SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Matičari Zagrebačke županije reagirali na tekst objavljen u Jutarnjem listu

maticni_jl091210

Zatečeni napisom u “Jutarnjem listu” od 9. prosinca ove godine pod nazivom “Besmislenost matičnih ureda 1” autorice Sandre Bolanče, a na traženje mnogih naših kolega matičara, ponukani smo reagirati na navedeni tekst.

Nije posve razumljivo zašto i iz kojih pobuda već nekoliko puta iz pera iste autorice, pod krinkom tobože istraživačkog novinarstva, izlaze tekstovi puni netočnih i proizvoljnih informacija pa i uvreda o radu jedne kategorije državnih službenika – matičara, no činjenica je da se takvi tekstovi pojavljuju.

sdlsn_logo_bozic2Pokušaj da se u nekom društvu anomalije i negativnosti utvrde i otklone i putem istraživačkog novinarstva više je nego dobrodošao, no u tome treba imati i stručnog znanja i profesionalne korektnosti. U suprotnom se takvi pokušaji mogu pretvoriti, baš kao što je u ovom slučaju riječ, u diskvalifikaciju i javnu objedu jednog društveno korisnog posla i ljudi koji taj posao obavljaju.

Zato, potrebno je reći ove činjenice.
Broj matičnih područja i matičnih ureda kao pretpostavki za ustroj i vođenje evidencija građanskih stanja uređen je zakonskim propisima. Prije petnaestak godina u Hrvatskoj je bitno smanjen broj matičnih područja i matičnih ureda, a temeljem stručnih kriterija utvrđenih od nadležnih tijela državne uprave. Je li onodobno smanjenje bilo dovoljno, odnosno je li pri tom uvijek bilo poštivano načelo ekonomičnosti, tema je o kojoj se u demokratskom društvu uvijek može raspravljati, no pri tome treba imati na umu sve argumente, pri čemu struka mora imati odlučujuću riječ. Svaka paušalna ocjena o ovom pitanju zapravo je kontraproduktivna i ne može pridonijeti poboljšanjima. Uz sasvim stručne aspekte, treba imati na umu da su u mnogim našim sredinama, osim svoje osnovne funkcije vođenja građanskih stanja, matični uredi jedini punktovi preko kojih građani imaju neposredan doticaj s državom. U tom smislu u stručnim krugovima i postoji dilema treba li rad matičnih ureda u postojećem obliku reducirati ili pak proširiti nekim drugim djelatnostima kako bi se racionalizirali troškovi rada, ali i pokušalo utjecati na neke druge negativne društvene trendove (depopulacija, raseljavanje i sl.).

Neke ovlasti koje su matičarima dane Obiteljskim zakonom, posebno kroz suradnju s Centrima socijalne skrbi, upućuju na mogućnost djelovanja matične službe i šire od isključivo vođenja evidencija građanskih stanja.

Vezano za broj matičnih ureda treba reći da je na njega ponegdje utjecalo i respektiranje zahtjeva i potreba jedinica lokalne samouprave, o čemu također treba voditi računa pri sagledavanju cjelokupne problematike.

rodni_listŠto se tiče matičarskih poslova, autorica članka je mogla, korektnosti radi, prepisati iz zakonskih propisa vrstu i opseg poslova koji su tamo taksativno navedeni, a ne površno pobrojati tek dio radnih obaveza matičara. Uz to je mogla navesti da su to poslovi s javnim ovlaštenjem (sklapanje braka) i gotovo jedini službenički posao koji se kontinuirano obavlja i u dane tjednog odmora, a da do danas na tom planu na nivou države nisu pronađena jedinstvena rješenja. Također treba reći da su matične evidencije temelj svih drugih javnih evidencija (evidencija državljanstva, evidencija prebivališta, popis birača, vojna evidencija, porezna evidencija i dr.) i da bez njih, bilo gdje u svijetu, funkcioniranje upravnih sustava nije moguće.
Istini za volju, treba priznati da kod nas u ovoj službi postoji određeno negativno povijesno nasljeđe, koje se iskazuje i u prekobrojnosti kadrova koji rade na matičarskim poslovima. Međutim, trenutna situacija ne daje nikome za pravo da zaključuje kako se radi o “zapošljavanju sa socijalnom ulogom”, jer ukupne brojke u tom smislu nisu bitne za sliku općeg socijalnog stanja u državi. Uostalom, vrlo će se brzo, što mjerama državnog aparata koje su u tijeku, što prirodnim odljevom, situacija na ovom području svesti u realne okvire.
U pogledu plaća, matičari dijele sudbinu ostalih državnih službenika i, s obzirom na troškove života, za svoj rad su potplaćeni. Uvjeti rada matičara u mnogim našim sredinama su ispodprosječni, a prostori u kojima rade su uglavnom u državnom vlasništvu. Ne znamo od kuda je autorica dobila podatke da “jedan matični košta 300.000 kuna godišnje”, no ovakvu tvrdnju je teško prihvatiti bez ozbiljnih i utemeljenih provjera i argumenata.
O površnosti predmetnog teksta najbolje govori netočno navođenja činjenica o načinu rada matičara, pri čemu ćemo dati tek nekoliko informacija i ispravaka:

  1. rad matičara i način njihova postupanja u utemeljeni su na zakonskim propisima, pri čemu se stručna i dosljedna provedba tih propisa ne bi smjela poistovjećivati s birokratskom samovoljom,
  2. isprave koje izdaju matičari nisu identifikacijske isprave i njima se dokazuje samo ono što je u njima upisano; identifikacijske isprave su osobne iskaznice, putovnice i vojne knjižice, kojima se kumulativno dokazuju osobni podaci, prebivalište i državljanstvo neke osobe,
  3. netočan je podatak da “većina dokumenata koje matični uredi izdaju….vrijedi samo šest mjeseci”. Točno je da se isprave koje se izdaju temeljem matičnih evidencija izdaju kao isprave trajne vrijednosti (točka 58.1 Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama i upisu posvojenja u maticu rođenih, NN 26/2008)
  4. izdavanje bilo koje vrste dokumenta koji spadaju u nadležnost matičara ovise isključivo o zahtjevima stranaka, odnosno o traženju pojedinih ustanova i institucija; nepotrebno traženje takvih isprava, mimo identifikacijskih isprava, kao posljedica nepoznavanje propisa i postupanje suprotno zakonskim odredbama bilo kojeg pojedinca ili ustanove, ne može biti problem matične službe, već onih koji tako postupaju,
  5. usporedbu s evropskim zemljama u vođenju matičnih evidencija vrlo je teško korektno provesti iz razloga što se radi o različitim sustavima evidencije građanskih stanja; u nekima zemljama postoje liberalniji propisi, a u drugima pak složeniji i u tom smislu Hrvatska nije nikakva crna točka. No, i u ovom pitanju bez dublje i stručnije analize nije moguće dati korektne odgovore.

Na kraju, možemo pretpostaviti da su autoricu u obradi ove teme vodili plemeniti porivi i namjera da zaštiti društvene interese i da njezin cilj nije bila neposredna diskvalifikacija matičara, no površne i netočne informacije koje je predočila javnosti stvorile su baš takav dojam. U tom smislu i želimo da naše reagiranje barem malo ublaži negativne posljedice navedenog napisa.

Udruga matičara Zagrebačke županije
Barica Jandrlić, predsjednica
Zoran Perović, matičar, sindikalni i županijski povjerenik SDLSN

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu