SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

mirovina_civdrustvo021013

Diskriminirajuće je već i to što se podaci prikupljaju na različit način

(Civilnodruštvo.hr, 2. listopada 2013.) Priopćenje Sindikata državnih i lokalnih službenika prenosimo u cijelosti.

Državna tijela ovih dana, na zahtjev potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić, užurbano prikupljaju podatke o broju službenika koji će do 31. prosinca 2016. godine steći uvjete za starosnu mirovinu.

civilnodrustvohr_logoU provedbenoj uputi jednog državnog tijela navodi se kako pravo na starosnu mirovinu muškarci stječu kada navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a žene, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, kad navrše 15 godina mirovinskog staža i:

– u 2012. godini – 60 godina i 6 mjeseci života,
– u 2013. godini – 60 godina i 9 mjeseci života,
– u 2014. godini – 61 godinu života,
– u 2015. godini – 61 godinu i 3 mjeseca života,
– u 2016. godini – 61 godinu i 6 mjeseci života,

premda Zakon o mirovinskom osiguranju jednako propisuje uvjete osiguranika za starosnu mirovinu, ne dijeleći ih na žene i muškarce i izrijekom navodi kako “pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža”.

Različiti uvjeti za odlazak žena u starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju do 2030. godine za žene predstavljaju tek individualnu mogućnost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu, odnosno osobno pravo i izbor svake žene neovisno o poslodavcu.
Stoga je prikupljanje podataka o broju žena koje pravo na starosnu mirovinu stječu prema prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju tendenciozno i predstavlja zadiranje u njihova individualna prava, koja ne bi smjela biti dijelom fiskalne, kadrovske ili bilo koje druge politike Vlade, odnosno poslodavca.

Sindikat stoga od Vlade traži obustavu prikupljanja podataka o tome koliko žena zaposlenih u državnoj službi ima uvjete za odlazak u starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, kao i da eventualnu politiku smanjenja broja zaposlenih u državnim i javnim službama definira na pokazateljima koji nikoga ne stavljaju u nepovoljniji položaj.
Svako rješenje u kojem se zakonska mogućnost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu za žene pretvara u obvezu ili dio Vladine kadrovske politike ne predstavlja ništa drugo do administrativno nasilje nad ženama, a diskriminirajuće je već i to što se podaci prikupljaju na različit način.

Treba podsjetiti i da je Ministarstvo uprave svojedobno izradilo nacrt prijedloga Zakona o državnim službenicima, koji je prestanak državne službe po sili zakona vezao uz stjecanje uvjeta za starosnu mirovinu, a ne za 65 godina života, čime bi se ženama uskratilo pravo na rad u državnoj službi do 65 godine života.

Inače, diskriminacija žena već je dijelom Vladine politike u Ministarstvu obrane u kojem se ženama koje imaju mogućnost na odlazak u starosnu mirovinu po prijelaznom režimu prije 65 godine, za razliku od njihovih muških kolega, onemogućava isplata uvećanih otpremnina, zbog čega je upozorenjem i preporukom reagirala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

PODACI NA ZAHTJEV MILANKE OPAČIĆ
Mogu li individualna prava žena biti predmet Vladine politike smanjenja broja službenika?

Svako rješenje kojim se zakonska mogućnost i pravo ranijeg odlaska u starosnu mirovinu za žene pretvara u obvezu ili dio Vladine kadrovske politike ne predstavlja ništa drugo do administrativno nasilje nad ženama

mirovina_podaci800

…za uvećanje klikni na sliku

(SDLSN, 2. listopada 2013.) Državna tijela ovih dana, na zahtjev potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić, užurbano prikupljaju podatke o broju službenika koji će do 31. prosinca 2016. godine steći uvjete za starosnu mirovinu.

sdlsn_www220U provedbenoj uputi jednog državnog tijela navodi se kako pravo na starosnu mirovinu muškarci stječu kada navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a žene, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, kad navrše 15 godina mirovinskog staža i:

– u 2012. godini – 60 godina i 6 mjeseci života,
– u 2013. godini – 60 godina i 9 mjeseci života,
– u 2014. godini – 61 godinu života,
– u 2015. godini – 61 godinu i 3 mjeseca života,
– u 2016. godini – 61 godinu i 6 mjeseci života,

premda Zakon o mirovinskom osiguranju jednako propisuje uvjete osiguranika za starosnu mirovinu, ne dijeleći ih na žene i muškarce i izrijekom navodi kako “pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža”.

Različiti uvjeti za odlazak žena u starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju do 2030. godine za žene predstavljaju tek individualnu mogućnost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu, odnosno osobno pravo i izbor svake žene neovisno o poslodavcu.
Stoga je prikupljanje podataka o broju žena koje pravo na starosnu mirovinu stječu prema prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju tendenciozno i predstavlja zadiranje u njihova individualna prava, koja ne bi smjela biti dijelom fiskalne, kadrovske ili bilo koje druge politike Vlade, odnosno poslodavca.

mspm_smjernice

Podaci se prikupljaju u svrhu provedbe Smjernica ekonomske i fiskalne politike Vlade za razdoblje 2014. do 2016. godine

Sindikat stoga od Vlade traži obustavu prikupljanja podataka o tome koliko žena zaposlenih u državnoj službi ima uvjete za odlazak u starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, kao i da eventualnu politiku smanjenja broja zaposlenih u državnim i javnim službama definira na pokazateljima koji nikoga ne stavljaju u nepovoljniji položaj.
Svako rješenje kojim se zakonska mogućnost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu za žene pretvara u obvezu ili dio Vladine kadrovske politike ne predstavlja ništa drugo do administrativno nasilje nad ženama, a diskriminirajuće je već i to što se podaci prikupljaju na različit način.

Zene_ZDS180912

Treba podsjetiti i da je Ministarstvo uprave svojedobno izradilo nacrt prijedloga Zakona o državnim službenicima, koji je prestanak državne službe po sili zakona vezao uz stjecanje uvjeta za starosnu mirovinu, a ne za 65 godina života, čime bi se ženama uskratilo pravo na rad u državnoj službi do 65 godine života.

Inače, diskriminacija žena već je dijelom Vladine politike u Ministarstvu obrane u kojem se ženama koje imaju mogućnost na odlazak u starosnu mirovinu po prijelaznom režimu prije 65 godine, za razliku od njihovih muških kolega, onemogućava isplata uvećanih otpremnina, zbog čega je upozorenjem i preporukom reagirala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. S. Kuhar

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu