SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

NOVI LIST O DRŽAVNOJ SLUŽBI I SLUŽBENICIMA

(SDLSN, 23. listopada) Ovaj tjedan državne službe i njezini uposlenici nisu silazili sa stupaca Novog lista. Povod ovakvom interesu najavljene su reforme državne uprave i donošenje novog Zakona o državnoj službi. No, da ne duljimo, pročitajte sami…

SENZACIONALNI PREOKRET U GLEDANJU VLASTI NA SITUACIJU ZAPOSLENOSTI U DRŽAVNOJ BIROKRACIJI
Vlada: U državnoj upravi nema viška zaposlenih
Prema analizama sindikata, u državnoj administraciji zaposleno je 65 tisuća ljudi. Sve Vlade govorile su o višku zaposlenih i nužnim otpuštanjima, ali aktualna, Sanaderova Vlada tvrdi suprotno

novilist_logoZAGREB – (21. listopada) U državnoj upravi najvjerojatnije ipak ne postoji višak zaposlenih, pokazale su tu, otkrivaju visoki izvori u Vladi, prve analize stanja u tom resoru! Naime, Vlada je formirala povjerenstvo koja će prije bilo kakvih značajnih reformskih zahvata u državnoj upravi “snimiti” postojeće stanje.

Broj državnih službenika izgleda ipak nije predimenzioniran. No, ima li možda previše dužnosnika i koliko koštaju?

Broj državnih službenika izgleda ipak nije predimenzioniran. No, ima li možda previše dužnosnika i koliko koštaju?

Uz ostalo ta skupina dužna je procijeniti mogućnosti ušteda smanjenjem broja zaposlenih u državnoj upravi, a pri tome se rukovodi brojem zaposlenih u državnoj upravi Finske, Irske i Slovačke, članica EU koje su po broju stanovnika slične Hrvatskoj, a imaju znatno efikasniju državnu administraciju. Prve analize, kaže naš izvor, pokazale su da u usporedbi s tim zemljama Hrvatska nema značajan višak zaposlenih u državnoj upravi.
Na primjedbu da su sve dosadašnje Vlade od osamostaljenja Hrvatske govorile o prekobrojnoj administraciji i najavljivale njezino smanjenje, visoki Vladin dužnosnik kaže da u Banskim dvorima nije pronađena nijedna analiza koja bi išla u prilog takvom stavu.
– Nismo pronašli nijedan dokument, nijednu brojku o tome koliki je doista višak zaposlenih i koliki je optimalan broj činovnika koje Hrvatska treba imati, iako se još od Vlade Hrvoja Šarinića govori o višku zaposlenih, kaže naš izvor.
Ako završna analiza pokaže da u državnoj upravi u Hrvatskoj doista nema viška zaposlenih, onda oko 65 tisuća državnih službenika nakon deset godina može konačno odahnuti jer se više neće govoriti o tisućama činovn ka kojima prijeti otkaz kroz reformu državne uprave. Doduše, brojka od 65 tisuća nije službena jer se takav podatak zasada ne može dobiti. Međutim, do njega su došli sindikati, a on pokazuje da je u MUP-u zaposleno 26 tisuća ljudi, u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama oko osam tisuća (bez vojnih osoba) te oko 10,5 tisuća u pravosuđu. Uz to sindikalisti ocjenjuju da je klasičnih državnih službenika u Hrvatskoj oko 25 tisuća, jer su preostali zaposleni u različitim zavodima ili institutima.
No, prve analize Vladinog povjerenstva pokazuju i to da bi Hrvatska mogla imati i manjak službenika u smislu kvalificiranosti i stručnosti. Zato se iz Vlade najavljuju različiti tečajevi koji će uz ostalo osposobiti i državnu administraciju kako bi bila efikasnija, ali i prilagođena pravilima EU.
Jagoda MARIĆ

VLADA PREDLAŽE DA POMOĆNICI MINISTRA I TAJNICI MINISTARSTAVA DO POSLA DOLAZE ISKLJUČIVO NATJEČAJEM
“Ispravan privatni život” uvjet za državnu službu
Novim zakonom o državnim službenicima Vladi ostaje mogućnost da za jednog mandatnog razdoblja Sabora imenuje najviše deset osoba, pa će ovogodišnja imenovanja dvjestotinjak tajnika i pomoćnika ministara koje je provela Vlada Ive Sanadera biti posljednje masovne čistke u državnoj upravi

novilist_logoZAGREB– (22. listopada) Gotovo dvjestotinjak državnih dužnosnika, tajnika u ministarstvima i pomoćnika ministara, moglo bi izgubiti taj status i postati “samo” državni službenici najvišeg ranga. Uz to, tajnike ministarstava i pomoćnike ministra Vlada više neće moći imenovati bez prethodnog natječaja koji može biti otvoreni ili interni. Na te položaje Vlada će moći imenovati samo profesionalne državne službenike i to iz najvišeg ranga, odnosno kategorije čelnika.

spyingJedna od zanimljivijih odredbi je ona koja se odnosi na osobno ponašanje državnih službenika. Državni službenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled državne službe, te da ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju. No, zakon tu ne staje. On državnim službenicima kaže i kako će se ponašati u privatnom životu. “Državni službenik će u privatnom životu izbjegavati izlaganje situacijama ili ponašanje koje ne odgovara vodećim etičkim načelima i vrijednostima i može štetiti ugledu i interesima državne uprave, stoji u nacrtu zakona. Kakve su to situacije i ponašanja, ali i koja su to vodeća etička načela i vrijednosti, odnosno odstupanja od njih, zakon ne precizira.

Činovnička “Biblija”

Predviđa se to nacrtom zakona o državnoj službi koji bi trebao postati svojevrsna “Biblija” za sve zaposlene u državnoj upravi. Taj prijedlog zakona Vlada je izradila u suradnji sa stručnjacima CARDS-a, a već ga je, kako doznajemo, uputila na očitovanje svojim socijalnim partnerima.
Najnoviji Vladin zakon upućuje na to da su Banski dvori odustali od svog prijedloga zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojem su se protivili i poslodavci i sindikati. U Vladi nismo uspjeli dobiti službenu potvrdu odustajanja, ali u nacrtu zakona o državnoj službi stoji da do njegovog stupanja na snagu vrijedi zakon iz 2001. godine. Uz to smo u tajništvu Sabora neslužbeno saznali da im Vlada nije uputila u drugo čitanje zakon o službenicima i namještenicima, te da je po tom pitanju nešto “zapelo”.

Poznata pravila igre

Zakonom o državnoj upravi konačno bi se za dulje razdoblje uvela pravila igre u državnoj službi, a u obrazloženju zakona stoji da je “postavljanje pomoćnika i tajnika u ministarstvima jedno od važnijih pitanja jer se želi izbjeći politički utjecaj na upravljanje državnom službom i postavljanje državnih službenika na političkoj osnovi”. No, Vladi se ipak ostavlja mogućnost da za jednog mandatnog razdoblja Sabora na visoke pozicije u državnoj službi imenuje najviše deset osoba. Tako će ovogodišnja imenovanja gotovo dvjestotinjak tajnika i pomoćnika ministara koje je provela Vlada Ive Sanadera biti posljednje masovne čistke u državnoj upravi. Buduće Vlade barem će se morati potruditi da ih prikriju raspisivanjem natječaja. No, imenovanje “ljudi od povjerenja” otežat će i uvjeti po kojem se na mjesto tajnika i ministara mogu imenovati samo profesionalni državni službenici iz kategorije čelnika. A zakon propisuje i to da čelnici mogu biti samo ljudi koji, uz fakultetsko obrazovanje i odgovarajuće stručne kvalifikacije, imaju najmanje deset godina iskustva, od čega najmanje tri na upravljačkim poslovima u manjim ili srednjim organizacijskim jedinicama.
Jagoda MARIĆ

Spriječiti sukob interesa

Iako su odredbe o imenovanju tajnika i pomoćnika ministara “najškakljivije”, većina zakona odnosi se na prava i obveze oko 65 tisuća zaposlenih u državnoj upravi. Između ostalog se regulira način njihovog prijema u službu, mogućnost napredovanja, a po prvi put u hrvatskom zakonodavstvu se uvodi i sprječavanje sukoba interesa za državne službenike. Oni su tako unaprijed dužni pismeno prijaviti eventualnu mogućnost bilo kakve koristi koju oni osobno, ali i članovi njihovih obitelji, mogu imati zbog odluka državnog tijela u kojem rade. Također su dužni izvijestiti svoje šefove ako su njihovi bračni drugovi, djeca ili srodnici na visokom položaju u političkoj stranci, strukovnom ili trgovačkom udruženju ili trgovačkom društvu. Osim toga, državni službenici nadređene moraju izvijestiti i o tome ako su članovi neke udruge ili neprofitne organizacije čiji ciljevi i interesi mogu utjecati na redovito izvršavanje njegovih zadataka. O članstvu u političkoj stranci i sindikatu državni službenik može šutjeti. Uz to, državni službenik ne smije vrbovati svoje kolege za uključivanje u određenu udrugu ili stranku čiji je član.

Manzin: Što su etička načela?

Ne bih se čudio da bude nekih zloupotreba. Jako je smiješno kada se u nekom zakonu spominju etička i moralna načela jer je njih jako teško definirati. Tko će uostalom definirati što je moralno, a što nije. Drugačiji odgovor o tome dobit ćete ako pitate nekog aktivistu nevladine udruge, a drugačiji ako pitate primjerice svećenika. U Hrvatskoj se obično pita svećenika. Međutim u Hrvatskoj ipak postoje antidiskriminacijski zakoni tako da ne vjerujem da bi nečija homoseksualnost mogla ugroziti njegov posao u državnoj upravi. Dosta će ovisiti i o odnosima Crkve i države, odnosno o utjecaju kojeg će Crkva imati na državu.

 

 

 

 

 

DRŽAVA IPAK NEĆE KONTROLIRATI SVAKI TRENUTAK U ŽIVOTU SVOJIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Vlada će mijenjati odredbu koja zadire u privatni život
Iz Vlade objašnjavaju da je namjera zakona bila da se sankcioniraju ponašanja kao što su nasilništvo, odavanje tajni, primanje mita, a ne zadiranje u privatni život službenika

novilist_logoZAGREB – (23. listopada) Vlada će najvjerojatnije ipak promijeniti ili izbaciti iz nacrta zakona o državnoj službi odredbu koja prijeti opasnim zadiranjem države u privatni život državnih službenika i namještenika i propisuje im kako se moraju ponašati izvan radnog vremena. Naime, članak 40. tog nacrta službenicima propisuje da u “privatnom životu izbjegavaju ponašanje koje ne odgovara vodećim etičkim načelima i vrijednostima”. No, ne precizira se koje su to vrijednosti i načela kojih se službenici moraju držati da ne bi izgubili posao i tako se zapravo ostavlja mogućnost da to bude svako ponašanje koje se ne svidi nadređenima.

Izgleda da Vas posjet Thompsonovom koncertu ipak neće stajati radnog mjesta u državnoj službi

Izgleda da Vas posjet Thompsonovom koncertu ipak neće stajati radnog mjesta u državnoj službi

No, iz Vlade poručuju da da će se sljedećih tjedana zakon dorađivati i da će sporna odredba ispasti iz zakona ili će se doraditi tako da bude precizna. Objašnjavaju da je namjera zakona bila da se sankcioniraju ponašanja kao što su, primjerice, nasilništvo, odavanje tajni, primanje mita, a ne zadiranje u privatni život službenika, a pogotovu se nije želio stvoriti prostor za zloupotrebe u tumačenju “etičkih načela i vrijednosti”. Zato će se odredba mijenjati, ili će je pratiti neki akt, po mogućnosti Službenički kodeks, koji će precizirati koje bi to radnje iz privatnog života mogle ugroziti poziciju pojedinog službenika.

No, sporni članak koji bi trebao biti pravna norma ne bi smio ostati u zakonu jer je zbog svog sadržaja zapravo izgubio osobine pravne norme, pojašnjava sociolog Srđan Dvornik. Naime, on ističe da pravna norma može nešto zabranjivati, ali ne i naređivati što je slučaj sa zakonom o državnoj službi. Uz to se, napominje Dvornik, u članku radi o rastezljivoj klauzuli koja ljudima želi naređivati i poziva se na moral koji nigdje nije kodificiran.
– Sve to otvara široko polje za nametanje društvenog konformizma kao obvezujućeg standarda, a onaj tko se nađe u poziciji da tumači taj konformizam može ga zloupotrijebiti, kaže Dvornik. U takvoj se situaciji na udaru uvijek prve mogu naći seksualne manjine, ili ateisti i vjerske manjine jer je u Hrvatskoj prevladavajući kršćanski, katolički moral.
Hrvoje Jurić s katedere za etiku Filozofskog fakulteta napominje da bi bilo korisnije tražiti da se i političari i službenici drža strogo propisanih pravila vezanih uz funkcije koje obavljaju, a da se privatni život prepusti njihovoj savjesti, umjesto pozivanja na lijepe i prazne fraze o “vodećim etičkim načelima i vrijednostima” koje su uvijek pogodne za manipulaciju.
Jagoda MARIĆ

E, da. Slike i komentare pod njima dodali smo sami. Tek da se zna…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu