SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

ds1_nl121009

ds2_nl121009Dva mjeseca nakon Vladine odluke o zabrani zapošljavanja u tijelima državne uprave od kada se trebalo doznati koliko uopće imaju zaposlenika na svom platnom popisu, od Ministarstva uprave dobili smo odgovor da je prema njihovoj analizi ukupno zaposleno 51.238 državnih službenika i namještenika. Riječ je o kadru zaposlenom u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama, središnjem državnom uredu i uredima državne uprave u županijama. Analizu broja zaposlenih trebalo se napraviti do donošenja proračuna za 2010. godinu, a na temelju nje odlučiti o tome hoće li Vlada neka tijela ukinuti ili spojiti, odnosno racionalizirati njihov rad, kako je 30. srpnja najavila premijerka Jadranka Kosor.

Je li naš državni aparat uistinu tako glomazan kako se godinama govori, o kolikom višku ljudi se eventualno radi, je li i sada brojka od 51 tisuće ljudi previše ili premalo, saznanje je s kojim se trebalo izaći još prije tri godine i kojeg unatoč poznatoj brojci ni sada nema. Naime, državna uprava je još 2006. godine Zakonom o državnim službenicima bila obavezna ustrojiti središnji popis državnih službenika i namještenika, a godinama se govorilo o brojci od 65 tisuća ljudi da bi se sada ispostavilo da je tih ljudi gotovo 14 tisuća manje. Vlada je doduše lani broj zaposlenih u ministarstvima povećala novilist_logoza više od tisuću novih ljudi, što je državni proračun koštalo dodatnih 135 milijuna kuna, pa u petnaest naših ministarstava zaposleno 18.585 službenika i namještenika, odnosno više od trećine svih zaposlenih u tijelima državne uprave.
ds5_nl121009Glavni se problem krije u tome da bez analiza strukture po dobi i kvalifikacijama ljudi na određenim poslovima nije ni moguće odrediti gdje je previše, a gdje premalo ljudi te na koji način se rad državne uprave treba racionalizirati.
U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika kažu da je ionako bilo preambiciozno očekivati da se u roku od 20 dana izvrši analiza broja zaposlenih prema kvalifikacijskoj strukturi. Osim toga, donošenjem proračuna prestat će i zabrana zapošljavanja te će se opet moći zapošljavati kadar kao i do sada, bez cjelovite analize gdje su potrebni, a gdje ne. Iz Vlade o ovoj problematici nije došao odgovor jer su upit prebacili u Ministarstvo uprave i time svu odgovornost prebacili na Ministarstvo iako su upravo njemu naredili da im predoči napravljenu analizu.
Ispada da problem u cijeloj priči nije njezina složenost nego izostanak prave volje da se nešto promijeni i očiti strah od onog što bi tada izašlo na vidjelo. Također, sa statistikama “crno na bijelo”, nestalo bi konačno i prostora za muljaže jer bi se podaci ds4_nl121009mogli uspoređivati. Nedovoljno poznatu administrativnu zvijer stoga će se bez političke volje na taj način teško ikada zajahati, a kamo li da će se ustanoviti nužnost djelovanja agencija, zavoda i drugih tijela koja djeluju u djelokrugu ministarstava.
Jadranka Kosor svojedobno je odluku o zabrani zapošljavanja objasnila mjerama štednje i racionalizacije, no tajnik SDLSN-a, Siniša Kuhar, rekao je da je sama odluka o zabrani novog zapošljavanja nedorečena i nepotpuna.
– Primjerice ne kaže se tko će objediniti rezultate analize, a nije precizirano i na što se podaci o kvalifikacijskoj strukturi trebaju odnositi – na broj zaposlenih s NKV, SSS, VSS, VSS, MR i DR ili i podatke imaju li zaposleni pored stupnja stručne spreme i odgovarajuću profesiju. Sindikat je tražio da se analizom obuhvati i dobna i spolna struktura zaposlenih, posebice s obzirom na uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili punu starosnu mirovinu, jer se tako može znati može li se i u kolikoj mjeri racionalizacija državne uprave ostvariti uz prirodni odljev, kaže Kuhar.
Za Sindikat je neprihvatljivo da se zabranjuje novo zapošljavanje, a istovremeno ni ne pokušava utvrditi broj zaposlenih starijih od 65 godina i s više od 20 godina staža, kojima se temeljem Uredbe o dopuni Zakona o državnim službenicima iz prosinca 2006. godine, radi dovršenja poslova ili drugih opravdanih razloga, može donijeti rješenje o zadržavanju na radu u državnom tijelu, ali ne duže od dvije godine.
– Takvi službenici redovito se nalaze na bolje plaćenim radnim mjestima i svojim neodlaskom u mirovinu onemogućavaju napredovanje mladih stručnih kadrova na bolje plaćena radna mjesta, a dok oni rade drugi će možda u skoroj budućnosti ostati bez posla i mogućnosti da zarade mirovinu, zaključuje tajnik SDLSN-a.
Iako je i svojevremeno Sindikat pozvao sve koji imaju saznanja o primjerima rada u državnoj službi s ispunjenim uvjetima za mirovinu da ih dostave kako bi i sindikat kao socijalni partner mogao dati svoj doprinos utvrđivanju viška zaposlenih u državnoj službi, čini se da ni ta akcija nije jače odjeknula s obzirom na to da se ni to još uvijek ne zna. No, iz Ministarstva uprave stiže odgovor da su takvi navodi netočni jer “državni službenici koji ispunjavaju uvjete za mirovinu odlaze u mirovinu”.
Surfanjem po web-stranicama Ministarstva uprave na mjestu zamjenika državnog tajnika, pojavio se Pavao Matičić, rođen 1942. godine, dakle čovjek koji se bliži 68. godini života. No, isti dan kad smo vezano i za to poslali upit u Ministarstvu uprave, ta je stranica misteriozno nestala s njihovog weba, mada je googleova tražilica zadržala uvodnik na stranicu. Također je iz Ministarstva stigao odgovor da se zamjenik državnog tajnika ne ubraja u državne službenike, već je državni dužnosnik na kojeg se primjenjuje Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika. “Ni u tom, niti u kojem drugom Zakonu nije za državne dužnosnike propisan način prestanka službe odnosno razrješenja navršenjem određenih godina života”, piše glasnogovornica ministarstva Suzana Grizelj. No, ono što je zanimljivo je da je Matičić državni dužnosnik postao onda kada je trebao početi pripremati papire za mirovinu – u 67. godini života!
ds3_nl121009Takvih je primjera niz, a nezavisni zastupnik Dragutin Lesar je na svom blogu svojedobno naveo da je na dan 16. travnja ove godine u Hrvatskoj bilo ni manje ni više 360 državnih dužnosnika, a zakon na koji se glasnogovornica Ministarstva uprave pozvala, donesen 1998. do sada se mijenjao 22 puta, piše Lesar. No, mijenjao se naravno u korist državnog dužnosnika dajući im i dodatna kraljevska prava kao što su pravo na stan u Zagrebu, pravo na naknadu za odvojeni život, pravo na službeni auto, poslovnu kreditnu karticu, službeni mobitel, reprezentaciju i niz drugih. I iako su se njihova prava dopunjavala, nije se utvrdio broj ljudi izabranih ili imenovanih na pojedinu funkciju ili dužnost, a također ni kada ih se može umiroviti. Sa statusom svetih krava koje od običnih smrtnika “službenika” razdvaja titula “dužnosnika”, ni ne čudi što su ljudi koji se bliže sedamdesetoj godini života ne daju s brojnih visokih i dobro plaćenih pozicijama, dok mladi ljudi čekaju na unaprjeđenje ili pak na posao na zavodu za zapošljavanje. Osim toga, dužnost državnog tajnika do 2003. zvala se zamjenik ministra i njihov se broj od tada udvostručio pa bi dakle njihov zamjenik bio u prijevodu zamjenik zamjenika ministra. Ako prema Lesarovoj na svakog ministra dođu 4,4 državna tajnika ili zamjenika ministra, možemo se samo nadati da se i broj njihovih zamjenika proporcionalno ne povećava.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu