SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

kukuriku_vj160911_final

Gospodarski rast Kukuriku planira ostvariti projektima poput Brijuni Rivijere, Hrvatske Provanse, kompleksa 4 hidroelektrane na Savi, željezničkih koridora te projektima navodnjavanja i saniranja otpada. Financirat će se koncesijama, javno-privatnim partnerstvom, iz mirovinskih fondova

MARINA ŠUNJERGA
Politička platforma Kukuriku koalicije, nazvana Plan 21, svodi se na zadržavanje stečenih prava uz obećanje gospodarskog razvoja potaknutog investicijama, koje će se osigurati razvojem javno-privatnog partnerstva, aktiviranjem novca iz obveznih mirovinskih fondova te privlačenjem izravnih stranih investicija. Ovo su izbori za ljudsku vjeru i vjesnik240povjerenje, a građani će dati glas onima kojima vjeruju da mogu realizirati ono što pišu i govore, zaključak je Zorana Milanovića, pretendenta na premijera u novoj vladi. “Najveća hrvatska šansa je otvorenost prema idejama i spremnost za utakmicu, kao jučer Dinamo, nedostajao je samo gol”, poručio je Milanović.

Tim planom oni obećavaju novi zamah gospodarstva, otvoreno društvo, koje će osigurati ljudske slobode i valorizaciju rada.

Gospodarska platforma temelji se na investicijama, inovacijama, izvozu, industrijalizaciji i integraciji.

Industrijalizacija, ali ne “kakvu smo već vidjeli pedesetih” jedna je od osnova programa. Poticat će se razvoj telekomunikacija, nanotehnologija i obnovljivih izvora energije, odnosno industrije okrenute prema izvozu. S druge strane, neće se zapustiti ni tradicionalne industrije pod kojima se misli na drvni, kožni i tekstilni sektor, koji našem gospodarstvu još trebaju.

Investicije će biti temelj razvoja, a da bi ih osigurala, koalicija će radikalno uklanjati barijere za ulaganje. Jedan od primjera novih mjera je uspostavljanje vertikale odlučivanja kod investicija ukupne vrijednosti veće od 20 milijuna eura.

Poluge gospodarskog rasta Kukuriku nalazi u sektorima turizma, energetike, obnovljivih izvora energije i infrastrukture, a kao glavne projekte ističu Brijuni Rivijeru, Hrvatsku Provansu, kompleks četiriju hidroelektrana na Savi, željezničke koridore 5B te Koridor 10 te projekte navodnjavanja i saniranja otpada. Iznos koji se planira za te investicije kreće se oko 15 milijardi kuna, čija bi se glavnina iskoristila do kraja mandata.

“Samo ta četiri stupa mogu podignuti BDP za 2 do 4 posto godišnje”, uvjerava Radimir Čačić, a program koalicije trebao bi osigurati rast BDP-a od 5 posto do kraja mandata. Financiranje projekata planira se osigurati koncesijama, javno-privatnim partnerstvom, a velike nade oporbenjaci polažu u novac iz obveznih mirovinskih fondova.

“U mirovinskim fondovima leži 40 milijardi kuna, od kojih je većina uložena u javni dug kojim se financira pokrivanje rupa, a ostatkom financiramo strano gospodarstvo ili leži neiskorišten”, kazao je Milanović.

Inače, prema najnovijoj statistici, obvezni mirovinski fondovi u javnom dugu, odnosno državnim obveznicama imaju oko 66,3 posto imovine, iako ih Zakon obvezuje na ulaganje pola sredstava u državni dug, a izvan Hrvatske ulažu 12 posto imovine. Oko 15 posto imovine investirano je u dionice domaćih kompanija.

Kako, prema Milanovićevim riječima, nemamo dovoljno novca u državi, okrenut ćemo se i privlačenju stranih investicija, a država će privatni sektor pokušati animirati nuđenjem javno-privatnog partnerstva u energetskoj infrastrukturi, razvoju cesta, optičke mreže te koncesioniranjem državne imovine.

kukuriku_program_vj160911

Privatizacije velikih strateških kompanija poput HEP-a, HAC-a ili daljnje prodaje Ine neće biti, ali će država prodati hotele i sličnu imovinu. Ipak, privatizacija mastodonata donekle će se odviti kroz prepuštanje dijela poslovanja privatnom sektoru, kroz razvoj novih investicija.

Krucijalni problem hrvatskoga gospodarstva, nelikvidnost, koja je premašila 40 milijardi kuna, čelnici oporbe obećavaju riješiti u prvoj godini mandata. Cijeli javni sektor mora redovito plaćati, kazao je Čačić, ali nisu dali odgovor na pitanje kako će prisiliti na redovito plaćanje najveće hrvatske tvrtke.

S druge strane, država kao ključni vjerovnik u njihovu programu uključit će se u rješavanje problema naplate potraživanja i ulaskom u vlasničku strukturu tvrtki koje imaju šansu za opstanak. Sličan model postoji i poznat je kao model C, a država ga je provela u Badelu 1862 u kojem je otpis potraživanja supstituirala većinskim udjelom u tvrtci.

Državna potrošnja po svoj prilici neće se rezati s obzirom na to da je koalicija obećala zadržavanje stečenih prava braniteljima, zdravstvo i obrazovanje za sve, a neizravno su i priznali da ne namjeravaju snižavati javnu potrošnju.

Naime, oporba vjeruje u uravnoteženje proračuna na način da se izbalansira opterećenje rada i kapitala, pa tako planiraju smanjiti doprinose za novozaposlene i oporezivati dijelove imovine, koji stvaraju ekstradobit. Zalažu se za “malu i efikasnu” javnu upravu, ali čelnici Kukuriku koalicije, na predstavljanju programa održanom u zagrebačkoj Tvornici kulture, izbjegli su govoriti o otkazima u javnom sektoru.

Prema njihovim riječima, broj zaposlenih u javnim službama nije prevelik, ako se podigne produktivnost i efikasnost rada te ako se osigura da u tom dijelu gospodarstva rade visokoobrazovani građani. Zato planiraju uvesti ocjenjivanje službenika prema strožim kriterijima, po kojima “ne može svatko dobiti prolaznu ocjenu”.

Milanović je istaknuo da reforma javne uprave neće značiti i “čistke i revanšizam”, nego njezino pretvaranje u uslužnu djelatnost prema građanima.

Iako su čelnici oporbe često prozivali HDZ zbog kupnje braniteljske populacije u predizborno vrijeme, ovoj skupini obećavaju da neće izgubiti svoja prava. Tako se koalicija neće dirati u braniteljske mirovine ni u popis branitelja.

“Točno je da status branitelja ima pola milijuna građana, ali nemaju svi povlaštene mirovine. Ovo je heterogena skupina ljudi, koju povezuju zajednički problemi pa ih ne treba patronizirati, nego ih pozvati na dijalog”, kaže Milanović.

Da status branitelja nosi buduće troškove državi u Kukuriku nisu napomenuli, ali prema zakonu svaki branitelj pri odlasku u mirovinu ima zajamčenu mirovinu od oko 2700 kuna.

milanovic_cacic_vj160911

Zoran Milanović (SDP) i Radimir Čačić (HNS)

Stop povlaštenima, uvođenje “socijalne mirovine”

Ako Kukuriku koalicija dođe na vlast ukinut će povlaštene mirovine saborskim zastupnicima, članovima vlade te ustavnim sucima, a uvest će “nulti mirovinski fond”. “Prijedlog je utemeljen na prijedlogu zakona koji je SDP nudio u više navrata i sve su računice pokazivale da nije riječ o neodrživim troškovima”, pojašnjava Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a ideju nultog stupa. U prijedlogu zakona koji je SDP predstavio još 2004. kaže se da bi pravo na mirovinu iz tog stupa imali građani stariji od 66 godina koji nemaju drugih prihoda ili su im prihodi manji od određenog iznosa nulte mirovine. Ideja je da taj iznos ne bi smio biti viši od najniže mirovine za 15 godina staža, što danas iznosi oko 850 kuna., a procjene iz 2007. išle su za tim da bi pravo moglo ostvariti oko 52.000 građana te dobi koji su bez prihoda ili na socijalnoj pomoći koja je bila manja od spomenute najniže mirovine. Procjene su pokazivale da bi za tu namjenu trebalo osigurati oko 200 milijuna kuna godišnje, no nešto bi se “uštedilo” na ukidanju prava na socijalnu pomoć za dio korisnika, pa je konačan iznos nešto manji. Hrelja je obećao umirovljenicima da će mirovine pratiti rast troškova života i da će se do kraja mandata prosječna mirovina približiti prosječnoj plaći. Najavio je i ukidanje tzv. dodatnog poreza na mirovine od 3 posto za one s mirovinama od 5000 kuna, te ukidanje penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu. [M. M., M. Š.]

Kuhar: Dobro da su odustali od Linićevih prijetnji

Najavu Kukuriku koalicije da neće biti rezova u javnoj upravi, što se tiče radnih mjesta, te da je konačan cilj sustavno ulagati u obrazovanje i učinkovitost državnih službenika, pozdravili su u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN). “Većina navedenog u ovom programu zapravo su opća mjesta, ali se stav o njima čini korektnim. Svakako moram iskazati zadovoljstvo što se odustalo od onoga što je Slavko Linić najavljivao, govoreći da u javnoj upravi ima 20 posto prekobrojnih”, izjavio je za Vjesnik Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a. Slaže se da treba podizati standarde u obrazovanju i stručnosti službenika, a eventualne bi viškove trebalo riješiti na socijalno prihvatljiv način. [I. F.]

HUP bez komentara

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak nisu željeli komentirati program oporbene koalicije, ali nam je Ivan Ergović, predsjednik HUP-a, najavio da će sljedećeg tjedna organizirati tiskovnu konferenciju koja će se pozabaviti izborima. “Danas smo čuli što je prezentirala koalicija, a u subotu ćemo vjerojatno doznati i što planira HDZ. Nećemo nikoga otvoreno podržati, niti ćemo sugerirati građanima za koga da glasaju, jednostavno ćemo izreći svoj stav o gospodarskim programima svih opcija”, najavljuje Ergović. [I. F.]

Dečak: SDP-ov korak naprijed prema braniteljima

Đuro Dečak, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, najmasovnije braniteljske udruge, pozdravlja pokušaj približavanja SDP-a i njegovih koalicijskih partnera braniteljskoj populaciji, ali je skeptičan što se tiče realizacije ciljeva. “Činjenica je da je Kukuriku koalicija napravila jedan korak naprijed prema braniteljima, ali smatram da je prošlo premalo vremena otkako su posljednji put bili na vlasti. Bojim se da branitelji nisu zaboravili kako su bili šikanirani u godinama koalicijske vlasti. Pozdravljam njihove namjere, ako su iskrene, jer mi je iznimno drago da se iskazuje poštovanje braniteljima”, rekao je Dečak. [I. D.]

Milinović: Neselektivno granatiranje zdravstva

Ministar zdravstva Darko Milinović komentirao je predizborni program Kukuriku koalicije, rekavši da je, što se tiče zdravstva, program SDP-a “neselektirano granatiranje hrvatskog zdravstva”. Milinović je pritom podsjetio da je SDP, kad je bio na vlasti, vratio dug u zdravstvenom sustavu tako što je prodao kontrolni paket dionica Plive za 750 milijuna kuna, “a taj kontrolni paket vrijedio za dva mjeseca 1,1 milijardu”. [Hina]

kukuriku_kosor_vj160911

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu