SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

DRŽAVA VIŠE NIJE POŽELJAN POSLODAVAC

Ne žele raditi za plaću manju od 4000 kuna


Zanimljivi su primjeri s čakovečkog suda gdje su posao sudskog zapisničara i informatičara odabrani kandidati odbili

(GLAS SLAVONIJE, 24. srpnja 2018.) Iako bi još prije samo dva mjeseca čak 68 posto ispitanika istraživanja, a koje je provela agencija Ipsos, radije izabralo rad u državnoj nego privatnoj tvrtki, jer jamči sigurnost radnog mjesta i plaće, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) izvijestio je u ponedjeljak, pozivajući se na saznanja s terena, na primjere koji upućuju na to da je i zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno.

U SDLSN-u pojašnjavaju to slabo plaćenim poslovima za radnike sa srednjom stručnom spremom.

– Općinski sud u Čakovcu raspisao je natječaj za radno mjesto administrativni referent – sudski zapisničar, uz plaću od oko 3800 kuna za osobu s deset godina staža, radi zamjene službenice za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. Međutim, iako su se prijavila dva kandidata, na dan kada je određeno testiranje radi provjere znanja, nije se pojavila ni jedna osoba, ističe glavni tajnik SDLSN-a Siniša Kuhar primjer s terena koji svjedoči da posao u državnoj službi gubi na atraktivnosti. Neslavno je, nastavlja Kuhar, prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu prije nekoliko mjeseci, za sličnu plaću, ali na neodređeno vrijeme.

– Na natječaj se prijavilo više osoba, dok su se na testiranju pojavile dvije osobe, nakon čega je odabrani kandidat, saznavši kolika bi mu bila plaća – odustao – dodaje Kuhar. Kandidatu presudan nije bio ni rad na neodređeno kojeg sve više na sadašnjem tržištu rada potiskuju drugi, nesigurni oblici rada. A, još donedavno nije bila rijetkost da za posao čistačice u nekoj državnoj službi stigne “more” zamolbi za posao, pa i onih (dugotrajno) nezaposlenih s visokom stručnom spremom. No, vremena se očito mijenjaju.

– Ovi primjeri pokazuju da i posao u državnoj službi u uvjetima (pre)malih plaća gubi na atraktivnosti koju je imao u vrijeme krize. Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi. A, i zbog čega bi netko nosio etiketu uhljeba za plaću od koje se jedva preživljava – pita se Kuhar.

U istraživanju o kojemu je Glas Slavonije pisao početkom svibnja, za rad kod privatnika odlučio bi se 21 posto ispitanika. Zanimljivo je praćenje i kroz dobnu strukturu ispitanika – postotak onih kojima je državna tvrtka poželjnija od privatne raste s njihovom dobi. Među ispitanicima do 30 godina njih 54 posto stava je da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a 40 posto u privatnoj. Kod građana od 45 do 59 godina 74 posto bi odabralo državnu tvrtku, a kod starijih od 60 godina čak 77 posto ispitanika. Na pitanje bi li odabrali dobro plaćen posao kod privatnika, ili slabije plaćen u državnoj upravi, tada se većina odlučila za rad kod privatnika (58 posto), ali bi 35 posto ljudi odabralo državnu administraciju, čak i uz nižu plaću. No, akteri iz “čakovečkog slučaja” ne misle tako.

Suzana Župan

ISELJAVAJU UGLAVNOM ONI SA SSS-om

Govoreći o iseljavanju velikog radnog kontingenta, demograf Stjepan Šterc ocjenjuje kako je vrlo vjerojatno da ga čine upravo osobe sa SSS-om. “Prema službenim brojkama, lani je iz RH iselilo 47.300 osoba, od čega njih 60 posto čini radni kontingent. Prema nekim našim mišljenjima, a što potvrđuju statistike drugih zemalja, 2017. iselilo je možda i do 90 tisuća, samo se nisu svi odjavljivali. Očekuje se daljnji rast iseljavanja. Jer, teško je očekivati da u ovako posloženom društvu očekujete zadovoljstvo mladih”, kaže Šterc.Siniša Kuhar

 

glavni tajnik SDLSN-a

 

Sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima, očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.

 

… za uvećanje klikni na sliku

 

 

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

 

(Novilist.hr, 24. srpnja 2018.) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Neće pritom primijetiti, primjerice, da se iz dijela državnih službi zaposleni, čim nešto nauče, trude pobjeći u privatni sektor u kojem će više zarađivati. Neće primijetiti da socijala muku muči s kadrovima, da zdravstvo ostaje i bez liječnika i bez medicinskih sestara, da učitelji odlaze, da se u državnoj administraciji teško popunjavanju slobodna radna mjesta…

Do jučer su se, tako, teško mogli naći »uhljebi« za pozicije na kojima se traži visoka stručna sprema – dosta se samo prisjetiti kako je Ministarstvo rada muku mučilo sa zapošljavanjem novih inspektora, jer za plaću koja je u osnovi niža od državnog prosjeka nitko taj posao neće raditi. Danas se, pak, teško nalazi i ona najbrojnija radna snaga sa srednjom stručnom spremom. Jer nitko više ne želi biti »uhljeb« koji će i s pozamašnim stažom iza sebe primati plaću od jedva četiri tisuće kuna.

Da je zapošljavanje u državnoj službi sve manje atraktivno, posebno kada je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, a vjerovali ili ne ti su poslovi i najbrojniji, upozorava i službenički sindikat na primjeru Općinskog suda u Čakovcu. Dakle, taj sud ne može naći zamjenu za sudsku zapisničarku koja koristi rodiljni i roditeljski dopust. Istina, prijavilo se dvoje kandidata, ali na testiranju se nisu pojavili. Isti sud prije nekoliko mjeseci nije uspio zaposliti ni informatičara u stalni radni odnos. Da, javilo se više kandidata, na testiranje ih je došlo dvoje, a odabrani je od posla odustao kada je čuo kolika bi mu bila plaća. Tu negdje kao i zapisničarki, oko 3.800 kuna.

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava, zapitao se službenički sindikat, zaključujući kako sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi.

Nisu, a u budućnosti će zasigurno biti još i manji mamac. Ne treba zaboraviti da se još od prošle jeseni radi na novom zakonu o plaćama u državnim službama koji će ionako niske plaće najvećeg dijela zaposlenih dodatno smanjiti. Ostat će, naime, bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje, a pri planiranom smještanju službenika u nove platne razrede dodatno bi mogli nastradati svi oni koji su poslodavcu vjerni 20 i više godina jer im se neće uvažiti dodaci na koje imaju pravo. Ono što izgube u prevođenju u novi sustav, teško će nadoknaditi kroz sustav napredovanja koji će mnogima biti nedostupan. Kako li će se tada popunjavati slobodna »uhljebnička« radna mjesta?

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu