SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Odbor o Prijedlogu zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Odbor_lokalne_upravefinal

(2.travnja 2003.) Sukladno održanoj raspravi na Odboru za lokalnu samoupravu, na kojoj je razmatran Prijedlog zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalno) samoupravi, Sindikat je Vladi Republike Hrvatske uputio očitovanje na Prijedlog.

Naš znak: 112/03
U Zagrebu, 2. travnja 2003.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PREDMET: Prijedlog Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
– primjedbe i prijedlozi, daju se

Dostavljamo Vam, sukladno odredbi članka 27. stavka 5. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske, primjedbe Sindikata donijete na sjednici Odbora za lokalnu samoupravu održanoj 2. travnja na predmetni zakon. Istovremeno izražavamo zadovoljstvo što su neki naši prijedlozi i primjedbe na ranije inačice teksta Zakona uvažene prigodom izrade Prijedloga.

Općenito uzevši, mišljenja smo da se predloženi Zakon previše oslanja na rješenja sadržana u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, pri čemu se manje računa vodilo o interesima i potrebama službenika i namještenika, a više o osiguranju utjecaja političke elite. Ovo je razvidno iz činjenice da se neki instituti zaštite i posebnih prava službenika i namještenika sadržanih u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima nisu u dovoljnoj mjeri ugradili u Prijedlog Zakona (npr. mogućnost izvanrednog promaknuća i snažniji utjecaj kolektivnog pregovaranja), dok  se istovremeno dio službenika (pročelnici) stavlja u položaj koji ima odlike statusnog položaja dužnosnika i dovodi u pitanje kontinuitet njihove službe u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Smatramo da bi zakon kojim se regulira položaj službenika i namještenika morao voditi više interesa o statusu i karijeri ovog društvenog staleža, a manje o trenutnim (političkim) potrebama političke vlasti. S time u svezi još jednom ukazujemo na potrebu donošenja posebnog zakona kojim bi se regulirao prijenos vlasti kao rezultat demokratskih izbora, koji ne bi ugrožavao status i karijeru službenika i namještenika.

Konkretno, naše primjedbe i prijedlozi odnose se na sljedeće odredbe:

Članak 16.
U stavku 1. tekstu “Prigovor ne odgađa izvršenje rješenja” predlaže se brisati rječcu “ne”. Naime, ako ovu odredbu usporedimo s odredbom članka 23. Zakona o državnim službenicima i namještenicima potonja se može tumačiti na način da prigovor odlaže izvršenje rješenja dok se ne odluči o prigovoru.

Članak 21.
Ova odredba nalaže da službenik mora, u slučaju samostalnog obavljanja poslova ili rada kod druge fizičke ili pravne osobe uz naknadu, prethodno pribaviti pisano odobrenje čelnika izvršnog tijela, bez obzira što takva djelatnost nije u suprotnosti s poslovima koje obavlja na svom radnom mjestu ili nije zabranjena posebnim zakonom. Usporedbe radi, člankom 9. Zakona o državnim službenicima i namještenicima kao zapreka za prijam u državnu službu navodi se obavljanje samostalne gospodarske ili profesionalne djelatnosti u slučajevima da se takva osoba prima u službu na inspekcijske poslove, odnosno poslove nadzora nad zakonitošću rada nad tim djelatnostima.

Mišljenja smo da ovako formulirana odredba pretjerano zadire u privatnost osobe službenika na način da, bez obzira što određeni poslovi ili rad uz naknadu nisu inkompatibilni s njegovom službom, ipak mora za to zatražiti pisano odobrenje čelnika izvršnog tijela. Zbog čega bi čelnik izvršnog tijela trebao znati i odobriti da službenik u slobodno vrijeme zarađuje kao npr. pjevač, glazbenik, instruktor, nogometni sudac i sl.

Stoga smo mišljenja da treba brisati formulaciju “i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika izvršnog tijela“.

Članak 23.
Mišljenja smo da poslove vođenja osobnih očevidnika službenika i namještenika iz ovoga članka treba voditi nadležno tijelo regionalne (područne) uprave, a ne kao što je navedeno “Ured državne uprave u županiji“.

Članak 46.
Glede stavka 1. skrećemo pozornost da se primjenom  propisa koji se odnose na državne službenike i namještenike za npr. raspored na određeno radno mjesto ne može omogućiti izvanredno promaknuće službenika na neko radno mjesto, budući da Zakon ne poznaje institut ocjenjivanja službenika i namještenika. Stoga mislimo da bi se mogućnost izvanrednog promaknuća trebala vezati za ostvarene natprosječne rezultate rada.

Stavak 3. dovodi u pitanje radnopravni status pročelnika koji je imenovan na to mjesto, budući da se njegov pravni položaj službenika koji radi na neodređeno vrijeme, dovodi u pitanje po prestanku obavljanja dužnosti na koju je imenovan, ako nema slobodnih radnih mjesta na koje se može premjestiti, sukladno članku 56. Zakona. Zbog čega službenike kojima je to profesija dovoditi u situaciju da se boje prihvatiti imenovanje (može se shvatiti da opstruiraju političku vlast) jer im po isteku vremena na koje su imenovani ili razrješenjem prije isteka vremena na koje su imenovani nije zagarantirano radno mjesto. Ovime se dovodi u pitanje i profesionalizacija javne uprave jer se profesionalci izjednačuju s dužnosnicima na njihovu štetu.

Pročelnike imenuje pa time i razrjerašava gradsko poglavarstvo prema određenom postupku. U slučaju premještanja na radno mjesto koje odgovara stručnoj spremi i radnoj osposobljenosti na pročelnika  kao službenika primjenjuju se disciplinske mjere kao i na sve ostale službenike.

Članak 56.
Isto kao pod članak 46. stavak 3.

Članak 58.
Stavak 1. ovoga članka je u koliziji s člankom 57. stavkom 1. (suspenzivno djelovanje prigovora protiv rješenja o premještaju) pa ga treba izmijeniti tako da se službenik mora javiti na rad na novo radno mjesto sljedeći radni dan od dana uredne dostave konačnog rješenja o premještaju.

Članak 60.
Stavak 3. rečenog članka ograničava socijalne partnere da dogovorno, odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju osnovicu za izračun plaće, propisujući maksimalni iznos osnovice. Također, stavkom 4. ovoga članka, u slučaju da ne postoje pokazatelji temeljem kojih se utvrđuje maksimalni iznos osnovice iz stavka 3., njen iznos se ograničava visinom osnovice određene za državne službenike i namještenike.

Međutim, ono na što svakako želimo upozoriti su odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, naročito u dijelu koji se odnosi na financijsku samostalnost jedinica lokalne samouprave. Slijedom navedenog, a zastupajući mišljenje naših članova, ponovno naglašavamo potrebu i obvezu da se osnovica izračunava i određuje suglasno financijskim mogućnostima svake jedinice lokalne samouprave.

Skrećemo pozornost da je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano da se osnovica za izračun plaće utvrđuje kolektivnim ugovorom, te da maksimalni iznos osnovice nije ograničen.

Ovom se odredbom, kao i odredbom članka 61. Zakona sužava prostor za kolektivno pregovaranje, odnosno utjecaj sindikata kao socijalnog partnera na visinu plaće službenika i namještenika.

Članak 61.
S obzirom na to da bi jedinica lokalne samouprave samostalno određivala osnovicu u dogovoru sa sindikatom, sukladno svojim financijskim mogućnostima, mišljenja smo da bi koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta, kao i njihovi rasponi, mogli biti jedinstveni.

Članak 62.
Mišljenja smo da za natprosječne rezultate rada treba osigurati sredstva u proračunu jedinice samouprave, u postotku od ukupne mase za plaće službenika i namještenika, kako ova odredba ne bi ostala mrtvo slovo na papiru, posebice jer smo poučeni dosadašnjom praksom koja primjenu sličnih odredbi gotovo da nije zabilježila.

Također, trebaklo bi dodati stavak 2. koji glasi: “Mjerila, način i postupak isplate dodatka iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se aktom poglavarstva ili kolektivnim ugovorom.“.

Molimo Vas da primjedbe pozorno razmotrite i izvjestite nas o zauztom stajalištu Vašeg ministarstva, kao predlagatelja Zakona.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK
Ivica Ihas

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu