplinske postupke, ali oni, kao i u slučaju izricanja negativne ocjene rada, zahtijevaju zadovoljavanje formalnih preduvjeta, postupnost i pravnu stručnost pa se u pravilu izriču novčane kazne.
No, za razliku od državne uprave, u Ministarstvu unutarnjih poslova ishod disciplinskih postupaka često rezultira i prestankom državne službe pa je tako Sindikat na zahtjev došao do podatka kako je na temelju pravomoćnih odluka nadležnih službeničkih sudova te disciplinskih sudova MUP-a državna služba odnosno radni odnos prestao za 679 policijskih službenika i 33 državna službenika i namještenika.
U isto vrijeme, zbog nemogućnosti rasporeda na radno mjesto uslijed smanjenja Oružanih snaga RH iz sustava obrane od 2000. godine „izdvojeno" je više od 8000 službenika i namještenika s trendom daljnjeg smanjenja broja zaposlenih, dok je u MUP-u na ovaj način ostalo bez posla 2107 zaposlenih.
Dakle, broj i struktura zaposlenih u državnoj upravi, kao i apsolutna zaštićenost od otkaza nisu nepromjenjive veličine.
Problem je u tome što ne postoje komparativni vremenski pokazatelji stanja i kretanja zaposlenih u državnoj i upravi općenito, iz kojih bi se moglo vidjeti u kojim segmentima i zašto se broj zaposlenih smanjuje ili povećava odnosno tko i kako izlazi i ulazi u sustav državne uprave.
Tako bismo mogli doći do odgovora zašto se ukupan broj državnih službenika i namještenika izlaskom 8000 zaposlenih iz sustava obrane nije smanjio za isti broj odnosno tko se na njihov „račun" zaposlio i koja su to državna tijela koja nastaju ili rastu u državnoj službi.
Zato, kad ministri nemoćno sliježu ramenima zbog toga jer ne mogu platiti one koji dobro rade ili se riješiti onih koji na poslu zabušavaju i najavljuju reformske projekte s naftalinskim rješenjima, ne uzimajte ih zdravo za gotovo. S. Kuhar

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.03.2015.

... za uvećanje klikni na sliku 

Ispis   Pošalji na mail


Petak, 20.03.2015.

Objavljen Plan prijma u državnu službu za 2015. godinu

 

(SDLSN, 20. ožujka 2015.) Ministar uprave Arsen Bauk donio je 4. ožujka PLAN PRIJAMA U DRŽAVNU SLUŽBU U TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I STRUČNE SLUŽBE I UREDE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 33/2015 od 18. ožujka.

Na dan 1. siječnja 2015. godine u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske, za koje se planira zapošljavanje, bilo je 20.470 zaposlenih.

U tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske u 2015. godini planira se zapošljavanje ukupno 1.040 službenika na neodređeno vrijeme, od čega 47 vježbenika i 993 službenika s radnim iskustvom.

U tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske u 2015. godini planira se zapošljavanje ukupno 171 službenika na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla.

Na dan 1. siječnja 2015. godine u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske, za koje se planira zapošljavanje, bilo je zaposleno ukupno 609 pripadnika nacionalnih manjina. U 2015. godini planira se zapošljavanje 51 pripadnika nacionalnih manjina.

Na dan 1. siječnja 2015. godine u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske, za koje se planira zapošljavanje, bile su zaposlene 754 osobe s invaliditetom. U 2015. godini planira se zapošljavanje 54 osobe s invaliditetom.

Stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta, planirani prijam u državnu službu, broj zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina, planirano zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina, broj zaposlenih osoba s invaliditetom i planirano zapošljavanje osoba s invaliditetom utvrđuje se u Tablici 1., koja je sastavni dio ovog Plana.

Tijela državne uprave i stručne službe i uredi Vlade Republike Hrvatske, za koje se planira zapošljavanje, popunjavat će radna mjesta prema ovom Planu, u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu.

Popunjavanje radnih mjesta provodit će se u skladu s osiguranim financijskim sredstvima za plaće zaposlenih.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u »Narodnim novinama«, najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Hrvatske i web-stranici Ministarstva uprave.

Iako je na snazi Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske (NN 114/14), zabrana se ne odnosi na zapošljavanje državnih službenika koji su neophodni za izvršavanje obveza preuzetih prema Europskoj uniji, sukladno planu prijema i osiguranim financijskim sredstvima, kao i na zapošljavanje namještenika u Uredu za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. 

Pročitajte još...

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 19.03.2015.

Vlada produljuje službenicima uskratu dodataka, božićnica i regresa


(HRT, 19. ožujka 2015.) Vlada Republike Hrvatske održala je telefonsku sjednicu s koje je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, te Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona.

Prvim se prijedlogom zakona do 31. prosinca 2015. produljuje primjena uskrate isplate postotnog uvećanja koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanja plaća za 4, 8 i 10% nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža za 2015. godinu, koja su za zaposlene u državnim i javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima, kojima je Vlada Republike Hrvatske potpisnica i stranka.

Uskratom isplate ovih uvećanja koeficijenta složenosti poslova, odnosno plaća zaposlenima u državnim i javnim službama u 2015. godini, ostvarit će se odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, što je obveza Republike Hrvatske proizišla u okviru Europskog semestra i Programa konvergencije o provedbi mjera ekonomske politike u svrhu korekcije prekomjernog proračunskog manjka, objašnjava se u Vladinu priopćenju. Ušteda se po ovoj osnovi u području troškova proračuna za zaposlene u javnim službama procjenjuje na oko 300 milijuna kuna u 2015. godini, navode.

Drugim se prijedlogom zaposlenima u javnim službama uskraćuje isplata godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015. godinu.

Zbog zadržavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi i činjenice da se odgovarajuće uštede po osnovi pojedinih materijalnih prava ne mogu ostvariti u dogovoru sa sindikatima, s obzirom na to da je nužna suglasnost svih sindikata s izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama kako bi tako prihvaćene izmjene i dopune kolektivnog ugovora stupile na snagu, zaposlenima u javnim službama nužno je u 2015. godini uskratiti isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora. Uskratom isplate ovih materijalnih prava uštedjet će se oko 350 milijuna kuna, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, koji temeljem dogovora sindikata i Vlade Republike Hrvatske iz 2013. godine ne ostvaruju pravo na regres i božićnicu do 2016. godine, navodi se u priopćenju Vlade.

Odluku je komentirao predsjednik Sindikata državnih službenika Boris Pleša. Ona je u svakom slučaju neprihvatljiva iz razloga što se nastavlja rezanje materijalnih prava, i ono što je još važnije, radi se o jednostranoj uskrati prava koju smo mi dogovorili kroz kolektivne ugovore, a Vlada jednostrano zakonom te ugovore suspendira, rekao je.

Ispis   Pošalji na mail


Četvrtak, 19.03.2015.

220. telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske
VLADA PRODUŽILA VAŽENJE ZAKONA O USKRATI

 

(Vlada.hr/SDLSN) 19. ožujka 2015.) Vlada Republike Hrvatske održala je danas telefonsku sjednicu s koje je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, te Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona.

Prvim se prijedlogom zakona produžuje do 31. prosinca 2015. primjena uskrate isplate postotnog uvećanja koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanja plaća za 4, 8 i 10% nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža za 2015. godinu, koja su za zaposlene u državnim i javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima, kojima je Vlada Republike Hrvatske potpisnica i stranka. Uskratom isplate ovih uvećanja koeficijenta složenosti poslova, odnosno plaća zaposlenima u državnim i javnim službama u 2015. godini, ostvarit će se odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, što je obveza Republike Hrvatske proistekla u okviru Europskog semestra i Programa konvergencije o provedbi mjera ekonomske politike u svrhu korekcije prekomjernog proračunskog manjka. Ušteda se po ovoj osnovi u području troškova proračuna za zaposlene u javnim službama procjenjuje na oko 300 milijuna kuna u 2015. godini.

 

Produljena i uskrata božićnice i regresa u javnim službama

Drugim se prijedlogom zaposlenima u javnim službama uskraćuje isplata godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015. godinu.

Zbog održavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi, te činjenice da se odgovarajuće uštede po osnovi pojedinih materijalnih prava ne mogu ostvariti u dogovoru sa sindikatima, s obzirom da je nužna suglasnost svih sindikata na izmjene i dopune Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, kao nužnog preduvjeta za stupanje na snagu i važenje tako prihvaćenih izmjena i dopuna kolektivnog ugovora, zaposlenima u javnim službama nužno je u 2015. godini uskratiti isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora. Uskratom isplate ovih materijalnih prava uštedjet će se oko 350 milijuna kuna, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, koji temeljem dogovora sindikata i Vlade Republike Hrvatske iz 2013. godine ne ostvaruju pravo na regres i božićnicu do 2016. godine.

Pročitajte još... 

Ispis   Pošalji na mail


Srijeda, 18.03.2015.

JUČER, DANAS SUTRA TEMELJNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA

Kaos u isplatama jubilarnih nagrada: Nekom manje, nekom više, a sve po propisu

 

Autor: Gabrijela Galić
Dio sindikata javnih službi koji 2013. nije potpisao dodatak TKU-a tužio je poslodavca. Presude su različite pa je u nekim slučajevima poslodavcu dano za pravo, a u nekima radnicima što je primjerice slučaj medicinske sestre iz Splita

(Novilist.hr, 18. ožujka 2015.) Sindikati javnih službi, potpisnici Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Vlada pokušavaju sklopiti »nagodbu« o visini jubilarne nagrade za prošlu, tekuću te iduću godinu.

Naime, još 2013. dodatkom TKU-u osnovica jubilarne nagrade smanjena je sa 1.800 na 500 kuna, a taj iznos primjenjivao se i u prošloj godini. No, primjenjivao se na papiru. U praksi dio je poslodavaca u javnim službama radnicima tu nagradu isplatio na osnovu više, nevažeće osnovice. To se događalo u većini ustanova u sustavu socijalne skrbi, ali i u dijelu zdravstva. Time je narušena ideja postizanja ušteda na materijalnim pravima i to od strane samog poslodavca koji je od sindikata tražio odricanja.

Kako je već isplaćena sredstva teško vratiti, sindikati s Vladom pokušavaju postići nagodbu i iznosu jubilarne nagrade. Prvotno je bilo riječi da bi njena osnovica iznosila 1.500 kuna, no u utorak je postignut načelan dogovor da će svima koji su stekli pravo na jubilarnu nagradu tijekom prošle godine, ili pravo na nju ostvaruju u ovoj i idućoj godini ona biti obračunata na temelju 1.800 kuna osnovice. Sindikati tu ponudu trebaju razmotriti prije no što se ponovo nađu s predstavnicima Vlade idući tjedan. No, ponuda Vlade je vezana uz isplatu božićnice i regresa kojih ne bi bilo niti u ovoj i idućoj godini.

U slučaju da sindikati pristanu na ponudu Vlade, što je prilično izvjesno, svi oni kojima je lani ili tijekom ove godine isplaćena jubilarka obračunata prema nižoj osnovici dobit će nadoknadu sredstava. Osim toga, nadoknadu sredstava dobit će i zaposleni u državnim službama. Naime, i njima je osnovica jubilarne nagrade snižena, ali temeljem kolektivnog ugovora.

Posebna priča, pritom, ostaje 2013. godina, prva godina u kojoj su se sindikati pristali na snižavanje dijela prava. Naime, dio sindikata javnih službi koji tada nije potpisao dodatak TKU-a tužio je poslodavca. Presude su različite pa je u nekim slučajevima poslodavcu dano za pravo, a u nekima radnicima što je primjerice slučaj medicinske sestre iz Splita. Isplate u toj godini uopće nisu predmet razgovora Vlade i sindikata potpisnika TKU-a.

Ispis   Pošalji na mail


Kliknite ovdje za arhivu novosti


'Hrvatska ima do 500 strukturnih problema koje je teško i nabrojiti'

'Hrvatska ima do 500 strukturnih problema koje je teško i nabrojiti'

(HRT) Gostujući u emisiji Hrvatskog radijaPoslovni tjedanprof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govoreći o preporukama Europske unije za smanjenje deficita, izjavila je kako Hrvatska ima 400 do 500 strukturnih problema koje je teško i nabrojiti.

Opširnije

VLADI JE TTIP PRIORITET, SABOR SE NE BI ŠTEL MEŠATI, A GRAĐANE IONAKO NITKO NIŠTA NE PITA

VLADI JE TTIP PRIORITET, SABOR SE NE BI ŠTEL MEŠATI, A GRAĐANE IONAKO NITKO NIŠTA NE PITA

Za razliku od inertnog Sabora, 16 parlamenata EU-a, među kojima i slovenski, traže da i oni budu uključeni u pregovore (Forum.tm) Sklapanje kontroverznog Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganje sa SAD-om – poznatijeg pod kraticom TTIP – hrvatska Vlada postavila je među prioritete vanjske politike. Sporazum, o kojem između zagovornika i protivnika postoji konsenzus da će snažno utjecati na buduće živote građana Hrvatske (kao, uostalom, i građane Europske unije), čini se najmanje brine zastupnike istih tih građana koji ih biraju svake četiri godine da na temelju vlastite savjesti zastupaju njihove najbolje interese.

Opširnije

Ukidanje radnih dozvola: Njemačka od 1. srpnja otvara tržište rada za hrvatske građane?

Ukidanje radnih dozvola: Njemačka od 1. srpnja otvara tržište rada za hrvatske građane?

ZOV INOZEMSTVA Suprotno tome, slovenska je vlada u petak potvrdila prijedlog zakona kojim se za još tri godine ograničava pristup slovenskom tržištu rada za hrvatske državljane, a zakon također još treba proći parlamentarnu proceduru (Novilist.hr) ZAGREB– Njemačka će vjerojatno 1. srpnja otvoriti svoje tržište rada za građane Hrvatske, kazao je u neslužbenom razgovoru za portal Croexpress.eu zastupnik njemačkog Bundestaga Klaus-Peter Wilsch.

Opširnije

Međunarodni sporazum protiv logike

Međunarodni sporazum protiv logike

Vladimir Cvijanović Tvrdnja premijera Milanovića da će TTIP biti dobar za Hrvatsku ako je dobar i za Europsku uniju u cjelini, predstavlja pogrešku u zaključivanju. (H-ALTER) Gromoglasna saborska šutnja o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP-u) u kontrastu je sa sve većom bukom o efektima ovog sporazuma na Hrvatsku, koju dižu što nevladine organizacije, što pojedini komentatori. Nekidan smo, naime, saznali da se na upit nekolicine velikih organizacija civilnog društva te sindikalnih središnjica o TTIP-u i CETA-i (trgovinskom sporazumu između EU-a i Kanade) odazvalo tek4 od 151saborskog zastupnika ili zastupnice. Prilično porazan podatak, kada se zna da će taj isti Sabor, vrlo vjerojatno, te sporazume morati i ratificirati.

Opširnije

U Sarajevu održan seminar „Vodstvo i jačanje kapaciteta za žene u sindikatima“

U Sarajevu održan seminar „Vodstvo i jačanje kapaciteta za žene u sindikatima“

NHS – U organizaciji Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) te Zaklade Friedrich Ebert (FES), u Sarajevu je od 19. do 21. svibnja 2015., održan edukacijski seminar pod nazivom „Vodstvo i jačanje kapaciteta za žene u sindikatima u balkanskoj regiji“. Na seminaru su sudjelovale sindikalne predstavnice iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Srbije i Hrvatske. Osim međusobnog upoznavanja, sudionice seminara imale su priliku steći i razmijeniti vrijedna znanja i iskustva vezana uz poteškoće s kojima se susreću žene u svom svakodnevnom radu, pa tako i onom sindikalnom.

Opširnije

EP: Štednja u zdravstvu ne smije ugroziti pacijente

EP: Štednja u zdravstvu ne smije ugroziti pacijente

EUROPSKI ZASTUPNICI PREDLAŽU PROMJENE (GLAS SLAVONIJE) Zastupnici Europskog parlamenta slažu se da trenutna ekonomska kriza pojačava pritisak na nacionalne proračune za zdravstvo, no ističu da mjere štednje ne smiju utjecati na kvalitetu zdravstvene njege. Naglašavaju kako desetak posto pacijenata u bolnicama diljem Europske unije pati od nuspojava infekcija orouzročenih lošijom njegom.

Opširnije

Kontroverzni trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a prolazi bez Sabora!

Kontroverzni trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a prolazi bez Sabora!

SKANDALOZNO (SLOBODNA DALMACIJA) Iako se na web-stranicama Europske komisije posvećenim Partnerstvu za transatlantskutrgovinui ulaganja (TTIP) može iščitati kako će se taj važan trgovački sporazum između SAD-a i EU-a morati ratificirati u svakom nacionalnom parlamentu članica EU-a, iz odgovora VladeDragutinu Lesaru, zastupniku Hrvatskih laburista - stranke rada, vidljivo je kako takva odluka još uopće nije donesena. Odnosno, još uvijek se ne zna hoće li TTIP ići na ratifikaciju u parlamente ili će biti dovoljno da ga prihvati samo Europska komisija.

Opširnije

EK upozorio Njemačku zbog plaća prijevoznika u tranzitu

EK upozorio Njemačku zbog plaća prijevoznika u tranzitu

USPJELA NASTOJANJA HRVATSKE (NOVI LIST) ZAGREB » Europska komisija upozorila je Njemačku zbog zakona o minimalnoj plaći koji bi se trebao odnositi i na prijevoznike u tranzitu preko Njemačke, jer u Komisiji smatraju da se time ograničava sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja roba na zajedničkom tržištu Europske unije.

Opširnije

Sezonski poslovi do svibnja »povukli« 13.562 radnika

Sezonski poslovi do svibnja »povukli« 13.562 radnika

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: NAJVIŠE SU TRAŽENI RADNICI U TURIZMU (NOVI LIST) ZAGREB » Na sezonskim poslovima, u prva četiri mjeseca ove godine, zaposleno je 13.562 radnika, dok su istovremeno poslodavci iskazali interes za zapošljavanjem 18.626 radnika. Kao što je to uobičajeno, najviše su traženi radnici u turizmu u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo sveukupno.

Opširnije

Samo četvrtina radnika u svijetu ima stalan posao

Samo četvrtina radnika u svijetu ima stalan posao

Među preostale tri četvrtine radnika, njih oko 13 posto zaposleno je temeljem ugovora o skraćenom radnom vremenu ili na određeno vrijeme, a čak 60,7 posto radi bez ikakvog ugovora, utvrdili su u ILO-u (forum.tm) Procjenjuje se da je samo četvrtina radnika u svijetu stalno zaposlena dok u Hrvatskoj takav status ima oko dvije trećine zaposlenih, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Međunarodne organizacije za rad (ILO), javlja Hina.

Opširnije

Šutnja apsolutne većine zastupnika o TTIP-u i CETI - neznanje ili nemar?

Šutnja apsolutne većine zastupnika o TTIP-u i CETI - neznanje ili nemar?

NHS - Građanska inicijativa Zaustavimo TTIP, BRI, Zelena akcija, GONG, NHS i SSSH uputili su danas pripćenje za javnost vezano uz očitovanje zastupnika u Hrvatskom saboru o TTIP-u i CETI. Priopćenje prenosimo u cijelosti: U petak 16. travnja, uoči Globalnog dana akcije protiv sporazuma TTIP i CETA, uputili smo zastupničkim klubovima u Hrvatskom saboru pismo kojim smo ih pozvali na javno očitovanje o transatlantskim trgovinskim i investicijskim sporazumima između EU i SAD-a (TTIP) te Kanade (CETA). Nakon što je istekao izvorni rok za očitovanjem do 1. svibnja, upit smo ponovili.

Opširnije

Prikupljat će potpise za referendum protiv Zakona o referendumu

Prikupljat će potpise za referendum protiv Zakona o referendumu

(HRT) Inicijativa 15 sindikata i sedam udruga civilnog društva pokrenut će 30. svibnja prikupljanje potpisa za novi referendum, ovaj put protiv novog Zakona o referendumu. Dva referendumska pitanja predstavili su koordinator inicijative Željko Stipić i ustavno-pravni stručnjaci sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Robert Podolnjak i Đorđe Gardašević.

Opširnije

Poslodavci zaposlili čak 70 posto više osoba s invaliditetom nego lani

Poslodavci zaposlili čak 70 posto više osoba s invaliditetom nego lani

Poštivanje zakonske obveze Lider/Hina U prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je zaposleno 418 osoba s invaliditetom, što je 70 posto više nego u istom razdoblju lani, a razlog za takav napredak ponajviše leži u zakonskoj obvezi poslodavaca.

Opširnije

Radnicima otkaz, ali i pomoć u osnivanju nove tvrtke

Radnicima otkaz, ali i pomoć u osnivanju nove tvrtke

ĐĐ ELEKTROMONT Dio je to plana restrukturiranja i financijske konsolidacije Holdinga kojim je utvrđeno da se Grupa Đuro Đaković, u sklopu programskog preustroja, prestaje baviti elektromontažnom djelatnošću Autor: Vedran Balen (VEČERNJI LIST) Predstavnici tvrtke ĐĐ Elektromont, nezavisnog sindikata "Socijalna pravda" i Holdinga Đure Đakovića potpisali su u Slavonskom Brodu socijalno-gospodarski sporazum kojim se otkazuju ugovori o radu radnicima te tvrtke.

Opširnije

Plaće ne isplaćuje više od pet tisuća poslodavaca

Plaće ne isplaćuje više od pet tisuća poslodavaca

POREZNA UPRAVA (NOVI LIST) ZAGREB » Nešto više od pet tisuća poslodavaca, odnosno pravnih osoba i obrtnika ne isplaćuje plaće za svojih 15.230 zaposlenih, pokazuju ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća u obračunskom razdoblju od siječnja do ožujka ove godine.

Opširnije

» arhiva vijesti NHS-a

Postani član sindikata, neovisno o boji očiju, rodu, spolu, političkom uvjerenju, vjeri i svjetonazoru. 

Budi član ili postani superheroj - sindikalni povjerenik.

Ako Ti se ne sviđa SDLSN uđi u STPRM ili GŠMNT, ali nemoj stajati po strani kad se odlučuje o Tvojim pravima i poslu. 

 

 

 

 

Anketa

Vlada od sindikata prijedlogom Dodatka III Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike traži brisanje dodataka od 4, 8 i 10% na staž, čiju isplatu je već uskratila posebnim zakonom. Što mislite o tome?

Povjereništva

Prijavite se na našu mailing listu i primajte obavijesti sa stranica SDLSN-a.



Mailing lista Povjereništva
Pošalji link prijatelju

SDLSN: Naslovnica

Vaše ime i prezime: *
Vaša email adresa: *
Email adresa prijatelja: *
Poruka:
* obavezna polja