SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti odredbi ZPP-a Sindikat ponovno traži nagodbu s Vladom u izgubljenim sporovima za božićnicu i dar za djecu

Predsjednik Ustavnog suda RH Petar Klarić

Predsjednik Ustavnog suda RH Petar Klarić

(SDLSN, 17. siječnja) Odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe članka 382. Zakona o parničnom postupku, kojom se zaprječuje revizija protiv drugostupanjske presude u slučaju kad je vrijednost predmeta spora manja od 100.000 kuna, ponovno je aktualizirala pitanje izgubljenih sudskih sporova za božićnicu i dar za djecu koje je putem Sindikata pokrenulo 15.000 državnih službenika i namještenika. Podsjećamo, Sindikat je većinu sudskih sporova dobio, ali je određeni broj županijskih sudova ustanovio negativnu sudsku praksu.

Svojom je odlukom Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio kako je u Republici Hrvatskoj zahvaljujući ukinutoj odredbi Zakona o parničnom postupku nastupio poremećaj ustavnih nadležnosti između Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer zakonski okviri ne omogućavaju najvišem sudu u zemlji da osigura jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana na cijelom području Republike Hrvatske.

Ustavni sud smatra kako revizijske ovlasti koje Vrhovni sud Republike Hrvatske ima u revizijskim postupcima, a kojima se osigurava Ustavom zajamčena ravnopravnost građana iz članka 118. stavka 1. Ustava (“Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.“), potvrđuju reviziju kao temeljno i najvažnije pravno sredstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

Iako je prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom podnijelo više fizičkih osoba, Ustavni je sud i sam pokrenuo postupak suglasnosti s Ustavom odredbi ZPP-a, jer je ocijenio kako su razlozi zbog kojih zakonsko uređenje revizije nije ustavnopravno prihvatljivo širi od onih koje su naveli predlagatelji.

Prihvaćanjem nagodbe sa Sindikatom Vlada Republike Hrvatske može jednim potezom "izbrisati" više od 2.000 tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu

Prihvaćanjem nagodbe sa Sindikatom Vlada Republike Hrvatske može jednim potezom “izbrisati” više od 2.000 tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu

Pri tome se Ustavni sud pozvao na vlastito izvješće podnijeto Hrvatskom saboru u kojem je najviše zakonodavno tijelo izvijestio o sljedećem:

“1. Ustavni sud je u ustavnosudskim postupcima pokrenutim ustavnim tužbama utvrdio da je pred sudovima u tijeku ili je pravomoćno okončano nekoliko tisuća parničnih postupaka o pravu državnih službenika i namještenika na isplatu božićnice i dara za djecu za 2000. godinu na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike za 2000. godinu (“Narodne novine”, broj 42/00.), te da su sudovi o tom pravu sudili različito. (…) Uvažavajući ustavnu nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske (…), od tog je Suda zatraženo pravno stajalište ili prijepis odluke u revizijskom postupku u svezi navedenih sudskih predmeta.
Vrhovni sud izvijestio je ovaj Sud da nije zauzimao pravno stajalište, te da je reviziju izjavljenu u istovrsnim predmetima svojim rješenjem, broj: Revr-557/04-2 od 13. siječnja 2005. godine, odbacio kao nedopuštenu (…). Sukladno navedenom, u konkretnim je sudskim postupcima sudska praksa između županijskih sudova ostala neusklađena.
2. Uslijed nemogućnosti pristupa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (…) stranke podnose ustavne tužbe protiv odluka županijskih sudova (npr. od ukupno 3602 ustavne tužbe podnesene u 2004. godini gotovo 68 posto odnosilo se na presude županijskih sudova) očekujući da će Ustavni sud osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, a što je ustavna nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
3. (…) Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi odgovarajućih izmjena Zakona o parničnom postupku, kojima bi se omogućilo da (…) Vrhovni sud Republike Hrvatske odluči o pojedinačnom predmetu i uskladi različitu sudsku praksu županijskih sudova, ostvarujući time svoju ustavnu zadaću iz članka 118. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.”

Međutim, Ustavni je sud svojom odlukom riješio da ukinuta odredba članka 382. ZPP-a prestaje važiti tek 15. srpnja 2008. godine, “zbog potrebnih promjena u zakonskom uređenju revizije koje zahtijevaju opsežnu stručnu i zakonodavnu pripremu“.

To znači da će Ustavni sud, kao tijelo koje nije nadležno za ujednačavanje sudske prakse, i nadalje nastaviti odbijati ustavne tužbe u sporovima za božićnicu i dar za djecu, a Sindikat, iscrpivši sve mogućnosti sudskog postupka u Republici Hrvatskoj, podnositi tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog diskriminacije s obzirom na teritorijalnu pripadnost, budući da je sudska praksa u istom predmetu spora različita od županije do županije.

Naravno, Sindikat će najvišem europskom sudu kao dokaz da nešto u hrvatskom pravosuđu nije u redu dostaviti i ovu odluku Ustavnog suda, koja potvrđuje da u Republici Hrvatskoj ravnopravnost građana pred zakonom nije moguća u sporovima male vrijednosti kao što su oni za božićnicu i dar za djecu.

Izvansudska nagodba u predmetima za isplatu božićnice i dara za djecu ovisi o prosudbi Vlade. Sindikat smatra da je dogovor bolje rješenje od traženja pravde pred Europskim sudom za ljudska prava.

Izvansudska nagodba u predmetima za isplatu božićnice i dara za djecu ovisi o prosudbi Vlade. Sindikat smatra da je dogovor bolje rješenje od traženja pravde pred Europskim sudom za ljudska prava.

Zato Sindikat ponovno traži od Vlade Republike Hrvatske sklapanje izvansudske nagodbe u predmetima za isplatu božićnice i dara za djecu po Kolektivnom ugovoru iz 2000. godine, u zamjenu za povlačenje tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava, cijeneći kako i odluka Ustavnog suda ukazuje na neodrživost nejednake sudske prakse u istovrsnim sudskim sporovima.

Podsjećamo i kako je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić u više navrata javno izjavila kako je državnim službenicima i namještenicima koji su, za razliku od svojih kolega, izgubili sudske sporove za božićnicu i dar za djecu, učinjena nepravda i osobno se založila za izvansudsku nagodbu kao najbolje rješenje.

Ustavni sud je učinio prvi korak kojim je potvrdio kako je situacija u kojoj su se našli zbog neustavnih odredbi ZPP-a diskriminirajuća, a na Vladi je da prihvati poziv na nagodbu ili da rješavanje 2.000 tužbi hrvatskih službenika i namještenika prepusti Europskom sudu za ljudska prava.

Vlada koja želi povjerenje svojih službenika i građana odabrala bi prvu opciju, a mi vjerujemo kako je Vlada Ive Sanadera odgovorna i socijalnom partnerstvu usmjerena administracija.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu