SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

INTERVJU S NOVIM MINISTROM UPRAVE DAVORINOM MLAKAROM
Naši rezultati su skromni s obzirom na broj ljudi koji obavlja poslove državne uprave

Razgovarali smo s novim ministrom uprave Davorinom Mlakarom, koji je svoj prvi intervju “odradio” s predstavnicima jednog sindikalnog medija – Sindikalnog lista SDLSN RH, najavljujući otvorenu i konstruktivnu komunikaciju s javnošću i socijalnim partnerima.

Mlakar_130709-006

Znači li osnivanje Ministarstva uprave i snažniju potporu Vlade reformi državne uprave? Što predsjednica Vlade Jadranka Kosor u tom pogledu očekuje od Vas kao ministra uprave?

sl_logo– Pa to je možda bolje pitanje za predsjednicu Vlade što očekuje. Ja mogu  samo nagađati, ali da je osnivanje Ministarstva uprave sigurno dodatni naglasak na poslovima državne uprave to je nesumnjivo i moram vas upoznati s time da to nije baš ideja od jučer, da se o toj ideji recimo manje ili više učestalo razgovaralo zadnjih godinu dana. Dakle, godinu dana se negdje tematski veže priča o reakciji na postojeće stanje u državnoj upravi na način da se, između ostalog, osnuje i Ministarstvo uprave, što samo po sebi neće značiti ništa ukoliko se i djelokrug poslova tog ministarstva neće u mnogome promijeniti u odnosu na ono što je imao Središnji državni ured za upravu kao svoj djelokrug, odnosno naglasak u već postojećem djelokrugu.-

Dakle, možemo zaključiti da reforma državne uprave dobiva novi vjetar u leđa?

Mlakar_130709-007– Pa mene su već proglasili starim vjetrom, odnosno svakakvih je napisa bilo. Dobit će vjetar u leđa, odnosno nastojat ćemo raditi na onome što je bilo negdje zacrtano, kažem u svim tim razgovorima kroz proteklu godinu dana, nekoliko bitnih naznaka i možda strategije prema razvoju državne uprave. Jedno je da ćemo dati stvarno sve od sebe, koliko nam to naravno naše mogućnosti dozvoljavaju, da probamo promijeniti taj odnos unutar državne uprave da ona konačno postane u punom smislu servis građanima, a ne neka produžena ruka vlasti, što će zahtijevati osim neko vrijeme vjerojatno za razumijevanje građana, molimo isto tako za razumijevanje svih onih koji rade u sustavu državne uprave i lokalne da se prema svojim odgovornostima i obvezama postave na drugačiji način. Ne govorim i nikad ne uopćujem stvari za sve, ali sigurno da ima mjesta za bitne pomake. –

Kruna reforme trebala bi biti donošenje Zakona o plaćama državnih službenika i stvaranje motivirajućeg platnog sustava. Možemo li u sveopćoj gospodarskoj krizi očekivati njegovo skoro donošenje i ako da, hoće li njegova primjena biti odgođena do izlaska iz krize, budući da njegova implementacija zahtijeva znatna materijalna sredstva?

– Nemoguće je reći, jel’. To je vezan posao koji oduvijek postoji na identičan način. Dakle, povećanje materijalne sposobnosti ili materijalnih uvjeta ili drugim riječima, plaća činovnika u državnoj upravi, usko je povezano s njihovim brojem i ne može se očekivati rast plaća bez nekakve preraspodjele. Neću namjerno govoriti o smanjivanju, Mlakar_130709-009jer nije smanjivanje osnovni preduvjet povećanja plaća nego reorganizacija na način da stvarno zadržite sposobne i kadrove koji su spremni raditi na tim poslovima kao nekakvom svom izazovu, karijeri, ali naravno s ovim postojećim brojem koji dijeli sva ta sredstva za plaće to je nemoguće napraviti. Dakle, taj broj se mora barem prerasporediti. Ja ne kažem da se on nužno mora smanjiti. Uvijek vam je ista dilema oko potrebnog broja ljudi i broja ljudi s odgovarajućim sposobnostima. Činjenica je da mi imamo kadrova koji su čak i ovako relativno slabo motivirani izuzetno sposobni i da imamo ljudi unutar sustava koji nisu ni približno tako sposobni, koji zadržavaju svoja mjesta i pozicije, evo silom prilika, jer nije bilo njima moguće naći novo radno mjesto ili za njih nije bilo nekog osobnog izazova da se iz tog sustav miču i s druge strane te sporosti naših mehanizama koji su dozvoljavali da vi radite s relativno slabom kondicijom, dakle bez ozbiljnog upuštanja u posao. Vjerujem da se te stvari nisu bitno promijenile proteklih godina. To bi se dalo čak i numerički iskazati brojem rješavanja upravnih predmeta ili radom u upravnim stvarima. Sve ono što se da mjeriti pokazat će da su naši rezultati relativno skromni s obzirom na broj ljudi koji obavlja te poslove.-

Vjerujem da su Vam poznata stajališta Sindikata u svezi s odgovarajućim vrednovanjem radnog iskustva kod promicanja u plaći državnih službenika. Dakle, da se na neki način pomiri taj kriterij ocjene učinka i odgovarajuće vrednuje radno iskustvo u rastu plaće. Mislite li da tu može doći do dogovora sa socijalnim partnerima kako bi se postiglo neko kompromisno rješenje?

Mlakar_130709-005

– Pa gledajte, ja vjerujem da svi oni koji se bore za prava, u krajnjoj liniji nismo mi došli ovdje da bi ukidali prava, nego da shvatimo, neovisno čak o gospodarskoj situaciji, dakle to je mišljenje koje vrijedi unatrag i nekoliko godina kad možda nismo bili suočeni s istim problemima i izazovima. Moguće je postaviti ili ponuditi drugačiji model. Da li taj model nužno će naići na razumijevanje svih, ja vjerujem da hoće. Ako su oni modeli o kojima smo mi razmišljali zaživjeli u zemljama koje možete uzeti za usporedbu onda je to vjerojatno moguće. Kod nas ćete se složiti da je problem bio, između ostalog i s ljudima koji nisu odgovarajuće obavljali svoje poslove, da vam je od zakonodavstva pa do ustaljenih načina ponašanja uvijek ostao problem da se loših ljudi niste riješili, da dobre niste uspjeli dobiti i da je tu već pucala uopće nekakva ideja o pravoj motivaciji za obavljanje posla. Mislim da je moguće. Mi ćemo probati izaći u, neću uzimat namjerno nikakve termine jer svi najavljuju, želimo vam ponuditi uopće za razgovor model koji držimo da je dobar, koji negdje pogađa i kvalitetu obavljanja poslova, a i nekakvo iskustvo u državnoj upravi. Sve to može biti pretočeno u rangiranje radnih mjesta pa ćemo iz toga onda počet graditi sustav koji ima smisla.-

Sva rješenja, odnosno sve što će se dogoditi u reformi ovisi naravno i o egzaktnim pokazateljima o broju državnih službenika odnosno, o njihovoj kvalifikacijskoj strukturi, znanjima i vještinama. Međutim, tu imamo elementarni problem, a to je da ne postoje javne i široj javnosti dostupne evidencije o broju državnih službenika. Podaci o broju zaposlenih u MUP-u su dosad bili državna tajna, također se nisu iskazivali o broju državnih službenika i namještenika u MORH-u i OSRH. Hoće li se to promijeniti?

Mlakar_130709-008

– Pa u onom dijelu gdje su oni državni službenici koji rade, kako bih rekao, na uobičajenim poslovima državne uprave ne vidim razloga da se ne objave. Dakle, ako postoji neki poseban razlog za neke službe možda koje neće prikazivati potreban broj ljudi to može ionako u cijelom tom broju biti neznatna grupa. Ne mogu govoriti ni o brojevima ni o postotcima, međutim ne slažem se. Pa ja mislim da su ti podaci bili prilično dostupni. Dakle, ja se sjećam, mislim da velike razlike nisu postojale, mi smo baratali, naravno ovisno o tome uvijek o čemu smo govorili tko su sve državni službenici i namještenici, mislim da je to razlikovanje prvo nepotrebno i nastojat ćemo ići s prijedlogom da namještenici kao i svi ostali službenici budu tretirani kao službenici, jer nekakvog posebnog razlikovanja ne vidim. Mene nisu uspjeli uvjeriti u dosadašnjim razgovorima da je to suštinsko pitanje zbog kojeg bi oni morali biti drugačije tretirani. Drugo, mislim da smo mi tada, evo mogu govoriti iz svog vlastitog iskustva, razgovarali o 25 do 27 tisuća ljudi u toj klasičnoj državnoj upravi i preko 200 u svim službama koje se, na neki način, smatraju javnim sektorom. Dakle, tu je ulazila i vojska, dakle i Ministarstvo obrane, MUP, školstvo, zdravstvo, socijalna skrb. To je bila ona grupa korisnika državnog proračuna sa svojom administracijom koja se često ubrajala. I sad kad se uspoređujete s drugim državama, negdje ubrajaju u državne službenike prosvjetu, dakle učitelje i profesore, neki ne, ali uglavnom govorimo o tim veličinama i mislim da su one bile poznate i da se one nisu bitno ni mijenjale. –

Javnosti jedini dostupan podatak je plan prijama u državnu službu gdje se iskazivalo i postojeće stanje glede zaposlenosti, ali se nisu iskazivali podaci za MUP i za Oružane snage, premda je Ministarstvo obrane u godišnjem izvješću o stanju u sustavu obrane prikazivalo precizne podatke.

– Pa imate objavljene uredbe o unutarnjem redu, imate njihov potreban broj službenika, popunjenost u odnosu na potreban broj. Ne vjerujem da je to sad neka velika nepoznanica. Možda se neka služba… –

Ti dijelovi uredbi se ne objavljuju, u pravilu, u Narodnim novinama. Tek nakon što smo mi podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, između ostalog i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za upravu, Središnji državni ured za upravu je prvi objavio tablicu s okvirnim brojem potrebnih službenika i namještenika, nakon toga i Ministarstvo financija, jer smo se mi pozivali na Zakon o Vladi koji kaže da se uredbe koje donosi Vlada objavljuju u Narodnim novinama pa se stoga dijelovi tih uredbi ne mogu ne objavljivati, osim naravno onih koji se odnose na MUP…

Mlakar_130709-003– Pa da, ali kad vi usporedite nekoliko pokazatelja korisnika državnog proračuna pa do tih uredbi o unutarnjem redu koje su objavljene doći ćete do tog podatka. Ja mislim da se on još uvijek negdje kreće u tim brojkama. Nisam dobio nekakav treći podatak. Ne možemo ih baš prebrojavati. Čak, ajde da i to kažem, s obzirom na decentralizaciju nekih poslova, može bit’ čak ovaj uži krug državne uprave manji. Nešto vam je ljudi iz nekadašnjih županijskih ureda ili područnih ureda otišlo u lokalnu upravu. Prema tome jedan dio tih ljudi se smanjio. –

Ali upravo je to interesantno što se već godinama govori o 65 tisuća državnih službenika i namještenika, a istovremeno je 3.000 ljudi u MUP-u dobilo otkaz, oko 6.000 ljudi u Ministarstvu obrane, a i dalje se barata s brojkom od 65 tisuća državnih službenika.

– Da, ovisi što brojimo, što je ušlo u tih 65. To je ono što je uvijek bilo problematično za bilo koju diskusiju, jer uvijek netko nešto nije ubrajao ili ubrajao u taj broj. Ali mislim da nema čak ni razloga. Mi smo svojedobno radili, pokušat ćemo svim silama, obnoviti rad na središnjem popisu državnih službenika, upravo zato da se ima vrlo egzaktne podatke. Mi smo imali praktički svakog čovjeka po županijskim uredima i po ministarstvima koji je broj ljudi tada bio zaposlen. Prema tome ne vidim da bi to iz bilo kojeg razloga trebala biti tajna da i nadalje takve podatke dajemo. Dakle, mislim da se može i pratit s vremenom što smo na tom polju napravili. –

I na kraju, evo, nakon Vašeg posljednjeg angažmana u državnoj upravi na mjestu ministra uprave i veleposlanika u Japanu na području upravljanja ljudskim resursima, hoće li Vam i kako to iskustvo pomoći u razvijanju ljudskih potencijala državnih službenika?

Mlakar_130709-010

– Volio bih, iskreno. Stekao sam sigurno neka nova znanja u odnosu na ono što sam znao do tada. Moram reći i volim to naglasiti, to je jedno sjajno iskustvo jer sam radio u privatnom sektoru s vrlo motiviranim ljudima, s mladim ljudima koji su, eto, svojim znanjem i sposobnostima, zalaganjem, onako baš za primjer svima. Imao sam sreću raditi u kompaniji koja je polagala puno na to da se, na neki način, približi, dođe do najboljih ljudi koji su se mogli naći na tom tržištu rada. Naravno, privatne kompanije imaju neke druge prednosti koje državna uprava nikad neće imati, ali su mehanizmi u pravilu slični. Dakle, vi uvijek birate i otvoreni ste natječajima prema svima i birate iz onoga što mislite da je najbolje, a javilo vam se. Dakle, praktički morate se reklamirati da bi vam se javljali. Naravno da mi ne možemo očekivati da će se državnoj upravi stavljati na raspolaganje svi ti ljudi koji se stavljaju na raspolaganje privatnom sektoru, jer i oni su svjesni toga da ulaze u sasvim drugačije uvjete i drugačije kompanije. Ono što su, i konkretno firma Agrokor, radila, da ne ispadne sad reklama, ona je polagala u mlade ljude i strahovito brzo su mogli napredovati u njihovom sustavu što je često puta demotivirajući faktor u državnoj upravi. Nadam se da barem neka od tih iskustava možemo primijeniti jer nije uvijek stvar samo primanja, da je to jedini kriterij po kojem ćete imati priliku odabrati najbolje ljude. Dakle, sve ono što smo negdje naučili kao motivaciju tih ljudi da uopće pristupe i da nađu izazov za svoju profesionalnu karijeru u državnoj upravi probat ćemo preslikat najbolje iskustvo. Sad ne govorim o sebi, ali svatko od nas koji je imao prilike raditi u nekim drugim okruženjima može donijeti svoje iskustvo kao doprinos ljudskim resursima u državnoj upravi.
Razgovarao i fotografirao: Siniša Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu