SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

PROPAO SANADEROV NULTI DEFICIT VLADA NAMJERAVA ISPOŠTOVATI DOGOVOR SA SINDIKATIMA DRŽAVNIH I JAVNIH SLUŽBI, JER JOJ U PROTIVNOM PRIJETE TUŽBE

Plaće će rasti šest posto

Nulti deficit nemoguće je postići ako se plaće u državnoj upravi i javnom sektoru povećaju za šest posto, te će Vlada u petak, najvjerojatnije, predložiti proračun s deficitom, ali ne otkrivaju koliki će on biti niti koji će se proračunski trošak rezati

sanader_NL041208ZAGREB – Plaće oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama u idućoj godini ipak će rasti šest posto, kako to i predviđaju potpisani sporazumi i kolektivni ugovori. Naime, Vlada će, kako doznajemo iz više izvora bliskih Banskim dvorima, ipak ispoštovati dogovor sa sindikatima nakon što su oni odbili ponudu da im plaće u idućoj godini rastu svega 3,5 posto kako bi država lakše podnijela breme krize. Na zaustavljanju rasta plaća Vlada je inzistirala jer je planirala u sljedećoj godini imati proračun bez deficita. Naši izvori tvrde da će to biti nemoguće postići ako se plaće u državnoj upravi i javnom sektoru povećaju za šest posto, te da će Vlada u petak, najvjerojatnije, morati predložiti proračun s deficitom, ali ne otkrivaju koliki će on biti. Država će taj minus morati pokriti kreditima, pa će tako zaduživanje u sljedećoj godini biti veće od planiranih 1,5 milijarda eura, čime se planiralo refinanciranje dugova. Neki naši sugovornici napominju da će država s proračunom koji će biti u deficitu puno teže realizirati zaduživanja u inozemstvu.
Ipak, izvori iz Banskih dvora otkrivaju da većina članova Vlade smatra da sporazume treba ispoštovati jer u suprotnom državi prijete brojne tužbe zbog kojih bi na kraju mogla platiti i više od 1,4 milijarde kuna koliko iznosi trošak rasta plaća.

Bez otpuštanja službenika

novilist_logoU Vladi za sada nitko službeno ne želi govoriti o tome koji će se drugi proračunski izdaci dodatno rezati, ali svi upućuju na to da će se nove uštede najvjerojatnije tražiti u kapitalnim ulaganjima. O mogućnosti da Vlada smanji ulaganja u gradnju Pelješkog mosta, za sada se govori tek stidljivo, uz objašnjene da su svi projekti na ponovnom promišljanju.

Država će, međutim, štedjeti i na samoj državnoj upravi i javnom sektoru. No, neće poput prakse iz privatnog sektora posegnuti za otpuštanjem radnika kao mjerom štednje iako je predsjednik Vlade Ivo Sanader prije samo tjedan dana poručio da se u Hrvatskoj više ne vodi bitka za plaće, nego za radna mjesta. Iako otpuštanja neće biti, iz Vlade poručuju da se može uštedjeti na racionalizaciji radnih mjesta. To se ponajprije odnosi na sustav državnih službi u kojima će se usporiti zapošljavanje novih ljudi, nakon što je proteklih godina primano tri do četiri tisuće novih službenika godišnje.

“Dragocjeni” odljev kadra

Budući da iz državne službe godišnje u prijevremenu i redovitu mirovinu odlazi oko dvije tisuće službenika, Vlada može uštedjeti određena sredstava nepopunjavanjem ispražnjenih radnih mjesta. Gotovo isto toliko radnika je iz državnih službi godišnje odlazio u privatni sektor, ali naši izvori procjenjuju da će s obzirom na krizu taj broj biti manji.

Tijekom razgovora sa sindikatima o mogućem zamrzavanju plaća u idućoj godini, nije spominjana mogućnost smanjivanja broja zaposlenih da bi se smanjili financijski pritisci na proračun. Sindikati, međutim, upozoravaju, da u državnoj upravi nema viška, ali i priznaju da se može govoriti o nepovoljnoj kvalifikacijskoj strukturi zaposlenih. No, ističu i kako posla za sve ima te da uz sadašnja primanja država ne može računati na dugoročnije zadržavanje visokoobrazovane radne snage na proračunskoj plaći.

Iz državnih službi, upravo zbog plaća, u lokalnu upravu odlaze i srednje obrazovani kadrovi i to zbog plaće. Službenik u u lokalnoj upravi, naime, može zaraditi najmanje tisuću kuna više no što zarađuje u državnoj službi na takvom radnom mjestu.
Gabrijela GALIĆ, Jagoda MARIĆ

PROPALI PREGOVORI Javne i državne službe pripremaju štrajk zbog plaća
Državni službenici čekaju sutrašnju odluku Sanadera

Piše: Gordana Galović
Foto: Bruno Konjević/CROPIX

suker_JL041208ZAGREB – Nakon što su pregovori o plaćama zaposlenih u javnim i državnim službama propali, sindikati javnih i državnih službi prije pokretanja bilo kakvih akcija iščekuju sutrašnju odluku Vlade.

Sindikalci su uvjereni da će premijer Sanader ipak ispuniti najavu o poštovanju kolektivnih ugovora te od iduće godine povećati osnovice za plaće javnih i državnih službenika za šest posto.

Druga opcija je jednostrano otkazivanje kolektivnih ugovora i ugovorene povišice. Odluči li se Vlada za takav scenarij, u sindikatima najavljuju mogući štrajk, a od jučer traju konzultacije i o ostalim potezima. Jedna od mogućih sindikalnih reakcija je i kolektivni izlazak iz Gospodarsko-socijalnog vijeća i prekid bilo kakvog socijalnog dijaloga s Vladom.

– Očekujem da će u Vladi ipak prevladati razum i da neće ići na otkazivanje kolektivnih ugovora. Ako se ipak odluče za tu opciju, imat ćemo niz odgovora. Sasvim sigurno imamo ideja više nego oni – poručio je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

JL_logoI predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uvjeren je da Vlada neće ići na otkazivanje kolektivnih ugovora.

– Premijer je nekidan jasno rekao da će Vlada ispoštovati uvjete iz sporazuma i mi ne očekujemo ništa drugo – kaže Sever. U Sindikatu državnih službenika i namještenika jučer su pak iznijeli svoje tumačenje prema kojem pregovori s Vladom uopće nisu bili pregovori, već radni sastanci pa Vlada nije poštovala pravnu proceduru u eventualnom otkazivanju kolektivnog ugovora.

Iako su u Vladi pozvali sindikate da još razmisle o ponudi o povećanju plaća službenika za oko 3,5 posto, te zaposlenih u obrazovanju i znanosti za oko šest posto, sindikalci tvrde da su još u utorak rekli konačno ne.

Čini se, međutim, da je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor koristila pogrešan argument pred sindikatima tvrdeći da su zbog krize državni službenici u Sloveniji ostali bez božićnica. Naime u Sloveniji u kolektivnom ugovoru oni uopće nemaju ugovorenu božićnicu ni darove za djecu.

EKONOMSKI STRUČNJACI
Vani nitko ne zamrzava plaće

Autor A. Mandir, R. Kovačević Barišić

Radimir Čačić, Dražen Kalogjera, Đuro Njavro

Radimir Čačić, Dražen Kalogjera, Đuro Njavro

Dok 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama iščekuje hoće li se Vlada odlučiti na raskidanje kolektivnih ugovora i sporazuma o plaćama, nižu se argumenti i procjene održivosti dogovorenih povišica.

vl_logoPredsjednik HNS-a Radimir Čačić smatra da država nije iskoristila prostor prije nego što je stezanje remena zatražila od ljudi čija je osnovica plaće 3700 kuna.

– Nisu ništa 1,4 milijarde kuna kad je 4 milijarde pokradeno na infrastrukturnim projektima zbog nesposobnog i koruptivnog vođenja – kaže Čačić, objašnjavajući da su cijene u građevinarstvu realno porasle 21 posto, a državne investicije poskupjele dvostruko.

zamrz_VL041208_okvirKoruptivni troškovi
– Država mora pokazati jasan program rezanja i kontrole koruptivnih troškova, odreći se novog zapošljavanja i odmah zaustaviti izvlačenje dividendi iz javnih poduzeća da bi pokrivala deficite. Da je taj novac u HBOR-u, HAC-u ili investicijskim fondovima, ne bi država danas teturala tražeći pomoć da plati svoje obveze – govori Čačić i kao mjeru dodaje limitiranje menadžerskih plaća i poticanje vlasnika na reinvestiranje.

Sindikati, zaključuje, nemaju nijedan razlog, štoviše, ne smiju prihvatiti zamrzavanje plaća.

– Generalno sam protiv zamrzavanja plaća jer je to u svijetu davno odbačen ekonomski instrument. Nijedna zemlja pogođena aktualnom krizom, osim Hrvatske, nije najavila zamrzavanje plaća – kategoričan je neovisni ekonomist Dražen Kalogjera, koji smatra da bi plaće trebale rasti sukladno kolektivnom ugovoru.

– U okolnostima kada na sporiji ekonomski rast privatni sektor očekivano bude reagirao otpuštanjemi kako bi preživio, zaposlenici u javnom sektoru mogu se smatrati sretnima jer se još ne otvara pitanje smanjenja broja zaposlenih – kaže Đuro Njavro, koji jedino rješenje u ovom trenutku da se plaće povećaju vidi u tome da se provedu reforme.

Realno i nominalno
Sindikalac Vilim Ribić višekratno ističe da vladajući govore neistinu o rastu plaća.

– Vlada kaže da se rast plaća ne može isplatiti jer će BDP u 2009. rasti dva posto, a mi tražimo povećanje od šest posto. Tu se zaboravlja da ministar financija govori o realnom rastu BDP-a i nominalnom rastu plaća. Realan rast plaća je dva posto, jer se očekuje inflacija od četiri posto, a nominalan BDP je šest posto – objasnio je Ribić.

– Zamrzavanje plaća kao javna mjera zadnji put je primijenjena za krize u bivšoj državi početkom osamdesetih godina. Zamrzavanje plaća nije bila dovoljna mjera ni da se spriječi kriza, a još manje kao mjera za izlazak iz krize. U svezi s plaćama valja razmotriti najmanje dva aspekta: efikasnost te mjere i njenu pravednost.

U tržišnim uvjetima plaće se obično ne promatraju izdvojeno, nego u nekom omjeru prema cijenama. U tom kontekstu nominalno “zamrzavanje” znači realan pad plaća, a kako plaće već sada realno zaostaju prvi put u suvremenoj Hrvatskoj njihovo zamrzavanje značit će realan pad – smatra Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

zamrz_VL041208

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu