SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Mr. sc. Mladen Barišić: Carinska uprava spremna za ulazak u Europsku uniju

Ravnatelj Carinske uprave, mr. sc. Mladen Barišić, rado je udovoljio našoj zamolbi za razgovor o aktualnom trenutku carinske službe za Sindikalni list. O tome što očekuje Carinsku upravu i njezine djelatnike prije i nakon ulaska u EU ravnatelj Barišić odgovarao je kao osoba koja ovaj proces prihvaća kao profesionalni izazov, ali i dužnosnik koji je svjestan što to može značiti za dio carinika koji će izgubiti “svoju” graničnu crtu po ulasku u EU.

Barisic_intervju374

Carinska uprava prošlu je godinu završila uspješno. Zabilježen je porast prihoda od 12 posto u odnosu na 2005. godinu, a pregovori za poglavlje 29.”Carinska unija” ulaze u fazu pregovora u okviru međuvladinih konferencija, koja prethodi privremenom zatvaranju ovog poglavlja do zaključenja pregovora po svim poglavljima. Rezultati su nedvojbeni, no Europska komisija u svom izvješću o napretku Hrvatske za 2006. godinu za poglavlje “Carinska unija” navodi dobar napredak u pogledu usvajanja carinskih propisa i njihove usklađenosti s pravnom stečevinom EU, mali napredak s obzirom na upravne i operativne sposobnosti i zabrinutost zbog slabe administrativne sposobnosti u informacijsko-tehnološkom području u kojem je Carinska uprava ovisna o vanjskim tvrtkama. Što to konkretno znači i što treba poduzeti kako bi se ovo poglavlje uspješno zaključilo?

Barisic_intervju_znackaDva su osnovna područja na koja Europska komisija obraća najveću pažnju, a to je usklađivanje zakonodavstva i jačanje administrativnih kapaciteta.

Možemo reći da je Carinska uprava na oba područja postigla veliki napredak, ali s obzirom na sve jaču i značajniju ulogu carinskih službi u Europskoj uniji, i pred hrvatskom je Carinskom upravom zahtjevan zadatak prilagodbe.

S obzirom da od prvog dana ulaska RH u EU, informacijski sustav Carinske uprave RH mora biti povezan sa brojnim informacijskim sustavima EU, ne začuđuje oprez od strane Europske komisije kad govorimo o našoj administrativnoj spremnosti. Međutim, Carinska uprava poduzela je niz mjera na području jačanja organizacijske i administrativne sposobnosti, a osobito u Službi za informacijski sustav, statistike i analize, u koju su zbog potreba provedbe projekata uspostave interkonektivnosti i interoperabilnosti raspoređeni novi carinski službenici.

Barisic_intervju_okvirOrganizira se obuka carinskih službenika u Službi za informacijski sustav, statistike i analize kako bi se podigao nivo znanja i osposobilo službenike za poslove i aktivnosti koje su pred njima.U 2006.godini organizirani su seminari o upravljanju projektima, a u pripremi je i poslijediplomski specijalistički studij na Fakultetu organizacije i informatike iz Varaždina. Studij bi trebao osposobiti carinske službenike da pored poznavanja carinskih procedura i zakona koji se primjenjuju pri provedbi carinskih postupaka savladaju znanja i potrebne vještine u analizi poslovnih procesa, modeliranju i optimizaciji poslovnih procesa, analizi modela podataka, strateškom planiranju, cjelovitim sustavima sigurnosti i sl.

Moram naglasiti da je osnivanje Carinskog centra za obuku u Zagrebu u travnju, 2005. godine, sa pet regionalnih Centara, pokazatelj pozitivnih događanja na nivou jačanja administrativnih kapaciteta. Ovaj Centar omogućuje po prvi puta Carinskoj upravi provođenje sustavne i kontinuirane obuke svih carinskih službenika, pa tako i novoprimljenih djelatnika.

Kad govorimo o uspješnom zatvaranju poglavlja Carinska unija, najveći naglasak je upravo na prije navedenom uspostavljanju informacijske povezanosti, koje se provodi kroz niz CARDS i PHARE projekata, a koji u prosjeku traju tri do četiri godine.

EU kao carinska unija nema svoju carinsku službu, nego poslove carinjenja obavljaju zemlje članice čije su granice ujedno i vanjske granice EU. Ulaskom Hrvatske u EU ona će preuzeti poslove carinjenja od Slovenije i Mađarske. Što to znači za carinske službenike u pogledu sigurnosti radnih mjesta i mogućih premještaja, ali i dugoročne perspektive s obzirom na realnu mogućnost ulaska u EU naših susjeda – Srbije i BiH?

Braisic_intervju_ilustracijMi smo svjesni činjenice da će sa ulaskom RH u EU granica sa Slovenijom i Mađarskom postati unutarnja granica EU i da se time ukidaju carinske kontrole na ovim granicama. Istina je da će u određenom trenutku nastati problem “viška” ljudi. Međutim, imajući u vidu navedeno, na vrijeme smo započeli s pripremama te je u travnju 2006. godine imenovano Povjerenstvo za izradu Programa za zbrinjavanjem viška službenika koji će nastati ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Povjerenstvo je izradilo analizu radnih mjesta po ustrojstvenim jedinicama (granične i robno-granične ispostave), prema starosnoj dobi i radnom stažu. Naša je namjera zadržati što veći broj ljudi unutar službe, ukoliko to bude moguće. U tijeku su i razgovori sa Ministarstvom unutarnjih poslova oko utvrđivanja kriterija za premještanje carinskih službenika za rad u graničnoj policiji i eventualno na druga radna mjesta u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Istovremeno treba imati u vidu činjenicu da granice sa BiH, Crnom Gorom i Srbijom postaju vanjske granice EU te će u tom smislu trebati zasigurno pojačati kontrolu i nadzor ovih granica.

Kakva su iskustva Slovenije i Mađarske po tom pitanju i imate li saznanja da li se i kako njihove carinske službe pripremaju za tranziciju iz “čuvara” shengenske granice u unutarnju državu EU?

S obzirom na našu odličnu suradnju s carinskim službama Slovenije i Mađarske, vođeni su u nekoliko navrata razgovori sa susjednim kolegama na temu njihovog iskustva nakon proširenja. Problemi su bili isti, npr. ulaskom Slovenije u EU u svibnju 2004. godine, na njezinim je granicama s Italijom, Austrijom i Mađarskom ukinut carinski nadzor.

Barisic_intervju_okvir2I Slovenija i Mađarska našle su se u nezahvalnoj poziciji kada je trebalo zbrinjavati novonastali višak ljudi. Treba imati u vidu činjenicu da će s ulaskom RH u EU, Slovenija imati ponovo isti problem i to zbrinjavanja ljudi na granici sa RH.

Slovenija ubrzava gradnju svoje infrastrukture na vanjskoj granici EU prema Hrvatskoj koja joj je potrebna za uvođenje schengenskog režima. U sklopu tih priprema Slovenija mora još ove godine 16 postojećih cestovnih graničnih prijelaza prilagoditi standardima Schengena. Na svojoj kopnenoj granici Hrvatska i Slovenija imaju 60 cestovnih graničnih prijelaza, od kojih je na 25 moguć međunarodni promet, 11 je za međudržavni promet, a 24 prijelaza mogu koristiti samo oni koji posjeduju pogranične propusnice izdane na temelju Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji.

Slovenija će schengenski režim na granici s Hrvatskom uvesti 1. prosinca 2007., a istog će dana na granicama s Italijom i Austrijom biti ukinuta dosadašnja schengenska granica pa će na tim granicama biti ukinut i policijski nadzor.

U kojoj mjeri se smanjuju zadaće i poslovi carinske službe države članice EU koja nije na vanjskim granicama EU?

Barisic_intervju200Opseg poslova i zadaće carinske službe na granicama koje neće biti vanjske granice EU smanjiti će se u znatnoj mjeri, odnosno, nakon određenog vremena prisutnost carinskih službenika na granici koja će postati zajednička granica sa EU neće biti potrebna.

Međutim, bitno je za naglasiti da će se bez obzira na smanjenje opsega poslova carinske službe na “unutarnjim granicama” s nekom državom članicom EU, istovremeno iznimno povećati značaj poslova carinske službe kao i same zadaće carinskih službenika na granicama koje će postati vanjske granice EU.

U Carinskoj upravi formirano je povjerenstvo koje bi se trebalo baviti pitanjem zbrinjavanja viška carinika po ulasku Hrvatske u EU. Sindikati su, sukladno visokoj razini socijalnog dijaloga u CU, uključeni u njegov rad. Hoće li se rad povjerenstva sada intenzivirati?

Kao što Vam je poznato, predstavnici sindikata su od samog početka uključeni u rad Povjerenstva. Nakon finaliziranja svih analiza i razgovora s drugim srodnim državnim tijelima, zasigurno će se intenzivirati rad Povjerenstva.

Vratimo se kućnim temama. Kako ocjenjujete status Carinske uprave unutar Ministarstva financija, posebice u odnosu na Poreznu upravu koja je dobila posebnu uredbu o koeficijentima, dodacima za posebne uvjete rada i kriterijima za nagrađivanje? Ministar financija Ivan Šuker pokazao se kao ministar s izraženim senzibilitetom za statusne i materijalne probleme službenika u resoru kojem je na čelu, a i Vas djelatnici Carinske uprave doživljavaju kao osobu koja položaj ravnatelja Carinske uprave ne shvaća samo kao privremenu postaju u dužnosničkoj karijeri. Može li se učiniti više za službu koja uz Poreznu upravu “puni” 90 posto državnog proračuna?

_zastavaCarinska je uprava poduzela niz mjera za poboljšanje materijalnog statusa carinskih službenika, te je krajem 2005. i u 2006. godini posebno nagrađeno ukupno 126 službenika, od čega je radi posebnih dostignuća u obavljanju službene dužnosti i na temelju uspješnosti u obavljanju službene dužnosti nagrađeno 83 službenika, dok je 43 službenika nagrađeno u okviru radnih skupina za pregovore.

Isto tako i svi carinski službenici nagrađeni su sukladno rezultatima rada za 2004., 2005. i 2006. godinu.

Zahvaljujemo se na otvorenom i informativnom razgovoru i nadamo se da ćemo početkom 2008. ponovno biti u prilici zajednički rezimirati još jednu uspješnu poslovnu godinu za Carinsku upravu i njezine djelatnike.
Razgovarao i fotografirao: Siniša Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu