SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Izvješće o radu Odbora

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH . Trade Union of state and local governmental employees of Croatia – women committee affiliate PSI – ICFTU
Odbor Žena – članice PSI – ICFTU – predsjednica Ines Bonazza
Tel/fax 00385 52 217 401
—– Mob ++++ 98 224 439
E-mail/ ines.bonazza@pu.hinet.hr

I Z V J E Š T A J O  RADU
I ZNAČAJ ODBORA ŽENA NA NACIONALNOJ
I INTERNACIONALNOJ RAZINI

UVODNI DIO/

Odbor žena u našem Sindikatu postoji dugi niz godina a osnovan je kao  posljedica ulaska u članstvo PSI /Public services international/ te nedugo članica ICFTU /međunarodne  konfederacije slobodnih sindikata/koja u svom sastavu broji 156 milijuna članova u 221 sindikalnoj centrali iz 148 zemalja/.,  posredstvom NHS., kao više sindikalne udruge, jedne od pet reprezentativnih u RH.

Odbor žena je institucija koja je sastavni dio sindikalne svjetske scene. Temeljena je na međunarodnim standardima. Pokrivena Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima  koji uključuju pravo na osnivanje I pristupanje sindikatima , no, Konvencijom br. 87. o slobodi udruživanja I pravu na organiziranje iz 1948.g. ratificirane od strane 133 države  zajedno s konvencijom br.98 o pravu na Kol.preg. iz 1949.g. /147 ratifikacija/ čini temelj svih sindikalnih prava. U prilog tome idu I jamstva sadžana u konvencijama MOR-a/međunarodne organizacije rada/  te njihovim dodatnim mogućnostima da promoviraju svoja prava, putem ODBORA za slobodu udruživanja osnovanom davne 1951.g. u okviru MOR-a. Također jednu od važnih uloga odbora žena posebice nacionalnih koordinatorica, viša razina, pripisuje se Komisiji UN za ljudska prava., kada ne postoje formalni mehanizmi podnošenja  žalbi,I sl. Jer je odbor u svijetu taj koji na nacionalnoj razini je promatrač I legitimiran za izvještavanje. U praktičnom smislu, razumljivom, zadaća predsjednice odbora žena je baza I veza  nacionalne koordinatorice bazirana na dosljednoj primjeni,korištenju I izvješću međunarodnih aparat,  međunarodnih standarda, konvencija I ostalom. Pa je  ulaganje u osposobljavanje predsjednica odbora I koordinatorica upravo imalo za cilj poznavanje međunarodne scene radi stručnog obavljanja povjerenih im poslova.

Nešto više o tome pripremila sam u privitku pod nazivom priručnik o sindikalnim pravima u okviru ovlasti I mogućnosti odbora  žena za CEE / srednju I istočnu Evropu PSI I ICFTU-a/. Istakla bih također činjenicu da je uloga odbora žena u sklopu sindikata kod nas I u svijetu vrlo velika I značajna a tu je ulogu potvrdila  na  Samita u “Riju kada je usvojena “Agenda 21” čijem donošenju su doprinjelevodeće grupe civilnog sektora,  žene, mladi, starosjedilački narodi I sindikati. Tu ulogu su ponovili I na posljednjem samitu u Johannesburgu na kojem sam I  osobno prisustvovala kao punopravni delegat globalnih sindikata predstavljajuči odbor žena, kariku u lancu civilnog sektora, koji je i ovaj put imao ključnu riječ. Kad kažem ključna riječ mislim na zastupljenost u konferencijskom centru Sandton ravnopravno s državnicima. Upravo su te narečene grupacije postigle stav “nema održivog razvitka  bez poštivanja međunarodnih pravnih standarda. Dakle, o održivom razvoju ne mogu odlučivati samo korporacije ili države. Kratko izvješće rada u civilnom sektoru u privitku.

Koliki je značaj civilnog sektora odnosno odbora žena u sklopu sindikata govore interesi kojima se on bavi.,a polazna osnova  su socijalna prava , socijalni dijalog I socijalno partnerstvo. Zahvaljujući upravo jednom takovom odboru ili bolje reči “sekciji” žena predstavnici vlade u RH su osnovali ured za socijalno partnerstvo., zavod za materinstvo, predstavnike za ravnopravnost spolova ecc. Koliko je bitan socijalni dijalog  u procesu u tranzicijskim zemljama kao što je naša prosudite I sami. Ono što treba naglasiti ovdje  je da odbor žena je upravo ta karika koja donosi promjene u svim segmentima vlasti, prirode, njenog očuvanja , siromaštva, materinstva,praćenju legislative jedne države, brizi o zdravlju, djeci, I svih postojećih socijalnih segmenata, kako nacionalnoj tako na svjetskoj razini, jer je upravo odbor žena taj koji ima razvijenu mrežu I sustav umrežavanja “Network” , na svjetskoj razini, što je ujedno I cilj socijalne dimenzije održivog razvitka . Spomenuti ću činjenicu da su globalni sindikati  na svjetskom samitu o održivom razvitku imali kao glavnu zadaću siromaštvo I socijalno isključivanje, pa su se u skladu s tim promovirali kao jaka socijalna, ekonomska I razvojna dimenzija održivog razvitka, imajući na umu ulogu odbora žena kao karika u sastavu sindikata. Fokus sindikata je bio uperen u dostojanstveno zaposlenje koje jedino može najdirektnije I permanentno izvlačiti iz siromaštva svakog pojedinca, nadovezujući čitave nacije. Upravo je upravo prepoznatljiv po osiguranju institucionalne odgovornosti te njihovih ugrađivanja kao socijalnih aspekata. Zato kad govorimo o odboru žena ne možemo izdvojiti Sindikat a kad govorimo o Sindikatu nemožemo izdvojiti odbor žena je je to jaka karika u lancu  socijalnog dijaloga., u svim segmentima života, pa I onima kojima se Sindikat kao partner ne stiže baviti.

Na odboru žena je u USAID-u  osmišljen  odbor za  organiziranje I prikupljanje članstva kao logičan nastavak kvalitetnog sindikalnog rada, jer je članstvo izvor nagodbene moći sindikata.

U tu se svrhu u Americi educiraju članovi, članice za motiviranje I pridobivanje novih  članova sindikata., lobiranja I tome sl. Nekoliko savjeta koje koriste Amerikanci kod pridobivanja novih članova, možete pročitati u privitku. U privitku možete pročitati primjerak ankete koja se u svijetu provodi među članstvom uoči početka kolektivnog pregovaranja te kviz o efikasnom slušanju.

Kako je uvodni dio posvećen odboru žena I njenom značaju kod nas I u svijetu, spomenula bih dio izjave koji se odnosi na potrebu uključivanja gledišta obaju spolova u pravcu smanjenja siromaštva, postizanje oprosta dugova, socijalne zaštite te međunarodne financijske stabilnosti upučene od strane međunarodne konfederacije slobodnih sindikata, međunarodnog sindikalnog tajništva te sindikalnog savjetodavnog odbora pri OECD/TUAC/ I glasi/ Jednakost među spolovima ključna je riječ za ostvarivanje najvećeg mogućeg ekonomskog rasta, za ukupni društveni razvoj I za osiguranje izvora hrane. Usprkos toj činjenici, programi prilagodbe tipično uključuju smanjenje javne potrošnje I reformu javnog sektora, uključujući I smanjenje sredstava u obrazovanju, zdravstvu I javnim službama, što je uzrokovalo krizu u pružanju važnih usluga potrebnih prvenstveno ženama. Institucije iz Bretton Woodsa trebale bi sustavno analizirati kako posljedice svoje politike na tržištu rada, tako I ukupnu situaciju koja vlada na tržištu rada u pojedinoj zemlji, te bi u ove analize trebale uključiti pitanja odnosa među spolovima kao jednu od osnovnih sastavnica socijalne dimenzije. One bi trebale ponovo afirmirati svoju podršku izjednačavanju položaja predstavnika oba spola na temelju koncenzusa ostvarenog na Posebnoj sjednici Ujedninjenih naroda o jednakosti među spolovima, razvoju I miru u New Yorku 2000.g.

Nadalje, u pravcu poboljšati a ne uništiti mrežu socijalne potpore  napisano je “Mjere socijalne zaštite kao važan sastavni dio strategije u  suzbijanju siromaštva”, kako je dogovoreno na sastanku UNGASSA u Ženevi, MMF I Svjetska banka bi trebale uz vodstvo MOR, biti na procesu razvoja sustava socijalne zaštite  za posebno ranjive, nezaštićene I neosigurane ljude. Odbori žena su upravo ti koji su odigrali na nacionalnim razinama poticajnu ulogu kod Vlada. Poticati Vlade da razviju sveobuhvatni sustav mreža socijalne potpore, uključujući mirovine, prava nezaposlenih, dječiji doplatak, prava vezana uz porodiljski dopust, bolesti ili ozljedu. / U priviku možete pročitati interesantan tekst oko ozljeda na poslu, kao nezanemarujuću brojku /. Nažalost, izvješća konzultacijskog osoblja  MMF prema članku 4. obično čine upravo suprotno, kritizirajući vlade da  nedovoljno brzo ukidaju neke od dijelova sustava socijalne zaštite. Ćeste mete napada MMF-a su programi osiguranja u slučaju nezaposlenosti, kao što je bio slućaj s nedavnim izvješćem osoblja MMF za Makedoniju I Kanadu. Kada je rečeno da bi vlade trebale smanjiti broj onih koji primaju pomoć, time što bi skratili razdoblje u kojima se pomoć nezaposlenima pruža. U slučaju Kanade, gdje je već prije došlo do ozbiljnog sužavanja osiguranja za slučaj nezaposlenosti, jedva da jedna trećina svih nezaposlenih sada prima pomoć,. Svjetski odbori ženi su ti koji se pitaju u kojem bi slučaju MMF prestao takove programe smatrati pretjerano velikodušnim?

To je  osoblje iskazalo zabrinutost I na nedavni vladin prijedlog u Kanadi oko povećanja  prava vezanih uz porodiljski I roditeljski dopust. Nadalje, Puna zaposlenosti izgradnja društvenih institucija drugi su važni stupovi uspješne strategije suzbijanja siromaštva. UNGASS je u Ženevi smatra potrebnim ojačati programme za proširenje obrazovanja za rad, za uspostavu I unapređenje sustava traženja posla, za uspostavu radon-intenzivnih programa javnih radova, te za suzbijanje diskriminacije. Uz aktivni angažman ILO/international lab.or./  međunarodna org.rada, MMF I Svjetska banka trebale bi poticati sudjelovanje sindikata, nevladinih organizacija, poslodavca u razvoju I primjeni ekonomske I socijalne politike u skladu sa Ženevskom odlukom UNGASS- da se ojačaju nacionalne institucije I savjetodavni mehanizmi za oblikovanje ekonomske politike, uključujući veću transparentnost I konzultiranje sa civilnim društvom. Važan mehanizam koji omogućuje te procese je uspostava I ojačavanje informacijskog sustava za tržište rada, koji nedostaje mnogim zemljama. Informacijski sustav za tržište rada, čime bi obrazovanje za rad moglo održavati potrebe tržišta , I ostvariti odgovarajuće programme profesionalne orijentacije, zapošljavanja, te osigurati pomoć pri pronalaženju odgovarajućeg posla. Ako sumiramo sve narečeno, cilj svega ovog je polarizirani svijet sve većeg bogatstva I rastućeg siromaštva promjeniti. Da pojasnim. Pozornost javnosti prvenstveno je rezultat činjenice da, sve od osnivanja MFI nije postojao ovako izražen kontrast između sve većeg bogatstva I prosperiteta za nekolicinu s jedne strane te rastućeg siromaštva sve većeg broja ljudi. Dok se nastavlja I povećava snažan ekonomski rast u industrijskim ekonomijama I ekonomijama “u nastanku” /u privitku možete nešto više pročitati “ženska deklaracija o neformalnoj ekonomiji”/.,mnoge se zemlje u razvoju suočavaju s novim problemima  kao što su stagnacija, recesija, ili čak kolaps gospodarstva.

*Iako bogatstvo sve većeg broja izrazito bogatih naglo raste iz dana u dan, nova istraživanja ukazuju da raste broj ljudi koji živi u apsolutnom siromaštvu.

*Dok profitne stope mnogih velikih multinacionalnih kompanija dosežu nezabilježene razine, kao I prihodi managera ovih kompanija, realne plaće običnih radnika u mnogim zemljama stagniraju ili opadaju.

Čak I unutar zemalja s visokom stopom ekonomskog rasta, rastu I nejednakosti u raspodjeli prihoda I u dostupnosti temeljnih usluga.

*Dok je pandemija AIDSA tek sa zakašnjenjem posvećena pozornost na globalnoj razini, ona je u međuvremenu postala jednom od najozbiljnijih zdravstvenih kriza s kojima se svijet ikad suočio, kao I jedna od glavnih prepreka razvoju u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta. Kako sam već ranije spomenula  odbori žena imaju jednu od najvećih prednosti a to je njihova umreženost u svjetskom sindikalnom pokretu. Ono što je očito MMF primjenjuje jedinstveni model restriktivnih mjera  socjalne politike za sve zemlje, bez obzira radi li se o Albaniji, Nigeriji ili Kolumbiji. Određene aktivnosti odbora na temu ne mimoilaze ni predstavnike Vlade pojedinih zemalja, dakle govorim o jednom zatvorenom krugu gdje problem ne ostaje neartikuliran ili nedorečen. Isto se odnosi I na ostale probleme na nacionalnoj razini, koji se mnogo lakše I brže artikuliraju poznavajući međunarodnu scenu koja umnogočemu pomaže u donošenju rješenja. Za primjer bih iznijela prezentaciju predstavnice MOR za istočnu I centralnu Evropu, glede Hrvatskog slućaja smanjivanja socijalnih prava u eri globalizacije. Oni koji donose odluke trebaju I polagati račune za to. Što se tiče socijalne politike u segmentima društva, pojedinci u vrhu moraju poštivati segmente društva socijalne politike. Koristiti radna I socijalna prava EU koje Evropa nudi , Pan Evropskog viječa te vijeća Evrope kao posebne organizacije.. No, to će se odnositi na Hrvatsku tek kad se pridruži EU/SS5/. Ono što je sada očito da su u Hrvatskoj bitno smanjena socijalna prava od članica EU. Ono što je za Hrvatsku bitno to su prava ILO/međ.org.rada/, deklaracija ljudskih prava, famozna konvencija 102 o socijalnoj zaštiti /međunarodni min. radni standardi koje vlada mora poštivati/, Deklaraciju o pravima rada, socijalna povelja iz 1961 I revidirana 1964., gdje spada I nezaposlenost čl.102. Uz narečeno sindikalna strana u ETUC ima 63 konfederacije I 14 federacija te ostalih posebnih federacija. Sve su to instrumenti koje odbor kao karika Sindikata kao socijalnog partnera može na Evropskoj razini tražiti ako nema socijalnog dijaloga.

Spomenula bih nešto o socijalnoj politici Belgije I Irske za koje se kaže da od svih Evropskih zemalja Hrvatska može najviše od njih učiti. Irski model predviđa širok nacionalni okvir za socijalno partnerstvo, pred sindikata I Vlade sudjeluju I brojne nevladine udruge, odbori žena pri sindikatima koji su najači  uključene u pregovaračke procese. Predstavnice Irske su naglasile  da je taj model izveo Irsku iz patrijahalno-katoličkog miljea I sveo nezaposlenost na samo 4%. Od ukupno 4 milijuna stanovnika koliko ima Irska. Spomenule su I MMF preduvjete  koje mi ostale zemlje trpimo. I njihovoj Vladi je 1987 MMF ponudio iste , no, Irska je sama odlučila izaći iz krize. Tada je počelo socijalno partnerstvo, a sam model je vlada izvukla iz skandinavskih načela. Irska ima kongres sindikata koji dogovara oko trogodišnjeg nacionalnog programa. Specifičnost Irske je upravo u tome što je ugradila civilne organizacije nacionalnog nivoa. Pa je slijedom toga u Irskom nacionalnom forumu zastupljeno I politički sector, civilni sector te lokalne I državne službe. Oni su ti koji prate provođenje zakonitosti I ostvarenje ciljeva. Inače Irski model je bio fokusiran na gospodarski razvitak. No, interesantno je da se radi o zemlji s najvišim društvenim brutto proizvodom, odnosno najvišom stopom u gospodarstvu, dok zdravstvo stagnira, socijalna problematika je na “O” ,socijalna nejednakost velika. Dakle I oni traže model.

Smatraju bez obzira što MMF radi protiv socijalnih prava u Hrvatskoj I sustavno osiromašuju, da globalnu ekonomiju mogu postići zagovaranjem bar postojećih socijalnih prava.

Za razliku je BELGIJA koja je 1944 sklopila Belgijski pakt solidarnosti, bipartitni između poslodavca I sindikata te njihovih karika. No, ono što kod njih strši je muška populacija dok ženu u Belgiji nazivaju “druga zona”., a na isto se svode I plaće. Kao primjer je navela poznatu Belgijsku tvornicu oružja su zaposlene uglavnom žene, a gdje je rad žene plaćen za isti posao I do 30% manje od muškarca. Ovo u Belgiji nije slučajnost več pravilo za cijelu Belgiju. Oni preko svog gospodarskog I socijalnog vijeće sigurnosti tzv socijalnog parlamenta te Europske unije I Belgijskog Syndicata sporo ali sigurno ostvaruju svoja prava.

Ženski dbori u čijem su sastavu I mladi, rade na istražvanju i razvoju I kao vlastitom indikatoru. Oni su suradnički mehanizmi na random mjestu, naselju ili nacionalnoj razini. Promoviraju sudjelovanje žena na svim segmentima života. Na toj osnovi PSI je sačinio projekat Main-streaming gender equality / u prijevodu jednakost ili ravnopravnost spolova/ koji se odnosi u ravnopravnom odlučivanju  I same zastupljenosti na nivou Main streaminga u politici, strategijama, rušenja formi I dogmi muško ženske diskriminacije, posebice u pasivnim tradicionalnim zemljama kao što su zemlje u tranziciji gdje spada I Hrvatska. Zatim ukidanje svih vrsta nasilja I diskriminacija nad ženama, te omalovažavanja njenog statusa. Ravnopravnih ferplaya glede zdravstvenih I ekonomskih jednakosti žena I mladih kroz ekonomske mogućnosti/zemlje,kredita,edukacije, zdravstvene zaštite, servisa I ostalih članaka iz famozne “Agende 21” iz Ria 1992.g.,a koju je ILO propisao konvencijom I UNESCO glede jednakosti osnovane na diskriminaciji I zaštiti žene na svim životnim područjima /kao npr obrazovanje I sigurnoat I jednakost zaposlenja. Veća I zdravija briga žene I mladih zaposlenica te njihove djece kod kuće što se može na razne načine ugraditi u kolektivne ugovore vladi,lokalnih autoriteta te ostalih relevantnih organizacija koji se nalaze u ulozi poslodavca odnosno socijalnog partnera. Zatim izjednačiti pomoć žene I mladih zaposlenica u formalnoj I neformalnoj ekonomiji /nešto više možete pročitati u deklaraciji o neformalnoj ekonomiji (u privitku).

Završila ih ovo kratko izvješće pozivom članovima sindikata, posebice ženskih članica da se svojim prijedlozima I aktivnim učešćem aktivno uključe u rad našeg odbora.

Očekujući Vaš doprinos radu ovog odbora,
Srdačno Vas pozdravljam,

U Puli, 22.veljače 2004.
pripremila/ Ines Bonazza

PRILOZI/

ženska deklaracija o neformalnoj ekonomiji
Savjeti za privlačenje novih članova
Reference
Što sve možemo staviti na pregovarački stol (deklaracija međunarodne organizacije rada
Izvještaj o posljednjem samitu o održivom razvitku WSSD
Malo sindikalno obrazovanje na razini EU
Brojke koje bole
Uloga Sindikata I Međunarodnih financijskih institucija iz Bretton Woodsa “MMF I Svjetska Banka”

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu