SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

linic_danashr170214

Ministar financija Slavko Linić ograničio je prekovremene u Poreznoj i Carinskoj upravi na pet sati mjesečno, a svojim suradnicima, upozoravaju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, isplaćuje maksimalnih 32 sata.

(Danas.hr, 17. veljače 2014.) Ministar financija Slavko Linić uputio je 2. siječnja ravnateljima Porezne i Carinske uprave dopis u kojem ih obvezuje organizirati rad u ovim dvjema upravnim organizacijama u sastavu Ministarstva financija na način koji neće proizvesti više od pet sati prekovremenog rada po zaposleniku mjesečno i to samo ukoliko se ni na koji drugi način ne može izbjeći prekovremeni rad, upozorili su iz SDLSN-a.

Samo 5 sati, bez isplate u novcu

danasHR_logoNakon ovog Linićevog dopisa, ravnateljica Porezne uprave, Nada Čavlović Smiljanec, donijela je odluku kojom se prekovremeni rad u Poreznoj upravi ograničava na pet sati mjesečno, ali je i otišla korak dalje od ministra Linića, odlučivši da se takav rad ne može platiti u novcu, već samo slobodnim danima.

“Iako i Linićeva obavijest i odluka ravnateljice Porezne uprave dijelom nezakonito ograničavaju isplatu odrađenog prekovremenog rada, ukoliko onaj tko ga je naredio nije poštovao propisanu proceduru, odnosno tako što ga ne žele platiti u novcu već samo slobodnim danima, o čemu može odlučiti samo onaj tko je radio prekovremeno, a ne poslodavac, zbog čega se Sindikat već obratio Upravnoj inspekciji, Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora i Pučkom pravobranitelju, u načelu se radi o pravu poslodavca da organizira rad po načelu dobrog gospodara, kako ljudskim, tako i financijskim resursima.
Dakle, nitko ne može prigovoriti poslodavcu da rad organizira unutar redovitog radnog vremena, a ukoliko se ne može izbjeći prekovremeni rad da ga ograniči na pet sati mjesečno po zaposleniku”, pojašnjavaju iz Sindikata.

Bliži suradnici – izuzetak

Međutim, ako se takva organizacija rada unutar istog poslodavca zahtijeva kad je u pitanju oko 8.000 zaposlenika Porezne i Carinske uprave, ali ne i za zaposlenike užeg dijela Ministarstva financija, a da je tako razvidno je iz isplaćenih 216 sati rada za siječanj (siječanj ima 184 radnih sati) službeniku užeg dijela Ministarstva financija, onda je očito da za državne službenike i namještenike Linićevog ministarstva ne vrijede ista pravila igre, jer se jednima prekovremeni rad ne odobrava, a kad se i odobri plaća se slobodnim danima, dok se drugima omogućava u maksimalnom mjesečnom iznosu od 32 sata i plaća u novcu, odnosno uvećan za 50 posto.

Stoga se zaposlenici Porezne i Carinske uprave, priopćili su iz Sindikata, s pravom pitaju nije li od poslodavca licemjerno od njih tražiti povećane radne napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremeni rad, a istovremeno svojim suradnicima omogućavati isplatu maksimalnog iznosa prekovremenog rada.

Odnos vlasti prema službenicima

Pri tome Sindikat ne dovodi u pitanje radi li se o stvarno odrađenim satima prekovremenog rada. Dapače, možda ga je bilo i više od zakonom dozvoljenog. No, pitanje koje se nameće jest odnos aktualne vlasti prema vlastitim službenicima, od kojih se traži provedba porezne i financijske presije nad poslovnim subjektima i građanima, a da istovremeno odabrani predstavnici te iste vlasti u medijima ocrnjuju njihove stručne, ljudske i moralne kvalitete.

“Radi se o vlastodršcima koji između kočije i Audija 6 nisu u stanju izabrati Golf ili Škodu, ali zato znaju od koga će i kako namiriti razliku između 150.000 kuna za normalni automobil i 600.000 koliko koštaju njihovi luksuzni automobili – od svojih zaposlenika i njihovih plaća.

Doći će izbori…

Uzet će im od plaće, dodataka, minulog i prekovremenog rada, a ako se pobune, novinarima će reći koliko malo rade i koliko malo za njih vrijede pa ih zato treba uplašiti ugovorima o radu, a ukoliko ne provedu njihove političke i nezakonite odluke i otkazima. No, doći će i izbori na kojima će sigurno biti teško donijeti odluku o tome tko nas može izvući iz krize, ali zato ne i odluku o tome tko nas je u nju još dublje zakopao” revoltirani su sindikalisti. T.L.

linic_vl170214

(VEČERNJI LIST, 17. veljače 2014.) Ministar financija Slavko Linić uputio je 2. siječnja ravnateljima Porezne i Carinske uprave dopis u kojem ih obvezuje organizirati rad u ovim dvjema upravnim organizacijama u sastavu Ministarstva financija na način koji neće proizvesti više od pet sati prekovremenog rada po zaposleniku mjesečno i to samo ukoliko se ni na koji drugi način ne može izbjeći prekovremeni rad.

vl_logo170214– Ravnateljica Porezne uprave, Nada Čavlović Smiljanec, donijela je odluku kojom se prekovremeni rad u Poreznoj upravi ograničava na pet sati mjesečno, ali je i otišla korak dalje od ministra Linića, odlučivši da se takav rad ne može platiti u novcu, već samo slobodnim danima. Iako i Linićeva obavijest i odluka ravnateljice Porezne uprave dijelom nezakonito ograničavaju isplatu odrađenog prekovremenog rada, ukoliko onaj tko ga je naredio nije poštovao propisanu proceduru, odnosno tako što ga ne žele platiti u novcu već samo slobodnim danima, o čemu može odlučiti samo onaj tko je radio prekovremeno, a ne poslodavac, zbog čega se Sindikat već obratio Upravnoj inspekciji, Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora i Pučkom pravobranitelju, u načelu se radi o pravu poslodavca da organizira rad po načelu dobrog gospodara, kako ljudskim, tako i financijskim resursima, poručuju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

ivanov_vl170214Poručuju kako nitko ne može prigovoriti poslodavcu da rad organizira unutar redovitog radnog vremena, a ukoliko se ne može izbjeći prekovremeni rad da ga ograniči na pet sati mjesečno po zaposleniku. Međutim, ako se takva organizacija rada unutar istog poslodavca zahtijeva kad je u pitanju oko 8.000 zaposlenika Porezne i Carinske uprave, ali ne i za zaposlenike užeg dijela Ministarstva financija, a da je tako razvidno je iz isplaćenih 216 sati rada za siječanj (siječanj ima 184 radnih sati) službeniku užeg dijela Ministarstva financija, onda je očito da za državne službenike i namještenike Linićevog ministarstva ne vrijede ista pravila igre, jer se jednima prekovremeni rad ne odobrava, a kad se i odobri plaća se slobodnim danima, dok se drugima omogućava u maksimalnom mjesečnom iznosu od 32 sata i plaća u novcu, odnosno uvećan za 50 posto.

Zaposlenici Porezne i Carinske uprave pitaju se nije li od poslodavca licemjerno od njih tražiti povećane radne napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremeni rad, a istovremeno svojim suradnicima omogućavati isplatu maksimalnog iznosa prekovremenog rada.

– Pri tome Sindikat ne dovodi u pitanje radi li se o stvarno odrađenim satima prekovremenog rada. Dapače, možda ga je bilo i više od zakonom dozvoljenog. No, pitanje koje se nameće jest odnos aktualne vlasti prema vlastitim službenicima, od kojih se traži provedba porezne i financijske presije nad poslovnim subjektima i građanima, a da istovremeno odabrani predstavnici te iste vlasti u medijima ocrnjuju njihove stručne, ljudske i moralne kvalitete. Radi se o vlastodršcima koji između kočije i Audija 6 nisu u stanju izabrati Golf ili Škodu, ali zato znaju od koga će i kako namiriti razliku između 150.000 kuna za normalni automobil i 600.000 koliko koštaju njihovi luksuzni automobili – od svojih zaposlenika i njihovih plaća. Uzet će im od plaće, dodataka, minulog i prekovremenog rada, a ako se pobune, novinarima će reći koliko malo rade i koliko malo za njih vrijede pa ih zato treba uplašiti ugovorima o radu, a ukoliko ne provedu njihove političke i nezakonite odluke i otkazima. No, doći će i izbori na kojima će sigurno biti teško donijeti odluku o tome tko nas može izvući iz krize, ali zato ne i odluku o tome tko nas je u nju još dublje zakopao, poručuju iz Sindikata.

linic2_tportal170214

Zaposlenici Porezne i Carinske uprave pitaju se nije li od njihovih poslodavca licemjerno što od njih traže povećane radne napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremni rad, dok istovremeno svojim suradnicima omogućavaju isplatu maksimalnog iznosa prekovremenog rada, upozoravaju u Sindikatu državnih službenika.

(tportal.hr, 17. veljače 2014.) Iz Sindikata državnih službenika izvijestili podsjećaju da je ministar financija Slavko Linić uputio 2. siječnja ravnateljima Porezne i Carinske uprave dopis u kojem ih obvezuje organizirati rad u ovim dvjema upravnim organizacijama u sastavu Ministarstva financija na način koji neće proizvesti više od pet sati prekovremenog rada po zaposleniku mjesečno i to samo ukoliko se ni na koji drugi način ne može izbjeći prekovremeni rad.

tportal_logo200613Nakon tog Linićevog dopisa, ravnateljica Porezne uprave, Nada Čavlović Smiljanec, donijela je odluku kojom se prekovremeni rad u Poreznoj upravi ograničava na pet sati mjesečno, ali je i otišla korak dalje od ministra Linića, odlučivši da se takav rad ne može platiti u novcu, već samo slobodnim danima.

“Iako i Linićeva obavijest i odluka ravnateljice Porezne uprave dijelom nezakonito ograničavaju isplatu odrađenog prekovremenog rada, ukoliko onaj tko ga je naredio nije poštovao propisanu proceduru, odnosno tako što ga ne žele platiti u novcu već samo slobodnim danima, o čemu može odlučiti samo onaj tko je radio prekovremeno, a ne poslodavac, zbog čega se Sindikat već obratio Upravnoj inspekciji, Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora i Pučkom pravobranitelju, u načelu se radi o pravu poslodavca da organizira rad po načelu dobrog gospodara, kako ljudskim, tako i financijskim resursima. Dakle, nitko ne može prigovoriti poslodavcu da rad organizira unutar redovitog radnog vremena, a ukoliko se ne može izbjeći prekovremeni rad da ga ograniči na pet sati mjesečno po zaposleniku.

Međutim, ako se takva organizacija rada unutar istog poslodavca zahtijeva kad je u pitanju oko 8.000 zaposlenika Porezne i Carinske uprave, ali ne i za zaposlenike užeg dijela Ministarstva financija, a da je tako razvidno je iz isplaćenih 216 sati rada za siječanj (siječanj ima 184 radnih sati) službeniku užeg dijela Ministarstva financija, onda je očito da za državne službenike i namještenike Linićevog ministarstva ne vrijede ista pravila igre, jer se jednima prekovremeni rad ne odobrava, a kad se i odobri plaća se slobodnim danima, dok se drugima omogućava u maksimalnom mjesečnom iznosu od 32 sata i plaća u novcu, odnosno uvećan za 50 posto.

Stoga se zaposlenici Porezne i Carinske uprave s pravom pitaju nije li od poslodavca licemjerno od njih tražiti povećane radne napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremni rad, a istovremeno svojim suradnicima omogućavati isplatu maksimalnog iznosa prekovremenog rada.

Pri tome Sindikat ne dovodi u pitanje radi li se o stvarno odrađenim satima prekovremenog rada. Dapače, možda ga je bilo i više od zakonom dozvoljenog. No, pitanje koje se nameće jest odnos aktualne vlasti prema vlastitim službenicima, od kojih se traži provedba porezne i financijske presije nad poslovnim subjektima i građanima, a da istovremeno odabrani predstavnici te iste vlasti u medijima ocrnjuju njihove stručne, ljudske i moralne kvalitete.

Radi se o vlastodršcima koji između kočije i Audija 6 nisu u stanju izabrati Golf ili Škodu, ali zato znaju od koga će i kako namiriti razliku između 150.000 kuna za normalni automobil i 600.000 koliko koštaju njihovi luksuzni automobili – od svojih zaposlenika i njihovih plaća.

Uzet će im od plaće, dodataka, minulog i prekovremenog rada, a ako se pobune, novinarima će reći koliko malo rade i koliko malo za njih vrijede pa ih zato treba uplašiti ugovorima o radu, a ukoliko ne provedu njihove političke i nezakonite odluke i otkazima”, stoji u priopćenju kojeg potpisuje Siniša Kuhar.

Zaposlenici Porezne i Carinske uprave pitaju se nije li od poslodavca licemjerno od njih tražiti povećane napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremeni rad

linic_24sata170214(24sata, 17. veljače 2014.) Ministar financija Slavko Linić uputio je 2. siječnja ravnateljima Porezne i Carinske uprave dopis u kojem ih obvezuje organizirati rad u ovim dvjema upravnim organizacijama u sastavu Ministarstva financija na način koji neće proizvesti više od pet sati prekovremenog rada po zaposleniku mjesečno i to samo ako se ni na koji drugi način ne može izbjeći prekovremeni rad.
– Ravnateljica Porezne uprave, Nada Čavlović Smiljanec, donijela je odluku kojom se prekovremeni rad u Poreznoj upravi ograničava na pet sati mjesečno, ali je i otišla korak dalje od ministra Linića, odlučivši da se takav rad ne može platiti u novcu, već samo slobodnim danima. Iako i Linićeva obavijest i odluka ravnateljice Porezne uprave dijelom nezakonito ograničavaju isplatu odrađenog prekovremenog rada, ukoliko onaj tko ga je naredio nije poštovao propisanu proceduru, odnosno tako što ga ne žele platiti u novcu već samo slobodnim danima, o čemu može odlučiti samo onaj tko je radio prekovremeno, a ne poslodavac, zbog čega se Sindikat već obratio Upravnoj inspekciji, Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora i Pučkom pravobranitelju, u načelu se radi o pravu poslodavca da organizira rad po načelu dobrog gospodara, kako ljudskim, tako i financijskim resursima, poručuju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
Poručuju kako nitko ne može prigovoriti poslodavcu da rad organizira unutar redovitog radnog vremena, a ukoliko se ne može izbjeći prekovremeni rad da ga ograniči na pet sati mjesečno po zaposleniku. Međutim, ako se takva organizacija rada unutar istog poslodavca zahtijeva kad je u pitanju oko 8.000 zaposlenika Porezne i Carinske uprave, ali ne i za zaposlenike užeg dijela Ministarstva financija, a da je tako razvidno je iz isplaćenih 216 sati rada za siječanj (siječanj ima 184 radnih sati) službeniku užeg dijela Ministarstva financija, onda je očito da za državne službenike i namještenike Linićevog ministarstva ne vrijede ista pravila igre, jer se jednima prekovremeni rad ne odobrava, a kad se i odobri plaća se slobodnim danima, dok se drugima omogućava u maksimalnom mjesečnom iznosu od 32 sata i plaća u novcu, odnosno uvećan za 50 posto.
Zaposlenici Porezne i Carinske uprave pitaju se nije li od poslodavca licemjerno od njih tražiti povećane radne napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremeni rad, a istovremeno svojim suradnicima omogućavati isplatu maksimalnog iznosa prekovremenog rada.
– Pri tome Sindikat ne dovodi u pitanje radi li se o stvarno odrađenim satima prekovremenog rada. Dapače, možda ga je bilo i više od zakonom dozvoljenog. No, pitanje koje se nameće jest odnos aktualne vlasti prema vlastitim službenicima, od kojih se traži provedba porezne i financijske presije nad poslovnim subjektima i građanima, a da istovremeno odabrani predstavnici te iste vlasti u medijima ocrnjuju njihove stručne, ljudske i moralne kvalitete. Radi se o vlastodršcima koji između kočije i Audija A6 nisu u stanju izabrati Golf ili Škodu, ali zato znaju od koga će i kako namiriti razliku između 150.000 kuna za normalni automobil i 600.000 koliko koštaju njihovi luksuzni automobili – od svojih zaposlenika i njihovih plaća. Uzet će im od plaće, dodataka, minulog i prekovremenog rada, a ako se pobune, novinarima će reći koliko malo rade i koliko malo za njih vrijede pa ih zato treba uplašiti ugovorima o radu, a ukoliko ne provedu njihove političke i nezakonite odluke i otkazima. No, doći će i izbori na kojima će sigurno biti teško donijeti odluku o tome tko nas može izvući iz krize, ali zato ne i odluku o tome tko nas je u nju još dublje zakopao, poručuju iz Sindikata.

LINIĆEVA PLJUSKA POREZNICIMA I CARINICIMA
Linić ograničio prekovremene u Poreznoj i Carinskoj upravi na pet sati mjesečno, a svojim suradnicima isplaćuje maksimalnih 32 sata

Radi se o vlastodršcima koji između kočije i Audija 6 nisu u stanju izabrati Golf ili Škodu, ali zato znaju od koga će i kako namiriti razliku između 150.000 kuna za normalni automobil i 600.000 koliko koštaju njihovi Audiji – od svojih zaposlenika i njihovih plaća

vaga_nepravde_SDLSN

…za uvećanje klikni na sliku

(SDLSN, 17. veljače 2014.) Ministar financija Slavko Linić uputio je 2. siječnja ravnateljima Porezne i Carinske uprave dopis u kojem ih obvezuje organizirati rad u ovim dvjema upravnim organizacijama u sastavu Ministarstva financija na način koji neće proizvesti više od pet sati prekovremenog rada po zaposleniku mjesečno i to samo ukoliko se ni na koji drugi način ne može izbjeći prekovremeni rad.

sdlsn_www220Nakon ovog Linićevog dopisa, ravnateljica Porezne uprave, Nada Čavlović Smiljanec, donijela je odluku kojom se prekovremeni rad u Poreznoj upravi ograničava na pet sati mjesečno, ali je i otišla korak dalje od ministra Linića, odlučivši da se takav rad ne može platiti u novcu, već samo slobodnim danima.
Iako i Linićeva obavijest i odluka ravnateljice Porezne uprave dijelom nezakonito ograničavaju isplatu odrađenog prekovremenog rada, ukoliko onaj tko ga je naredio nije poštovao propisanu proceduru, odnosno tako što ga ne žele platiti u novcu već samo slobodnim danima, o čemu može odlučiti samo onaj tko je radio prekovremeno, a ne poslodavac, zbog čega se Sindikat već obratio Upravnoj inspekciji, Komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora i Pučkom pravobranitelju, u načelu se radi o pravu poslodavca da organizira rad po načelu dobrog gospodara, kako ljudskim, tako i financijskim resursima.
Dakle, nitko ne može prigovoriti poslodavcu da rad organizira unutar redovitog radnog vremena, a ukoliko se ne može izbjeći prekovremeni rad da ga ograniči na pet sati mjesečno po zaposleniku.
Međutim, ako se takva organizacija rada unutar istog poslodavca zahtijeva kad je u pitanju oko 8.000 zaposlenika Porezne i Carinske uprave, ali ne i za zaposlenike užeg dijela Ministarstva financija, a da je tako razvidno je iz isplaćenih 216 sati rada za siječanj (siječanj ima 184 radnih sati) službeniku užeg dijela Ministarstva financija, onda je očito da za državne službenike i namještenike Linićevog ministarstva ne vrijede ista pravila igre, jer se jednima prekovremeni rad ne odobrava, a kad se i odobri plaća se slobodnim danima, dok se drugima omogućava u maksimalnom mjesečnom iznosu od 32 sata i plaća u novcu, odnosno uvećan za 50 posto.
Stoga se zaposlenici Porezne i Carinske uprave s pravom pitaju nije li od poslodavca licemjerno od njih tražiti povećane radne napore i prešutni pristanak na neplaćeni prekovremni rad, a istovremeno svojim suradnicima omogućavati isplatu maksimalnog iznosa prekovremenog rada.
Pri tome Sindikat ne dovodi u pitanje radi li se o stvarno odrađenim satima prekovremenog rada. Dapače, možda ga je bilo i više od zakonom dozvoljenog. No, pitanje koje se nameće jest odnos aktualne vlasti prema vlastitim službenicima, od kojih se traži provedba porezne i financijske presije nad poslovnim subjektima i građanima, a da istovremeno odabrani predstavnici te iste vlasti u medijima ocrnjuju njihove stručne, ljudske i moralne kvalitete.
Radi se o vlastodršcima koji između kočije i Audija 6 nisu u stanju izabrati Golf ili Škodu, ali zato znaju od koga će i kako namiriti razliku između 150.000 kuna za normalni automobil i 600.000 koliko koštaju njihovi luksuzni automobili – od svojih zaposlenika i njihovih plaća.
Uzet će im od plaće, dodataka, minulog i prekovremenog rada, a ako se pobune, novinarima će reći koliko malo rade i koliko malo za njih vrijede pa ih zato treba uplašiti ugovorima o radu, a ukoliko ne provedu njihove političke i nezakonite odluke i otkazima.
No, doći će i izbori na kojima će sigurno biti teško donijeti odluku o tome tko nas može izvući iz krize, ali zato ne i odluku o tome tko nas je u nju još dublje zakopao. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu