SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

ŽELE VEĆE PLAĆE

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA: ‘Nezadovoljstvo u pravosuđu došlo je do točke nakon koje nema povratka’


Sindikalni predstavnici u pravosudnim traže mirenje s nadležnim ministarstvom i Vladom zbog teškog materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu uzrokovanog ‘dugogodišnjom nezainteresiranošću nadležnih struktura za položaj pravosudnih službenika’

(Net.hr, 28. veljače 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske najavio je u četvrtak da kreće u postupak mirenja s Ministarstvom pravosuđa i Vladom, tražeći poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu.

“Nezadovoljstvo u pravosuđu došlo je do točke nakon koje nema povratka. Ili će se promijeniti mirnim putem, spontanim buntom zaposlenika ili organiziranim industrijskim akcijama”, poručili su sindikalci u priopćenju.

Sindikalni povjerenici, koji predstavljaju službenike i namještenike zaposlene u pravosudnim tijelima, na sastanku s predsjednikom sindikata Borisom Plešom zatražili su pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa, odnosno Vladom, a razlog je težak materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu uzrokovan “dugogodišnjom nezainteresiranošću nadležnih struktura za položaj pravosudnih službenika”.

 

Plaće ne osiguravaju dostojanstven život

Ustvrdili su da im plaće ne osiguravaju dostojanstven život. Za najslabije plaćena radna mjesta one iznose 3000 kuna, i to temeljem Zakona o minimalnoj plaći, 3500 kuna za sudske i državnoodvjetničke zapisničare, 3700 kuna za administrativne referente – upisničare i 3800 kuna za administrativne referente – sudske i državnoodvjetničke zapisničare.

Iz sindikata ocjenjuju kako bi se povećanje od 12 posto, koliko je porasla plaća temeljem Zakona o minimalnoj plaći, trebalo primijeniti na sve zaposlene u pravosudnim tijelima, a ne samo na koeficijente radnih mjesta koja su prva do namješteničkih.

 

Neprihvatljivo parcijalno uređenje sustava plaća

Predložene korekcije koje predviđaju povećanje koeficijenata najslabije plaćenih specifičnih radnih mjesta, dodatke na uvjete rada službenicima tzv. uskočkih sudova, sindikat je ocijenio kvalitativnim napretkom spram rješenja iz Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika koji je u izradi.

“Osnovna je premisa toga zakona, koju je više puta spominjao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, da plaće državnih službenika neće pasti, ali ni rasti”, kažu sindikalci.

Ocijenili su da je za zaposlene u pravosuđu neprihvatljivo parcijalno uređenje sustava plaća, kojim bi se u pitanje dovela hijerarhija plaća u pravosudnim tijelima.

 

Moguće industrijske akcije

“Neprihvatljivo je urediti dodatke za posebne uvjete rada samo jednoj kategoriji zaposlenika, budući da sigurnosne provjere prolaze i drugi sudski službenici. Razlika između uvjeta rada službenika koji rade na ‘uskočkim’ i ostalim kaznenim predmetima nalazi se jedino u kvalifikaciji radi li se o zločinačkom udruživanju ili ‘običnim’ zločincima”, upozorili su.

Članovi sindikata stoga su zatražili pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa radi stvaranja preduvjeta za održavanje industrijskih akcija ako se ne postigne dogovor o poboljšanju njihovih uvjeta rada.

Također traže stvaranje preduvjeta za razvoj pravosuđa kroz uređenje sustava plaća koji će osigurati obnavljanje ljudskih potencijala i interes građana za rad u pravosudnim tijelima, stoji u priopćenju.

 

POSLALI ZAHTJEVE

SDLSN kreće u postupak mirenja s Ministarstvom pravosuđa i Vladom RH zbog stanja u pravosuđu

(Dnevno.hr, 28. veljače 2019.) Sindikalni povjerenici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH koji predstavljaju članove Sindikata – državne službenike i namještenike zaposlene u pravosudnim tijelima, na danas održanom sastanku s predsjednikom Sindikata Borisom Plešom, zatražili su od Sindikata pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa odnosno Vladom Republike Hrvatske.

Kao razlog navode težak materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu, koji je uzrokovan dugogodišnjom nebrigom i nezainteresiranošću nadležnih struktura za položaj pravosudnih službenika i namještenika i plaćama koje ne osiguravaju dostojanstven život, a za najslabije plaćena radna mjesta kreću se u rasponu od 3000 kuna za namještenike i to temeljem Zakona o minimalnoj plaći, 3500 kuna za sudske i državnoodvjetničke zapisničare, 3700 kuna za administrativne referente – upisničare i 3800 kuna za administrativne referente – sudske i državnoodvjetničke zapisničare.

Članovi Sindikata putem sindikalnih povjerenika zahtijevaju sljedeće:

  • poduzimanje odlučnih sindikalnih mjera u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa zaposlenika u pravosuđu, uključujući i industrijske akcije, s ciljem povećanja plaća i utvrđivanja dodataka na posebne uvjete rada u pravosuđu,
  • pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa odnosno Vladom Republike Hrvatske radi stvaranja preduvjeta za održavanje industrijskih akcija u slučaju ne postizanja dogovora o odgovarajućem poboljšanju materijalnih uvjeta zaposlenika u pravosuđu, i
  • stvaranje preduvjeta za razvoj pravosuđa, kroz uređenje sustava plaća koji će osigurati obnavljanje ljudskih potencijala i interes građana za rad u pravosudnim tijelima, a postojećim zaposlenicima omogućiti dostojanstven život.

 

POLOŽAJ ZAPOSLENIH

Sindikat kreće u postupak mirenja s Vladom zbog stanja u pravosuđu


Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske najavio je u četvrtak da kreće u postupak mirenja s Ministarstvom pravosuđa i Vladom, tražeći poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu

 

(Tportal.hr, 28. veljače 2019.) “Nezadovoljstvo u pravosuđu došlo je do točke nakon koje nema povratka. Ili će se promijeniti mirnim putem, spontanim buntom zaposlenika ili organiziranim industrijskim akcijama”, poručili su sindikalci u priopćenju.

Sindikalni povjerenici, koji predstavljaju službenike i namještenike zaposlene u pravosudnim tijelima, na sastanku s predsjednikom sindikata Borisom Plešom zatražili su pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa, odnosno Vladom, a razlog je težak materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu uzrokovan “dugogodišnjom nezainteresiranošću nadležnih struktura za položaj pravosudnih službenika”.

Ustvrdili su da im plaće ne osiguravaju dostojanstven život. Za najslabije plaćena radna mjesta one iznose 3000 kuna, i to temeljem Zakona o minimalnoj plaći, 3500 kuna za sudske i državnoodvjetničke zapisničare, 3700 kuna za administrativne referente – upisničare i 3800 kuna za administrativne referente – sudske i državnoodvjetničke zapisničare.

Iz sindikata ocjenjuju kako bi se povećanje od 12 posto, koliko je porasla plaća temeljem Zakona o minimalnoj plaći, trebalo primijeniti na sve zaposlene u pravosudnim tijelima, a ne samo na koeficijente radnih mjesta koja su prva do namješteničkih.

 

Neprihvatljivo parcijalno uređenje sustava plaća

 

Predložene korekcije koje predviđaju povećanje koeficijenata najslabije plaćenih specifičnih radnih mjesta, dodatke na uvjete rada službenicima tzv. uskočkih sudova, sindikat je ocijenio kvalitativnim napretkom spram rješenja iz Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika koji je u izradi.

“Osnovna je premisa toga zakona, koju je više puta spominjao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, da plaće državnih službenika neće pasti, ali ni rasti”, kažu sindikalci.

Ocijenili su da je za zaposlene u pravosuđu neprihvatljivo parcijalno uređenje sustava plaća, kojim bi se u pitanje dovela hijerarhija plaća u pravosudnim tijelima.

“Neprihvatljivo je urediti dodatke za posebne uvjete rada samo jednoj kategoriji zaposlenika, budući da sigurnosne provjere prolaze i drugi sudski službenici. Razlika između uvjeta rada službenika koji rade na ‘uskočkim’ i ostalim kaznenim predmetima nalazi se jedino u kvalifikaciji radi li se o zločinačkom udruživanju ili ‘običnim’ zločincima”, upozorili su.

Članovi sindikata stoga su zatražili pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa radi stvaranja preduvjeta za održavanje industrijskih akcija ako se ne postigne dogovor o poboljšanju njihovih uvjeta rada.

Također traže stvaranje preduvjeta za razvoj pravosuđa kroz uređenje sustava plaća koji će osigurati obnavljanje ljudskih potencijala i interes građana za rad u pravosudnim tijelima, stoji u priopćenju.

 

SDLSN kreće u postupak mirenja s Ministarstvom pravosuđa i Vladom RH zbog stanja u pravosuđu


Povećanje od 12 posto, koliko je porasla plaća namještenika u pravosuđu temeljem Zakona o minimalnoj plaći, trebalo bi se primijeniti na sve zaposlene u pravosudnim tijelima, a ne samo na koeficijente radnih mjesta koja su prva do namješteničkih.

(Dalmacija News, 28. veljače 2019.) Sindikalni povjerenici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH koji predstavljaju članove Sindikata – državne službenike i namještenike zaposlene u pravosudnim tijelima, na danas održanom sastanku s predsjednikom Sindikata Borisom Plešom, zatražili su od Sindikata pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa odnosno Vladom Republike Hrvatske.

Kao razlog navode težak materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu, koji je uzrokovan dugogodišnjom nebrigom i nezainteresiranošću nadležnih struktura za položaj pravosudnih službenika i namještenika i plaćama koje ne osiguravaju dostojanstven život, a za najslabije plaćena radna mjesta kreću se u rasponu od 3000 kuna za namještenike i to temeljem Zakona o minimalnoj plaći, 3500 kuna za sudske i državnoodvjetničke zapisničare, 3700 kuna za administrativne referente – upisničare i 3800 kuna za administrativne referente – sudske i državnoodvjetničke zapisničare.

Članovi Sindikata putem sindikalnih povjerenika zahtijevaju sljedeće:

  • poduzimanje odlučnih sindikalnih mjera u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa zaposlenika u pravosuđu, uključujući i industrijske akcije, s ciljem povećanja plaća i utvrđivanja dodataka na posebne uvjete rada u pravosuđu,
  • pokretanje postupka mirenja s Ministarstvom pravosuđa odnosno Vladom Republike Hrvatske radi stvaranja preduvjeta za održavanje industrijskih akcija u slučaju ne postizanja dogovora o odgovarajućem poboljšanju materijalnih uvjeta zaposlenika u pravosuđu,
  • stvaranje preduvjeta za razvoj pravosuđa, kroz uređenje sustava plaća koji će osigurati obnavljanje ljudskih potencijala i interes građana za rad u pravosudnim tijelima, a postojećim zaposlenicima omogućiti dostojanstven život.

Predložene korekcije Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi i Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi, koje je Ministarstvo pravosuđa uputilo Ministarstvu uprave, a kojima se predviđa povećanje koeficijenata najslabije plaćenih specifičnih radnih mjesta u pravosudnim tijelima, kao i dodaci na uvjete rada službenicima tzv. uskočkih sudova, Sindikat ocjenjuje kvalitativnim napretkom u odnosu na ranije zauzeto stajalište prema kojem će se plaće u pravosuđu rješavati Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika koji je u izradi.

Naime, osnovna premisa ovoga Zakona, koju je u javnosti više puta ponovio ministar Marko Pavić, kao voditelj radne skupine za izradu Zakona, jest da plaće postojećih državnih službenika neće pasti, ali ni rasti.

Za zaposlene u pravosuđu neprihvatljivo je parcijalno uređenje sustava plaća, kojim bi se u pitanje dovela hijerarhija plaća u pravosudnim tijelima, kao što je neprihvatljivo urediti dodatke za posebne uvjete rada samo jednoj kategoriji zaposlenika, budući da sigurnosne provjere prolaze i drugi sudski službenici, a razlika između uvjeta rada službenika koji rade na „uskočkim“ i ostalim kaznenim predmetima nalazi se jedino u kvalifikaciji radi li se o zločinačkom udruživanju ili „običnim“ zločincima.

Povećanje od 12 posto, koliko je porasla plaća namještenika u pravosuđu temeljem Zakona o minimalnoj plaći, trebalo bi se primijeniti na sve zaposlene u pravosudnim tijelima, a ne samo na koeficijente radnih mjesta koja su prva do namješteničkih.

Sindikat aktivnosti samoorganiziranih službenika i namještenika u pravosuđu ocjenjuje kao opravdani izraz nezadovoljstva teškim materijalnim prilikama koje su rezultirale njihovim spontanim okupljanjem, potpisivanjem peticija i prosvjednim akcijama, ali dodaje da kao registrirani sindikat mora postupati sukladno pozitivnim propisima i njima propisanim uvjetima za organiziranje industrijskih akcija, što svaka aktivnost koja rezultira obustavom rada, svakako jest.

Nezadovoljstvo u pravosuđu došlo je do točke nakon koje nema povratka. Ili će se promijeniti mirnim putem, spontanim buntom samih zaposlenika ili organiziranim industrijskim akcijama, zaključeno je na sastanku sindikalnih povjerenika.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu