SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

NOVI LIST: Reforma bez rasta plaća

GGalicZaposleni u državnom i javnom sektoru ponovo s Vladom ulaze u razgovore o velikim strukturnim promjenama. Kao i dosadašnjih godina, pod utjecajem smjernica Međunarodnog monetarnog fonda, na udaru su plaće zaposlenih čije se plaće financiraju iz državnog proračuna. Zaposlenima se najavljuje nova reforma u sustavu isplate plaća, ukidanje koeficijenata i povratak platnih razreda. Vlada, kako se tvrdi, već ozbiljno radi na reformi čiji će osnovni kriterij biti kvaliteta i kvantiteta.

Najava nove reforme platnog sustava, prije svega u zdravstvu i javnoj upravi, samo je još jedna potvrda višegodišnjeg lutanja i pokušaja pronalaska za državu naisplativijeg modela »financiranja« službi koje ovise o državnom proračunu. I dok se u cikličkim razmacima produciraju novi sustavi isplate plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama, zaboravlja se obveza provedbe cjelovite reforme koja bi, prije svega u državnoj upravi, trebala smanjiti zaposlenosti i službe učiniti agilnijima. Bez modernizacije tih službi, teško će ikakva učinka imati uvođenje novog platnog sustava.

Činjenica je da sustavom koeficijenata sindikati državnih i javnih službi nisu zadovoljni. Od njihova uvođenja, na početku mandata bivše Vlade, sindikati konstantno traže izmjene, ističući kako je dio zaposlenih takvim obračunom plaća zakinut. I dok su nekoliko godina tvrdili kako su platni razredi bili daleko pravedniji, najava njihova ponovnog uvođenja danas ih ne čini pretjerano sretnima. Razlog tome možda je u činjenici da bi u budućnosti plaće ovisile o učinku radnika.
Sustav nagrađivanja radnika svakako je dobrodošao. No, on krije i mnoge zamke. Nagrađivanje, odnosno stimuliranje radnika, vrlo često više veze ima s osobnim dojmom nadređenog radniku. Ono ovisi i o sposobnosti radnika da prezentira svoj rad, pa se u praksi može dogoditi i da dvije osobe zaposlene na istom radnom mjestu i s vrlo sličnim radnim učinkom prime različite plaće. Jedan je radnik možda simpatičniji šefu službe od drugog. S druge strane, radnik s registiranim manjim učinkom možda svoj posao prikaže vrijednijim no što jest. A tu je i vječni problem kvalitete i kvanitete. Uostalom, pitanje je i mogu li se baš svi poslovi u državnim i javnim službama svesti pod zajednički nazivnik norme i nagrađivanja.
Sindikati su u pravu kada tvrde da će novine u plaćanju državne uprave i javnih službi imati negativan učinak na profesionalizaciju. U pravu su i kada tvrde da se normirati ne mogu svi poslovi. No, i da sama Vlada nije načisto što želi napraviti jasno je i iz njenih dosadašnjih poteza kada je riječ o državnim službama. Nekada prisutne ocjene kao obvezan kriterij unutar odredbi o nagrađivanju, izbačene su iz propisa. Istovremeno, olabavljeni su kriteriji za napredovanje u državnoj službi kako bi se u sutav privukli mlađi kadrovi. To su svježe zakonodavne izmjene, koje će, očito vrlo skoro, ponovo doći pod lupu razmatranja.
Unatoč planiranom plaćanju po učinku i uz stimulacije, zaposleni u državnim i javnim službama ne mogu računati da će se proračunom izdvojiti veća sredstva za njihove plaće. Cijelu reformu, Vlada namjerava izvesti bez povećanja mase plaća.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu