SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

ODRŽANA JAVNA RASPRAVA O ZAKONU O DRŽAVNOJ SLUŽBI

(SDLSN, 29. listopada) Sindikati državnih službi na danas održanoj javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o državnoj službi imali su imali prigodu čuti nešto više o ovome po državnu upravu značajnome projektu iz prve ruke, tj. od Tullia Morgantia, voditelja tima CARDS 2001 – Projekt reforme javne uprave i Edmonda Miletića zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu i Sande Pipunić, Načelnice odjela za pravna pitanja službeničkog sustava ovog državnog tijela.

Predstavnici predlagatelja Zakona o državnoj službi i sindikata državnih službi za zajedničkim stolom. Dobra praksa s kojom treba nastaviti...

Predstavnici predlagatelja Zakona o državnoj službi i sindikata državnih službi za zajedničkim stolom. Dobra praksa s kojom treba nastaviti…

Miletić je otvarajući sastanak pojasnio da se zakon donosi u vremenskom tjesnacu, zbog obveza Hrvatske u procesu približavanja EU, odnosno Programskog zajma za prilagodbu, ali da ovaj i eventualni drugi sastanci sa zainteresiranim sindkatima pokazuju da predlagatelj želi konzultirati sve socijalne partnere. Dodao je i da se bez obzira na kratki rok za njegovo donošenje (do kraja prosinca) njegova primjena odgađa za godinu dana, jer je za to neophodno donijeti novi zakon o plaćama.

Voditelj ekspertnog tima CARDS 2001 - Projekt reforme javne uprave Tullio Morganti

Voditelj ekspertnog tima CARDS 2001 – Projekt reforme javne uprave Tullio Morganti

Voditelj ekspertnog tima CARDS 2001, Tullio Morganti, nazočnima je pojasnio duh zakona, odnosno ideju i društveni konteksto u kojem je on nastao. Govoreći o europskoj praksi Morganti je naglasio da su u EU neki državni službenici profesionalni i učinkoviti, dok su u drugim zemljama manje dobri i učinkoviti. Uspoređujući državne službenike u zemlji iz koje dolazi, Italiji, s drugima, Morganti je rekao da na njihov rad ima mnogo primjedbi, ali i da su slabo plaćeni. Kao primjer profesionalnih i dobro plaćenih službenika naveo je onaj Kanade gdje su službenici jako dobro plaćeni, imaju jasne zadaće, a da bi ostali državni službenici trebaju biti pravi profesionalci.

 

Morganti je istaknuo da Zakon o državnoj službi polazi od nekoliko temeljnih postavki:

  • Kao Europljani očekujemo državnu službu na razini najbolje prakse u Europi, a za to je potreban set mehanizama koji će to omogućiti, od kojih je jedan od najznačajnijih Zakon o državnoj službi;
  • Odabir državnih službenika treba biti bolji i odvijati se na transparentan i unificirani način, a sami državni službenici trebaju biti neovisni od politike i njihov opoziv ne bi smio biti politički;
  • Državni službenici trebaju biti poticani u profesionalnom razvoju i raditi u objektivnom sustavu napredovanja koji se bazira na konkurenciji, profesionalnosti i učinkovitosti;
  • Snažna edukacijska komponenta trebala bi omogućiti poboljšanje kapaciteta državnih službi, a državni službenici trebali bi biti bolje plaćeni za svoj rad.

Dodao je i kako je nerealno očekivati dobar rad državnih službi bez obrazovanja, karijere i odgovarajućih plaća. Zakon polazi od namjere da se njime ne dira u postojeću strukturu državnih službi, već se ona samo nadograđuje. Pri tome brojevi nisu ono što brine EU eksperte, oni će se usklađivati u narednih 20 godina. One koji najbolje rade, kazao je Morganti, treba poticati da nastave tako raditi, a one koji ne rade dobro treba osposobiti za učinkovito obavljanje službe, čemu bi trebala pridonijeti ocjena učinkovitosti rada, koja će se kao motivacijski mehanizam usko povezati s obrazovanjem. Međutim, proces obrazovanja trebao bi zahvatiti i upravljačke strukture, jer bez dobrog vođenja nema rezultata.

Sam zakon je pisan s pozitivnim stavom, a nakon njegova donošenja, prije novog zakona o plaćama, treba jasnije klasificirati radna mjesta u državnoj službi, s jasnim zaduženjima i očekivanim rezultatima.

Tullio Morganti i Edmond Miletić i Sanda Pipunić iz Središnjeg državnog ureda za upravu. Kompetentni sugovornici s bogatim službeničkim iskustvom...

Tullio Morganti i Edmond Miletić i Sanda Pipunić iz Središnjeg državnog ureda za upravu. Kompetentni sugovornici s bogatim službeničkim iskustvom…

Edmond Miletić je kao predstavnik radne skupine za izradu zakona istaknuo kako zakon sadrži uobičejene institute, ali i novine, budući da se o državnoj službi ne govori samo kao o klasičnom radnopravnom odnosu, već zakon sadrži i elemente organizacije. Krug osoba koje obuhvaća zakon, rekao je Miletić, ostaje isti, odnosno odustalo se od njegova sužavanja ili širenja (prvotnim zakonskim prijedlogom CARDS-ovih eksperata iz zakona su isključeni namještenici). U zakonu se posebna pozornost posvetila uvodnim deklaratornim odredbama koje su sada sadržane u drugim propisima. Naime, s obzirom na značaj državne službe i njen odnos prema građanima, potrebno je to načelno malo jasnije ponoviti na jednome mjestu, dodao je Miletić. U zakonu se polazi od sposobnosti, zasluga i učinkovitosti kao osnovnih preduvjeta za napredovanje, a sve je povezano s depolitizacijom i nagrađivanjem državnih službenika. Potrebno je donijeti i novi klasifikacijski sustav zbog toga što sadašnji sustav ne omogućava napredovanje unutar državnih službi. To mišljenje dijele i strani eksperti, kazao je Miletić i dodao kako zakon postavlja samo okvire klasifikacije koju je potrebno detaljno razraditi uredbom, kao i sustav ocjenjivanja i obrazovanja. Dodao je kako je posljednji tekst znatno skraćen i prilagođen zakonskom izričaju kakav se koristi u nas. Miletić je dodao da, za razliku od nekih drugih zemalja, Hrvatska ima duboku povijesnu zakonsku tradiciju, koja svoje temelje ima u austro-ugarskoj praksi i zaključio kako naš problem i nije toliko u pravnoj uređenosti koliko u niskoj razini kulture provođenja zakona.

administracijaaaU raspravi koja je uslijedila sindikalna strana naglasila je zadovoljstvo što se status državnih službenika uređuje posebnim propisom, te predstavlja službenički “Zakon o radu”, kao i to da su neke primjedbe sindikata dane u prethodnoj fazi već usvojene od strane predlagatelja. Sindikalcima je zasmetala odredba zakona po kojoj državni službenici ne smiju biti na vodećim ili najvišim izvršni profesionalnim dužnostima u sindikatima. Sindikalni prijedlozi išli su od toga da se takva odredba briše do toga da se, po uzoru na Zakon o radu, u zakon ugradi posebna glava o djelovanju sindikata, odnosno razdvoji djelovanje političkih stranaka od djelovanja sindikata.

Postavljeno je i pitanje zbog čega se iz posljednje verzije zakona izbacila odredba koja govori o pravu državnih službenika na trajni radni odnos do umirovljenja, posebice stoga što je u uvodnom izlaganju naglašen pozitivni ton zakona, odnosno afirmativno uređenje državne službe.

administracija1Bilo je riječi i o omogućavanju učinkovite sudske zaštite, budući da upravni sud nije sud pune nadležnosti, odnosno nije u stanju pružiti ni potpunu ni pravodobnu sudsku zaštitu.

Razgovaralo se i o instituciji posrednika kao osobi nadležnoj za rješavanje prigovora iz sporova iz službeničkih odnosa i brojnim drugim pitanjima.

Odgovarajući na ova pitanja Tullio Morganti je naglasio da se pri izradi zakona polazilo od petpostavke da se netko tko je čelnik političke stranke ili sindikata ne može u dovoljnoj mjeri posvetiti poslu i zadaćama državnog službenika. Međutim, hrvatske specifičnosti treba rješavati na razini socijalnih partnera. Govoreći pak o državnoj službi kao trajnom radnom odnosu slaže se da takva, izvorno predložena odredba ima svoju afirmativnu težinu, ali uz jasno navođenje da to ovisi o ispunjavanju određenih uvjeta. Glede institucije posrednika Morganti smatra da su oni potrebni na relaciji pojedinac – sustav, odnosno individualnoj razini, a sindikat se uključuje kad su u pitanju zajednički interesi.

Edmond Miletić na kraju je naglasio da se na tekstu zakona intenzivno radi, te da se on svakodnevno mijenja i poboljšava, tako da će svaka primjedba sindikata u tom cilju biti dobrodošla, te je još jednom pozvao sindikate da primjedbe u pisanom obliku dostave Središnjem državnom uredu za upravu.

Strane su ovu javnu raspravu ocijenile kao napredak i dobru praksu s kojom treba nastaviti.

Pročitajte još:

CARDS 2001 – Zakon o državno službi
Nacrt prijedloga Zakona o državnoj službi od 11. listopada
Primjedbe SDLSN na Zakon o državnoj službi
Nacrt prijedloga Zakona o državnoj službi od 27. listopada

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu