SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

IVICA CRNIĆ: Moguće onoliko pravomoćnih pravnih tumačenja koliko ima drugostupanjskih sudova

Crnic1(SDLSN, 21. veljače) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivica Crnić u intervjuu za stručni časopis Radno pravo osvrnuo se i na pitanje neujednačene sudske prakse i sporove koje državni službenici i namještenici vode radi isplate božićnica.

Stručno i realno gledište predsjednika Vrhovnog suda nije pružilo nadu da će se po pitanju sporova koje Sindikat vodi u ime svojih članova situacija u dogledno vrijeme promijeniti na bolje. Iako je Sindikat o neujednačenoj sudskoj praksi upoznao i predsjednika Crnića, kao i predsjednika Ustavnog suda Petra Klarića, stječe se dojam da u hrvatskom pravosuđu nema dovoljno stručne ni stručno-političke volje da se neujednačenoj praksi stane na kraj.

To se može zaključiti iz činjenice da usprkos tome što su već dvije godine odgovorni u pravosuđu svjesni činjenice da hrvatski građani ne mogu ostvariti jednakost pred zakonom čak ni pred istim sudom (Županijski sud u Karlovcu donio različite presude po pitanju božićnice) stanje ostaje nepromijenjeno.

Iz razgovora s visokim sudskim dužnosnicima Sindikat je stekao dojam da se za njih radi o apstraktnom akademskom pitanju koje doduše izaziva njihov stručni interes, ali nisu spremni uhvatiti se u koštac s njime na operativnoj razini.

Možda nije zanemariva činjenica ni to što će se pitanje ujednačavanja sudske prakse izgleda razriješiti tek kada padne i zadnja pravomoćna negativna presuda u sporu za božićnicu.

A kako o ovom problemu razmišlja predsjednik Vrhovnog suda RH pročitajte sami iz dijela intervjua objavljenog u časopisu Radno pravo.

rrp_1

(Ne)stabilnost sudske prakse

RP: U Hrvatskoj je u 15~tak godina promijenjen cijeli pravni sustav, radni odnosi su potpuno izmijenjeni, a sam Zakon o radu u nepunih se devet godina postojanja mijenjao već više puta. Koliko to utječe na sudsku praksu?

Odgovor: U Hrvatskoj su se u posljednjih 15-tak godina dogodile vrlo velike zakonodavne promjene, ne samo na planu radnog zakonodavstva. Doneseni su brojni zakoni kojima se

Sudska praksa u Hrvatskoj više naliči vrtuljku nego vagi koja može pretegnuti samo u jednu ili drugu stranu. Kod nas je sudstvo neovisno od ujednačene sudske prakse.

Sudska praksa u Hrvatskoj više naliči vrtuljku nego vagi koja može pretegnuti samo u jednu ili drugu stranu. Kod nas je sudstvo neovisno od ujednačene sudske prakse.

željelo hrvatski pravni sustav što više približiti pravnom sustavu Europske unije. Mnogi zakoni, među njima i Zakon o radu su više puta mijenjani i dopunjavani. Dakako, da sve te izmjene i dopune djeluju na stabilnost sudske prakse. Iskustvo pokazuje da je potrebno nekoliko godina da se praksa, ne samo u području radnog prava, ustabili i da se postigne jednakost u tumačenju i primjeni propisa. To, dakako, djeluje i na pitanje pravne sigurnosti i jednakosti svih pred zakonom, pa kod donošenja bilo kojeg propisa valja itekako imati na umu potrebu da ti propisi budu jasni, kako bi izazivali što je moguće manje nedoumica u praksi. Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Što se tiče radnih sporova to Vrhovni sud Republike Hrvatske može činiti uvijek ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu, odnosno ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000 kuna.

Međutim, mnogi sporovi koje pokreću radnici za isplatu materijalnih davanja ne prelaze vrijednost od 100.000 kuna, pa Vrhovni sud Republike Hrvatske praktički ne dolazi u poziciju da i u tom dijelu ostvaruje svoju ustavnu zadaću, tj. da osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost Carousel1građana.

Novi pravni lijek – zahtjev za osiguranje jedinstvene primjene zakona

Zbog toga je moguće da je u sporovima koje su državni službenici i namještenici vodili radi isplate božićnica, dio sudova nižeg stupnja sudio u korist radnika, a dio protiv. Budući da takvi sporovi ne dosižu često vrijednost ni 5.000 kuna, tu nije moguća ni izvanredna revizija koju bi mogao dopustiti drugostupanjski sud.

Očito je da je zbog takvih zakonskih rješenja Vrhovni sud Republike Hrvatske djelomično isključen i onemogućen u obavljanju svoje ustavne zadaće.

Smatram da bi bilo korisno bilo Zakonom o sudovima, bilo procesnim zakonima propisati da bi stranke mogle posebnim izvanrednim pravnim lijekom, koji bi se primjerice mogao zvati Zahtjev za osiguranje jedinstvene primjene zakona, i koji bi se podnosio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, mogle zahtijevati da taj sud ocijeni je li u konkretnim predmetima pred sudovima nižeg stupnja, u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, došlo do različitog tumačenja i primjene zakona. Valjalo bi tada omogućiti Vrhovnom sudu da naloži da se u svim predmetima, koji nisu dovršeni a koji su istog činjeničnog i pravnog stanja, zastane s postupanjem dok Vrhovni sud povodom konkretnih predmeta ne zauzme pravni stav koji bi tada obvezivao sve sudove na jednako tumačenje i primjenu zakona. Dok se to ne propiše dogodi za očekivati je da bi na državnom teritoriju moglo biti onoliko pravomoćnih pravnih tumačenja koliko ima drugostupanjskih sudova.

Ovo bi načelo trebalo važiti ne samo za radne sporove, nego i za sve druge sporove u kojima revizija nije dopuštena, ali se u praksi uočava da u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji sudovi na različito djeluju.

rp_2

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu